VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Neki učesnici sastanka u Briselu prave jeftinu političku priču

    Srpski član Predsjedištva BiH Milorad Dodik naveo je da su neki učesnici iz Republike Srpske prihvatili, a neki odbili da zajedno putuju na predstojeći sastanak u Briselu, pa sad od toga prave jeftinu besmislenu političku priču.

    “Učesnicima sastanka u Briselu iz Republike Srpske ponuđeno je da zajedno idemo avionom Vlade Republike Srpske. Neki su prihvatili, a neki odbili pa sad od toga prave jeftinu besmislenu političku priču. Neka idu kako žele i s kim žele. Srećno”, napisao je Dodik na “Twitteru”.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel pozvao je lidere parlamentarnih stranaka u BiH na sastanak u Brisel koji bi trebalo da bude održan sutra.

  • Dodik: Dejtonski mirovni sporazum je građanski rat u BiH okvalifikovao kao tragičan sukob

    Dodik: Dejtonski mirovni sporazum je građanski rat u BiH okvalifikovao kao tragičan sukob

    Čak je i Dejtonski sporazum građanski rat u BiH okvalifikovao kao tragičan sukob u regionu, napisao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na svom Tviter nalogu.

    Dodik je naglasio da “samo još muslimani, za svoje političke potrebe, istrajavaju na tome da je bila agresija na BiH”.

    • Oni i danas političku borbu autohtonog srpskog naroda u BiH predstavljaju kao agresiju na BiH. O tome je Džaferović lagao u Solunu – napisao je Dodik.

  • Stevandić pred odlazak u Brisel: Djelu međunarodne zajednice odgovaraju podobni ljudi i konflikt na Balkanu

    “Narodna Skupština Republike Srpske je bila prinuđena da donese teške odluke pod mnogim pritiscima, jer dio međunarodne zajednice ne žele da vide mir na Balkanu, već traže podobne ljude za izvršavanje njihovih želja”, izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, gostujući u Jutarnjem programu RTRS. Stevandić naglašava da se taj dio međunarodne zajednice nije najbolje pokazao tokom krize u Ukrajini, jer zahvaljujući prvenstveno njihovom političkom djelovanju, sada imaju nestašicu i poskupljenje kako energenata, tako i hrane.

    Stevandić smatra da je ispravno tražiti da se neutralnost Republike Srpske „prenese“ i na BiH, jer upravo je stav o neutralnosti doveo do toga da se, uprkos mnogim predviđanjima, u BiH nije desio ni jedan icident ni konflikt. „Dogovorili smo se da Srbi ne trabaju predstavljati ruske političke rakete a da bošnjaci ne trebaju biti američke političke rakete, jer su nam dometi mali“ dodaje Stevandić. On je dodao da očekuje evropski domaćini shvate da se u BiH četiri mjeseca od sukoba u Ukrajini sačuvao građanski mir, nije bilo sukoba i incidenata i da su to benefiti neutralnog stava, a ne svrstavanja.

    Stevandić je naglasio da očekuje da bude potvrđena volja za očuvanje ustavnog i institucionalnog kapaciteta Republike Srpske i da to ne može biti žrtvovano za bilo kakve integracije.

    Komentarišući posjetu Olafa Šolca Beogradu, Stevandić uviđa da postoji želja međunarodne zajednice da se saradnja zemalja Balkana uguši, a da se produbi konflikt među njima. Ideja „Otvorenog Balkana“ kao jedini vid mira u ovom regionu je naredna tačka koja će se „minirati“, jer je jasno da ideja da Crna Gora ni dio BiH ne žele da budu dio te inicijative nije došla od njih, već je jasno da je nametnuta spolja, zaključuje Stevandić.

