VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Ko su najviše kažnjavani poslanici u desetom sazivu NS RS

    Ko su najviše kažnjavani poslanici u desetom sazivu NS RS

    Nebojša Vukanović, aktuelni poslanik u Klubu SDS-a u Narodnoj skupštini RS (NS RS), dobio je ubjedljivo najviše kazni u prethodne četiri godine kada su u pitanju skupštinska zasjedanja.

    Prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz Etičkog odbora republičkog parlamenta, Vukanoviću je najviše puta oduzeta riječ, poslanik je kome je izrečena najveća novčana kazna, a i jedini je tribun koji je udaljen iz sale Narodne skupštine.

    Tokom prethodne četiri godine (2018-2022), od kada u NS RS sjede poslanici desetog saziva, Etički odbor najvećeg zakonodavnog tijela u Srpskoj donio je ukupno četiri odluke o kažnjavanju izabranih predstavnika građana.

    “Novčana kazna izrečena je narodnim poslanicima Miladinu Staniću, Drašku Stanivukoviću i Iliji Tamindžiji u visini od deset odsto od poslaničke plate, te narodnom poslaniku Nebojši Vukanoviću novčana kazna u iznosu od 15 odsto od poslaničke plate”, saopšteno je za “Nezavisne novine” iz ovog odbora.

    Takođe, u još aktuelnom sazivu, a prateći stenograme sjednica, devet poslanika bilo je suočeno s mjerom oduzimanja riječi, a apsolutni rekorder je Vukanović.

    “Sankcija oduzimanja riječi izrečena je Nebojši Vukanoviću i to 18 puta, Miladinu Staniću pet puta, Drašku Stanivukoviću četiri, Igoru Crnatku tri puta. Po dva puta riječ je oduzeta poslanicima Jeleni Trivić i Ljubiši Kruniću, a jedanput Nedeljku Glamočaku, Momčilu Antoniću i Srđanu Mazalici”, naveli su iz Etičkog odbora.

    Pored navedenog, predsjedavajući u NS RS izrekli su i jednu mjeru udaljavanja sa sjednice, a ona je izrečena Nebojši Vukanoviću, koji za “Nezavisne novine”, komentarišući sve navedeno, poručuje:

    “Nisu me uspjeli ućutkati. Vlast je pokušala da me ukroti, ali ništa im nije pošlo za rukom. Mijenjali su i poslovnik, ali nisu uspjeli. To je jednostavno bio pokušaj gušenja parlamentarizma, a u parlament se, podsjećam vas, ide da bi se iznosili stavovi, jer sama riječ ‘parlare’ znači razgovarati i raspravljati. Međutim, njima ne odgovara da se raspravlja otvoreno o ključnim temama u ovome društvu”, kaže Vukanović.

    On ističe da nikada nije imao milosti prema aktuelnoj vlasti, te da se uvijek borio bez kompromisa kako bi ukazao na nedostatke s kojima se suočavaju građani.

    “Uvijek sam pogađao u metu. Smetao sam im još od prve sjednice kada sam ih pitao za britanske agente, pa sve do kraja mandata, u toku koga su me na silu izvodili iz skupštinske sale kada sam branio Jelenu Trivić. Gledali su da me što više i finansijski kažnjavaju misleći da će to na mene imati nekog efekta, ali naravno da nije”, naglašava Vukanović, koji poručuje da će u istom ritmu nastaviti i ukoliko uđu u skupštinske fotelje u 11. sazivu.

    “Mi ćemo nastaviti borbu. Mislim da je moja lista na ovim izborima ostvarila i možda najimpresivniji rezultat, jer vas podsjećam da smo nastupili bez stranke, bilo kakvih finansija i mašinerije. Išli smo srcem i tako ćemo nastaviti, nećemo praviti nikakve zaokrete, sa mnom su mladi ljudi. Mi ćemo se boriti dok god ovdje ne zaživi pravna država i zakon jednak za sve”, rekao je Vukanović.

    I Miladin Stanić, šef Kluba poslanika SDS-a u NS RS, smatra da je izmjena poslovnika u ovom sazivu napravljena isključivo da udara na demokratiju.

