VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: 49 odsto je neprikosnovena imovina Republike Srpske

    Dodik: 49 odsto je neprikosnovena imovina Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u intervjuu Srni da su svi elementi neprikosnoveno na strani Republike Srpske kada je riječ o imovini, a to što političko Sarajevo politizuje priču u vezi sa tim je njihov problem.

    Mi ne možemo da prihvatimo, niti da vjerujemo Ustavnom sudu BiH koji donosi političke mjere. Taj sud nema nikakvo ustavno uporište da bi mogao da odlučuje o imovini. Ustavni sud kaže da to pitanje treba da se uredi na nivou BiH, a to bi faktički značilo da imovinu koja bi pripala entitetima oni dobijaju ponovo, iznova od BiH. Međutim, to je pitanje davno riješeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je i potvrdio BiH kao zajednicu dva entiteta koji čine procentualno 45:51 odsto teritorije. Tih 49 odsto je neprikosnoveno imovina koja pripada Republici Srpskoj i ne može da bude predmet razmatranja Ustavnog suda, niti donošenja bilo kakavog zakona na nivou BiH. To je definitivno završena priča – naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da, s obzirom na to da su u FBiH od početka nezadovoljni tom pričom, međunarodna zajednica preko raznih visokih predstavnika i sudija Ustavnog suda BiH, prije svega stranaca, sa dva domaća Bošnjaka, pokušava to pitanje da gura i aktuelizuje na silu.

    • To pokazuje da kao mi sad treba da rješavamo ono što je već riješeno Dejtonom i da ćemo se odreći imovine navodno iz nekog političkog razloga ili straha od te odredbe da se odluke Ustvanog suda moraju poštovati ili izvršavati, a ako odbijemo onda ćemo imati krivični progon. Možete proganjati cijelu Republiku Srpsku, ali nećete dobiti imovinu Republike Srpske – poručio je Dodik, dodavši da sve ovo što se dešava u FBiH u vezi sa ovom temom više je povod da na vidjelo izađu neko unutrašnje nesuglasice sa kojima, kako je naglasio, on nema ništa osim da pojasni temu u vezi sa imovinom.

    On je dodao da su unutrašnji odnosi u okviru “osmorke” njihova stvar, te da se sada fabrikuju neke stvari koje pokušavaju da predstave kao glavne.

    • Kakvi će odnosi biti među njima je njihova stvar, mi imamo dogovorene smjernice oko vlasti na nivou BiH i mislim da one nisu ugrožene, a prigovori koje oni imaju u vezi sa nepokretnom inovinom aposlutno ne stoje. Imovina nije ni predmet dogovora, niti smjernica i ne postoji nijedna riječ o tome, jer se nismo mogli ni dogovoriti oko toga, mada nismo ni pregovorali – pojasnio je Dodik.

    On je naglasio da Republika Srpska, u svakom slučaju, ostaje posvećena pitanju imovine i smatra da je to pitanje riješeno u Dejtonskom sporazumu i Ustavu, odnosno odredbama koje govore da samo ono što je izričito dato Ustavom BiH kao pravo BiH pripada BiH, a sve ostalo je na prisilan način kako od visokih predstavnika, tako i Ustavnog suda, otimano Republici Srpskoj i stavljeno u kontekst vanustavnih rješenja, bez obzira što oni pokušavaju da se sakriju iza tih autoriteta kao što je Ustavni sud koji je, prije svega, politički inkvizicijski sud koji nikakve veze nema sa ustavnim pravom.

    • To nije sud koji brani ustavni poredak, već ga obezvređuje i to smo mogli da vidimo nekoliko puta – istakao je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske podsjetio je da je imovina pitanje koje je naprasno nametnuo Pedi Ešdaun svojim odlukama, a koje tada priznaju da imovina pripada entitetima.

