VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Miličević nema hrabrosti, Šarović samo bruka SDS”

    Povlačenje Milana Miličevića od kandidature za neku od funkcija dovelo je do novog raskola u SDS-u, saznaje ATV od izvora iz ove stranke.

    Sve je kulminiralo na jučerašnjem sastanku užeg rukovodstva SDS-a. Kako tvrdi naš izvor, najglasniji je bio Vukota Govedarica, koji se obrušio na Milana Miličevića, ali i na Mirka Šarovića. Govedarica je optužio Miličevića da je svojim povlačenjem pokazao da nema hrabrosti, a Šaroviću da s njim stranka nema nikakve šanse na predstojećim izborima.

    Saznajemo i to da Govedarica ima velike apetite i smatra da zaslužuje bude kandidat za neku od važnijih funkcija, na šta su ga neki od članova podsjetili da se neslavno proveo posljednji put kada je bio kandidat za predsjednika Republike Srpske.

    Naš izvor iz SDS-a tvrdi da Mirko Šarović ne odustaje od kandidature, što je već jasno poručio članstvu, a da mu je Govedarica na to odbrusio da će se SDS sa njim kao kandidatom samo obrukati.

    Pominjalo se, kako tvrdi izvor ATV-a, da bi možda najpametnije bilo da se stranka odmah raspadne.

    Jedini dogovor koji je postignut na ovom sastanku je da se sastanu sutra ili prekosutra.

  • Anđelković: Republika Srpska se neće odreći sebe

    Anđelković: Republika Srpska se neće odreći sebe

    Sastanak lidera parlamentarnih stranaka u BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom u Briselu bio je konsultativan, rekao je politički analitičar Dragomir Anđelković.

    Ocjenjuje da je Srpska u Briselu predstavila svoje interese i teme na kojima insistira.

    Anđelković je istakao da Republika Srpska pokazala da se neće odreći sebe.

    Naglasio je da je Republika Srpska na pravom putu po pitanju Rusije, jer, kako je istakao, Rusija štiti nacionalne interse srpskog naroda.

    • Neutralnost Republike Srpske u odnosu prema sukobu Rusije i Ukrajine je ispravan put – dodao je Anđelković.
  • Mazalica: Žalim što stranke iz Srpske nisu imale jedinstven stav

    Mazalica: Žalim što stranke iz Srpske nisu imale jedinstven stav

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Srđan Mazalica izrazio je žaljenje što predsjednici stranaka iz Republike Srpske na sastanku u Briselu nisu imali jedinstven stav o bazičnim ustavnim i političkim pitanjima, kao što su ga imali Bošnjaci.

    “Propuštena je prilika da se opozicija odazove na poziv lidera SNSD-a Milorada Dodika da se stavovi usaglase prije sastanka u Briselu, i sada čujemo različita tumačenja postignutog dogovora, koja više služe predizbornoj kampanji, a ne onome što Republika Srpska može izvući sa tog sastanka”, rekao je Mazalica Srni.

    Mazalica smatra da je važno da su se stranke iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj aktivno uključile u razgovore i značajno promijenile prvu verziju predloženog dokumenta.

    “Zahvaljujući tome, iz prve verzije je izbačena državna imovinu iz obaveza institucija BiH i Ustavni sud BiH iz naglašavanja obaveze poštovanja njegovih odluka, izbacili su svrstavanje protiv Rusije, uz benigno u preambuli imajući u vidu rezoluciju, istakli u preambuli konstitutivne narode i entitete i slično”, naglasio je Mazalica.

    Prema njegovim riječima, lideri stranaka vladajuće koalicije su iznijeli ključne stavove Republike Srpske, ali i pokazali da Srpska nije kočnica procesu pristupanja EU, ali ni pozitivnim procesima u BiH.

    Mazalica je naveo da je jasno zašto je važno da se finalni dokument nije potpisao i zašto je važno da on nikoga pravno ne obavezuje.

    “Opšta mjesta i fraze nepotpisanog papira mogu značiti svašta. Ključno je pitanje potencijalno štetnih odluka Ustavnog suda BiH po Republiku Srpsku, u tom slučaju manevarski prostor za naš odgovor ostaje, a vidjećemo onda da li će se tom odgovoru pridružiti opozicija, koja sada neopravdanim kritikama pokušava opravdati svoj nedolazak i miniranje koordinisanog nastupa”, napomenuo je Mazalica.

