VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Nećemo trčati za ostatkom opozicije” Nešić o sastanku SDS i PDP u Banjaluci

    “Nećemo trčati za ostatkom opozicije” Nešić o sastanku SDS i PDP u Banjaluci

    DNS se neće nigdje gurati niti trčati za bilo kim, pa tako ni za ostatkom opozicije.

    Poručio je ovo lider DNS, Nenad Nešić upitan da prokomentariše zbog čega predstavnici njegove stranke nisu pozvani na jučerašnji sastanak delegacija SDS i PDP u Banjaluci.

    Nešić ističe da je najbolje da se to pitanje postavi liderima SDS i PDP, Mirku Šaroviću i Branislavu Borenoviću, koji trebaju odgovoriti zašto DNS nije pozvan.

    – Na jučerašnji sastanak nisam pozvan, ali me je juče nazvao Borenović i pitao me da se danas nađemo u Sarajevu, a na sastanak je trebao doći i Šarović. Prihvatio sam poziv, ali mi je danas iskrsnula neka obaveza pa nisam otišao na taj sastanak o čemu sam obavijestio Borenovića – istakao je Nešić.

    Dodaje je da očekuje da će se narednih dana sastati sa Borenovićem i Šarovićem. On ističe da komunikacija između njega, Šarovića i Borenovića nije prestala i da se odvija u nekim normalnim okvirima.

    – Da ponovim, DNS je opoziciona stranka, ali za ostatkom opozicije sigurno nećemo trčati, niti ćemo bilo koga moliti da sjedi i sastaje se sa nama. Iz poziva Borenovića mogu da zaključim da oni imaju namjeru da imaju saradnju sa mnom i DNS – zaključio je Nešić.

  • “Dodik će biti i ostati najpopularniji političar u Srpskoj” Kovačević poručio da je nakon tajne saradnje opozicija voljna da sa Šmitom i javno sarađuje

    “Dodik će biti i ostati najpopularniji političar u Srpskoj” Kovačević poručio da je nakon tajne saradnje opozicija voljna da sa Šmitom i javno sarađuje

    Potpuno je jasno da kandidat PDP za jednu od inokosnih funkcija na narednim izborima Jelena Trivić zagovara saradnju i razgovore sa Kristijanom Šmitom u trenutku kada je isti saopštio da mu je ključna misija obezbijediti BiH bez Milorada Dodika, rekao je portparol SNSD Radovan Kovačević.

    Kovačević je rekao da je Trivićeva na tom planu svjesna da jedino tako, odnosno nekakvom intervencijom izvana, može obezbijediti političku poziciju za sebe, a nikako na osnovu volje građana.

    – Jer u svakoj situaciji, kada to građani budu procjenjivali, Milorad Dodik, koji je srpski član Predsjedništva i lider SNSD, biće i ostaće najpopularniji političar u Srpskoj – rekao je Kovačević.

    On je naveo da je potpuno banalno davati izjave o tome da postoji mogućnost da Šmit povuče odluke o izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je neovlašteno donio nekadašnji visoki predstavnik Valentin Incko, s obzirom da je sam Šmit, prije nepuna dva dana, jasno i otvoreno rekao da mu ne pada na pamet da to povuče.

    Kovačević je rekao da Srpska ne može pristati na Šmita kao visokog predstavnika jer, kako i sama Trivićeva kaže, nije ispoštovana procedura u UN kada je riječ o njegovom izboru.

    – Ukoliko pristajemo na Šmita, onda pristajemo na to i da Srpska više nije strana koja se bavi pitanjem visokog predstavnika BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Aneksom 10. Dakle, to je nešto na šta Srpska ne može da pristane – rekao je Kovačević.

    On je istakao da izjave Trivićeve pokazuju da je opozicija voljna i spremna da sa Šmitom i javno sarađuje.

    – Mi znamo da tajno sa njim i te kako sarađuju – naglasio je Kovačević.