    “Poruka je da opozicija treba da ćuti, a da oni mogu da rade šta hoće. Što se tiče kazne, meni to ne predstavlja nikakav problem. Mislim da se u parlamentima gdje vlada demokratija dešavaju ozbiljnije stvari pa nema kazni, a kod nas je očigledno nastojanje da se demokratija ućutka”, dodaje Stanić za “Nezavisne novine”.

    Ilija Tamindžija, poslanik SNSD-a u NS RS, kaže da mu je novčana kazna izrečena zbog opaske koju je uputio drugom narodnom poslaniku, i to van govornice.

    “To se odnosilo na moju opasku mimo mikrofona u sali: ‘Znaju li ti kući da si gej?’ Od toga je napravljena scena od strane opozicije u Etičkom odboru i ništa drugo se nije desilo. To su određeni ljudi kojima je trebalo medijsko eksponiranje”, pojašnjava Tamindžija za “Nezavisne novine”.

    On takođe smatra da je NS RS u prethodne četiri godine ličila na sve osim na najviše republičko zakonodavno tijelo.

    “To je meni treći mandat, ali jednostavno je bilo situacija kada je bilo neprijatno prisustvovati sjednicama, jer su se pretvorile u predstavu za javnost, te lični napad na ljude koji vam ne odgovaraju. Najmanje je bilo borbe za građanina, uglavnom je sve ličilo na ličnu samopromociju”, istakao je Tamindžija za “Nezavisne novine”.

    Udaljavanje sa sjednice
    Nebojša Vukanović jedanput
    Novčane kazne
    Nebojša Vukanović 15 odsto od poslaničke plate
    Miladin Stanić 10 odsto od poslaničke plate
    Draško Stanivuković 10 odsto od poslaničke plate
    Ilija Tamindžija 10 odsto od poslaničke plate
    Oduzimanje riječi
    Nebojša Vukanović 18 puta
    Miladin Stanić 5 puta
    Draško Stanivuković 4 puta
    Igor Crnadak 3 puta
    Jelena Trivić 2 puta
    Ljubiša Krunić 2 puta
    Nedeljko Glamočić jedanput
    Momčilo Antonić jedanput
    Srđan Mazalica jedanput

  • Opozicija priželjkuje ponavljanje izbora

    Opozicija priželjkuje ponavljanje izbora

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović istakao je da su u opoziciji danas veći optimisti nego prije nekoliko dana kada je riječ o ponovnom prebrojavanju glasova za nivo predsjednika Republike Srpske, dodajući da bi politički željeli da izbori budu poništeni i da se krene u nove, ali da je ta odluka na Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
    Šarović je izrazio uvjerenje da će CIK nakon ponovnog prebrojavanja donijeti odluku o ponavljanju izbora.”Na 850 biračkih mjesta do sada prebrojanih naši posmatrači su zabilježili 660 grešaka”, rekao je Šarović u Istočnom Sarajevu na konferenciji za novinare kojoj su prisustvovali predsjednik PDP-a Branislav Borenović, kandidat PDP-a za predsjednika Republike Srpske Jelena Trivić i predsjednik Liste “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović.
    Borenović je poručio da neće odustati, te je ponovio da je jedino logično rješenje ponavljanje izbora.

    Trivićeva je rekla da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao na stabilizaciju u Republici Srpskoj i da nikome ne trebaju “srpsko-srpski sukobi”.

    “Mi smo imali dva mirna protestna okupljanja. Nismo pozivali ni na šta osim na ustavna prava iskazivanja volje nezadovoljstvom rada institucija”, rekla je Trivićeva.

    Nebojša Vukanović je rekao da opozicija ne planira nikakve proteste, ni okupljanje ispred CIK-a, te pozvao institucije da rade svoj posao.

  • Može li Srpska od CIK preuzeti organizaciju izbora?

    Može li Srpska od CIK preuzeti organizaciju izbora?

    Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, najavio je donošenje zakona o izborima u Republici Srpskoj koje bi provodila Republička izborna komisija, a ne „uzurpatorska“ CIK BiH.