    • On je donio zakon o zabrani raspolaganja dijelom imovine Republike Srpske, FBiH, Distrikta Brčko čime je jasno predočio da je to imovina koja pripada Srpskoj, odnosno FBiH, te da BiH nema imovinu. Tu se pokušalo na politički način, posredstvom odluka visokih predstavnika i sudova, kreirati kontinuitet navodnog rješavanja tog pitanja koje je prethodno već riješeno Dejtonskim sporazumom, a krenulo se ka tome da se ta imovina otme stvarnim vlasnicima ignorišući sve one u Sarajevu koji se pozivaju na jednu odredbu Dejtonskog sporazuma koja kaže da BiH nastavlja svoje međunarodno postojanje što nije sporno. Ona je ostala članica UN i ima spoljnopolitički legitimitet kao zajednička državna zajednica u okviru unutrašnje strukture – pojasnio je Dodik.

    Kada govore o tome, dodao je Dodik, oni se samo pozivaju na taj međunarodni kontinuitet što nema nikakvog uticaja na ono što jeste unutrašnja struktura BiH, osim u procesu sukcesije sa zemljama bivše Јugoslavije.

    • Oni su taj proces oko sukcesije iskoristili da nametnu pitanje imovine BiH. Prema ustavnom rješenju ta imovina iz sukcesije trebalo je da bude raspoređena entitetima ili da se entiteti dogovore kako će upravljati njom na zajedničkom nivou. Međutim, to je iskorišćeno da se dodirne druga imovina kojom neprikosnoveno i nesporno raspolažu entiteti. Znači, oni se pozivaju na tu klauzulu o međunarodnom postojanju BiH, ali namjerno izbjegavaju drugu odredbu Ustava koja kaže da će BiH nastaviti da funkcioniše u skladu sa unutrašnjom strukturom u BiH predviđenom Ustavom čija druga odredba jasno kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ali to naravno isključuju i sada orkestrirano čujemo iz Sarajeva kako oni ne daju nešto što pripada navodno BiH. To je politika SDA koja je uspjela da nametne taj narativ i to prihvataju sada navodno reformatori iz nekih drugih političkih partija – istakao je predsjednik Republike Srpske.

    On je ponovio da pitanje imovine nije riješeno samo Ustavom i Dejtonskim sporazumom, već i i odlukama visokih predstavnika.

    • Dugo sam u vlasti i znam da smo vodili sličnu bitku u vezi sa privatizacijom državnog kapitala u preduzećima. Tadašnji visoki predstavnik, koji je bio zadužen za tumačenje Dejtonskog sporazuma i koji je imao dovoljno autoriteta za razliku od ovog koji nema nikakvog, isto je tvrdio da privatizacija državne imovine pripada entitetima i prihodi od privatizacije pripadaju entitetima. Tako su i FBiH i Republika Srpska i Brčko distrikt proveli privatizaciju preduzeća i to nije bilo ništa sporno, a sada se odjednom otvara problem imovine i nadležnosti za navodno neki priču – rekao je Dodik.

    Što se tiče stavova “osmorke” u vezi sa ovom temom, rekao je Dodik, to je stvar njihovih unutrašnjih odnosa kako su oni koncipirani, ali je činjenica da se sada fabrikuju neke stvari koje se pokušavaju predstaviti kao glavne.

    • Mi imamo smjernice dogovorene oko vlasti na nivou BiH i mislim da smjernice nisu ugrožene, a prigovori koje oni imaju u vezi sa nepokretnom imovinom aposlutno ne stoje i imovina nije ni predmet dogovora, niti tih smjernica i ne postoji nijedna riječ o tome jer se naravno nismo mogli dogovoriti oko toga, mada nismo ni pregovorali – rekao je Dodik u intervjuu za Srnu.

    Što se tiče Republike Srpske, rekao je Dodik, očekuje se uskoro stav Vijeća naroda, jer je to proces koji ima pravnu proceduru.

    • Nažalost, Bošnjaci će uvijek pokušati da blokiraju u Domu naroda potvrdu odluke Narodne skupštine, ali mi ćemo to da ispoštujemo, sačekaćemo da se sve završi, ali imovinu kako god i šta god oni pokušavali prezentovati nećemo dati. Kristijan Šmit nema nikakvo ovlaštenje, niti legitimitet da bilo šta radi jer on nije visoki predstavnik. Republika Srpska neće prihvatiti nijednu njegovu odluku šta god on uradio i šta god donio. Negdje u dubini očekujem da nešto uradi da bi se još jednom pokazalo da mi zaista ne želimo da prihvatamo čovjeka koji nema legitimitet UN i Savjeta bezbjednosti – naglasio je Dodik.