  • Dodik: Međunarodnoj zajednici potrebni krivci da opravdaju svoj neuspjeh

    Dodik: Međunarodnoj zajednici potrebni krivci da opravdaju svoj neuspjeh

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da su međunarodnoj zajednici potrebni krivici da opravdaju svoj neuspjeh u BiH, koji godinama traje, i da zato plasiraju priče o secesiji.

    “Mi ne tražimo secesiju, mi smatramo da bi najbolje bilo da se mirno raziđemo jer je BiH propala zemlja”, napisao je Dodik na “Twitteru”.

  • “Zahvaljujući podršci međunarodne zajednice u BiH uspijevamo držati stvari pod kontrolom”

    “Zahvaljujući podršci međunarodne zajednice u BiH uspijevamo držati stvari pod kontrolom”

    Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, istakao je na samitu u Solunu da se rat u Ukrajini zasad nije prelio na druge države, ali njegove implikacije su ogromne.

    To se, kako je kazao, vidi na zapadnom Balkanu, a naročite posljedice osjećaju se u Bosni i Hercegovini.

    – Već duže od godinu dana u mojoj zemlji traje teška politička kriza, koja je naročito intenzivirana uoči i nakon agresije na Ukrajinu. Nije tajna da u Bosni i Hercegovini postoje akteri koji su pod ruskim uticajem. Upravo su oni svojim djelovanjem doveli u pitanje Dejtonski sporazum i 27 godina njegove implementacije, prijeteći secesijom i preduzimajući konkretne antiustavne korake koji vode ka tom cilju. Ovo se posebno čini ugrožavanjem institucija Bosne i Hercegovine koje naš Ustav definiše kao potrebne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao što su jedinstvene Oružane snage BiH, porezni sistem, pravosuđe i drugo – kazao je on te dalje dodao:

    – Zahvaljujući podršci međunarodne zajednice, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Ujedinjenim Kraljevstvom, uspijevamo držati stvari pod kontrolom, iako je stanje još vrlo krhko. Od esencijalnog značaja je što je međunarodna zajednica ponovo osnažila mehanizme uspostavljene u Bosni i Hercegovini, na temelju Poglavlja 7 Povelje UN koje nalaže međunarodnu akciju u svrhu očuvanja mira. Tu prvenstveno mislim na Kancelariju visokog predstavnika i međunarodnu vojnu misiju – EUFOR.

    Podsjetio je da je Visoki predstavnik u BiH, ispunjavajući svoje obaveze prema Dejtonskom sporazumu, i koristeći se ovlaštenjima koje proizlaze iz tog sporazuma „poništio neke secesionističke poteze RS, kojima je ugrožen ustavni poredak i mir u Bosni i Hercegovini.“

    – Istovremeno, visoki predstavnik je spriječio pokušaj dijela ministara, koji su, zloupotrebljavajući pravo etničkog veta, pokušali da suspenduju demokratiju u Bosni i Hercegovini, uslovljavajući održavanje izbora izmjenama Izbornog zakona. Dejtonski mirovni sporazum je imao za cilj zaustaviti rat. Zato je sistem koji je njime uspostavljen ostao nedovršen. Ostale su mogućnosti za blokade i zloupotrebe, naročito kada je u pitanju korištenje etničkog i entitetskog veta. Jednostavno kazano, domaćim akterima je data mogućnost da blokiraju skoro svaku odluku i nekažnjeno paralizuju čitav sistem. Jedina instanca koja ih je mogla sankcionisati i deblokirati sistem upravo je Ured visokog predstavnika, zbog čega je i formiran – kazao je.

    Kako je rekao, u BiH je potrebno da se izgrade domaće mehanizme odgovornosti i dovrši sistem, kako OHR više ne bi trebao.

    – Naš cilj nije da OHR ostane vječno, već da se dovrši izgradnja funkcionalnog sistema, tako da, i kada jednog dana OHR ode, država može samostalno funkcionisati. Sve do tada, međunarodna supervizija će nam trebati, jednako kao što je, u vidu savezničkih kontrolnih savjeta bila izuzetno korisna drugim državama, poput Njemačke i Austrije, nakon Drugog svjetskog rata. Zahvaljujući toj superviziji i međunarodnoj podršci, a ne uprkos njoj, ove su zemlje postale među najuređenijim državama Evrope – rekao je Džaferović, prenosi Avaz.

