VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Trojka traži procesuiranje Dodika zbog izjava o Srebrenici

    Trojka traži procesuiranje Dodika zbog izjava o Srebrenici

    SDP, Narod i pravda i Naša stranka oglasili su se saopštenjem u kojem „osuđuju današnje javno negiranje genocida u Srebrenici.“

    Kako su naveli u saopštenju Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, je “današnjom izjavom da se u Srebrenici nije desio genocid po prvi put nakon stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona BiH prešao liniju zakonitog postupanja”.

    – Pozivamo nadležne organe da se u ovom i svim sličnim slučajevima strogo pridržavaju zakona i da bez iznimke procesuiraju ovakva djela. Genocid u Srebrenici je istorijska i pravna i činjenica i njegovo negiranje je čin destabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini – poručuju iz Trojke.

    Dodika su pozvali da se posveti rješavanju nagomilanih životnih pitanja stanovnika entiteta RS, te da svojim izjavama ne usložnjava posao i njegovih kadrova na državnom nivou.

    – Trojka neće pristati na populističku igru nadmetanja u kvazipatriotizmu, ali isto tako nećemo nikada ostati nijemi na vrijeđanje žrtava i negiranje pravnih činjenica. Država Bosna i Hercegovina mora da povede brigu o egzistencijalnim pitanjima svojih građana, te da svi zajedno radimo na osiguranju boljeg života za generacije koje dolaze – dodaju.

    Naglasili su da, vraćanjem u prošlost kroz falsifikovanje i negiranje istorijskih činjenica je kretanje u suprotnom pravcu.

    – Trojka ne želi žrtvovati evroatlantsku budućnost naših građana za uobičajena, isprazna dnevnopolitička takmičenja u ‘branjenju’ tzv. svojih od zamišljenih neprijatelja, ali isto tako nećemo žrtvovati istinu ni za kakvu političku poziciju. Ako je SNSD u prošlosti i imao priliku sarađivati sa strankama koje su bile spremne trgovati pravnim činjenicama i istinom o srebreničkom genocidu, Trojka nije partner koji će pristati na takvu igru – zaključili su u saopštenju.

  • Čović: Vjerujem da ćemo imati izražajniju dinamiku u radu Savjeta ministara

    Čović: Vjerujem da ćemo imati izražajniju dinamiku u radu Savjeta ministara

    Možemo potvrditi da je saradnja dvije političke opcije uistinu na onoj razini kako smo i predvidjeli da bude, odnosno to je jedan kontinuitet saradnje koji će se dalje nastaviti, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.

    “Duboko vjerujem da ćemo imati jednu izražajniju dinamiku u radu Savjeta ministara u dogovoru kako bi sve one tačke dnevnog reda bude usaglašene išle na dnevni red Savjeta ministara”, rekao je Čović te dodao:

    “Ono što je sporno, da sjednemo i lagano otklanjamo, i vjerujem da bi veoma brzo došli da ništa nema na čekanju kad je u pitanju Savjet ministara i kad je u pitanju Evropski put.”

    On je dodao da ima još tema koje su ostale iz prošlog vremena koje su bile stalno skidane sa dnevnog reda koje će pokušati usaglasiti u skorom vremenu.

    Čović kaže da je informisao Milorada Dodika i kolege o onome što radimo na razini Federacije.

    “Vlada Federacije ne funkcioniše u sastavu već četiri godine kako je trebala funkcionisati nakon izbora 2018. godine, a nedostaju tri ministra u kontinuitetu zadnje dvije ili tri godine u toj Vladi”, rekao je Čović.

  • Dodik: Saglasnost oko Evropskog puta BiH, ali ne i oko NATO-a

    Dodik: Saglasnost oko Evropskog puta BiH, ali ne i oko NATO-a

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da danas da je sa zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem razgovarao o nizu pitanja koja su važna za funkcionisanje u BiH.

    “Uspjeli smo da formiramo zajedno Savjet ministara, da se konstituišu oba doma Parlament te u tom pogledu imamo jedno sasvim drugo okruženje u kojem djelujemo“, rekao je Dodik na konferenciji za novinare.

    Dodik je naglasio da su SNSD i HDZ svojim zajedničkim djelovanjem uspjeli da forimiraju Savjet ministara.

    “Saglasni smo oko evropskog puta BiH ali imamo različita mišljenja oko NATO, ali je to poznato. U svakom slučaju se uvažavaju ta različita mišljenja i potpuno smo svjesni da moramo da nastavimo da rješavamo ona pitanja o kojima postoji saglasnost“, dodao je Dodik.

