VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Hidroelektrana “Buk Bijela” u vrtlogu političkog haosa

    Hidroelektrana “Buk Bijela” u vrtlogu političkog haosa

    Sudbina projekta hidroelektrane “Buk Bijela” čeka stav članova Komisije za koncesije BiH, koji su zaprimili odluku Ustavnog suda BiH, ali ni to ne ulijeva nadu da će svi rokovi biti ispoštovani, jer osim višegodišnjih problema u Komisiji, sada ne funkcioniše ni vlast na zajedničkom nivou.
    Ustavni sud je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom HE na rijeci Drini, koji zajednički nastoje da sprovedu u djelu Srpska i Srbija, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu. Komisiji je naloženo da, u svojstvu zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke riješi sporna pitanja nastala u vezi s dodjelom koncesija.

    Predsjednik Komisije za koncesije BiH Milomir Amović potvrdio je za “Glas Srpske” da im je stigla sudska odluka, te da ništa više trenutno ne može da kaže.

    – Odluka je podijeljena članovima koji treba da svoj stav o tome dostave do kraja ovog mjeseca. Dok se upoznaju s tim, vidjećemo šta i kako dalje. To je sve što mogu reći u ovom momentu – kazao je Amović, koji je ranije kazao za “Glas” da treba vidjeti kako formirati i zajedničku komisiju, da li ima potrebe i šta je predmet spora, te da je nezahvalno i pretpostaviti da li se to može u roku riješiti i da li će se riješiti.

    U Republičkoj komisiji za koncesije, čiji bi član, ako bi se išlo u pravcu formiranja zajedničke komisije, trebalo da učestvuje u njenom radu, juče su kratko kazali za “Glas” da o tom konkretnom slučaju još nemaju zvanične informacije, ali da će sve buduće korake usaglašavati sa nadležnima u Vladi Republike Srpske, ali i sa srpskim predstavnicima na nivou BiH.

    Sagovornik “Glasa” upućen u dešavanja, s druge strane, smatra da će, kao što se i pominjalo od kada je Ustavni sud donio odluku po apelaciji, ova priča vjerovatno još dugo da se vrti i da će teško biti ispoštovani rokovi jer dogovor i razgovor praktično blokira i aktuelna situacija na nivou BiH.

    To bi, kako je istakao, moglo veoma lako dodatno zakomplikovati stanje i u samoj Komisiji za koncesije na nivou BiH, koja je, podsjeća, stalno na meti kritika zbog nerada jer za svog postojanja nisu izdali nijednu koncesiju.

    “Glas Srpske” je ranije objavio da, prema zakonu, ta komisija treba da ima sedam članova, a trenutno broji četiri, jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015. Osim toga, odluke se donose ako su prisutna najmanje četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, ali trenutni sastav ne odražava to pravilo, te je i u tom pogledu funkcionisanje Komisije onemogućeno.

    Na sve to, procedura za izbor novih članova pokrenuta je tek nedavno, a upućeni su već isticali da bi taj proces, imajući u vidu ranije trzavice, a posebno sadašnju blokadu rada na zajedničkom nivou, mogao potrajati i mjesecima prije nego što novi saziv dobije zeleno svjetlo.

    – Sve je na dugom štapu, ali treba imati u vidu da je riječ o projektu koji je veoma važan, ne samo za Srpsku, već i za cijelu BiH. Nepotrebno je sve ovo što je pokrenuto – zaključio je naš sagovornik.

    Kamen temeljac za “Buk Bijelu” na Drini položili su polovinom maja ove godine premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, a posljednjih mjeseci, otkako je otkriveno da su dvije republike odlučne da realizuju taj projekat, ne prestaju reakcije dijela javnosti i nevladinog sektora iz BiH i Crne Gore, koji upozoravaju da nema svih saglasnosti. Uz to je pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH, čime je nastavljen niz problema koji prate projekat od 1965. godine, kada se došlo na tu ideju.

    Dogovor sa Crnogorcima
    Predstavnici Vlade Srpske i “Elektroprivrede Republike Srpske” bili su polovinom jula sa zvaničnicima crnogorske Vlade kako bi prevazišli probleme u vezi sa izgradnjom “Buk Bijele”. Dogovoreno je formiranje tima od sedam članova koji će pregledati projektnu dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada HE.

  • Dodik: Možda smo na početku transformacije iz entiteta u državu

    Inckov zakon sigurno nije kraj Srpske, možda smo na početku transformacije iz entiteta u državu, ali bi svakako mogao biti kraj Bosne i Hercegovine, rekao je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

    On je u intrevjuu za Sputnjik rekao da država u kojoj neimenovani stranac može da nametne zakone, svakako dezavuiše i negira njeno postojanje.

    “Bošnjaci pokazuju svoje podaništvo prema Zapadu kroz savezništvo ali nisu dobili sve ono što su očekivali, jer svi gledaju svoje interese. Oni žele da modeliraju društvo na liberalnim principima, a to je nemoguće jer to naša istorija ne dozvoljava, jer da bi se napravila takva država, moraju da se unište snažni identiteti”, rekao je Dodik u odgovoru na pitanje da li je Inckov zakon “kraj Srpske ili raspad Bosne i Hercegovine”.

    Upitan da prokomentariše izjavu da Džozef Bajden neće trajati dovijeka i da će sačekati nekog novog Trampa da bi proglasio nezavisnost Srpske Dodik je rekao da ni on neće trajati dovijeka.