    On je rekao da Trivićeva za aktuelnu krizu u BiH konstantno okrivljuje SNSD izjednačavajući odgovornost te stranke sa svim onim što negativno rade SDA i predstavnici bošnjačkog naroda.

    – Smatramo da je to jako neodgovorno od bilo koga ko želi da predstavlja građane Srpske. Ne smijemo zaboraviti da je politička kriza nastala nakon što je Incko nametnuo što je nametnuo, kao i reakciju Srpske o učešću u odlučivanju u zajedničkim institucijama što su zajedno sve parlamentarne partije iz Srpske dogovorile, uključujući PDP – naveo je Kovačević.

    On ističe da to ne smije da se zaboravi, kao i da je kompletna radikalizacija poslije toga dolazila iz političkog Sarajeva.

    Kovačević je rekao da je neozbiljno od bilo koga ko želi da predstavlja građane Srpske, poput Trivićeve, da izjednačava regularne policijske jedinice u Srpskoj sa paravojnim formacijama poput “Zelenih beretki”, koje paradiraju Federacijom BiH uz poznate vjerske povike “Alahu ekber”, čime govore o istrebljenju Srba i nestanku Srpske.

  • Čubrilović o Vučićevoj molbi: Uslovi za povlačenje zaključaka stavljanje van snage “Inckovog zakona” i odluke Ustavnog suda BiH

    Čubrilović o Vučićevoj molbi: Uslovi za povlačenje zaključaka stavljanje van snage “Inckovog zakona” i odluke Ustavnog suda BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da će biti sagledane sve mogućnosti u vezi sa molbom predsjednika Srbije Aleksandar Vučića da predstavnici Srpske učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH.

    Kako je rekao, Čubrilović ne zna da li će uopšte biti prijedloga da budu stavljeni van snage zaključci parlamenta s obzirom na to da je uslov za to povlačenje “Inckovog zakona” i ukidanje odluke Ustavnog suda BiH.

    Čubrilović je rekao da u Narodnu skupštinu nije stigao zahtjev za posebnu sjednicu u vezi sa Vučićevom molbom, ali čim se pojavi taj zahtjev biće sazvan Kolegijum da odluči o datumu održavanja sjednice.

    On je naveo da će Vučićeva molba biti razmotrena na najozbiljniji način, a da će odluku o njoj donijeti politički predstavnici Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da će 2022. godina biti po mnogo čemu turbulentna i da je vrijeme da svi shvate ozbiljnost situacije da se strasti moraju smiriti.

    – Nije vrijeme za velike riječi. Vrijeme je za konkretne poslove, a ima načina da se ovo sve prevaziće, da budemo konstruktivni, da tražimo konsenzus na svakom koraku gdje je to moguće. Da tražimo rješenja koja će zadovoljiti najveći broj građana Republike Srpske iz svih naroda. Nemojte da, parcijalno rješavajući pojedine probleme, dovedemo ovu zemlju u još goru situaciju, ekonomiju u još teži položaj – istakao je Čubrilović na novogodišnjem prijemu u Narodnoj skupštini.

    On je rekao je da je Narodna skupština u prošloj godini bila u prilici donositi odluke i zaključke koji nisu bili u programu i planu rada, ali su prozrokovani stvarima koji su ugrožavali poziciju Republike Srpske unutar BiH i Ustav BiH.

    – Ni danas niko ne želi da govori o uzrocima zašto je to bilo nego svi govore o posljedicama. Ovi odluke i zaključci bili su vezani za vrlo važne odluke za funkcionisane i državne zajednice BiH i Republike Srpske. Prije svega mislim na dvije odluke, jedna se odnosi na odluku Ustavnog suda BiH, a druga na odluku visokog predstavnika koji je otišao iz BiH, koje su direktno proizvele zaključke prema kojima i danas pojedine institucije treba da se odnose na način kako su ti zaključci definisani – rekao je Čubrilović.

    Odgovarajući na novinarsko pitanje o Vučićevoj molbi, Čubrilović je rekao da se predstavnici Srpske već bore za interese i poziciju Republike Srpske u okviru BiH.