    Dodik je dodao i da je sa Čovićem razgovarao o radu Savjeta ministara kao i o politikama na nivou BiH.

    “Evropski put BiH i 14 prioriteta treba da se stavi na dnevni red i da se o njima razgovara te da se vidi na koji način možemo da postignemo dogovor“, poručio je Dodik.

    Dodik je naglasio da je nužno da se potencira da je BiH pregovaračka strana sa Evropskom unijom kada je riječ o evropskom putu a ne neka “podanička kako to želi da napravi Satler i neki drugi“.

    Predsjednik Srpske je naveo da je sa Čovićem razgovarao i o kadrovskim pitanjima te dodao da očekuje da će uskoro doći do završetka procesa u vezi sa izborom novog rukovodstva OSA.

  • Dodik: Šmitova odluka nam ništa ne znači

    Dodik: Šmitova odluka nam ništa ne znači

    Mi nećemo Šmitovu odluku objaviti u Službenom glasniku RS i ona nama ništa ne znači, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

    On je to izjavio nakon što je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nametnuo još jednu odluku, odnosno izmijenio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.

    “Najbolje bi bilo da ode Šmit, i za njega i za zemlju koja ga je poslala”, kazao je Dodik.

    Kako kaže, ne postoji visoki predstavnik, i, prema njegovim riječima, sve je to nelegitimno, nelegalno.

    “Tamo se nije desio genocid i svi to znaju. Po onome što je definicija genocida, a što je čitava ekipa i utvrdila da tu nije bilo genocida, i onda se nađe potomak onih koji su počinili najstravičniji genocid u drugom svjetskom ratu da nama određuju šta je vrijednost u tom pogledu, da oni nešto intervenišu”, rekao je Dodik.

  • Šmit nametnuo izmjene zakona o Memorijalnom centru u Potočarima

    Kristijan Šmit donio je odluku o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari čime je, kako se navodi, omogućeno da se višak doniranih sredstava za sahrane i nadgrobne spomenike može preusmjeriti u druge svrhe za potrebe funkcionisanja tog centra.

    Iz OHR je saopšteno i da će ta sredstva moći biti preusmjerena za druge potrebe Memorijalnog centra uz prethodnu saglasnost donatora.

    – Visoki predstavnik je uzeo u razmatranje ograničenja nametnuta prethodnom odlukom o namjeni donatorskih sredstava, kao i procjenu Upravnog odbora Memorijalnog centra da bi manje od polovine trenutno deponovanih sredstava bilo dovoljno za sahrane i nišane. I dalje je obaveza Memorijalnog centra da obezbijedi primjeren i dostojanstven pokop posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici, što je od izuzetne važnosti za njihove porodice i za preživjele. Iz tog razloga, ova tehnička izmjena omogućava da Memorijalni centar, uz konsultacije sa donatorima, preostala sredstva preusmjeri za druge namjene, kao što su građevinski radovi i održavanje te saradnju sa drugim komemorativnim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta – navodi se u saopštenju OHR.

    Odluku Šmita pozdravio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, Emir Suljagić, navodeći da je OHR “prihvatio njihovu inicijativu i da je centru osigurao pristup šest miliona KM za održivost”.

  • Mesić o krizi u BiH: Problem nisu Banjaluka ili Mostar, već Beograd i Zagreb

    Mesić o krizi u BiH: Problem nisu Banjaluka ili Mostar, već Beograd i Zagreb

    Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske i posljednji predsjednik Jugoslavije, rekao je za tursku agenciju Anadolija da Bosna i Hercegovina mora ući u EU jer time više neće biti “motiva za rat”, te da su glavni krivci za opstrukcije u BiH Zagreb i Beograd.
    Ulazak svih zemalja bivše Jugoslavije u EU omogućio bi daljnji razvoj unije, što bi zauzvrat “obogatilo Evropu”, rekao je Mesić. Po Mesićevu mišljenju, Evropi nedostaje vodstvo jer bi “pravi lideri” insistirali na brzom uključivanju i pomoći onim zemljama s manjim potencijalom.

    Mesić je kazao da posljednjih godina EU i SAD nisu uspjeli izvršiti pritisak na reforme u zemlji, što je zauzvrat navelo nacionalističke političke vođe da “zarobe” državu.

    “S jedne strane imate one koji se bore za građansku državu, za evropsku državu i one koji žele sami profitirati na nacionalizmu. Neki čak žele odvojiti dijelove Bosne i Hercegovine da se pripoje drugim državama. To je problem”, rekao je Mesić.