    Sa druge strane, rekao je Dodik, sada se postavlja pitanje zašto Republika Srpska predlaže Denisa Šulića za ministra u Savjetu ministara, pojasnivši da Republici Srpskoj pripadaju četiri mjesta u Savjetu ministara, Bošnjacima tri i Hrvatima tri.

    • Bošnjačka strana, odnosno “osmorka”, imaju namjeru ili se to predlaže da na jedno od tih mjesta predlože nekoga ko dolazi iz reda ostalih. Zakon o Savjetu ministara jasno kaže da Savjet ministara čini jednak broj Bošnjaka, Srba i Hrvata i ako oni iz FBiH daju dva Bošnjaka i jednog ostalog to znači da mogu ići dva Srbina i dva Hrvata i zato je prijedlog Šulić da bi se pojačao taj nivo odnosa koji ide na to da se imenuju po tri Bošnjaka, Srbina i Hrvata i jedan ostali. To je nešto što je palo nama u ruke da mi o tome odlučujemo. Ova priča o tome kako će njegov glas prevladati aposlutno je netačna i to je samo politički obračun u FBiH koji ide za tim da destabilizuju tu “osmorku” i vrate na scenu SDA.

    Onima koji to govore, a posebno Biseri Turković, treba da bude jasno da postoji kolegijum Savjeta ministara koji čine predstavnici tri konstitutivna naroda i svaki od tih članova kolegijuma koji ne želi nešto na dnevnom redu to se neće ni staviti bez obzira što druga dvojica žele. Isto tako, ako glasa na sjednici protiv takve tačke dnevnog reda to se smatra da nema šanse da neko drugi da većinu koja se traži o tome – pojasnio je Dodik, dodavši da su sve priče o Denisu Šuliću samo spekulacije, laži i pokušaji da se njihove političke prepirke prenesu na Republiku Srpsku koja pokazuje svoju stabilnost i upornost da istraje na odbrani Ustava BiH.

  • Šmit pisao čelnicima Srpske: Deveti januar neustavan, to se mora poštovati

    Šmit pisao čelnicima Srpske: Deveti januar neustavan, to se mora poštovati

    Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, pisao je rukovodiocima Srpske, povodom najavljenog obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara, naglašavajući da je Ustavni sud BiH u nizu odluka utvrdio da je proglašenje devetog januara Danom Republike neustavno, te ističući da su ove odluke “konačne i obavezujuće i moraju se poštovati”.

    Šmit je danas dopis, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, poslao predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću, a dopis je dostavljen i predsjedavajućoj te članovima Predsjedsjedništva BiH Željki Cvijanović, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću.

    “Svi javni organi i svi javni zvaničnici u Bosni i Hercegovini imaju obavezu pridržavati se ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Štavise, kako je istakao i Ustavni sud Bone i Hercegovine, obilježavanje Dana Republike Srpske devetoga januara ‘ne simbolizuje kolektivno, zajedničko sjećanje, koje doprinosi jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti od posebnog značaja u multietničkom drušvu, zasnovanom na poštivanju različitosti kao osnovne vrijednosti modernog demokratskog društva'”, naveo je Šmit.

    Prema njegovim riječima, kao takvo, “to ne samo da ugrožava vladavinu prava, već i izgradnju povjerenja te nije u skladu s evropskim vrijednostima inkluzivnosti, tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije”.

    “Oba entiteta i Distrikt Brčko su multietnički i stoga svi njihovi praznici treba da povezuju ljude, a ne da ih dijele. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. To je i duh Ustava Republike Srpske kao entiteta BiH. Vjerujem da bi odgovorni lideri iz cijelog političkog spektra i svih nivoa vlasti trebali zajedno raditi na tom cilju, kako bi u postojećem zakonskom okviru pronašli način da se obilježavanja organizuju bez diskriminacije i inkluzivno”, naveo je Šmit.

    Kako je dodao, “poštivanje ustavnog poretka zemlje i doprinos društvu zasnovanom na evropskim vrijednostima su kamen temeljac održivog mira, stabilnosti i napretka u Bosni i Hercegovini i njenih težnji ka Evropskoj uniji kao zajedničkom interesu svih građana”, naveo je Šmit.