    – Kada god je ugrožen interes Republike Srpske ili pozicije Republike Srpske u okviru BiH naši predstavnici učestvuju. To je i proizvod posebnih sjednica koje je Narodna skupština imala u prošloj godini – rekao je Čubrilović.

  • Nešić o mogućem povratku u institucije BiH “Kriza se može riješiti samo ako se riješi njen uzrok”

    Nešić o mogućem povratku u institucije BiH “Kriza se može riješiti samo ako se riješi njen uzrok”

    Odluke koje je donijela NSRS samo ona može opozvati ili promijeniti. To pravo nema nijedan pojedinac ili politička stranka. Ključni uzrok donošenja Zaključaka NSRS, nametanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH od strane Valentina Incka, nije otklonjen i ne vidim na osnovu čega se oni mogu preinačiti.

    Poručio je ovo predsjednik DNS, Nenad Nešić i dodao:

    – Ako ima onih, iz vlasti ili ostatka opozicije, koji misle da trebamo staviti van snage zaključke, očekujemo da iznesu argumente i rješenje za krizu koja je nastala Inckovim nametanjem, a dodatno produbljena neustavnom odlukom Ustavnog suda BiH kojom se, nakon poljoprivrednog zemljišta, i šume otimaju od Republike Srpske. Dobro je da imamo Republiku Srbiju u kojoj pronalazimo utočište i razumijevanje, kada god oni koje je narod izabrao da čine dobro Republici Srpskoj, učine da nam je teško – rekao je on.

    Naglasio je da je dobro “da imamo Aleksandra Vučića koji jedini u Evropi i svijetu može da razume iracionalnost avanturizma pojedinaca sa ove strane Drine”.

    – Dobro je da je Srbija spremna da pomogne, pa i finansijski, ali nije dobro da se mi ovde vječito ponašamo kao nemoćni i ubogi. Dobro je da smo svi protiv bilo kakavih sankcija, iako pamtimo one koji su zahvaljujući njima postali to što danas jesu. Dobro je sve to! Ali mnogo toga nije dobro. Ništa ne urušava institucije kao oduzimanje njihove ustavne funkcije. Kakve su to institucije koje ne donose zakone, već sprovode nametnute? To po definiciji nisu institucije, već pomoćni organi, a ta kategorija ne postoji u Ustavu BiH – smatra Nešić.

    Zaključci NSRS su, navodi, odbrana demokratije i institucija.

    – Odbrana prava srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda da zakone donose njihovi izabrani predstavnici, a ne Visoki predstavnici. Tragedija je za sve u BiH sto je izgubljeno vrijeme, a nije se tragalo za rješenjem. Što se umjesto izlaska iz krize ušlo u još dublju krizu. A, kriza se može riješiti samo tako što će se riješiti njen uzrok. Mi nismo produkovali ovu krizu .Oni koji su sve zakuvali imaju i ključ rješenja. Prebacivanje odgovornosti na druge je kukavičluk i dostojno prezira – zaključio je Nešić.

  • “Ukinuti nelegalan Inckov zakon” Majkićeva ističe da je jedan uslov za povratak srpskih predstavnika u zajedničke institucije

    “Ukinuti nelegalan Inckov zakon” Majkićeva ističe da je jedan uslov za povratak srpskih predstavnika u zajedničke institucije

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić rekla je Srni da će se srpski predstavnici vratiti u rad u zajedničkim institucijama na nivou BiH onda kada budu otklonjene okolnosti koje su bile uzrok njihovog neučestvovanja, a to znači ukidanjem nelegalnog “Inckovog zakona”.

    Majkićeva je istakla da bolesnu BiH godinama pogrešno liječe i da Kristijan Šmit ničim ne može opravdati izrečeni stav da će “raditi na tome da se u budućnosti stvari u BiH odvijaju bez Milorada Dodika”.