    Tragom ove ideje, istraživali smo koliko je to realno, šta piše u sadašnjim izbornim zakonima i kako bi hipotetički izgledalo kada bi CIK provodila jedne izbore, a RIK druge.

    Da li će ovo biti još jedna od neuspješnih priča, slična onoj o vraćanju nadležnosti Srpskoj?

    Šta piše u zakonu
    U Izbornom zakonu RS, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika Republike Srpske, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.

    Dakle, formalni zakonski uslov već postoji. Međutim, u Republičkoj izbornoj komisiji smo saznali da se nikada nije postupilo po ovom članu zakona, odnosno prije donošenja Izbornog zakona BiH radilo se pod patronatom Privremene izborne komisije za cijelu BiH, koju je kontrolisao OEBS.

    Istovremeno, u članu 1.1. Izbornog zakona BiH se navodi da se ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Naizgled, ovaj član ide na ruku Republici Srpskoj, ali ne i ostali njegovi članovi.

    – Dobro pročitajte član 1. izbornog zakona BIH! Obratite pažnju za šta je CIK nadležan u RS! Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme – napisao je na Tviteru Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

    U praksi, podijeljenu nadležnost CIK i RIK u Srpskoj smo već vidjeli. Primjera radi, RIK nadzire postupak opoziva načelnika opština i gradova u RS, dok se oni biraju prema Izbornom zakonu BiH i pod „kapom“ CIK.

    Ideja bez podrške
    Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bila zadužena za provođenje kompletnog izbornog procesa u RS, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.

    Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od deset godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo „tapšali po leđima“.

    S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno „protiv države BiH“.

    A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.

    Petrić tvrdi da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija Republike Srpske. I koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.

    – U redu je da taj zakon uređuje samo principe koji su preko međunarodnih konvencija prihvaćenih u Ustavu BiH. To su, primjera radi, jedan čovjek – jedan glas, zastupljenost muškaraca i žena na listama, tajnost glasanja… Tih principa nema mnogo. Međutim, treba zatražiti ocjenu ustavnosti ostalih članova Izbornog zakona BiH. Dok sam bio u CIK nisam dao da se zloupotrebljava i svi su uljuljkano spavali. A sada, kada je došlo to što je došlo i kada hoće da zloupotrijebe moć koju CIK ima, jer su tamo postavljeni ljudi da kao protočni bojler provedu odluke koje su na drugim mjestima donesene, sada su se digli svi i hoće da vrate nadležnost. E, pa, prvo je trebalo odredbe Izbornog zakona BiH proglasiti neustavnim – kaže Petrić za Srpskainfo.

    “CIK sve radi”
    On podsjeća da Federacija nikada nije htjela da donese svoj izborni zakon, a izbornu komisiju, koja nikada nije zaživjela, formirala je prije 15 godina.

    – Postoje u Izbornom zakonu BiH i kantonalne izborne komisije. Znači, za kantonalne i lokalne izbore bi trebalo da provode kantonalne komisije, tako je u Rusiji, u Austriji, Njemačkoj, tako je u svim saveznim državama… Sada je to postalo aktuelno, međutim to je sada kasno – tvrdi Petrić.

    Podsjećamo, nakon što je Parlamentarna skupština BiH 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je sa radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija BiH, koja je u Centralnu izbornu komisiju preimenovana 2006.

    Predsjednik Republičke izborne komisije RS, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti Srpskoj pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.

    – Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate… – kaže Blagojević.

    Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.

    Odbrambeni mehanizam
    Na najave da bi Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.

    – Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe – dodaje Blagojević.

    Reakcije političara i stranaka iz Srpske vidi kao neku vrstu odbrambenog mehanizma na „samovolju članova CIK“ sa izuzetkom Vlade Rogića, koji je jedini glasao protiv spornih naredbi.

    – Ovo što je uradila CIK je flagrantno kršenje Izbornog zakona BiH. Otud i reakcije političara i partija. Imamo situaciju da su izmislili kontrolno brojanje. Ukoliko oni to sve prebroje za nivo predsjednika i utvrde rezultate, jer ih još nisu utvrdili, a potom objave preliminarne rezultate, opet političke stranke, posmatrači, građani mogu da podnose prigovore i da traže otvaranje vreća. Pa se postavlja pitanje kako će CIK na to odgovoriti, a sama je brojala glasove. Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore. Ušli su u konfuziju – zaključuje Blagojević.