  • Radmanović: Sarajevo smatra da je i vazduh koji dišemo državni

    Radmanović: Sarajevo smatra da je i vazduh koji dišemo državni

    usvojilo dokument o tome kako će se razvijati spoljna politika. Ivanić je bez konsultacija sa bilo kim u Republici Srpskoj prihvatio neke formulacije koje su protiv stavova Srpske i to je bio put kojim se, na neki način, daje pravo pojedinim krugovima u Sarajevu da rade mimo konsultacija sa Republikom Srpskom, što je pogrešno”, ukazao je Radmanović.

    Konstatovao da su zbog jednostrane politike pojedinaca i stranaka u BiH odnosi sa Srbijom i Hrvatskom u dobroj mjeri narušeni, te da BiH mora što više sarađivati sa Srbijom i sa Hrvatskom.

    On je dodao da su u prethodnim periodima ti odnosi nekada bolje funkcionisali sa Srbijom, nekada sa Hrvatskom, ali da BiH mora njegovati dobre odnose sa te dvije države jer sa njima dijeli granicu od gotovo 2.000 kilometara i najveća spoljnotrgovinska razmjena je sa njima.

    “Međunarodna zajednica je i tu napravila problem. I Srbija i Hrvatska su potpisnice Dejtonskog sporazuma, a u OHR-u su to zanemarili. Čak ni u tom samozvanom Savjetu za sprovođenje mira nisu te dvije zemlje, što je van pameti. To je bio pokušaj da te dvije zemlje nemaju nikakav uticaj”, poručio je Radmanović.

    Radmanović je rekao da navodi o takozvanom malignom uticaju Rusije na BiH predstavljaju floskulu bez ikakvog utemeljenja, te najavio da će ubuduće saradnje sa Rusijom biti više.

  • Vidović: Jedini lijek za alergiju političkog Sarajeva na 9. januar je mirno razilaženje

    Vidović: Jedini lijek za alergiju političkog Sarajeva na 9. januar je mirno razilaženje

    Bošnjačka udruženja proizašla iz prethodnog rata najavila su za sutra protestno okupljanje u Muzeju hrabrosti u Sarajevu povodom obilježavanja 9. januara Dana Republike Srpske. Pozvani su svi, od “Zelenih beretki” do “Udruženja generala”
    “Ovakva histerija iz Federacije BiH na svaki pomen Republike Srpske čini mi se kao alergijska reakcija na sve što ima predznak Srpsko”, komentariše Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinje Srpske.

    “Zamislite kako ovo izgleda nekome ko gleda sa strane. Svijet se bori sa energetskom i ekonomskom krizom. Svim silama se trudimo graditi dobre odnose sa Federacijom ali se pitam da li je to uopšte moguće” dodaje Vidović.

    On ističe da je jedini lijek za BiH da se mirno raziđemo I poštujemo kao komšije jer bolesti koje nam dolaze iz političkog Sarajeva prijete da ponište napredak kojem težimo.

    Podsjećamo, reakcije povodom obilježavanja 9. januara sežu od gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić I njenih uvredljivih izjava do zahtjevanja organizatora od Visokog predstavnika u BiH, institucija EU i NATO, OEBS-a i svih ambasada akreditovanih u Bosni i Hercegovini “da hitno i konkretno reaguju u skladu sa međunarodnim i domaćim zakonima, da konačno zaustave antidejtonsko i antiustavno djelovanje rukovodstva bh. entiteta Republike Srpske”.

  • Upozorenje: Šmitov bi mogao izazvati nove blokade

    Upozorenje: Šmitov bi mogao izazvati nove blokade

    Adelhajd Volfl, novinarka njemačkog lista “Der Standard” upozorava da bi moglo doći do novih blokada u formiranju vlasti u BiH.

    Volfl, koja intenzivno prati političku situaciju u Bosni i Hercegovini, smatra da bi uprkos “paketu funkcionalnosti” koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za Visokog predstavnika u BiH, ponovo moglo doći do problema u formiranju vlasti, ali i do dodatnih etničkih podjela.