    Ističući da je zaprepaštena nedavnim Šmitovim izjavama, Majkićeva je navela da su izgovorene “prejake riječi za nekog ko nema potvrđeno formalno imenovanje, ko nije prošao uobičajenu proceduru izbora i koga ne priznaju dvije od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN”.

    Majkićeva je ukazala da nije slučajno da je on zaprijetio najvećoj političkoj stranci u Srpskoj SNSD-u, čiji lider Milorad Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH i ima najveći demokratski kapacitet u BiH.

    Podsjetila je da je Dodik na opštim izborima 2018. godine osvojio 368.000 glasova, za 142.500 glasova više od Željka Komšića, izabranog uglavnom bošnjačkim glasovima, i 155.000 glasova više od Šefika DŽaferovića. To, kaže ona, znači da je Dodik osvojio svega 70.000 glasova manje od Komšića i DŽaferovića zajedno.

    – Ključno pitanje je kako je to građanin Šmit zamislio da određuje budućnost BiH bez ljudi koji imaju najveću podršku naroda? Silom!? Stranom intervencijom!? Koji bi to stranac bio spreman učiniti takav nasrtaj na demokratiju u 21. vijeku? Prošle su teške devedesete godine, svijet se uveliko promijenio. Danas, kopirati Ešdaunov sistem rada u BiH, što očigledno Šmit čini, je poražavajuće – rekla je Majkićeva.

    Prema njenim riječima, o stvarnim problemima sa kojima se ova zemlja susreće Šmit ne zna mnogo, a da se dovoljno uputio u odnose koji vladaju u BiH znao bi da srpski politički predstavnici godinama snažno brane Dejtonski mirovni sporazum, ne uzimajući ništa od nadležnosti BiH.

    – Zar je to razlog što, po mišljenju Šmita, Dodika treba ukloniti iz političkog života? Bošnjački političari, svjesni da su uz pomoć međunarodne zajednice dobili mnogo više od onoga što im po Ustavu BiH pripada, ne pristaju na dijalog sa druga dva naroda, jer bi tada morali početi vraćati oduzete nadležnosti. Bez dogovora tri naroda, BiH ne može ni korak dalje – naglasila je Majkićeva.

    Ona je dodala da su srpski predstavnici u institucijama BiH ukazivali na stalne nasrtaje na Dejton i pozivali na dijalog među ključnim političkim akterima radi iznalaženja odgovora na pitanja budućnosti BiH, ali nije bilo odgovora sa bošnjačke strane.

    Majkićeva je dodala da je jedina preostala mogućnost bila korištenje mehanizma zaštite kojim raspolaže Narodna skupština Republike Srpske jer je nametanje “Inckovog zakona” bio jasan znak da tako dalje ne može.

    Prema njenim riječima, to je razlog zbog kojeg srpski predstavnici ne učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH.

    Iako Šmit ističe da su “međunarodna zajednica”, EU, SAD i samozvani visoki predstavnik na istoj strani, Majkićeva je podsjetila da su tako već 26 godina na istoj strani, te upitala šta je BiH imala od toga.

    – Jureći za svojim mandatima niko od njih i ne primjećuje da je BiH bolesna, a da je oni godinama pogrešno liječe. Sa bonskim ovlašćenjima ili bez njih, Šmit ništa neće dobro donijeti ovoj zemlji. Karl Bilt je rekao, on je od dijela rješenja postao dio problema – bolesnu BiH godinama pogrešno liječe zaključila je Majkićeva.

  • Osmanović: Preteška je politička i sigurnosna situacija da bi se razgovaralo o Izbornom zakonu

    Osmanović: Preteška je politička i sigurnosna situacija da bi se razgovaralo o Izbornom zakonu

    Potpredsjednik SDA Adil Osmanović izjavio je za Klix.ba da prvo treba razgovarati o deblokadi državnih institucija i onome što rade Milorad Dodik i njegov SNSD, a tek onda o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Matthew Palmer (SAD) i Angelina Eichhorst (EU), medijatori u procesu pregovora za izmjene Izbornog zakona, trebali bi stići u Sarajevo naredne sedmice, nakon što su u decembru odgodili dolazak.