  • Dodik: Krivične prijave protiv članova CIK-a ako sutra ne objave preliminarne rezultate

    Protiv svakog člana Centralne izborne komisije BiH biće podnesene ozbiljne krivične prijave ukoliko sutra ne budu objavljeni preliminarni rezultati za predsjednika Republike Srpske, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na konferenciji za novinare.

    • Sutra, ne bude li preliminarnih rezultata kako zakon nalaže, mi ćemo ustati sa ozbiljnim krivičnim prijavama pojedinačno za svakog člana CIK-a. Članovi CIK-a su odmetnuta grupa koja nema odgovornosti prema narodu nego ima odgovornosti prema spekulacijama. U tom pogledu ćemo voditi naše politike – poručio je Dodik.

    Dodik je istakao da je CIK “na 99.2 odsto prebrojanih glasova, kada je postalo jasno da je on pobjednik, CIK prekinuo brojanje”.

  • Trivićeva istakla da se ne bi sastala sa Putinom

    Trivićeva istakla da se ne bi sastala sa Putinom

    Jelena Trivić, potpredsjednik PDP-a i kandidat za predsjednika Republike Srpske izjavila je da se ne bi sastala sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da je imala tu priliku za razliku od Milorada Dodika.
    “Ja tu priliku nemam, ali vjerovatno i da imam tu priliku, to ne bih uradila, zato što smatram da je to neodgovorno prema svom narodu. Ja sam rekla otvoreno i u Skupštini RS, tu se ne treba svrstavati – vi Rusiji ne možete pomoći”, navela je Trivićeva gostujući na Euro njuzu.

    Dodaje da bi se trebalo “u najvećoj mogućoj mjeri, koliko je mogući, oduprijeti pritisku za povinovanjem sankcijama koje je EU uvela prema Rusiji”.

    “Znam šta bi ljudi najviše voleli da čuju, da sam kategorički protiv, jer smo emotivno okrenuti prema Rusiji. Međutim, ako nepridruživanje sankcijama znači da ćemo dobiti neke sankcije iz EU, na primjer ekonomske, a 70 odsto izvoza iz RS se plasira ka EU, onda moramo razmisliti, i ne smijemo biti ni rusofili ni amerofili”, ističe Trivić.

    “Evropska unija je nama bliža i geografski i na svaki drugi način, i ekonomski – to je naš najznačajniji spoljnotrgovinski partner, i u tom pogledu bi trebalo donositi teške odluke koje nije lako ni iskomunicirati, i nekome na prvu loptu nisu lijepe ili pitke, već su teške”, dodaje potpredsjednica PDP-a.

    Trivić: Ponovno brojanje ne može utvrditi sve nepravilnosti
    Ona je navela da prebrojavanje glasova sa izbora za predsjednika Republike Srpske i dalje traje, ali da se na njemu ne mogu utvrditi sve nepravilnosti tokom izbornog procesa.

    “Brojanje ide sporo jer se pregleda svaki listić, ali samo brojanje ne može utvrditi sve nepravilnosti koje su se desile. Kada se pregledaju listići koji su u vrećama, ne može da se utvrdi ko je potpisao za one koji nisu tu ili su preminuli. Indikativno je u Zvorniku, što su nam posmatrači rekli, gdje je “X” kraj mog imena, je najčešće nevažeći listić”, rekla je Trivićeva.

    Zahtjevi za ponavljanje izbora su juče u CIK-u odbijeni jer su preuranjeno podneseni, a Trivić ističe da je PDP svjesno preuranjeno podnio zahtjev za ponovljeno brojanje, odnosno poništenje izbora.

    “Mi smo bili svjesni da to radimo preuranjeno, ali smo htjeli da alarmiramo javnost. CIK se refesirala na taj naš zahtev, a oni su u međuvremenu donijeli odluku o ponovnom brojanju po službenoj dužnosti, ne zbog našeg zahtjeva”, ističe ona.