    Volfl za austrijski “Der Standard” navodi da je političarka “nacionalističkog HDZ” Borjana Krišto već imenovana za predsjedavajuću Savjeta ministara, te da su u koaliciji još “srpski nacionalistički secesionistički SNSD” i još osam stranaka.

    – Između ostalog, na zahtjev međunarodnih predstavnika – prije svega SAD – bošnjačka nacionalistička SDA nije dio vlasti. Po svemu sudeći, SDA treba biti “kažnjena” jer nije sklopila “dil” sa HDZ tokom pregovora o izbornom zakonu početkom godine, kako su to SAD i EU predviđale – ocijenila je.

    Kritika međunarodnog uplitanja

    Ona objašnjava da je Šmit u izbornoj noći nametnuo izmjene izbornog zakona i ustava u entitetu Federaciji, što neki građani vide kao “udar na demokratiju”, prenosi N1.

    Zatim navodi da Demokratska fronta i njen lider Željko Komšić, koji je ponovo izabran u državno Predsjedništvo, također nisu dio nove vladajuće koalicije, te da je Komšić u više navrata otvoreno kritikovao predstavnike međunarodne zajednice, te samog Šmita.

    Komšić je Šmitove odluke takođe iznio pred Ustavni sud, koji se još nije izjasnio po tom pitanju, a Volfl smatra da bi to moglo biti zbog političkog pritiska.

    – Očigledno, međunarodni krugovi su željeli osigurati da se vlada formira na osnovu Šmitovih odluka i bili su zabrinuti da bi ih Ustavni sud mogao ponovo promijeniti prije formiranja koalicije. Šmitove mjere dijelom odgovaraju željama HDZ, koji je zajedno s hrvatskom vladom i SAD vršio pritisak na Schmidta da odluči u njihovu korist – piše Volfl.

    Dodatne podjele
    Naredna plenarna sjednica Ustavnog suda zakazana je za 19. januar, kada bi se eventualno moglo odlučiti o ustavnosti Šmitovih odluka.

    Ona ističe da je Šmit prije svega bio na udaru kritika zbog “ignorisanja odluke ustavnog suda iz 2015. godine” u kojoj je navedeno da su prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije diskriminisane osobe koje se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, što je suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

    No, Šmit nije osigurao provođenje ove ustavne odluke, već se pozvao na drugu, “koju je HDZ tražio”, iako je ona, kako navodi ova novinarka, odavno provedena.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Šmoitove odluke su, navodi Volfl, takođe dovele do dodatnih etničkih podjela.

    Ona citira stručnjake koji smatraju da je Šmit prekršio princip o nepromjenjivosti izbornih pravila neposredno prije izbora i zanemario praksu Evropskog suda za ljudska prava i stavove Venecijanske komisije.

    Takođe ističe da je Šmit koristio dva različita popisa stanovništva, jedan iz 1991. godine i drugi iz 2013. godine, “što bi moglo predstavljati kršenje Dejtonskog sporazuma”.

    Uništena reputacija
    Volfl objašnjava da bi u odluci 19. januara ključnu ulogu sada mogle imati one sudije u Ustavnom sudu BiH koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, a tom odlukom će biti uspostavljena praksa koja će se primjenjivati ​​i ubuduće.

    – Ukoliko Šmitove odluke ostanu na snazi, u budućnosti bi se mogla mijenjati i postizborna izborna pravila s ciljem ispunjavanja političkih ciljeva pojedinih političkih aktera, kao što se sada dogodilo za HDZ – upozorila je.

    Navela je da su ubrzo uslijedile kritike na Šmitov potez od 27 evroparlamentaraca, koji su ga pozvali da odmah povuče izmjene zakona i upozorili da ne poštuje demokratska prava građana.

    Šmit se uvijek branio argumentom da samo želi ukinuti blokade u institucijama.

    Što se tiče sadržaja, Šmit je povećao broj delegata iz Doma naroda u entitetu Federaciji sa 58 na 80. Međutim, “naduvavajući” zapravo manje važan parlamentarni dom, ojačao je i etnički princip, a time i etnonacionalističke stranke – što je HDZ ranije tražio, a što su SAD i EU podržavale”, navela je.

    Žrijeb sa plastičnim jajima
    Neki delegati moraju biti odabrani prema komplikovanoj formuli iz kantona u kojima je dotična etnička grupa najviše zastupljena.