    Šef Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Adil Osmanović smatra da je trenutna politička situacija u BiH takva da ne obećava nešto puno samim dolaskom Palmera i Eichhorst, jer i dalje imamo blokadu državnih institucija u režiji SNSD-a i blokadu Federacije BiH u režiji HDZ-a kroz negiranje rezultata Općih izbora iz 2018. godine.

    “Sve su to ucjene koje imaju negativne odjeke na parlamentarne stranke u BiH. Smatramo da bi OHR i međunarodna zajednica trebali učiniti više da se deblokiraju državne institucije i da se sjedne u relaksiranijoj atmosferi i razgovara o izmjenama Izbornog zakona”, govori Osmanović.

    Ističe kako je njegovo mišljenje da je veoma teško u ovom momentu postići neki veliki iskorak, jer smo već u izbornoj godini.

    “Mislim da bismo se trebali sada fokusirati na stvari koje su veoma bitne, a to je veća kontrola biračkih odbora – da budu više profesionalni, skeniranje glasačkog listića, otisak prsta kako bi glasač bio siguran da njegov glas neće biti zloupotrijebljen itd.”, smatra Osmanović.

    Kaže da razgovori hrvatskog premijera Andreja Plenkovića sa liderima SDA i HDZ-a Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem mogu doprinijeti otopljavanju zategnutih odnosa.

    “Smatram da su ti razgovori dobrodošli, ali ništa se to ne može pomaknuti bez učešća svih parlamentarnih stranaka u BiH. Sami razgovori HDZ-a i SDA ne mogu iznijeti ovaj problem kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona. Svi u tome moraju učestvovati, sve političke stranke, jer se mora pristupiti izmjenama ustava, dvotrećinski, a zatim izmjenama Izbornog zakona”, kaže Osmanović.

    Na pitanje da li to znači da SDA neće učestvovati u pregovorima, što su već najavili i iz SDP-a, Osmanović kaže da SDA želi biti maksimalno kooperativna i iznalaziti rješenja, ali očekuje i od drugih da se kreću u tom smjeru.

    “Ne znači ništa ako se samo SDA odazove. Ne mogu reći ni ‘da’ ni ‘ne’. SDA želi biti kooperativna i ne želi opstruisati ovaj proces, ali ono što naglašavam – bez svih stranaka ne može se ništa riješiti. Mislim da su toga svjesni i Palmer i Eichhorst. Oni bi, kada dođu u BiH, prvo trebali razgovarati o deblokadi državnih institucija i o ovome što rade SNSD i Milorad Dodik. Imamo zategnutu i sigurnosnu situaciju u BiH, nesigurni su povratnici u Republici Srpskoj. Sve je to jedna izuzetno teška i složena politička i sigurnosna situacija da bi se sada razgovaralo o izmjenama Izbornog zakona”, rekao je.

    Osmanovića smo pitali i da li je SDA spremna napraviti kompromis s HDZ-om na principu “daj, pa da nešto i dobiješ”. Odgovara da SDA neće napraviti nijedan korak unazad kada treba dostignuti građanski princip i Ustav BiH.

    “Nećemo napraviti nijedan potez za daljnju etničku podjelu BiH. Želimo jednakost prava glasa i da svi građani imaju pravo, i aktivno i pasivno, i da se kandiduju i da ih biraju. U tom smjeru ćemo se mi kretati”, zaključio je.

  • Šulić: Šmit je njemački turista, i to će i ostati

    Šulić: Šmit je njemački turista, i to će i ostati

    Kristijan Šmit je njemački turista i to će tako i ostati za Republiku Srpsku, istakao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, gostujući na RTRS.

    • Račune, ako nešto nije u redu, polažemo građanima, a ne turistima – jasno je poručio Šulić.