  • DNS iza zatvorenih vrata o lošim izbornim rezultatima

    DNS iza zatvorenih vrata o lošim izbornim rezultatima

    Dvadeset dana od izbora trebalo je DNS-u Nenada Nešića da kažu bilo šta u vezi rezultata svoje stranke, ali i postizbornih dešavanja. Danas je održano Predsjendištvo DNS-a u Banjaluci, ali iza zatvornih vrata.

    Razmatrali su preliminarni izvještaj o postignutim rezultatima na Opštim izborima 2022. godine.

    Konstatovano je da nisu ostvareni postavljeni ciljevi, niti kada su u pitanju kandidature za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske, niti broj poslanika za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    “Uzimajući u obzir šta se sve dešavalo sa DNS-om od 2018. godine do danas, udarima spolja i iznutra, sa namjerom potpunog uništenja i nestanka sa političke scene, moramo biti zadovoljni što smo ostali parlamentarna stranka na nivou Republike Srpske. To će nam poslužiti kao dobra pretpostavka za jačanje DNS-a i pripremu stranke za period koji dolazi. U tom smislu izvršićemo značajnu reorganizaciju stranke i prilagoditi je novonastalim uslovima”, stoji u saopštenju DNS-a.

    DNS izražava žaljenje, kako su rekli, “što su još jedni izbori protekli u velikoj podijeljenosti društva, teškim uvredama i kvalifikacijama, a što je u krajnjem imalo za posljedicu optužbe o neregularnosti izbora i dovođenje cijelog izbornog sistema u sumnju.”

    “DNS je stava da je proces objave konačnih rezultata potrebno što prije okončati, čime bi se smanjile tenzije u društvu, a istovremeno omogućilo formiranje vlasti koja bi se mogla posvetiti rješavanju teških političkih i ekonomskih pitanja. Izražavamo nezadovoljstvo ukupnim izbornim i postizbornim procesom i smatramo da u društvu kao što je naše može izazvati nesagledine posljedice i svjesno izazivanje krize. Nama je potrebna politička stabilnost i stabilne institucije, a DNS će dati puni doprinos u tom pravcu”, stoji u saopštenju DNS.

    Ova stranka koja je 2018. godine imala skoro 100.000 glasova, četiri godine kasnije pala je za 70.000 glasova. U Narodnoj skupštini Republike Srpske neće imati direktan mandat, ali će parlamentarni ipak biti preko kompenzacionih lista.

    Nezadovoljnih u DNS je mnogo; jedni se plaše kako kažu stečaja stranke, zbog finansijskih dugova u kampanji, drugi podjela i preletača.

  • Višković: Budžet usvojiti u roku, građani bi ispaštali u slučaju neformiranja parlamenta

    Višković: Budžet usvojiti u roku, građani bi ispaštali u slučaju neformiranja parlamenta

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković upozorio je danas da su rokovi za usvajanje budžeta i ekonomske politike za iduću godinu precizno propisani i da bi, u slučaju neformiranja novog saziva parlamenta, ispaštali svi građani Republike Srpske, a posebno najosjetljivije socijalne kategorije.

    Predsjednik Vlade istakao je da ovo nije vrijeme za političke egizibicije i da svi politički akteri moraju imati na umu da bi eventualno neusvajanje budžeta za 2023. godinu ostavilo posljedice na građane.

    “Nadam se, ipak, da će prevladati razum, a ne sitno politikantstvo, i da ćemo usvojiti budžet u skladu sa propisanim rokovima, kao što je to i do sada uvijek bio slučaj kad smo pravovremeno konstituisali svaki saziv Narodne skupštine, pokazujući na taj način punu funkcionosanost institucija Republike Srpske”, naglasio je Višković.

    Ako se to, pak, ne dogodi i ne dođe do formiranja parlamenta u zakonom predviđenim rokovima, on je istakao da zakon prisiljava da sve isplate iz budžeta budu obavljene na osnovu isplata iz prošle godine, dakle bez uvećanja penzija, plata i drugih socijalnih davanja koja su u više navrata znatno uvećavane tokom ove godine, a što je već uvršteno u prijedlog budžeta za iduću godinu, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

    Višković je rekao da se ni u kojem slučaju ne smije dozvoliti da zbog politike ispaštaju najosjetljivije kategorije stanovništva, koje se sa punim pravom očekuju da i u idućoj godini dobijaju uvećana primanja.

