Kategorija: Politika

Ministri koji grubo prekrše plan koji su zacrtali za sto dana rada biće sankcionisani. Tražiću njihovu smjenu. Vlada je najozbiljniji dio svake države, tako da neću uopšte razmišljati o tome, rekao je u intervjuu Glasu premijer Republike Srpske Savo Minić.

Naveo je i da sedmično dobija izvještaj o realizaciji plana za sto dana rada, te da ima odriješene ruke da povuče poteze koje do sada nismo viđali.

– Rano je govoriti za kojim radikalnim potezima ću posegnuti. Јoš analiziramo stanje u svim sektorima. U prvih sto dana rada biće napravljen novi plan i dinamika u smislu rješavanja svega onoga što zapravo znamo da predstavlja problem. Biće značajnih rezova – poručio je Minić sa kojim smo razgovarali o gorućim problemima sa kojim se susreo nakon što je došao na čelo Vlade, te najavljenom fondu dječije štednje za koji je naveo da cifre koje su se pojavile u javnosti o iznosu štednje koji je moguće ostvariti sa navršenih 18 godina nisu tačne. Takođe, premijer Srpske naveo je da rad domaćih sudova podsjeća na rad Suda BiH, ali i naveo da je lično protiv najavljenog poskupljenja struje.

Kada je riječ o gorućem problemu koji je naslijedio od prethodnog premijera Radovana Viškovića, Minić ističe da se Višković sve prethodne godine, imajući u vidu pandemiju virusa korona i sve što se dešavalo, dobro nosio sa ovim poslom.

– Probleme koje je imao su problemi koje ima Vlada i ja sada kada sam na njenom čelu. Tu je prije svega stanje u “Elektroprivredi” koje je izuzetno složeno zbog niza objektivnih razloga, prije svega hidrologije, a zatim i drugi, kao što je zapošljavanje, starost termoelektrana, udaljenost rudnika od termoelektrane, kvalitet uglja, amortizacija i sve ostalo. Moramo ići ka tome da se pređe na druge alternativne izvore energije, prije svega mislim na solarnu, koja bi dovela do povećanja domaće nacionalne proizvodnje električne energije. Tu je i stanje u “Šumama” gdje nas je rukovodstvo obavijestilo da bilježe pomake, a ako ovom dinamikom budu išli, do kraja godine moglo bi anulirati negativno poslovanje. Imali smo i analizu koja se odnosila na “Željeznice”, a koje u toku godine prevezu minoran broj putnika. Tu ćemo morati povlačiti radikalne poteze. Takav oblik rada “Željeznica”, koji direktno vodi u gubitak, rješavaćemo na način da ćemo tražiti mogućnost partnera koji će koristiti željezničku infrastrukturu za svoj prevoz, kontejnerski prevoz. To su tri goruća problema. Sa druge strane ne smijemo zaboraviti da je non-stop institucionalni, politički i finansijski pritisak na Srpsku zbog niza okolnosti koje su se odnosile i na otkazivanje kreditnih aranžmana Evropske i Svjetske banke – rekao je Minić za Glas.

Navodi da za sunovrat javnih preduzeća niko od onih ko je upravljao njima nije odgovarao, kao i da postoji opcija da se ta praksa promijeni.

– Pozivam vas da nakon ovog intervjua odete sa mnom kod glavnog tužioca te u sudove i tužilaštva i da ih pitate zar je moguće da nakon godinu dana od krivičnih prijava, a koje su podnesene na osnovu zapisnika Inspektorata, ništa ne rade. Sa druge strane, kada hoće nešto da urade je sasvim drugačija priča. Tako Sud BiH u jednoj sedmici zakaže tri rasprave predsjedniku Republike, a Atifu Dudakoviću ne zakaže raspravu osam mjeseci. Što mislite da su domaći sudovi bolji? Nisu. Tvrdim da nisu. To su moje kolege, nažalost. Imamo krivične presude koje se ekspresno završe, te krivične i parnične postupke koji traju vječnost. Takođe, parnični postupci protiv države i lokalnih zajednica se ekspresno završavaju. U tim slučajevima sudovi ekspresno brzo rade. Od reforme pravosuđa imamo duplo više neriješenih predmeta. Pravičan i ekspresan rad pravosuđa je nemoguć. Svjestan sam toga, ali mnogo bolji i pravičniji od ovog te ekspresniji u smislu gorućih stvari je prijeko potreban. Zar je moguće da nijednu riječ ne možemo čuti o 183 krivične prijave koje imamo. Sudovi postaju svrha sami sebi. Tražio sam postupanje u svim predmetima – rekao je Minić.

Kada je riječ o najavljenoj uspostavi fonda dječije štednje i da su mnogi iznijeli primjedbe na cifre koje su iznesene u javnosti, a taj novac bi mogla da ostvare lica kada napune 18 godina, navodi da je tu jedino sporna računica.

– To je jedna divna ideja koja će biti realizovana, a koja se tiče demografije i ambijenta u Republici Srpskoj, odnosno sigurnosti i prisustva države i institucija u svakoj porodici. Za pripremu i realizaciju ove mjere ima niz pitanja koja moramo riješiti zakonskim ili podzakonskim aktima. Treba odgovoriti na pitanja šta ukoliko to lice ode iz Srpske, šta u slučaju smrti, te niza drugih okolnosti ili šta kada napuni 18 godina i ode iz Srpske. Ova mjera ima za cilj da napravi emotivnu i ekonomsku vezu svakog budućeg i novog stanovnika Republike sa samom Srpskom – rekao je Minić.