    On je dodao da u BiH najviše pričaju o demokratiji oni koje ne zastupaju stavove svojih demokratskih država.

    • Republika Srpska nije usamljena u traženju pravde i poštovanja Dejtonskog sporazuma. Imamo jake partnere i u regionu, ali i u svijetu. Nama dejtonska BiH odgovora, ali ne onakva kako ju je neko zamislio u Sarajevu, jezikom sile i nametanja, što podržava, nažalost i dio međunarodne zajednice – istakao je Šulić.

    Šulić se osvrnuo i na pritiske povodom obilježavanja 30 godina Republike.

    • Dio međunarodne zajednice burno reagovao na proslavu Dana Republike 9. januara. Ali mi smo tih dana poslali sliku mira, za razliku od druge strane, gdje se samo poziva na rat, da ovo nije 1992. godina, a vidjeli ste i postrojavanje ratnih brigada u Bužimu – naglasio je Šulić.

    Rekao je da još nije dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvo BiH i poručio da Republika Srpska ni u jednom segmentu povrijedila Ustavni poredak BiH.

  • “Želim vratiti vjeru naroda u institucije koje sada vode odmetnute grupe”

    “Želim vratiti vjeru naroda u institucije koje sada vode odmetnute grupe”

    “Racionalna priča jeste teži put, ali ja od njega neću odustati. Najlakše bi meni bilo da budem retrogradnija od Dodika, ali to nije dobro za Republiku Srpsku. Želim vratiti vjeru naroda u institucije”, kazala je Trivićeva.

    • Dodika ćemo pobijediti, ali njegova šteta za Republiku Srpsku i narod će ostati – kazala je Jelena Trivić, kandidatkinja PDP-a za jednu od dvije najvažnije funkcije, najvjerovatnije za funkciju predsjednice Republike Srpske.

    Ona, u intervjuu Nezavisnim novinama, kaže da je najpogubnija stvar koju je SNSD učinio Republici Srpskoj je to što je nenormalne stvari učinio normalnim.

    “Racionalna priča jeste teži put, ali ja od njega neću odustati. Najlakše bi meni bilo da budem retrogradnija od Dodika, ali to nije dobro za Republiku Srpsku. Želim vratiti vjeru naroda u institucije”, kazala je Trivićeva.

    Odgovarajući na pitanje zbog čega želi da smijeni ovu vlast, ona je kazala da je prije svega, zbog korupcije, koja je uništila i zarobila institucije od strane kriminalnih grupa koje su oni uveli u vlast.

    “Institucijama ne upravlja zakon nego odmetnute grupe koje su izvan zakona, a naslonjene su na politiku. Ja sam sve suprotno od toga. Nisam iz tog filma, nisam iz takve porodice. Ja nemam ni u tragovima takav vid ponašanja. To nas suštinski najviše razlikuje”, kazala je ona i dodala:

    “Druga stvar je to njihovo uporno zloupotrebljavanje nacionalnih tema, koje ja smatram lažnim srbovanjem. Na primjer, ja smatram da sa Šmitom (Kristijan) treba razgovarati, iako smo svjesni da on nije prošao proceduru u Savjetu bezbjednosti, cijeneći da je i on sam pokazao spremnost da na neki način povuče Inckovu odluku da se kroz redovnu parlamentarnu proceduru dođe do rješenja koje bi bilo prihvatljivo za Republiku Srpsku i cijeneći koje moćne zemlje stoje iza njega”

    Ona je naglasila da su sa Šmitom razgovarali i predsjednik Vučić i Njegova svetost patrijarh Porfirije.

    “Svi iz SNSD-a me napadaju zbog toga, ali ja i dalje smatram da sa svima treba razgovarati. Ovakva politika kakvu vode oni se na kraju ispostavi pogubna za narod i za Republiku Srpsku. Dodik je zategao do maksimuma, a sada, kako stvari stoje, Inckova odluka ostaje, a naši predstavnici će se vratiti u institucije. Šta smo dobili takvom politikom”, upitala je Jelena Trivić.