    Opozicionari u Srpskoj, dodaje Mazalica, kažu da je Dodik pristao na neku rečenicu, koja po njima znači nešto štetno, ali kako je naglasio, Dodik nije pristao jer nije ništa potpisao.

    “I da jeste potpisao, ne mora da znači. I da znači, ništa neće moći biti usvojeno i provedeno bez Parlamentarne skupštine BiH ili Narodne skupštine Republike Srpske. Mislim da mnogo veća šteta može nastati iz srpske nesloge i ovakvog našeg nekoordinisanog nastupa, koji je očigledno proizvod pritiska iz zapadnih ambasada i političkog Sarajeva na opoziciju, jer takav njima najviše i odgovara”, zaključio je Mazalica.

  • Čović će podržati dokument iz Brisela uz dvije izmjene

    Čović će podržati dokument iz Brisela uz dvije izmjene

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović podržaće dokument o kojem su se juče u Briselu usaglasili predstavnici 12 parlamentarnih stranaka iz BiH, uz dvije dopune za koje smatra da bi trebale biti uključene u tekst, javio je Indeks.

    -Tokom dana Čović će podržati jučerašnju izjavu s dodatkom dvije male ispravke, koje ne bi trebale predstavljati problem za uključivanje u izjavu. Istovremeno, to bi za nas bilo od izuzetne važnosti, a dalo bi dodatnu vrijednost samom tekstu – navodi se iz krugova bliskih Čoviću.

    Kako stoji u jednoj stavci dokumenta „čelnici parlamentarnih stranaka u BiH ponavljaju svoju predanost očuvanju načela vladavine prava i sprovođenju slobodnih i demokratskih izbora kao i razvoju demokratskih institucija na svim nivoima vlasti”. Čović, navodi portal, traži da se na tu rečenicu doda: „u skladu sa sporazumom o sprovođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. godine i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.“

    Čović traži i promjene u paragrafu 11 usaglašenog dokumenta, koji kaže da se čelnici slažu da će u roku od šest mjeseci od formiranja vlasti na svim nivoima usvojiti izborne i ograničene ustavne reforme koje trebaju biti usklađene s presudama Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, s preporukama OESS/ODIHR i GRECO.

    Čović želi da se u taj stav ubaci rečenica koja kaže da se „izborne reforme koje će omogućiti sprovođenje izbornih rezultata u vezi s domovima naroda trebaju hitno usvojiti u skladu sa sporazumima pomenutim u preambuli”, to jest sa sporazumom o sproviođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.

  • Džaferović:Dokument iz Brisela dobar, treba okončati krizu

    Džaferović:Dokument iz Brisela dobar, treba okončati krizu

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ocijenio je danas da je dokument koji je usvojen u Briselu dobar, da doprinosi stabilizaciji prilika i evropskom putu BiH i pozvao da se okonča kriza.

    -Sasvim je jasno koje su poruke ugrađene u (briselski) dokument i ne želim da koristim ovu priliku za nekakav trijumfalizam. Treba biti odgovoran. Jako je važno da je BiH, nakon godinu teške krize, poslala pozitivan signal šefovima država i vlada Evropske unije, uoči istorijskog samita koji će biti održan 23. juna i na kojem će se raspravljati o budućnosti evropske perspektive Zapadnog Balkana – rekao je Džaferović, prenosi portal Kliks.

    On je istakao da bi bilo veoma loše da uoči 23. juna „nismo uspjeli da se dogovorimo, jer bi time bila poslata depresivna poruka, koja bi išla u prilog onima koji tvrde da u BiH nije moguć nikakav iskorak i da će sankcije samo dodatno da zakomplikuju situaciju.

    -Očigledno da su američke i britanske sankcije otvorile prostor za dijalog. Nakon više od godinu teških rasprava o nadležnostima države, ovaj dokument je konačno pružio priliku da se okrenemo konstruktivnim raspravama o reformama koje će nas približiti standardima Evropske unije – predočio je Džaferović.

    Predsjedavajući Predsedništva BiH je ukazao da institucije moraju biti funkcionalnije.