    “Ne želim da vjerujem da postoji ijedna politika koja, zbog svojih ambicija, želi da stvori situaciju u kojoj bi naši građani primali manje penzije i plate, pogotovo u vremenu predstojeće globalne energetske i drugih, teških izazova sa kojim ulazimo u zimu. Nadam se da svi shvataju da dobrobit svakog našeg čovjeka mora biti iznad dnevne politike”, rekao je Višković.

    On je precizirao da bi po sili zakona, u slučaju neusvajanja budžeta, sve isplate iz budžeta bile na nivou 2021. godine, dakle blizu 15 odsto manje nego što je to sada slučaj.

    “Ne želim da vjerujem da postoji ijedan političar, koji bi zbog lične ambicije dozvolio da ijedan penzioner dobija manju penziju nego što zaslužuje”, naveo je Višković, ukazujući da je ovoj godini došlo do značajnih povećanja svih primanja, uključujući novouvedena prava, poput naknada za nezaposlene roditelje četvoro i više djece i novih naknada za demobilisane borce.

    On je podsjetio da su u ovoj godini penzije uvećavane u tri navrata, ne računajući jednokratne pomoći, te su sada veće za 14,46 odsto u odnosu na 2021. godinu, a sve sa ciljem da se anulira uticaj globalnih inflatornih kretanja.

    Višković je ukazao da je u ovoj godini uvedena i mjesečna naknada od 750 KM za nezaposlene roditelje četvoro više djece.

    “Sva ova povećanja uvrštena su u prijedlog budžeta za 2023. godinu, a naš budžet je u potpunosti u stanju da zadovolji sva povećanja. Sada nam je potrebno da što prije usvojimo budžet i time stvorimo zakonsku osnovu za isplatu svih tih uvećanja i u idućoj godini. Za to su nam potrebni politički razum i shvatanje da potrebe naroda moraju biti na prvom mjestu. Takođe, skrenuo bih pažnja na to je Republika Srpska, za razliku od drugog entiteta, svoju političku stabilnost uvijek iskazivala pravovremenim konstituisanjem parlamenta i vlade. Nadam se da neko ne želi da stvori suprotnu situaciju, koja ne bi bila u interesu Republike Srpske i njenog naroda”, zaključio je Višković.

  • Čović: Očekujem novu vlast mjesec dana nakon proglašenja rezultata

    Čović: Očekujem novu vlast mjesec dana nakon proglašenja rezultata

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović očekuje da vlast poslije opštih izbora u BiH bude formirana za mjesec dana od proglašenja rezultata u kojima, kako je istakao, ne očekuje značajnije promjene.

    Čović je rekao da će HDZ BiH imati vlast u šest kantona, FBiH i Savjetu ministara, uključujući predsjedavajućeg.

    “HDZ BiH je sa partnerima napravio rezultat da može tražiti partnere u skladu sa legitimitetom iz druga dva naroda i da ide u formiranje vlasti za 30 dana od proglašenja izbora, koje očekujemo 1. novembra”, rekao je Čović novinarima u Mostaru nakon proširene sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH.

    Čović je naveo da će partneri iz druga dva naroda biti oni koji imaju legitimitet i većine u klubovima naroda i da će one partije, koje budu željele da sa HDZ-om BiH prave vlast, morati sa njim da usaglase program za naredne četiri godine.

    “Rekli smo da program ima tri elementa: evro-atlantski koji obuhvata Izborni zakon BiH, drugi je pravna država koji podrazumijeva uslove za naš kandidatski status za EU i treći je ekonomsko-socijalni paket”, naveo je Čović.

    On smatra da je nedopustivo da Savjet ministara telefonski pokušava riješiti ključna životna pitanja u BiH i na stotine zaostalih tačaka.

    “Preuzeo sam kao predstavnik politika koje predvodim da ćemo u taj paket ugraditi sve što je reformski, a znači sigurnost BiH u vojnom i pravnom smislu. Sve što treba, prilagodićemo potrebama evropskih standarda i ono što od nas Brisel zatraži”, rekao je Čović.