    “I ja neću da trajem dovijeka, a računam na politički život. Jedan britanski diplomata mi je svojevremeno rekao da bi nas priznalo tek desetak zemalja, a ja sam rekao da mi je to dovoljno i da mi više i ne treba. Nismo mi toliko naivni, nije to posao koji će se desiti večeras na nekoj sjedeljci. Za to treba da se složi nekoliko važnih pretpostavki, a to je međunarodna konstelacija i trebalo bi da se dogodi na miran način. To su dvije pretpostavke koje mi moramo da jurimo, ali i ne smijemo da ne pričamo o tome, jer bismo se toga odrekli. Kada se to spomene u BiH odmah se digne halabuka kako rušimo državu, a država se nije ni izgradila, to je hibrid koji je nametnut i Srbiji i Hrvatima, a ni muslimani nisu zadovoljni. Jedina realna koncepcija je naša, jer bi RS mogla samostalno da živi kada bi odvojila”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li bi ukoliko dođe do razlaza na tri države to izazvalo nestabilnost na Balkanu i podstaklo ostale države na razjedinjenje Dodik je rekao da je “BiH nedovršen posao, kako vole da kažu Amerikanci”.

    “Već na početku raspada Jugoslavije identičnim procesom se raspala i BiH. Došlo je do velikog obračuna sa velikim brojem žrtava. Bilo bi mnogo bolje da je bilo pameti i da smo se razišli u miru. Kada bi sada bile tri međunarodno pravne države, svaki sukob između njih bio bi međunarodni, a ovako stalno imamo unutrašnje trvenje koje nije riješeno ni sa 60.000 NATO vojnika. Da mora dva dana sama da živi, ta država bi propala prve noći. Sve ovo što pričam ljuti ljude u Sarajevu koji žele da im mi budemo poslušnici, ali iz tog grada je otišlo 150.000 Srba. To nije naš grad. Mi nemamo nikakvu aspiraciju na Sarajevo, volio bih da nikada ne moram da odem tamo pa čak ni iz turističkih razloga. Tamo Kinezi dolaze zbog Valtera koji brani Sarajevo, a ne zbog grada, što je još jedna podvala jer Valter nije postojao”, objasnio je Dodik.

    O mogućnosti kompromisa sa Kristijanom Šmitom i pod kojim uslovima Dodik je rekao:

    “Tu nema kompromisa. On mora da pribavi legitimitet da bi ga bilo. On mora ili da ode ili da dobije saglasnost članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Tek onda bismo mogli da radimo na kompromisu. Podsjetiću da je RS verifikovana kao međunarodni subjekt po tumačenju venecijanske komisije zato što je i potpisnica Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji reguliše status i ulogu visokog predstavnika. Ukoliko mi sami priznamo takvog visokog predstavnika, mi ćemo se devalvirati kao strana potpisnica tog Aneksa u međunarodnom pravu, a za nas bi to bilo preskupo da učinimo. Dva dana bismo za nekog bili dobri momci, a trećeg dana bi sprovodili već viđenu koncepciju”, zakjučio je Dodik.

    Na pitanje da li Šmit može da ograniči političko djelovanje Dodik je rekao da on ne može ništa, jer ne postoji.

    “To i mediji u Srbiji moraju da shvate , moraju da poštuju međunarodni status. U Aneksu 10 se navodi da se on bira tako što saglasnost treba da da pet potpisnica tog dokumenta, a to su Republika Srpska, Srbija, Federacija BiH, Hrvatska i zajednički nivo BiH. Nakon tog konsenzusa, on ide na potvrdu u Savjet bezbjednosti, a ako ta procedura nije ispoštovana on nije visoki predstavnik. Ukoliko pristanemo na to, on bi sutra mogao da ukine policiju RS, ministarstvo prosvjete, poljoprivrede, sve će moći”, poručio je Dodik.

    Upitan da li očekuje da bi zvanični Beograd mogao da primi Šmita kao visokog predstavnika Dodik je rekao da o toj temi nisu razgovarali, ali upravo treba imati u vidu tu činjenicu da je Srbija potpisnica Aneksa 10 i ukoliko mu se da legitimitet, onda će se Srbija delegitimisati kao jedna od strana.

    “Uvjeren sam da više ne postoji međunarodno pravo ali mi, koji smo mali i nejaki, moramo da se držimo, što narod kaže ‘kao pijan plota’ međunarodnog prava, jer nam ništa drugo ne preostaje.”

    U razgovoru za Sputnjik Dodik je upitan da li zna gdje se nalazi general Milomir Savičić.

    “Sud i Tužilaštvo su nametnuti mimo Ustava BiH i mimo Dejtona te BiH nema nadležnost za pravosuđe, to je izmišljeno i njima dato upravo da bi se obračunavali sa onima koji su protiv nečega što su već ovdje promovisali. Priča o Srebrenici je počela da se priča tek 2002, sedam godina nakon tih događaja je odjednom neko pokušao da napravi taj mit. Tadašnji izvještaj je napisala britanska obavještajna struktura Pedija Ešdauna, a onda ga potvrdila Vlada RS, jer je navodno morala. Mi smo taj izvještaj prije nekoliko godina poništili i formirali novu Međunarodnu komisiju. Članovi te komisije, bez obzira na razvoj situacije, spremni su da brane te nalaze u Banjaluci. Zanima me da li će da hapse te ljude koji su nesumnjivi autoriteti poput Gideona Grajfa. Ja očekujem još jednu krivičnu prijavu, jer citiram Čomskog koji je rekao da Srebrenici nije bilo genocida. Meni će britanski ambasador reći da moram da poštujem inkvizicijski sud. Zabrinjava činjenica da EU koja je puna priče o pravnom sistemu podržava nepravo”, rekao je Dodik.

    Za generala Milomir Savčić je dobar i častan oficir i da je prošlo 20 godina od “navodnog zločina, jer ne može niko da ostane ko nije prošao kroz njihovu procedure”.