    -Predsjednik (Evropskog savjeta Šarl) Mišel je nazvao ovaj sporazum mapom puta za reforme, što nije slučajno. Treba se sjetiti da je prva takva mapa usvojena 2000. godine, a na osnovu toga smo sproveli brojne reforme, unaprojedili institucionalni sistem i zaključili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj sporazum je šansa da napravimo nove reforme, učinimo državu boljom i uređenijom i konačno steknemo status kandidata za članstvo u EU – zaključio je Džaferović.

  • Dodik i Cvijanovićeva odgovorili Šaroviću

    Dodik i Cvijanovićeva odgovorili Šaroviću

    Lider SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da je Mirko Šarović petorazredni političar i prvorazredni petokolonaš.

    Dodik je upitao šta li bi Šarović komentarisao da je bio u Briselu, te dodao da sada, kao i svaka kukavica iz petog reda, kritikuje one koji su uradili ono što on nikada ne bi smio.

    “On je petorazredni političar i prvorazredni petokolonaš! Dok je Šarovića i takvih iz SDS-a, Zapad ne treba da brine za petu kolonu”, napisao je Dodik na “Tviteru”.

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je Srni da u SDS-u već godinama vlada praksa da komentarišu sastanke na kojima nisu bili, kao i da izbjegavaju sva važna dešavanja jer se boje “imati mišljenje ili stav”.

    Na pitanje da prokomentariše izjavu predsjednika SDS-a Mirka Šarovića da je sastanak lidera parlamentarnih stranaka iz BiH u Briselu “potpuna kapitulacija”, Cvijanovićeva je odgovorila da je kapitulacija ne smjeti otići i reći šta misliš, ako misliš.

    “Uvijek nam serviraju neku naknadnu pamet. Šarović je nedavno izjavio da bi BiH uspio uvesti u EU u roku od osam godina. Pa, što onda ne ode u Brisel da taj recept podijeli i sa evropskim zvaničnicima, i sa svojim kolegama liderima? I zašto je uopšte rekao da će ići, a onda odustao. Reklo bi se, čovjek je mađioničar, ne znaju nigdje u regiji, ali on zna kako treba, samo što to ne zna podijeliti sa drugima”, istakla je potpredsjednik SNSD-a.

    Prema njenim riječima, Mirku Šaroviću je uvijek bilo komotnije da se iz toga izvuče. “Znači, ništa novo ni ovo kako sad komentariše stvari”, dodala je Cvijanovićeva.

    Ona je konstatovala da je ovo teško vrijeme i za EU, ali i za BiH, te da se mora razgovarati.

    “Način na koji su se dešavala dosadašnja proširenja EU ne odgovara današnjem vremenu i komplikovanom političkom trenutku na evropskom, ali ni na globalnom nivou. Podržavam svaki razgovor. Niti je sada EU spremna za nas, niti smo mi spremni za nju, ali tražimo rješenje”, pojasnila je Cvijanovićeva, koja je i predsjednik Republike Srpske.

  • Borenović: Otužni su Dodikovi pokušaji da opravda kapitulaciju vlastite politike

    Borenović: Otužni su Dodikovi pokušaji da opravda kapitulaciju vlastite politike

    Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, rekao je za “Nezavisne novine” da su otužni pokušaji Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništvo BiH i lidera SNSD-a, da opravda kapitulaciju vlastite politike.

    “Jasno sam u svom obraćanju rekao da neću i ne želim da stavljam svoj potpis na određeni deklarativni dokument sa korumpiranim vladajućim političarima. Korumpirane politike i evropske vrijednosti nemaju ništa zajedničko. Iako nisam bilo koga lično pominjao, Dodik se sam prepoznao u mojoj ocjeni da je dosta više neiskrenih i lažnih koruptivnih politika koje decenijama obećavaju, a ništa ne rade na ispunjavanju evropskih standarda i vladavine zakona”, rekao je Borenović komentariću nedjeljni sastanak lidera BiH u Briselu, kojem je i on prisustvovao.

    Kako je rekao po prvi put u postdejtonskoj BiH u osnovnom dokumentu se ne spominje direktno naziv Republika Srpska.