    On je dodao da će u funkciju bezbjednosti, kada je u pitanju aspekt Ministarstva odbrane, pa i ministarstava unutrašnjih poslova, staviti sve što treba sa vojne i bezbjednosne strane, ali je istakao da se to ne može uraditi bez partnera iz druga dva naroda.

    “Ubijeđen sam da ćemo naći partnere koji žele na taj način izgraditi svu strukturu izvršne vlasti na kojoj ćemo moći bazirati brzo donošenje odluka na Savjetu ministara”, rekao je Čović.

    On je naglasio da DF ne može biti partner HNS-u, a da će se vidjeti ko će imati većinu u domovima naroda.

    HDZ će, kaže on, zahtijevati da sadašnji Savjet ministara i Vlada FBiH usvoje budžete za narednu godinu

  • Cvijanović: Tras dijelila lekcije BiH, a nije znala šta raditi u Londonu

    Cvijanović: Tras dijelila lekcije BiH, a nije znala šta raditi u Londonu

    Željka Cvijanović, predsjednik RS, izjavila je danas povodom ostavke britanskog premijera Liz Tras da je ta britanska funkcionerka dijelila lekcije šta treba da se radi u BiH, ali da očigledno nije znala šta treba da se radi u Londonu.

    “Nije naše da se petljamo u izbore i imenovanja u drugim zemljama, kao što ni njihovo nije da se petljaju u naše unutrašnje stvari. Ali s kakvom nadobudnošću, a i prilično drsko je ova britanska funkcionerka dijelila lekcije šta treba da se radi u BiH prilikom njene nedavne posjete Sarajevu, ali očito nije znala šta treba da se radi u Londonu”, napisala je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Cvijanovićeva je istakla da ne treba izgubiti iz vida ni lažno objašnjenje Liz Tras za sankcije koje je Velika Britanija uvela Miloradu Dodiku i njoj.

    Ona je navela da je, prema anketiranim građanima Velike Britanije, Liz Tras sa kratkotrajne premijerske pozicije otišla zasluženo.

    “Što se tiče BiH, spasiti se može kroz svoj ustav i unutrašnji dijalog, a ne time što će biti igračka u tuđim rukama”, zaključila je Cvijanovićeva.

    Podsjećamo, Trasova je danas podnijela ostavku, samo šest sedmica nakon imenovanja.

    Ona je izgubila položaj zbog svog ekonomskog programa koji je izazvao potrese na tržištima i podijelio njenu Konzervativnu stranku.

    Zvaničnik iz Bijele kuće Ron Klajn izjavio je nešto ranije da će Amerika nastaviti bliske odnose sa Velikom Britanijom i novim premijerom nakon odlaska Liz Tras.

  • “Republika Srpska ima obavezu zaštiti svoje institucije” – održana sjednica predsjedničkog kolegijuma Ujedinjene Srpske

    “Republika Srpska ima obavezu zaštiti svoje institucije” – održana sjednica predsjedničkog kolegijuma Ujedinjene Srpske

    U Banjaluci je danas je održana sjednica Predsjedničkog kolegijuma Ujedinjene Srpske na kojoj su utvrđeni zadaci oko pripreme i učešća Ujedinjene Srpske na proteklim izborima.

    Iz Ujedinjene Sroske su poručili tom prilikom da je nesporno da su gotovo svi strani faktori i OHR u zajedničkoj misiji destabilizacije i izazivanja sukoba u Republici Srpskoj, a da se izborne trzavice i nepoznanice samo koriste kao povod. Na sjednici je zaključeno da Republika Srpska ima obavezu da zaštiti svoje institucije i volju naroda iskazanu na održanim Izborima ali i svoj status i Ustavni poredak izvojevan u otadžbinskim ratu.

    “I tada je rukovodstvo Republike Srpske odoljelo pritiscima i sačuvalo Republiku Srpsku novim generacijama koje su danas na velikom istorijskom ispitu” – stav je Predsjedničkog kolegijuma Ujedinjene Srpske nakon završene sjednice