    “A da ne govorimo da se Dudaković i ostali koji su činili zločine slobodno šetaju. Ivo Andrić je dobro rekao ‘čim uđete u BiH prestaje logika’. Odlučili su da ga pritvore, tog dana kada je došao na ročište, promijenjen mu je tužilac – nije više Hrvat, već musliman koji mu je odredio pritvor. Promijenjena su mu i tri člana sudskog vijeća koja su odlučila da odmah ide u pritvor, jer je komentarisao priču o genocidu. A rekao je da nije potvrđeno da je tamo stradalo osam hiljada ljudi, što je i tačno, jer je i Haški tribunal u nekoliko presuda imao različite brojke”, rekao je Dodik.

    Na pitanje da li ima logike što BiH neće da se pridruži inicijativi “Otvoreni Balkan” je rekao da je predlagao, ali je ta “mržnja prema Srbiji neopisiva, jer je Srbija najmoćnija na Balkanu”.

    “Većina firmi iz Srbije je otvorila predstavništvo u Federaciji, a robu prodaju u RS. Tako pokušavaju da pridobiju tržište u Federaciji, što se nikada neće desiti, ali je veći problem to što se dobit obračunava u sjedištu firmi. Zbog toga je čak bilo i prijedloga da se bojkotuje roba koja iz Srbije dolazi preko Sarajeva, ali se to odbilo. Iz tih razloga bilo je važno da imamo veći protok robe i tržište radne snage, ali BiH to ne želi. Veoma ćemo teško doći do toga, jer su i Komšić i Džaferović na pozicijama da je to velikosrpska politika i priča o srpskom svijetu, ali se onda postavlja pitanje otkud tu Albanija i Sjeverna Makedonija? Samo oni vide patološki odnos prema Srbiji i Srbima”, konstatovao je Dodik.

  • Dogovor partija u Srpskoj na ivici pucanja

    Dogovor partija u Srpskoj na ivici pucanja

    Novo političko jedinstvo u Republici Srpskoj o neučešću u radu institucija BiH dok se ne riješi pitanje „Inckovog zakona“, na snazi je tek desetak dana, a već je na ivici da pukne.

    Konsenzus vladajućih i opozicionih partija oko ključnih nacionalnih pitanja u RS, poznatiji kao srpko jedinstvo, viđali smo mnogo puta do sada uglavnom svaki put kada bi iz Sarajeva stigla odluka ili poruka koja se u Banjaluci smatra neprijateljskom, neprihvatljivom. Bilo da se radilo o odluci Ustavnog suda BiH u vezi s poljoprivrednim zemljištem u Srpskoj, koncesijama na Drini ili o posljednjem nametanju izmjena Krivičnog zakona BiH od strane OHR.

    Svaki put scenario je bio isti. Iako svi tvrde da oko bazičnih interesa Srpske i srpskog naroda imaju istu politiku, uvijek su imali potrebu da se „okupe“, da to potvrde na sastancima ili zaključcima Narodne skupštine. Međutim, kao po pravilu, usaglašen nastup trajao je kratko i bilo je dovoljno i najmanje „iskakanje“ da svi, kao da jedva dočekaju, iskoče iz svesrpskog kola i nastave da „brane interese RS“, ali svako na svoj način.

    U novije vrijeme, nakon konsezusa, prvo su svi iz opozicije skočili na lidera SNSD Milorada Dodika jer je „neovlašteno“, u ime svih njih, izjavio da će se zajedno na Jahorini sastati s novim visokim predstavnikom, Kristijanom Šmitom.

    Takođe, posljednje dogovoreno srpsko jedinstvo umalo da rasturi tvrdnja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića, da je održana sjednica Predsjedništva i da je Milorad Dodik glasao na njoj, iako je tvrdio da neće.

    Ne čekavši da provjere činjenice, mnogi opozicionari su ustvrdili da ih je Dodik „ponovo izigrao“ jer jedan od važećih zaključaka glasi da nema uslova da predstavnici RS učestvuju u radu institucija BiH dok se ne riješi pitanje nametnutog „Inckovog zakona“, koji zatvorom kažnjava one koji negiraju genocid u Srebrenici. Vladajući su uzvratili optužbom da opozicija samo jedva čeka da razbije jedinstvo.

    U svakom slučaju, nemoguće se oteti utisku da među srpskim političarima postoji ogromno nepovjerenje, prigušeno neprijateljstvo, pa je dovoljna i najmanja sumnja u „izdaju“ da u trenutku sruši sve što su dogovorili, uz međuosobne optužbe ko je prvi počeo. Zbog čega je tako?

    Poslanik PDP u Predstavničkom domu BiH, Mira Pekić, smatra da je glavni problem u tome što među liderima političkih partija iz Srpske ne postoji komunikacija o temama važnim za RS.

    – Srpsko jedinstvo ne znači da mi treba da čekamo stav bilo koga od vođa, u ovom slučaju Milorada Dodika, pa da onda zauzimamo stavove. Srpsko jedinstvo podrazumijeva da svi u izjavama, u istupima, konsultuju jedni druge. Zar ne bi bilo normalno da su se prije sporne sjednice Predsjedništva BiH konsultovali isti ti srpski lideri koji su sjedali za sto o važnim pitanjima za RS, konkretno u vezi s nametanjem zakona? Ako pitanje imenovanja Upravnog odbora CB BiH nije bitno za Srpsku, onda mislim da smo pali već na prvoj tački, na prvom ispitu koji je došao na red – ocjenjuje Pekićeva za Srpskainfo.

    Ona tvrdi da je u konkretnom slučaju „Dodikov kabinet gubitnik“ jer smatra da „nisu dovoljno uvjerili javnost i opoziciju šta se tačno dogodilo“, za razliku od zaključaka NSRS koji su jasniji nego ikada.