  • Izetbegović o skupu u Briselu

    Izetbegović o skupu u Briselu

    Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović izjavio je da na sastanku, koji će 12. juna biti održan u Briselu između predstavnika 15 parlamentarnih stranaka i predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, neće biti posebnih pregovora te da je sastanak unaprijed pripremljen.

    Predstavnici 15 stranaka koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine trebaju da se obavežu na to da se smanje tenzije u BiH, da se uklone blokade, da se obave mirni i fer izbori te da se pokrene BiH na njenom evropskom putu – kazao je Izetbegović novinarima tokom današnje posjete RMU Kakanj.

    Izetbegović je istakao da se pomalo “zaboravilo” na 14 prioriteta Evropske komisije te da su se bavili blokadama, deblokadama i krizama.

    Vrijeme je da se sve vrati na ‘fabričke postavke’. Dokument je pripremljen i idemo da ga u nedjelju eventualno potpišemo te da prema njemu postupamo u mjesecima koji su pred nama – zaključio je Izetbegović.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel sredinom maja boravio je u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini gdje se susreo s najvišim državnim zvaničnicima.

    Kako je tada kazao, u prvu posjetu Sarajevu došao je kako bi lično saslušao i bolje razumio zabrinutosti i stavove ovdašnjih zvaničnika, dodajući da je potpuno uvjeren u to da zapadnom Balkanu treba Evropska unija i da takođe Evropska unija treba zapadni Balkan, prenosi N1.

    Za 23. juni planiran je i sastanak lidera 27 članica Evropske unije i čelnika zemalja zapadnog Balkana, a dnevni red tog sastanaka trebao bi biti poznat naredne sedmice.

  • Zbog Šmita svađa između SNSD-a, SDS-a i PDP-a

    Zbog Šmita svađa između SNSD-a, SDS-a i PDP-a

    Zbog Kristijana Šmita politički obračun vlasti i opozicije Srpske.

    Na uvrede Mirka Šarovića da je aktuelna vlast urušila Republiku Srpsku, predsjednica Srpske Željka Cvijanović odgovara SDS-u i PDP-u – nakon vaše vladavine ostavili ste pustoš!

    Pričom da je SNSD priznao Kristijana Šmita jer je Savjet ministara ekspresno prebacio novac Centralnoj izbornoj komisiji za izbore, opozicija “pere” svoju promašenu politiku, kaže Milorad Dodik.

    Premijer Radovan Višković poziva Šmita da nametne odluku da plate i penzije budu hiljadu evra.

    Višemjesečno neisplaćene plate i penzije, nepovezivanje radnog staža, nulti podsticaji za poljoprivrednike, nijedan kilometar auto-puta – to je iza svoje vladavine Srpskoj ostavila današnja opozicija. Odgovor je ovo predsjednice Srpske na uvrede koje joj je uputio Mirko Šarović.

    • Mirka Šarovića treba pitati gdje su ti veliki projekti koji se vezuju za njega tima izgradnje Srpskog Sarajeva, od čega ničeg nije bilo. Ova vlast je na čelu sa SNSD-om na čelu sa koalicionim partnerima napravila Istočno Sarajevo – istakla je predsjednica Srpske Željka Cvijanović.

    Istovremeno, iz PDP-a optužbe i tumačenja da je SNSD dao legitimitet Kristijanu Šmitu zbog činjenice da je Savjet ministara, usljed nametnute odluke OHR-aprebacio CIK novac za izbore.

    Za Milorada Dodika to su bizarne neistine u čijem plasiranju opozicione partije ubiru političke poene, a činjenica je da dio njihovih redova priznaju Šmita kao visokog prestavnika.