    Mesić je istakao da BiH neće moći napraviti korak u pozitivnom smjeru jer se Srbija i Hrvatska miješaju u njezine poslove, sve dok Europa i svijet to “trpe”.

    “Pravi problem nije ni u Mostaru, ni u Sarajevu, ni u Banjoj Luci. Problem je u Zagrebu i Beogradu. Ovo miješanje u politiku zemlje sprječava Bosnu da se približi članstvu u EU”, rekao je Mesić.

    “Bosna i Hercegovina je činjenica i nikakav Dodik i nikakva Ursula von der Lejen (predsjednica Evropske komisije) to ne može promijeniti. Bosna je danas, a Bosna će biti u budućnosti”, dodao je Mesić.

  • Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

    Ko je i u čije ime u BiH tražio pomoć od NATO snaga

    Može li BiH da odbije paket pomoći koji Sjevernoatlantska alijansa (NATO) namjerava da pošalje za opremanje Oružanih snaga i Ministarstva bezbjednosti BiH, što je nedavno zatražio predsjednik Srpske Milorad Dodik, i da li je uopšte potrebno tu pomoć odbiti?

    Na ministarskom sastanku zemalja članica NATO prošle sedmice u Briselu zvanično je odobren paket pomoći odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH, koji obuhvata devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za bezbjednosni sistem BiH.

    Pomoć se, kako je navedeno, odnosi na opremanje odbrambeno-bezbjednosnog sistema BiH.

    – S tim u vezi, u narednom periodu će se pristupiti izradi implementacijskog plana, što će odrediti i dinamiku isporuke opreme predviđene projektima pomoći za opremanje Oružanih snaga BiH i Ministarstva bezbjednosti BiH. Radi se o projektima koji vrijede desetine miliona evra, a čija će realizacija značiti praktičnu podršku odbrambeno-bezbjednosnom sistemu BiH i u svakom slučaju značajno doprinijeti jačanju odbrambeno-bezbjednosnih kapaciteta – naveli su ranije iz Ministarstva odbrane BiH.

    Ministri nedostupni
    Na ovo je odmah reagovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je rekao da Predsjedništvo BiH, kao ustavno nadležno, nije tražilo bilo kakvu pomoć od NATO saveza zbog čega je predložio da „kolektivni šef države“ ne prihvati pomoć koju je ta alijansa odobrila za BiH.

    – Jedino nadležno za pitanja vojske i bezbjednosti je Predsjedništvo, koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć – rekao je Dodik, koji je prethodne četiri godine proveo na funkciji člana Predsjedništva BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da je još na prošlom NATO samitu, koji je održan u Madridu 20. juna 2022. godine, donesena odluka o prilagođenom paketu pomoći BiH, a koja je javno saopštena nakon tog sastanka, ali su reakcije tada izostale.

    Ako pomoć nije tražilo Predsjedništvo BiH, ko je onda tražio, pokušali smo da saznamo od bivšeg ministra odbrane Sifeta Podžića i sadašnjeg, Zukana Heleza, ali ih nismo uspjeli dobiti na telefon.

    Svršen čin
    Bivši zamjenik ministra odbrane BiH, Mirko Okolić, smatra da je sve rađeno mimo Predsjedništva BiH, odnosno na relaciji ministar Podžić – NATO.

    – U Bosni i Hercegovini je sve moguće i nemoguće. Da je Bosna i Hercegovina normalna država onda se ne bi smjelo ništa raditi bez Predsjedništva, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga BiH i vodi spoljnu politiku. S obzirom da je ova država takva kakva jeste onda je i ministar odbrane mogao, mimo Predsjedništva BiH, da dogovara da zemlje članice NATO pošalju pomoć, što je sad i odobreno – ističe Okolić za Srpskainfo.

    Dodaje da nije siguran može li Bosna i Hercegovina sada da odbije navedenu pomoć jer nije poznato u kojoj je to fazi, odnosno da li uopšte sada treba bilo kakva odluka Predsjedništva BiH ili je to već gotova stvar.

    – Mislim da je to dovedeno pred svršen čin i da će sada pomoć doći bez obzira na Predsjedništvo BiH. Ono što je dobro jeste da tu neće biti nikakve borbene tehnike i naoružanja koje bi se moglo zloupotrijebiti – kaže Okolić.