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH, Snježana Novaković Bursać, kaže da pojam „srpsko političko jedinstvo“ nije nekakav umjetnički ili duhovni izraz, nego rezultat vrlo konkretne aktivnosti političkih stranaka koje u najvećoj mjeri predstavljaju srpski narod u BiH, a imaju sjedište u Srpskoj.

    – O povjerenju, odnosno nepovjerenju, ne bismo trebali ni raspravljati ukoliko zaista imamo ozbiljan pristup značajnim nacionalnim i političkim izazovima koji traju duže vrijeme, a koji su doživjeli intenziviranje posljednjim u nizu nametanja zakona od strane stranog faktora. Mislim da se više radi o spremnosti, odnosno nespremnosti nekih političkih aktera da održe stav koji su javno i udruženo s drugim strankama iskazali i pretočili u konkretne zaključke NSRS. Jučerašnji primjer medijske i političke manipulacije činjenicama na način da su ih neki potpuno lažno plasirali, pa onda na bazi njih pravili političke odgovore, na žalost, više govori o političkoj nezrelosti nekih ličnosti, a ne treba zanemariti mogućnost podleganja različitim pritiscima nekih aktera – kaže Novaković Bursaćeva za Srpskainfo.

    Kako god ko tumačio okupljanje, dodaje ona, u SNSD su svjesni da je ono previše važno u ovom trenutku i nemaju namjeru da bilo šta kalkulišu na tu temu.

    – Radićemo na tome da svaki odgovor ili reakcija bude usaglašena s drugim partijama, jer smo sigurni da je to trenutno najbolji način odbrane interesa RS i našeg naroda. Kada dođe vrijeme izbora, svako će pred narod s ponudom za koju vjeruje da je najbolja, a do tada nije vrijeme za političarenje i podjele, nego za odgovorno ponašanje koje u

  • Dodik: Izvještaj Grajfove komisije za Srebrenicu mnogo toga promijenio

    Dodik: Izvještaj Grajfove komisije za Srebrenicu mnogo toga promijenio

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za Srebrenicu, kojoj je predsjedavao Gideon Grajf, već mnogo toga promijenio, da ga treba sistematizovano koristiti i da je istina jedna, a to je da genocida nije bilo.

    “Na sve to je Nezavisna međunarodna komisija najbolje odgovorila i to zaista treba koristiti jer je sistematizovano od ljudi čije je znanje, ali i autoritet, neosporno. Tako da, u tom pogledu, ovaj izvještaj dosta toga mijenja”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da nikada neće prihvatiti navode da se u Srebrenici dogodio genocid, te da je zarad odbrane tog stava spreman da ode na robiju.

    “Apsolutno bih prije birao da idem u zatvor nego što bih priznao nešto što se nije desilo, a to je navodni genocid u Srebrenici. Ta priča o navodnom genocidu je postala aktuelna 2002. godine, sedam godina nakon događaja. Odjednom se sve oko toga aktualizuje i `sada se sve zna`. Istina je jedna da genocida nije bilo”, rekao je Dodik za “Srpski telegraf”.

    On je ocijenio da je nelegitimno imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH odmazda međunarodne zajednice okupljene oko SAD i Velike Britanije prema Republici Srpskoj, te da BiH ne liči na onu “napisanu” u Dejtonskom sporazumu.

    Dodik kaže da je odnos sa Srbijom za njega primaran i da se ne bi distancirao od Beograda zarad boljih odnosa sa Zapadom, ističući da mu je važno da ono što radi prepozna narod koji ga je birao.

    “Srbija je matična zemlja srpskog naroda. Mislim da Zapad suštinski griješi prema srpskom narodu. Saradnja s njima je suštinski nemoguća, naravno ako se stav Zapada ne promijeni, bar kada je u pitanju uvažavanje naših interesa i prava, jednako kao i svih drugih. Sa ovom koncepcijom Zapada smatram da su pregovori gotovo nemogući, ali i da se stvari promijene kada je riječ o Zapadu, saradnja sa Srbijom bi i dalje bila primarna”, naglasio je Dodik.

    Upitan da li i dalje vjeruje da je ujedinjenje Srbije i Republike Srpske moguće, o čemu je često govorio, Dodik je rekao da je to “sve hipotetički” i da sve zavisi od razvoja međunarodnih, globalnih i regionalnih odnosa.

    “Naravno da je sasvim prirodno da postoji težnja da se jedan isti narod ujedini. Kao i svi drugi narodi što imaju pravo na svoju jedinstvenu i teritorijalnu organizaciju tako i mi imamo to pravo i stojim pri stavu da od toga ne treba odustati. S druge strane sam savršeno svjestan da to nije trenutak u kom mi živimo, ali ono u šta sam siguran jeste da ta ideja treba da živi sve do njenog ostvarenja”, rekao je Dodik.

  • Bećirović poručio Dodiku: Ili poštuj Dejtonski ustav ili se vraća onaj Republike BiH

    Bećirović poručio Dodiku: Ili poštuj Dejtonski ustav ili se vraća onaj Republike BiH

    Državni poslanik Socijaldemokratske partije BiH Denis Bećirević reagirao je na posljednja djelovanja člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

    “Milorade, Ti i Tvoji mentori morate znati da je Ustav BiH, kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, ustavni akt kojim se amandmanski promijenio Ustav Republike Bosne i Hercegovine”, piše na početku Bećirović.

    Dakle, ljude u bh. entitetu RS ne trebaš dezinformirati, već im trebaš otvoreno reći istinu da realno postoje samo dvije legalne opcije, nastavlja on te navodi:

    1. Poštovati i dosljedno provoditi Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH kao njegov integralni dio.
    2. U slučaju rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma vraćanje na legalni Ustav međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine.