    • Kad je bio Zakon o budžetu institucija BiH, član 26: Na osnovu odluke visokog predstavnika povećavaju se sredstva sa 9 na 12,5 miliona. Pa sam ja rekao da ne može ta odredba – da se poštuje odluka visokog predstavnika i to je izbačeno iz tog zakona. I onda dođe mislilac iz opozicije kojem je potrebno samo da se obračunavaju s Dodikom – naveo je Dodik.

    Savjet ministara je usvojio budžet u predviđenoj proceduri i uputio Predsjedništvu BiH koje je taj budžet usvojilo uz odgovarajući amandman, pojašnjava predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija. Dodaje da Savjet ministara nije i neće raditi prema odluci Kristijana Šmita.

    • Savjet ministara nije ništa uradio prema toj odluci i nikada neće ni raditi. Sve u vezi sa tom odlukom što rade i pokušavaju da uvuku SNSD je aposlutno besmisleno. Savjet ministara na čijem sam ja čelu provodiće i provodi odluke koje sam donosi ili one obavezujuće odluke koje donese Predsjedništvo vezano za spoljnu politiku BiH – smatra Tegeltija.

    A sve dok jedan čovjek može da nameće i donosi odluke umjesto zvaničnih institucija BiH će biti protektorat, kaže premijer Radovan Višković. S obzirom na to da miješa prste u unutrašnju politiku i nameće odluke, Višković poziva Šmita da nametne povećanje plata i penzija.

    • Sve dok imate čovjeka koji može nametati, odlučivati da donosi odluke umjesto institucija to nije suverena zemlja, to je protektorat. Evo ja ga pozivam da nametne da budu plate i penzije hiljadu evra, i da isplati, ja nemam ništa protiv – istakao je Višković.

    Sve do sada nametnute odluke biće priložene kao dokaz da je Kristijan Šmit prekršio međunarodno pravo. Angažovan je tim koji će istražiti zakonodavan način za pokretanje tužbe za lažno predstavljanje i udar na ustavni poredak protiv njemačkog diplomate.

    • Angažovali smo tim koji će vidjeti na koji zakonodavni način je moguće da se pokrene tužba protiv fizičkog lica -Kristijana Šmita, da se tuži za lažno predstavljanje, za udar na ustavni poredak. Ono što su nama sugerisali je da nađemo neke ljude koji su državljani Njemacke da oni dignu tu tužbu jer smatraju da su prekršeni zakoni međunarodnog prava i mnogo čega drugog – poručio je Dodik.
    • Vjerujem da će i ljudi u okviru međunarodnog faktora shvatiti jednog dana da ovo nije eksperiment i da Bih nije stvar koja se treba čuvati silom već dijalogom, prevashodno unutrašnjim a da strani faktor bude tu samo podrška da taj dijalog teče na jednostavniji način – dodala je predsjednica Srpske.

    Šmitove neustavne poteze prepoznala je i italijanska ambasada u Sarajevu.

    Prema pisanju bečkog lista “Standard” italijanska ambasada je intervenisala da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH.

  • Bjelica uvjeren da Miličević uživa poštovanje članstva u stranci

    Bjelica uvjeren da Miličević uživa poštovanje članstva u stranci

    Dugogodišnji funkcioner SDS-a Milovan Bjelica rekao je vjeruje da će se na sjednici Glavnog odbora definitivno odlučiti ko će biti kandidat ove stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH na predstojećim opštim izborima nakon povlačenja kandidature Milana Milićevića.

    Bjelica je istakao da treba sačekati sjednicu Glavnog odbora SDS-a da bi čuli koja je konačna odluka o kandidaturi, jer je za sada rano donositi stav o tome, što, kako kaže, ne isključuje da se pojavi još kandidata na sjednici odbora.