    Navodi da su bošnjački predstavnici u Ministarstvu odbrane ranije tražili od NATO da se BiH dostave PVO sistemi, borbena vozila, te opremanje helikoptera sa borbenom tehnikom. Međutim, kako kaže Okolić, NATO je te zahtjeve odbio.

    – Rekli su da BiH može dobiti samo onu opremu koja se ne koristi za borbena dejstva – pojašnjava Okolić.

  • Gradonačelnik Bijeljine ne da pare za referendum o njegovom opozivu

    Gradonačelnik Bijeljine ne da pare za referendum o njegovom opozivu

    Pedsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina, Dijana Savić Božić, optužila je gradonačelnika Ljubišu Petrovića da opstruiše rad komisije i da iz budžeta ne da pare neophodne za provođenje referenduma o opozicu.

    Taj postupak provodi komisija za opoziv koju čine članovi Gradske izborne komisije na čelu sa Savić Božić.

    Ona je za NTV Arena izjavila da je Skupština Grada, zajedno sa pokretanjem opoziva gradonačelnika, usvojila i zaključak kojim se iz gradskog budžeta obezbjeđuje novac za referendum zakazan za 19. mart.

    Dijana Savić Božić kaže da prema podacima ove komisije i Skuštine grada, novca za referendum ima, dok joj je, s druge strane, Petrović poslao dopis u kome kaže da nema novca za te namjene.

    – Pozivam političke aktere da vode međusobne borbe, da pobijedi najbolji, a nas neka puste da radimo svoj posao – rekla je ona.

  • Višković: Srpska neće odustati od projekta gasifikacije

    Višković: Srpska neće odustati od projekta gasifikacije

    Gasifikacija Republike Srpske i izgradnja dvije gasne elektrane godinama čekaju saglasnost zajedničkih institucija BiH.

    Podsjećajući na dogovor stranaka koje su formirale parlamentarnu većinu da jedni drugima neće opstruisati projekte, predsjednik Vlade RS pozvao je danas Savjet ministara da konačno zaključi Sporazum sa Srbijom o gasovodu “Nova istočna interkonekcija BiH-Srbija”.

    Višković je pozvao na poštovanje dogovora, poručujući da su opstrukcije neprihvatljive.

    “Republika Srpska nema ništa protiv toga da oni grade “južnu interkonekciju”. Odluke Republike Srpske se moraju poštovati, a nama je od vitalnog interesa gasifikacija Srpske. Nažalost, nekoliko godina se čeka da Savjet ministara donese odluku da gasovod prođe ispod Drine u okoline Bijeljine kako bi išli dalje i radili višemilionske projekte za Srpsku i to ne možemo tolerisati”, rekao je Višković za RTRS.

    On je poručio da treba raditi u interesu svih građana i da je gasifikacija veoma važan projekat za Republiku Srpsku od kojeg neće odustati.

    Višković je izrazio nadu da će Savjet ministara ove sedmice donijeti pozitivnu odluku i konačno dati saglasnost za potpisivanje Sporazuma sa Srbijom o gasovodu “Nova istočna interkonekcija BiH-Srbija”.

  • Kojić: Srpska neće predati nadležnost, Bećirović da čita Ustav

    Kojić: Srpska neće predati nadležnost, Bećirović da čita Ustav

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić rekao je da bi bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović trebalo svaki dan da čita Ustav jer su tu jasno navedene nadležnosti zajedničkih instititucija i poručio da preporukom o izradi i usvajanju zakona o gasu Bećirović samo prikuplja jeftine političke poene.

    “Trebao bi da čita posebno član tri koji govori o nadležnostima institucija BiH i član 3.3 koji jasno i nedvosmisleno kaže da sve ono što nije izričito dato kao nadležnost institucijama BiH, u isključivoj je nadležnosti entiteta“, rekao je Kojić.

    On je naveo da i Bećirović treba da bude svjestan da inicijative poput ove ne mogu proći i neće dobiti podršku iz Republike Srpske ni člana Predsjedništva BiH niti poslanika u Predstavničkom domu i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    “Ovdje se treba isključivo fokusirati na ono što je i dogovoreno, da se bavi temama za koje postoji opšti konsenzus i saglasnost, u skladu s ustavnim nadležnostima“, naveo je Kojić za Srnu.

    On je rekao da samo ovakvo djelovanje može doprinijeti napretku u institucijama BiH, jer i Bećirović i drugi koji pokušavaju slično znaju za vrlo jasan i nedvosmislen stav institucija Srpske i njenih predstavnika u zajedničkim institucijama, a to je da niko neće dozvoliti prenos ili oduzimanje nadležnosti.