    “Treće opcije nema. To nije nikakva proizvoljna tvrdnja već ustavna činjenica. Milorade, s obzirom da si veliki ljubitelj ‘izvornog’ Dejtona dostavljam ti na čitanje i upoznavanje upravo ‘izvorni’ član 12. Ustava BiH u kojem precizno piše: 1. Ustav će stupiti na snagu po potpisivanju Općeg okvirnog sporazuma kao ustavni akt, kojim se amandmanski mijenja i nadređuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Kretanje po cesti rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH vodi ka samo jednoj legalnoj destinaciji – povratku legalnog Ustava Republike Bosne i Hercegovine”, piše Bećirović.

    Milorade, nemoj se igrati sa sudbinama ljudi, nastavlja dalje Bećirović.

    “Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Ostali zaslužuju mir, sigurnost, posao, kvalitetnije zdravstvo i bolje obrazovanje. Zato ne guraj građane i narode Bosne i Hercegovine u neizvjesnost i beznađe. Milorade, ako zaista misliš da sirovim pravnim nasiljem na početku treće decenije XXI. stoljeća možeš razbiti državu Bosnu i Hercegovinu, onda gajiš krajnje tragičnu i opasnu iluziju”, kaže on.

    Bećirović dodaje kako je bolje umjesto iluzie naučiti šta su ustavne, pravne, sudske, političke i historijske činjenice.

    “Ustavna obaveza najvišeg ranga je poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom što znači odbijanje bilo kakvih separatističkih tendencija (ili njihovog nastavka). Prema članu I/1, prva rečenica Ustava BiH, Bosna i Hercegovina sa aspekta međunarodnog prava nije nova tvorevina i novonastali pravni subjekt, već je država sljednica međunarodnopravnog subjekta Republike Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je ista ona država koja je, prvobitno kao Republika Bosna i Hercegovina nastala dismembracijom Jugoslavije. Ujedinjenje nacije su je priznale 22.5.1992. godine kao nezavisnu, suverenu i jedinstvenu državu. Prije toga, 29.2. i 1.3.1992. godine, ogromna većina građana Bosne i Hercegovine se na legalnom referendumu demokratski izjasnila za nezavisnost, suverenitet i nedjeljivost države”, navodi Bećirović.

    Besmislene tvrdnje ne mogu sakriti ustavnu činjenicu da su entiteti u državi Bosni i Hercegovini podređeni njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, dodaje dalje.

    “Da je to tako potvrđuje i član V/5.a Ustava BiH koji formulira jasnu obavezu poštivanja nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Milorade, država Bosna i Hercegovina je preživjela mnogo opasnije i jače protivnike nego što si ti. Činjenice i budućnost su na strani države Bosne i Hercegovine”, izjavio je.

    Ako Ti ni to nije dovoljan argument da se zaustaviš, onda nemoj zaboraviti da je velika većina građana čvrsto opredijeljena za državu Bosnu i Hercegovinu, kao i većina najvećih i najvažnijih svjetskih sila, naveo je.

    “Država Bosna i Hercegovina ima demokratske i pravne mehanizme da se efikasno zaštiti na ustavan i zakonit način. Država Bosna i Hercegovina ima međunarodne i domaće mehanizme zaštite i u slučaju da neko pomisli da je politiku moguće voditi izvan okvira Ustava BiH. Neka vječno živi nedjeljiva i demokratska država Bosna i Hercegovina ravnopravnih građana i naroda”, zaključio je Bećirović.

  • Bjelica poručio da je Srpska u najtežoj poziciji od završetka rata

    Bjelica poručio da je Srpska u najtežoj poziciji od završetka rata

    Član Glavnog odbora SDS-a Milovan Bjelica istakao je da je Republika Srpska danas u najtežoj poziciji od završetka rata i da je sada potrebno saborstvo.

    Republika Srpska je danas u najtežoj poziciji od završetka rata, zbog čega treba da je čuvamo, jer time čuvamo slobodu spolja, a čuvanjem SDS-a čuva se sloboda iznutra – naveo je Bjelica u otvorenom pismu.

    Bjelica je ocijenio da je odlukom Suda BiH da odredi pritvor generalu Milomiru Savčić, iako on nije prekršio mjeru obezbjeđenja – nije napuštao zemlju, niti uticao na svjedoke u svom predmetu, praktično otpočela sezona lova zbog verbalnog delikta.

    – Time su napadnute sve one slobode za koje se SDS zalaže od svog osnivanja – upozorio je Bjelica.

    Prema njegovim riječima, general Savčić nije osuđen za bilo koje krivično djelo i jedini mu je grijeh što se usudio da razmišlja i da koristi pravo na slobodu mišljenja. Bjelica ocjenjuje da je određivanje pritvora generalu Savčiću još jedna potvrda potrebe za argumentima za Republiku Srpsku.

    – General Savčić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, naš je Romanijac, te nas ta nepravda tišti i kao rodbinu i komšije. Pa sve i da nije Romanijac, Romanija osjeća patnju sve svoje djece od Dinare do Šar planine – poručio je Bjelica, koji je i načelnik opštine Sokolac i predsjednik Opštinskog odbora SDS-a.

    Podsjetivši da se danas navršava 31 godina od kako je osnovan SDS za područje Romanije i Glasinca, Bjelica navodi da je današnji dan “istorijski trenutak koji traje ili koji se već četvrt vijeka svakodnevno obnavlja”.

    – Taj trenutak Aleksa Buha, ministar spoljnih poslova u Vladi Republike Srpske i 1996. godine predsjednik SDS-a, shvatio je i obrazložio još te prve mirnodopske godine u knjizi “Argumenti za Republiku Srpsku” – naveo je Bjelica.