  • “Očekujem konsenzus srpskih stranaka” Žunić ističe da “Inckov zakon” mora biti povučen

    “Očekujem konsenzus srpskih stranaka” Žunić ističe da “Inckov zakon” mora biti povučen

    Šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Igor Žunić rekao je da će se vrh stranke sastati u narednih nekoliko dana i razgovarati o molbi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da srpski politički predstavnici učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH, a da konačnu odluku o tome može donijeti samo parlament Srpske.

    Žunić je rekao da i ovog puta očekuje da bude postignut konsenzus srpskih stranaka.

    – Još nije bilo zvaničnih razgovora o ovoj temi, ali očekujemo da do njih ubrzo dođe. Posebna sjednica Narodne skupštine se veoma brzo organizuje. Mogla bi biti održana već početkom februara – rekao je Žunić za “Glas Srpske”.

    On je istakao da bi u razgovore, budući da je riječ o strateškoj odluci trebalo da se uključe predstavnici svih parlamentarnih stranaka.

    – Ono što je sigurno, nikada nećemo prestati da insistiramo na povlačenju nametnutog Inckovog zakona – naglasio je Žunić.

    On smatra da se Vučić nikada direktno nije miješao u unutrašnje stvari Srpske i odluke koje je donosila, ali je uvijek bio zainteresovan i zabrinut za njen položaj u okvirima dejtonske BiH, što je uostalom i sada pokazao.

    Komentarišući kako gleda to što su u FBiH i ovo nazvali nekim novim političkim performansom “srpske strane”, Žunić je naveo kako svi potezi koji dolaze od srpske strane unaprijed budu osuđeni.

    Prema njegovim riječima, stavovi pojedinih bošnjačkih političara nemaju apsolutno nikakve veze sa političkom logikom, već im je jedino cilj da dodatno zakomplikuju ionako komplikovane odnose u BiH.

    – Kunu se u BiH, a zalažu se da nam međunarodni akteri kroje unutrašnje uređenje, što je onda drži u jednoj pat poziciji, a to nikako ne može biti dobro za građane. Srpska je za konstruktivno rješenje ove političke krize, ali bojim se da u drugoj strani nemamo sagovornika – naglasio je Žunić.

    Predstavnicima opozicije poručio je da ne koriste ovakve i slične stvari u dnevnopolitičke svrhe i pozvao je na jedinstvo u vezi sa strateškim i nacionalnim pitanjima važnim za budućnost Srpske.

    – Da je bilo tog jedinstva, vjerujem da ne bi bilo ni ovolikih pritisaka na Srpsku od međunarodnih aktera koji se otvoreno stavljaju na bošnjačku stranu – rekao je Žunić.

  • Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH

    Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH

    Otkako je nastupio mir u BiH, gotovo konstantno su primjetni pokušaji na razgradnji Dejtonskog sporazuma. Pokušavali su stranci i uspijevali uz pomoć pritiska natjerati domaće političare da jačaju zajedničke institucije na nivou BiH što, na neki način, vodi ka centralizaciji.

    Akuda nas može odvesti nasilna centralizacija? Ako je suditi po dešavanjima u posljednjih pola godine, onda možemo zaključiti da smo na putu prema haosu.

    Bošnjaci ne kriju da im je cilj neka vrsta građanske države, odbijaju bilo kakve razgovore i čekaju da strani faktor stvori zemlju po njihovoj mjeri. S druge strane, Srbi i Hrvati ne žele građansku državu.

    Najveća postratna kriza
    Stalni nasrtaji i oduzimanje nadležnosti su poslije više od dvije decenije u BiH ponovo potpalili vatru, a prije svih Ustavni sud svojim odlukama. Pokušaji vraćanja ranije prenesenih nadležnosti sa Republike Srpske na državni nivo podigli su i nove tenzije, pa smo nerijetko u posljednjih nekoliko mjeseci mogli čuti da je BiH u najvećoj postratnoj krizi.