    – Međutim, u međuvremenu se uprkos Šmitovog “paketa funkcionalnosti” dogodila se još jedna blokada. U nekim kantonima postojale su dvije liste sa istim brojem glasova za delegate u Domu naroda. Zbog toga je odlučeno da se izvuče žrijeb – “dobitnici” su izvučeni iz žutih plastičnih jaja u staklenoj posudi, kao na lutriji – opisuje Volfl.

    Ističe da je SDA tu “imala sreće” i sada zajedno sa DF ima 13 delegata u Klubu Bošnjaka.

    – To znači da dvije stranke, koje prema koalicionom projektu koji podržavaju SAD, uopšte ne bi trebale biti dio vlade, sada mogu birati predsjednika i potpredsjednika Federacije zbog “lutrije” sa plastičnim jajima – navodi ona.

    Zavisnost od političke volje
    Prema Šmitovim izmjenama izbornog zakona je potrebno najmanje jedanaest delegata u klubu tri naroda da bi se predložio kandidat za funkciju predsjednika. Međutim, nova koalicija nema jedanaest ljudi.

    – To znači da SDA i DF sada mogu blokirati i formiranje vlasti na nivou FBiH – objašnjava ona, te dodaje da bi zbog toga Šmit mogao ponovo intervenisati.

    – Nejasno je da li je Šmit bio svjestan da bi, uprkos njegovom “paketu funkcionalnosti”, moglo doći do nove blokade od strane SDA opcija je možda jednostavno bila zanemarena u Uredu visokog predstavnika – navodi Volfl.

    Zatim citira analizu stručnjaka za ustavno pravo i BiH Jensa Volka sa Univerziteta Trento i Maje Sahadžić sa Univerziteta u Antverpenu koji su ocijenili da na kraju od političke volje zavisi hoće li reforme uspjeti ili ne, te da Šmitove mjere “ne otvaraju nikakve mogućnosti za strukturne promjene, već cementiraju postojeći sistem“.

    Oni su naveli da, zbog toga što bi Šmitove odluke mogle koristiti HDZ i što su prethodno bile koordinirane sa susjednom Hrvatskom, sada postoji i “opasnost da se visoki predstavnik iz moderatora i posrednika pretvori u aktera i faktora podjela“.

    – Umjesto da se raspravlja o opcijama za ustavnu reformu, sada se ponovo raspravlja o uredu visokog predstavnika i bonskim ovlaštenjima – ocijenili su.

    Volk i Sahadžić smatraju da bi se 27 godina nakon završetka rata, umjesto zakulisnih dogovora ili međunarodnog nametanja, moglo pitati građane za mišljenje o budućnosti zemlje, “pogotovo jer bi inače mogli uopšte ne reagovati, već emigrirati ili se više uopšte ne uključivati.”

    Licemjerje američkih zvaničnika
    Volfl navodi da je u Sarajevu činjenica da je HDZ političar Marinko Čavara izabran za potpredsjednika parlamenta viđena kao “posebna vrstu licemjerja međunarodnih aktera”.

    Ona ističe da su SAD uvele sankcije Čavari prošlog juna.

    – Tada su američki zvaničnici rekli da Čavara spriječava važne reforme, demokratske procese i institucije. Čavara je i dalje na američkoj crnoj listi. Sada američki predstavnici u BiH očigledno nemaju ništa protiv izbora Čavare – prokomentarisala je Volfl.

  • Golić: Nikakva imovina Bošnjaka nije ugrožena

    Golić: Nikakva imovina Bošnjaka nije ugrožena

    Ostaje da se još Klub Bošnjaka u Vijeću naroda izjasni o Zakonu o nepokretnoj imovini Republike Srpske, dok su se ostali klubovi elektronski izjasnili da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa.

    To za Srpskainfo kaže Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS i članica Kluba Bošnjaka, koji bi danas trebalo da se izjasni o zakonu za koga u Sarajevu tvrde da je udar na BiH.