    “Dodik je Republiku Srpsku izbacio u preambulu, kakvo poniženje, sramota, na dobrom su putu da je potpuno izbrišu u nekom budućem aktu”, smatra lider PDP-a i dodaje da je i na kraju, vrhunac licemjerja da se bh. vlast obavezuju da će usvojiti Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa i Zakon o VSTS-u, kao ključni zakonski prioriteti za kandidatski status BiH, šest mjeseci poslije izbora. “Nevjerovatno, pa što ne usvoje odmah, ove sedmice, već su ovi zakoni prošli Predstavnički dom, a ova vlast ih zaustavila u Domu naroda”, kaže on.

  • Komšić: Dodik pristao na dokument koji predviđa ukidanje domova naroda

    Komšić: Dodik pristao na dokument koji predviđa ukidanje domova naroda

    Drago mi je što je Dodik pristao na dokument kojim se predviđa ukidanje domova naroda, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, komentarišući izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika da je “Komšić u Briselu bio najnervozniji”.

    Komšić je naveo da ponuđeni dokument ima svoja dva dijela – preaumbulu ili uvod u kojem se kaže kakvo je trenutno stanje u ustavnom i političkom smislu u Bosni i Hercegovini.

    Tu se citiraju pojedine odredbe Ustava BiH, kao i niz važećih političkih odluka i akata.

    “Drugi dio, koji je mnogo važniji, govori o tome kakva bi Bosna i Hercegovina trebalo da bude ako hoće dobiti kandidatski status za Evropsku uniju. U tom drugom, važnijem dijelu dokumenta, nema ‘legitimnog predstavljanja’ niti ‘konstitutivnosti’ (osim u preambuli koja se izvodi iz Ustava BiH) jer to nije dijelom evropskih standarda. Zato se prednost daje svim presudama Evropskog suda za ljudska prava, nakon čega dolazi jedina neprovedena presuda Ustavnog suda BiH u predmetu ‘Komšić’ te preporuke Venecijanske komisije, koja u svom mišljenju iz 2005. godine smatra da treba ukinuti domove naroda”, ističe Komšić.

    Najzad, kako je dalje dodao, navode se i preporuke ODIHR/OSCE koje govore i zaštiti integriteta izbora. Osim toga, dogovoreno je poštivanje i drugih presuda međunarodnih sudova, kao što su one presude o genocidu i ratnim zločinima, kao i presude domaćih sudova, kao što su, između ostalog, odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu i druge, ali sve u skladu sa evropskim standardima.

    “Dogovorena je i ‘glatka’, odnosno nesmetana provedba izbornih rezultata na svim nivoima, a skladu sa zakonom propisanim rokovima, prema tome jedini koji ima razloga za nervozu je Dodik i njegov partner Čović”, ustvrdio je Komšić, saopšteno je iz njegovog kabineta.

  • Šarović: Dodik je u Briselu podlegao pritiscima

    Šarović: Dodik je u Briselu podlegao pritiscima

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, je u dokumentu koji je usaglašen na sastanku u Briselu pristao na ustupke jer je podlegao pritiscima, rekao je Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.

    On tvrdi da se dokument od prije sastanka i onaj koji je dogovoren razlikuju samo u finesama, te da su oba štetna za interes RS. Prema njemu, u dokumentu ima dobrih stvari, ali da postoje tri za njega problematične oblasti koje se odnose na obavezu usaglašavanja sa spoljnom politikom EU odnosno na uvođenje sankcija Rusiji, pristajanje na smanjenje nadležnosti RS usvajanjem preporuka Venecijanske komisije, i pristajanje na implementaciju presuda svih domaćih i međunarodnih sudova.

    Milan Radović, Šarovićev zamjenik, rekao je da je dokument suprotan zaključcima Narodne skupštine RS, te da Klub SDS neće više učestvovati na posebnim sjednicama sve dok usvojeni zaključci ne budu sprovedeni.

  • Cvijanovićeva poručuje da je vrijeme da BiH malo pomogne EU da bi ona mogla da pomogne nama

    Cvijanovićeva poručuje da je vrijeme da BiH malo pomogne EU da bi ona mogla da pomogne nama

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je došlo vrijeme da i BiH malo pomogne Evropskoj uniji da bi ona mogla da pomogne nama.