    I ovaj primjer pokazuje da trenutna situacija nije rezultat dogovora naroda iz BiH već nametnutih odluka.

    Valentin Incko
    Sve je kulminiralo u julu prošle godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Na snagu je stupila blokada institucija, a Srpska je krenula u veliku borbu vraćanja nadležnosti koje su joj garantovane Dejtonskim sporazumom, a oduzete odlukama visokih predstavnika i Ustavnog suda.

    Kada smo kod Ustavnog suda BiH, jasno je da je njegova percepcija u javnosti Srpske uglavnom negativna, a za to je, kao što je takođe već poznato, najzaslužnije proglašenje neustavnim 9. januara, rođendana Srpske, kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ustavni sud BiH smatra da je u pitanju državna imovina koja je u nadležnosti zajedničkih institucija BiH, a ne Republike Srpske, što je naišlo na negodovanje, uz obrazloženje da nigdje u Ustavu ne piše da BiH ima pravo na imovinu.

    Postavlja se pitanje kuda plovi ovaj brod. Kuda će nas odvesti bura stalnih tenzija i višegodišnji pokušaji nasilne centralizacije, ukoliko se istraje na njoj?

    Nezamislive posljedice
    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Nenad Stevandić, smatra da bi sve što se nameće na nasilan način, pa tako i centralizacija, naišlo na otpor, koji bi mogao imati nezamislive posljedice. Iz tog razloga se, dodaje, u BiH treba insistirati na decentralizaciji i na postizanju dogovora.

    – Ako pogledamo unazad kroz istoriju, nasilna centralizacija je bila za vrijeme veleizdajničkog procesa 1915. godine, za vrijeme fašističkog režima 1941. i 1945. godine, takođe i 1. marta… i eto gdje bi nas odvela – kratko je prokomentarisao Stevandić.

    Da su nas pokušaji nasilne centralizacije doveli u situaciju teške nefunkcionalnosti i nepovjerenja smatra predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Snježana Novaković Bursać.

    – Ako prema nekome vršite nasilno-pravnu akciju, naravno da možete očekivati reakciju, kao što se i upravo dešava – rekla je ona.

    Čak i da se istraje na nasilnoj centralizaciji, dodaje, veliko je pitanje da li bi i koliko funkcionalna bila „centralna vlast“.

    – Očigledno je da složeni sastav i istorijski kontekst ove zemlje zahtijevaju drugačiju decentralizovanu ustavno-pravnu organizaciju, jer da je mogla biti centralizovana, vjerovatno ne bismo ulazili u sukobe početkom 90-ih – smatra ona.

    Početak
    Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić, kaže da se iznova i iznova moramo vraćati na početak ove krize, jer smo, navodi, od tog trenutka i počeli sve dublje tonuti u političke sukobe.

    – Kriza je izazvana nametnutom odlukom Valentina Incka. Sve ovo što se danas dešava uslijedilo je nakon toga, pa i naše povlačenje iz institucija. O tome se mora govoriti. Takođe, presude Ustavnog suda BiH, u kojem sjede tri strane sudije, najčešće su negativne za Republiku Srpsku, što samo po sebi ukazuje na to u kakvoj se situaciju nalazimo – kaže Pekićeva.

    Naglašava da Srpska nije ta koja izaziva nemire, iako to mnogi tako žele predstaviti.

    – Smatram da je Dejtonski mirovni sporazum dovoljno dobar za funkcionisanje BiH. Nikakvo nametanje nije u redu. Ne može nama niko da propiše okvir u kojem ćemo funkcionisati, ako mi sami to ne dogovorimo. Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH su propisali okvir kada je bio rat i mi smo dobili Republiku Srpsku i institucije, dobili smo entitetsko glasanje, sve ono što omogućava da se čuje naš glas i da se zaštiti entitetski interes. Iz toga razloga smatram da bilo kakvo nametanje nije dobro bez dogovora svih političkih faktora, a naročito onih koji čine vlast – zaključila je ona.