    – Nas je osam u Klubu, znate kakav je odnos. Ne znam kako će glasati dva Bošnjaka iz stranke Zelenih i iz SDP BiH. Ukoliko bi se negativno izjasnili, tada bi trebalo da imamo Kolegijum, pa da zakažemo sjednicu Vijeća naroda, koja bi bila vjerovatno u drugoj polovini januara. To je procedura po Poslovniku – objašnjava Golićeva.

    Prema njenim riječima, nema nikakve povrede vitalnog nacionalnog interesa u slučaju usvajanja Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS.

    – Nikakva imovina Bošnjaka tu nije ugrožena. Po Ustavu, šta je vitalni nacionalni interes? To je ukoliko se vrijeđaju prava konstitutivnih naroda i drugih građana koji žive u Republici Srpskoj. Ja tu ne vidim povredu – kategorična je Golićeva.

    U Klubu Bošnjaka, od ukupno osam delegata, SNSD ima tri. Osim Golićeve, to su još Aida Prešić i Igor Bošnjak. SDA takođe ima tri; to su Alija Tabaković, Adil Osmanović i Dževad Mahmutović. Prevagu na jednu ili drugu stranu odnose delegat SDP BiH Armin Hamzić ili delegat BH Zelenih, Amir Hurtić. Za ovog drugog teško je povjerovati da će biti protiv zakona, jer mu je stranački šef i rođak, Sevlid Gurtić, imenovan za ministra u novoj Vladi RS.

    – Ove dvije stranke su nas podržavale u svim ovim zakonima koje smo mi završili. Oni se čak za Vladu nisu ni izjašnjavali. Nama je dovoljno pet, većina. Vidjećemo kakav će na Klubu da bude omjer snaga – kaže Golićeva.

    Dakle, da bi zakon prošao, potrebno je da SNSD obezbijedi pet glasova “za” u Klubu Bošnjaka. A, prema Ustavu RS, da bi zakon bio osporen, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno šest delegata protiv, što stranke iz FBiH nemaju.

  • Stevandić: Osim stranaca u BiH niko nije zainteresovan za konflikt

    Stevandić: Osim stranaca u BiH niko nije zainteresovan za konflikt

    Govoreći za televiziju „Kurir“ predsjednik narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić komentarisao je navode RIA Novosti da bi u 2023. godini Bosna i Hercegovina mogla postati nova krizna lokacija u Evropi, smatrajući da za četiri decenije postojanja, Republika Srpska konstantno trpi pritiske, jer je okružena i zemljama članicama NATO alijanse, ali i pritiscima od strane federalnih političara koji redovno krše dejtonski mirovni sporazum.
    „Republika srpska je spremna na izazove, a naši međusobni odnosi određuju kako ćemo odgovoriti na pritiske i koliko će ti sami pritisci biti jaki. Ukoliko je srpski narod razjedinjen, onda spoljašnji pritisci mogu da pronađu tu pukotinu i da postave uporište. Tako nešto se najlakše postiže nakon izbora, kad oni koji su izgubili izbore pronalaze načine da se domognu vlasti, praveći savezništva sa međunarodnim ili faktorima iz Federacije“ izjavljuje Stevandić.
    Stevandić dodaje da je pred Srpskom vrijeme i političkih i ekonomskih izazova, ali da postoje kapaciteti unutar nje da se tim izazovima odupre. On smatra da ukoliko dođe do reseta odnosa Srba i Bošnjaka, da se ti najavljivani sukobi mogu lako izbjeći, i da je upravo odnos ta dva naroda ključan za mir na Balkanu. Taj reset odnosa je u današnje doba moguć, jer odlaskom sa vlasti Bakira Izetbegovića i SDA, a dolaskom na vlast „Osmorke“, može se prevazići politika sukoba i blokada, a uspostaviti politika saradnje i ekonomskih veza koji bi smanjili nacionalne napetosti.


    Odgovarajući na pitanje o jedinstvu unutar samog srpskog naroda, Stevandić smatra da je narod jedinstven, ali da političari pokušavaju da unesu nemir. Stevandić smatra da postoji jedinstvo između naroda Republike Srpske i Srbije, i da to zasluga predsjednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, i da politika neutralnosti koju je Srpska nastavila da vodi na tragu Srbije, može da dovede do toga da će sukobi zaobići ovu regiju, narod i resurse.
    Da bi se prevazišla bilo koja kriza u BiH, potrebna je saradnja tri naroda, a ne nametanje odluka, bilo da se radi o međunarodnoj zajednici ili o Ustavnom Sudu BiH u kojem se nalaze stranci, smatra Stevandić.