    Od tada do danas, ističe Bjelica, traje argumentovana mirnodopska odbrana Republike Srpske, a time i odbrana istine, prava i slobode – slobode govora, slobode mišljenja i prava na odlučivanje o svom postojanju na prostorima zapadno od Drine.

    – Danas nam je potrebno saborstvo koje je jedino SDS pokazala da umije da stvori. Iz tog saborstva nastala je SAO (Srpska autonomna oblast) Romanija, pa Republika Srpska. Sinonim za slobodu ostatka ostataka naklanog naroda – rekao je Bjelica.

  • Dodik poručio da su Sud i Tužilaštvo BiH inkvizicijski organi za represiju nad Srbima

    Dodik poručio da su Sud i Tužilaštvo BiH inkvizicijski organi za represiju nad Srbima

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Sud i Tužilaštvo BiH nemaju ustavni osnov, već da su nametnuti od strane međunarodnih inkvizitora da bi vršili represiju nad Republikom Srpskom i Srbima.

    Komentarišući naredbu Suda BiH o raspisivanju međunarodne potjernice za predsjednikom Boračke organizacije Republike Srpske generalom Milomirom Savčićem, Dodik je istakao da Sud i Tužilaštvo BiH gleda kao inkvizicijske organe.

    – Gledam ih kao inkvizicijske organe koji zavođenjem straha, prikrivajući se iza navodne priče o pravdi i pravu, pokušavaju da u Republici Srpskoj ućutkaju svakoga ko misli o događajima u prošlosti i sadašnjosti – rekao je Dodik sinoć za RTRS.

    On je naglasio da je nevjerovatno da se na ovaj način odnosi prema ljudima koji imaju javne funkcije, kao što je to general Vojske Republike Srpske Milomir Savčić.

    Imate situaciju da se mnogi muslimani protiv kojih su navodno podignute optužnice brane sa slobode, govore svašta, napadaju, osuđuju i oni se slobodno šetaju, niko ih ne dira. Odjednom se za Savčića, samo zato što je kao predsjednik BORS-a nešto rekao određuje pritvor na način da se sklanja tužilac koji je bio Hrvat. Odjednom je to musliman koji predlaže da se odredi pritvor i Sud to prihvata – naveo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, ovim hoće da pokažu na nekoliko vidljivih ljudi u Srpskoj na koji način misle da se odnose prema narodu.

    – To je savremena izvedba sječe kneževa, po uzoru na onu kada su Turci ušli u Srbiju i pobili sve viđenije ljude da bi obezglavili narod. Isto pokušavaju i ovdje da urade – smatra Dodik.

    Govoreći o medijskoj hajci koja su juče podigla u vezi sa radom Predsjedništva BiH, Dodik je ponovio da nije održana nikava sjednica i da je nevjerovatna inspiracija onih koji pokušavaju da lažima rasture jedinstvo političkih partija u Republici Srpskoj.

    On je naveo da je juče ujutro razgovarao sa liderima SDS-a i PDP-a Mirkom Šarovićem i Branislavom Borenovićem i objasnio im o čemu se radi.

  • Mejer: Inckovo nametanje nastavak kontrole velikih sila nad Balkanom

    Mejer: Inckovo nametanje nastavak kontrole velikih sila nad Balkanom

    Američki stručnjak za Balkan Stiven Mejer ocijenio je da je nametanje zakona Valentina Incka na odlasku iz BiH kao visokog predstavnika vjekovni nastavak kontrole velikih sila nad Balkanom i da će takva tradicija imati negativan uticaj ako se dozvoli da ostane ili bude shvaćena ozbiljno.

    Mejer je rekao Srni da je ova tradicija imala razoran uticaj na Balkan, da je potkopala samodovoljnost i ekonomski i politički razvoj u regionu.

    “Ali, možda najvažnije, to je imalo negativan psihološki uticaj koji je osakatio sposobnost nekih balkanskih lidera da preuzmu brigu o interesima i sudbinama svojih zemalja. Na kraju, budućnost je u njihovim rukama ako samo deluju”, rekao je Mejer.

    Prema njegovim riječima, koliko god je Incko svoj “zakon” umotao u složeno pravno pakovanje koje potkrepljuje pokušaj Zapada da nastavi da kontroliše BiH, pravno manevrisanje Zapada nije poenta, na djelu je nastavak dugog istorijskog procesa koji je vijekovima mučio Balkan.

    “Balkan je sigurno bio bure baruta, ali je osigurač bio na drugom mjestu. Inckov zakon direktno slijedi ovaj obrazac arogancije i dominacije. Shodno tome, politički faktor je važan i kritičan, a ne pravni omotač. Drugim riječima, Inckova objava je vjekovni nastavak kontrole velikih sila nad Balkanom”, rekao je Mejer.

    On je napomenuo da je u međunarodnom pravu genocid definisan kao “namjerno ubijanje velikog broja ljudi iz određene nacije ili etničke grupe s ciljem uništenja te nacije ili grupe”, a da Inckov “zakon” prevazilazi ovu definiciju genocida.

    Mejer je dodao da Inckov zakon proširuje krivične kazne na sve koji izazivaju nasilje ili mržnju prema pripadnicima širokog spektra grupa, a ne samo na one koji se zalažu za ubijanje velikog broja ljudi s namjerom uništenja nacije ili grupe.

    Nema sumnje, kaže, da su djela genocida, nasilja, mržnje pravno i moralno pogrešna, ali je problem u tome što je Inko uzurpirao ono što bi trebalo da bude suvereno pravo vlasti BiH ili suvereno pravo FBiH i Republike Srpske da donosi i sprovodi zakone i da domaći sudovi odlučuju o zakonima koje su donijele odgovarajuće vlade.