    Osvrćući se na jučerašnji sastanak lidera parlamentarnih stranaka iz BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom u Briselu, Cvijanovićeva je rekla da i EU želi da zabilježi određeni napredak.

    – Ono što sam čula od predsjednika (SNSD Milorada) Dodika i učesnika sastanka jeste da nose pozitivne utiske, da su se organizatori trudili da izađu u susret onome što jesu realnosti u okviru BiH i da dokument koji se tamo pojavio, a koji je ispoliran u skladu sa zahtjevima iz Republike Srpske, predstavlja određene orjentire kako se ponašati u narednom periodu – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Čelincu.

    Cvijanovićeva je navela da s obzirom na opredijeljenje da BiH kreće ka EU i na činjenicu da je došlo do ozbiljnog zastoja i da se nije mnogo toga dešavalo na tom planu u prethodnom periodu, ovaj sastanak trebalo da bude neka podsticajna priča.

    – Trebalo je da konačno počnemo raditi određene stvari, a da one budu u skladu sa našim ustavnim obavezama, ali i našim spoljno-političkim opredjeljenjem – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je izrazila žaljenje što je došlo do nesaglasnosti i što su pojedinci ovo iskoristili kao poligon za određena politička prepucavanja.

    – Ne sviđa mi se način (lidera PDP Branislava) Borenovića, koji je u ovoj priči pokazao da nije dorastao da sjedi tamo za stolom i rješava određene stvari. Jednako mi je neozbiljan i nastup lidera SDS koji je prije nekoliko dana govorio kako bi, ukoliko bi on pobijedio na izborima, BiH za osam godina bila u BiH – podsjetila je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, potrebno je da BiH pokaže dobru volju i da se kreće naprijed ka EU zato što se otvaraju vrata, i to na prilično neobičan način u odnosu na sve ono kako se do sada dešavalo u proširenju EU.

    – Zbog dešavanja u Ukrajini i određenim susjednim zemljama, nastoji se otvoriti prostor da što prije dođe do kandidatskog statusa. Pa onda, kada je to tako, kada su u pitanju neke druge države koje ranije nisu bile u redu čekanja, onda je zaista red da države zapadnog Balkana mogu da se kreću na tom putu, a ne da budu stvaljene u neki zapećak – navela je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je istakla da je zadovoljna onim što je čula od učesnika sastanka koji su pokušavali i uspjeli da mijenjajući određene stvari od onog kako su bile prvobitno zacrtane.

    – To nije dokument koji je potpisan, to nije zakon, ali jeste ozbiljan dokument koji bi trebalo da pokaže šta su to naši orijentiri kojim treba da se krećemo. Sigurna sam da će biti mnogo problema u realizaciji određenih stvari. Izgubili smo nepotrebno vrijeme zato što se i dalje insistira na 14 prioriteta, a sada nam govore da je potrebno da se zabilježi uspjeh u nekoliko tih ključnih prioriteta da bismo mogli da dođemo do kandidatskog statusa – rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva tvrdi da je Republika Srpska na sve to ukazivala prije tri i više godina, kada se pojavio dokument od 14 prioriteta.

    – Tada smo rekli `dajte da uradimo ono što je realno u tom periodu, dajte nam kandidatksi status, a nakon toga, svaki novi set iz tih 14 prioriteta, važite za neku novu fazu`. To znači da u fazi kada se čeka datum za početak pregovora rješavamo neka od tih pitanja, a nekad druga kada se počne sa pristupnim pregovorima – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Međutim, podsjeća Cvijanovićeva, EU je išla prilično rigidno i tražila da se zabilježi značajan napredak u svih 14 prioriteta, što prosto nije moguće zato što u BiH još postoje određeni nesređeni odnosi i računi.

    – Žalim što političke partije iz Republike Srpske nisu pokazale onaj nivo saglasnosti i jedinstva i prepoznali ovo kao neku visokorangiranu temu kojom u ovom zlo vrijeme u Evropi treba da pokažemo i da smo raspoloženi da pričamo sa ljudima iz Evrope, ali i da vidimo da su ljudi iz Evrope raspoloženi da zajedno sa nama traže određena rješenja – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da je trebalo pružiti ruku, a ne koristiti ovo za neku političku arenu.