    “Jasno je da svi moraju imati odgovornost prema članstvu i simpatizerima SDS-a tako da i Miličević na sjednici Glavnog odbora treba da obrazloži da li se definitivno povlači iz kandidature, jer je jedan broj gradskih i opštinskih odbora njega predložio za jednu od visokih funkcija”, rekao je Bjelica komentarišući povlačenje ove kandidature.

    Bjelica kaže da govori u svoje ime, te je izrazio uvjerenje da kandidaturu za bilo kog člana treba da potvrdi Glavni odbor SDS-a.

    On nije želio komentarisati ko bi iz SDS-a mogao imati veće šanse da dobije većinu glasova na izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH, jer do sada nije imao priliku da pogleda nikakva istraživanja javnog mnjenja, ali je uvjeren da Miličević uživa poštovanje članstva u stranci.

  • Dodik: Šmit BiH vidi kao šumu u kojoj sebi daje ulogu lovca

    Dodik: Šmit BiH vidi kao šumu u kojoj sebi daje ulogu lovca

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da kvalifikacije koje je na njegov račun iznio Kristijan Šmit govore da on BiH vidi kao šumu u kojoj sebi daje ulogu lovca.

    “Kvalifikacije koje je Kristijan Šmit iznio na moj račun govore kako on vidi BiH. Vidi je kao šumu u kojoj sebi daje ulogu lovca. A mi pričamo o kandidatskom statusu. Zvuči kao vic, zar ne?!”, napisao je Dodik na Twitteru.

    Kristijan Šmit je za Federalnu televiziju preporučio Dodiku da se on “brine o svojoj zemlji, o Republici Srpskoj i BiH, a da međunarodna zajednica ne bude njegova briga”, te ocijenio da se “ponaša isto kao drvosječa u šumi”.

  • Čović: U Brisel ne idem sa dva bošnjačka člana Predsjedništva

    Čović: U Brisel ne idem sa dva bošnjačka člana Predsjedništva

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas u Mostaru da je Briselu poručio da neće doći da sjedi u istoj dvorani sa dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, niti će staviti potpis na bilo kakav dokument sa dva bošnjačka člana Predsjedništva.

    Odgovarajući na pitanje da li u nedjelju putuje u Brisel, Čović je rekao da je sve još u pregovorima.

    “Zavisi ko će biti pozvan, u jednoj varijanti rečeno je da će biti pozvani svi predsjednici stranaka u parlamentu BiH, odnosno da je to ideja, pa potom da će biti pozvana tri člana Predsjedništva BiH. Ja sam vrlo jasno rekao da neću sjediti u istoj dvorani gdje sjede dva bošnjačka člana Predsjedništva i da neću staviti potpis na bilo kakav dokument sa dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH”, rekao je Čović nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH.

    On je poručio da je HDZ BiH i HNS dobio odluku Ustavnog suda BiH koja jasno govori da pitanje Izbornog zakona BiH nije pitanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda.

    “U iduću srijedu imaćemo sjednicu Doma naroda i to će biti prva tačka. Uvjeren sam da će to proći. Odluka Ustavnog suda jasno govori o poziciji legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Stavili smo ad akta želje nekih da pričaju o građanskoj državi i transformaciji BiH u kojoj će se ugasiti puni nivo vlasti, a nama zamjeraju kada govorimo o transformaciji BiH u skladu s Ustavom”, naveo je Čović.

    Komentarišući odluku američke administracije da na crnu listu stavi predsjednika Federacije i potredsjednika HDZ-a BiH Marinka Čavaru, Čović je rekao da je HDZ BiH dao jednoglasnu podršku radu predsjednika FBiH koji štiti Ustav i zakone FBiH.

    “Čuvao je FBiH da funkcionše kao normalniji dio institucija BiH. To je potpuno pogrešno izabrana osoba kada govorimo o antidejtonskom i antiustavnom djelovanju”, rekao je Čović.