    Osim što je uzurpirao moć i vlast koja su pripadala drugima, Mejer je naglasio da je Incko je, “poput lopova u noći, kukavički napustio BiH i svoje dužnosti visokog predstavnika i ostavio nered da drugi počiste”.

    “Inckovo fokusiranje na pravna opravdanja ima cilj da pruži stalni kredibilitet i legitimitet čitavom procesu Savjeta za implementaciju mira /PIK/”, dodao je Mejer.

    Ocjena Mejera je da je Incko svoj novi zakon umotao u složenu hrpu zastarjelih statuta koje su zapadne sile nametnule Balkanu nakon raspada Jugoslavije, a bonska ovlaštenja je nazvao zloglasnim, te podsjetio na izjavu sudije Milana Blagojevića koji je uvjerljivo pokazao da dio bonskih ovlaštenja ne daju visokom predstavniku “pravo da nameće zakone”.

  • “Obična kukavica”: Dodik tvrdi da je Inckov zakon rezultat dugo pripremane strategije

    “Obična kukavica”: Dodik tvrdi da je Inckov zakon rezultat dugo pripremane strategije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Beogradu da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko obična kukavica jer je tek pred odlazak iz BiH, i da se ne bi suočio sa Republikom Srpskom, donio zakon koji predstavlja u suštini dugo pripremanu strategiju.

    “Ovdje je problem nametnuti zakon, a ovo oko genocida je nađeno da bismo se mi upecali na to i da bi mi branili jeste ili nije bio genocid”, pojasnio je Dodik u Beogradu u završnom obraćanju na tribini “Inckov zakon – kraj Srpske ili raspad BiH”.

    Dodik je poručio da Kristijan Šmit ne može biti visoki predstavnik u BiH, makar bio i najbolji čovjek na svijetu, jer je nelegalno izabran. On je ukazao da dolazak Šmita uopšte nije slučajan, posebno ako se zna da je na mjesto jednog od sudija Ustavnog suda BiH prije godinu dana ubačena Nijemica.

    “Znači, pripremao se teren da dođe, ako se promakne i ako se izborimo nekako sa Šmitom, onda dolazi Ustavni sud BiH”, rekao je Dodik i podsjetio da je ranije visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun nametnuo zakon da je nepoštovanje Ustavnog suda krivično djelo.

    On je upitao zašto je najviše visokih predstavnika u BiH bilo iz NJemačke i Austrije i šta će u BiH sudija Ustavnog suda iz Njemačke.

    “Da pokriju ove odluke? Naravno, ja sam svjestan da nas čeka decenijska i duga borba”, rekao je Dodik. On je ukazao da djelatnosti stranaca idu toliko daleko da “podzemno djeluju i šalju poruke – kada bi Dodik prihvatio Šmita, odlazeća kancelarka bi posjetila Sarajevo”.

    “To samo govori koliko oni nemaju pojma o situaciji”, istakao je Dodik. Dodik je naveo da ako iko djeluje maligno u BiH, to su zapadnjaci, iako stalno nameću priču o nekom takozvanom ruskom uticaju. Prema njegovim riječima, krajnji cilj ovakvih djelovanja je da se poništi karakter BiH.

    “Zahtjev za unitarnom zemljom je zahtjev za centralizacijom, isključivo je vezan za činjenicu da se spriječi da ona ima karakter konfederacije. Ako ima karakter konfederacije, onda svaka konfederacija ima pravo na proces nultifikacije”, rekao je Dodik.

    On je naveo da se Narodna skupština Republike Srpske odredila o posljednjoj odluci Incka i da će to svakako završiti na Ustavnom sudu Republike Srpske.

    “Mi vjerujemo da će on potvrditi ovaj zakon da se poništava i zabranjuje primjena Inckovog zakona na području Republike Srpske. A sad je tu odmjeravanje snaga i ovo je definitivno odmjeravanje snaga za nas. Ako mi podlegnemo tome i ako nam uhapse i odvode ljude, mi nemamo tamo više šta da čekamo. Ako se suprotstavimo, otvaramo proces koji neće biti brz, ali ga otvaramo”, rekao je on. Dodik je govoreći o mogućnostima razlaza u BiH podsjetio da je svojevremeno poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić rekao da Srbi i Hrvati imaju rezervne zemlje da se odsele i da u Hrvatsku i Srbiju mogu “ponijeti na svojim opancima ono što se zalijepi”.

    “Ja sam mu tada odgovorio da smo mi već odavno u cipelama i da, ako budemo išli, ići ćemo sa 49 odsto BiH i to mu i danas poručujem. I tome smo mi danas bliže nego što mnogi misle”, zaključio je Dodik.

  • Dodik: Srpska neće nestati, a ovakva BiH ne može opstati

    Dodik: Srpska neće nestati, a ovakva BiH ne može opstati

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da Republika Srpska neće nestati, a da ovakva BiH ne može opstati.

    Dodik je ocijenio da se, vjerovatno, traga za nekim događajem koji bi u budućnosti bio inicijalna kapisla da sve propadne, bez obzira na snagu međunarodne intervencije i nasilje kojim pokušavaju da brane, navodno, demokratiju.

    “Ovaj eksperiment sa duhom Dejtona me uvjerio da BiH nikako ne može da opstane i da neće ni moći”, rekao je Dodik.

    Dodik je u Beogradu, na skupu “Inckov zakon – kraj Srpske ili raspad Bosne” u organizaciji informativno-političkih portala “Sve o Srpskoj” i “Fakti”, i uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, rekao da je nekada mislio da BiH može da opstane i da je pokušao nešto da uradi po tom pitanju.