    „Mi nismo i ne možemo biti odgovorni za eskalaciju problema, jer jasno je da ni jedan narod u BiH nije zainteresovan ni za rat ni za sukobe. Ali dok je narod smiren, postoje određeni politički faktori koji žele da podignu tenzije, i na nama je da se kroz reset odnosa, ekonomskom i političkom saradnjom odupremo tim destruktivnim politikama“ zaključuje Stevandić

  • Sutra sastanak “osmorke”: Razgovaraće o unutarkoalicionim pitanjima

    Sutra sastanak “osmorke”: Razgovaraće o unutarkoalicionim pitanjima

    Lideri osam stranaka iz Federacije BiH (FBiH), takozvane “osmorke”, održaće sutra sastanak na kojem će biti razgovarano o unutarkoalicionim pitanjima, rekao je Srni predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) Nermin Ogrešević.
    Ogrešević je napomenuo da je sastanak ranije planiran, ali nije mogao reći gdje i kada će biti održan jer je dogovor “osmorke” da bude održan bez prisustva medija.

    “Sve je proces i očekujem sve najbolje od sastanka jer se ništa ne završava odjednom”, dodao je Ogrešević.

    Blok od osam stranaka čine Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i pravda (NiP), Naša stranka (NS), Stranka za BiH (SBiH), BH Inicijativa Fuad Kasumović, Pokret demokratske akcije (PDA), Narodnog evropskog saveza (NES) i stranka Za nove generacije (ZnG).

    Zajedno sa SNSD i HDZ BiH, stranke “osmorke” potpisnici su dokumenata o smjernicama, načelima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH od 2022. do 2026. godine zaključenog 15. decembra.

  • Vulić: SDA i Turkovićeva ne mogu da prebole činjenicu da nisu dio vlasti

    Vulić: SDA i Turkovićeva ne mogu da prebole činjenicu da nisu dio vlasti

    Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić istakla je da je Bisera Turković prekršila sve što se moglo prekršiti, sve zakone i propise, a danas pokušava i da prebrojava krvna zrnca i stavi pod znak pitanja nacionalnu pripadnost na primjer Elmedina Konakovića.

    “Cilj SDA je vratiti se u vlast. To je njihova najveća boljka, pa na sve načine pokušavaju poljuljati stabilnost ‘Osmorke'”, istakla je Vulićeva.

    Reagujući na izjavu Turkovićeve da će, ukoliko Denis Šulić kao Bošnjak iz Republike Srpske /SNSD/ bude imenovan za ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara to značiti prepuštanje potpune kontrole nad ovim tijelom proruskim političkim snagama, Vulićeva je rekla za Srnu da je upravo komentarisanje Denisa Šulića i dijeljenje lekcija potez očajnika.

    “Bisera Turović je politički isfrustrirana žena koja nema više mogućnost da se lažno predstavlja širom svijeta i širi mržnju među narodima. Dosta je ona, i previše, živjela na visokoj nozi na grbači ovog naroda. SNSD, HDZ i ‘Osmorka’ idu u realizaciju dogovora koji se ogleda u brzom i efikasnom formiranju vlasti na nivou BiH i realizaciji dogovora na dobrobit svih naroda i za njihovu bolju budućnost”, poručila je Vulićeva.

  • Bošnjačka ratna udruženja okupljaju se protiv Dana Republike Srpske

    Bošnjačka udruženja prostekla iz minulog rata najavila su za sutra okupljanje u Muzeju hrabrosti povodom obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara.

    Od Zeleni beretki do Udruženja generala, svi su pozvani da se sutra okupe u Sarajevu.

    Tako su na ovo okupljanje pozvane sve nevladine organizacije, pripadnike Armije BiH, MUP-a RBiH, civilne žrtve rata, porodice šehida i poginulih boraca.

    Oni su i od Kristijana Šmita kao i predstavnika EU, NATO, OSC i svih ambasada zatražili da reaguju i da zaustave obilježavanje Dana Republike Srpske.