    “Mislio sam da treba da ispošutjemo Dejton kako piše, jer moja politika je uvijek bila da poštujemo slovo Dejtona… BiH ne liči na onu koja je napisana u Dejtonu”, rekao je Dodik, koji je ponovio da je BiH eksperiment međunarodne zajednice i da nikada nije bila predmet dogovora strana.

    On je rekao da radi protiv takve BiH, koja ne odgovara srpskom narodu, te dodao da je ono kuda se kreće BiH neprihvatljivo za Srbe.

    “Nama je bila prihvatljiva ona kakva je pisala u Ustavu. Možemo na nju da se još vratimo, mada nisam siguran. Ali, ovo kud se kreće, više vodi ka raspadu, nego ka nekom očuvanju BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da Republika Srpska neće i ne može da nestane, dok god postoje “političke snage svjesne da koriste mehanizme koji su dobile u Dejtonskom sporazumu”.

    “Naravno, moguće je da oni, stranci, iskreiraju situaciju u kojoj će dovesti neke ljude koji će pristajati na sve. Sve uz priču – oni su jaki. Nisu jaki. Stranci su jaki onoliko koliko mi njih ovdje pustimo da rade”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je i Srbija prije deset godina bila zemlja kojom su upravljali strani ambasadori, ali da sada ne upravljaju oni, nego demokratski izabrana vlast.

    “Stranci mogu da urade onoliko koliko im se pruži, oni su dovoljno bezobrazni. Sarajevo je dosadan grad. Šta oni imaju tamo kad dođu, nakon dva mjeseca obiđu malo Baščaršiju i Jahorinu i kakav je njihov život tamo? Pa naravno da će težiti da upravljaju zemljom”, rekao je Dodik.

    Dodik je ukazao da se onda ti stranci sastanu u tom formatu (ambasadora) da pričaju kako je retorika Milorada Dodika pogubna i kako ne valja i da Milorad Dodik treba da ćuti na ono što oni nameću i da kaže “OK”.

    “Je li tako? Eto, ja ne kažem ‘OK’. Ako ne kažeš ‘OK’ – onda dobiješ sankcije. Pa, kažu sad ćete dobiti sankcije od neke evropske zemlje. Evo, ja sam spreman da se žrtvujem za Republiku Srpsku, da svoj komoditet žrtvujem za Srpsku i to ću uraditi do kraja i neću da prihvatim takvu vrstu priče”, istakao je Dodik.

    Govoreći o odnosu međunarodne zajednice, odnosno Zapada prema Republici Srpskoj i koliko je smatraju nedostojnom, Dodik je naveo primjere dolaska nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali je dodao da je međunarodna zajednica, gdje god je mogla, prevarila u vezi sa svim postignutim dogovorima sa Srpskom.

    On je rekao da Bošnjaci muslimani smatraju da su u BiH “završili priču” sa Hrvatima u nastojanju da sebi stvore državu, te da im je ostala sad “priča” sa Srbima u BiH.

    “Prvo su nudili razne stvari, a kada su vidjeli da ne može, onda su krenuli u zajedničku represiju – krše sve što se može prekršiti. Ali, ništa se ne može uraditi, osim ovog što je Srpska koncipirala – da zaustavi odlučivanje”, naglasio je Dodik.

    Dodik je istakao da je ključno pitanje da predstavnici Srba iz Republike Srpske u Sarajevu, u zajedničkim organima, budu jedinstveni.

    “U jednom dijelu nismo imali tu priču, bila je dosta podijeljena politička scena. Sada smo imali priču da su u Predstavničkom domu neki od nas glasali i davali legitimitet nekim stvarima. Ali, ključno pitanje je Predsjedništvo i Dom naroda”, rekao je Dodik.

    On je naveo da Republika Srpska ima u Domu naroda četiri od pet poslanika koji su joj potpuno lojalni, te da u tom tijelu više ništa ne može da prođe, niti će proći dok se ne sjedne u BiH da se vidi šta da se radi, bez visokog predstavnika, koji ne postoji.

    Dodik je ocijenio da, bez obzira na to što su međunarodnom faktoru, prije svega Zapadu, puna usta pravne države i prava, oni ga krše na svakom koraku, a najveći prekršaj je upravo uvođenje Suda i Tužilaštva.

    On je podsjetio i na kršenja u vezi sa imovinom, koja ustvari pripada entitetima, ako nije izričito data BiH, o lažiranju popisa da su Bošnjaci većina u BiH, što nije tačno, kao i o pet uslova za ukidanje OHR-a, od kojih je jedan da u BiH vlada povoljna tržišna situacija.

    “Pitanje je ko odlučuje da je povoljna? Je li to kada bude potpuno ekonomsko upravljanje od strane muslimana?”, upitao je Dodik, koji je ocijenio da to služi tome da bi ostao trajno OHR.

    Dodik je ocijenio da nametnutim zakonom prestaje i priča o neispunjavanju zakonskih uslova za direktora OBA za Osmana Mehmedagića Osmicu, koji je bio ratni pratilac i čuvar Alije Izetbegovića i za kojeg je dokazano da nema potrebnu diplomu o visokoj stručnoj spremi.

    “I niko ništa, on je i danas direktor, a svi ćute”, rekao je Dodik, navodeći da je glavna priča Osmice bila da, “uz asistenciju Srbina koji je takav kakav jeste, prati Milorada Dodika, Aleksandra Vučića i rukovodstvo Srpske i Srbije u njihovom nastojanju da dokažu da rade nešto protiv BiH”.

    Dodik je ponovio da se neke nametnute stvari moraju dovesti u red, te podsjetio da ne postoji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH ni formalno, ni suštinski.