Podsjetio je da je najavljena i izrada nacionalne platne kartice po uzoru na “dina” karticu iz Srbije.

– Započeli smo poslove na mnogo frontova. Prije desetak dana imali smo pojašnjenje šta bi podrazumijevala nacionalna platna kartica i iznijeli činjenicu da depoziti fizičkih lica u Srpskoj iznose skoro koliko i republički budžet, odnosno više od pet milijardi KM. Takođe, pravili smo i određenu sigurnost u smislu nacionalnog kretanja novca i smanjenja sivih tokova da bi on bio što transparentniji. Razgovarali smo i o nizu drugih stvari, između ostalog i o porezima i doprinosima. Imamo pojedince koji imaju enormno visoke plate. Oni za poreze i doprinose uplaćuju ogroman novac, a epilog toga je da su limitirani sa zdravstvenim uslugama kao i svi drugi te iznosom penzija. Moramo napraviti neku dinamiku, ne samo kroz nacionalnu platnu karticu i mjesta gdje će se moći koristiti, nego i model da što više novca uđe u opticaj, da on bude u regularnim takovima, a da oni koji više troše i uplaćuju imaju kada dođe vrijeme za to i neko veće pravo. Izašli smo iz socijalizma davno, a i dalje, koliko god to izgledalo brutalno rečeno, držimo se nekih socijalnih mjera. Ne možemo svi jednako. Ušli smo u kapitalizam gdje su sasvim drugi parametri. Moramo prihvatiti tu realnost i ništa drugo – rekao je Minić.

Kada je riječ o radu Socijalno-ekonomskog savjeta Minić ke tražio da on bude funkcionalniji.

– Ažurirali smo maksimalno njihov rad. Tu se radi o nemogućnosti dogovora koji mogu da prihvatim, ali ne mogu da prihvatim nemogućnost kompromisa. Znamo da kada premijer i Vlada utvrde najnižu platu, to se ne radi ni u korist ni na štetu poslodavaca, ali ni radnika, nego se pokušava naći srednje rješenje. Kakvo god rješenje da nađemo, nezadovoljni su i jedni i drugi, jer neće da približe svoje stavove. Tu treba biti izuzetno rigorozan, te da ukoliko se ne dogovore, nemaju pravo ni da komentarišu. Očekujem da promjene model rada. Ne može sve premijer i Vlada. Postojale su i odluke koje je donosila Vlada, a one nisu bilo poštovane – istakao je Minić.

Na primjer, dodaje on,  odnos u “Elektroprivredi” kada je riječ o prodaji uglja termoelektrana.

Na pitanje da li je logično da Gacko prodaje ugalj dok ga nema u dovoljnim količinama u Ugljeviku, Minić navodi da nije.

– To su naša vezana preduzeća. Nemamo transparentnosti. Činjenica je da se Vlada na svojevrstan način otuđila od naroda. Neko kao treba da se najavi ministru, pa on traži neke veze i šemice, pomoćnike, pa će biti…. Јe l’ to način funkcionisanja izvršne vlasti? Nije i ne može biti. Iduća sjednica Vlade biće u Brodu, nakon toga na Sokocu. Obilazićemo sve opštine. To treba uraditi i na lokalnom nivou. Bio sam ja načelnik, znam kako to funkcioniše. Situacije su takve da se neko mora nazvati da bi izvadio rodni list ili izvod iz matične knjige vjenčanih… Moramo se pokrenuti i shvatiti da od nas sve zavisi – dodaje on.

Kada je riječ da prosječna plata iduće godine dosegne iznos od 2.000 KM, Minić dodaje da će to biti moguće, ako se pokrene sve ovo o čemu je do sada pričao.

– Pričamo o povećanoj potrošnji i većem protoku novca, te više novca u opticaju. Ovdje smo hendikepirani, jer nemamo svoju centralnu monetarnu banku, ne možemo da vodimo onu pravu monetarnu politiku, jer je sve na nivou BiH. Јedino Centralna banka BiH na ovozemaljskoj kugli nije odreagovala u koroni. Imamo puno novca i kada je u pitanju Uprava za indirektno oporezivanje, a koji nije podijeljen. To su stotine miliona maraka. Ukoliko u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti pokrenemo ovaj dio veće potrošnje i cirkulacije novca, uspjećemo. Kada sam razgovarao sa gradonačelnikom Banjaluke (Draškom Stanivukovićem) rekao sam da Banjaluka ne smije stati sa investicijama i gradnjom. To ne smije nijedna lokalna zajednica. Dešava se da dođu investitori i kažu da su spremni napraviti zgradu u nekoj lokalnoj zajednici, te da će angažovati operativu, platiti takse i sve ostalo. I onda bude doveden u situaciju da tamo neki radnik u administraciji sve to usporava jer očekuje da bude počašćen. Zašto mi bježimo od toga i ne kažemo da je to tako. Onda će reći, rekao je to premijer. Pa, jesam rekao i svi znaju da je to tako. Donijećemo zakon o građenju, koji sam i najavio. Nakon ovog intervjua zvaću ministra Bojana Vipotnika da vidim dokle se stiglo po tom pitanju. Treba skratiti rokove u kojima lokalne zajednice moraju odgovoriti na takve zahtjeve – naglasio je on.

Naveo je da od niza okolnosti zavisi hoće li i za koliko računi za struju biti veći od iduće godine građanima i privredi.

– Lično sam protiv. Tražićemo ozbiljniju analizu za koju će biti zaduženi ministar energetike (Petar Đokić) i direktor “Elektroprivrede” (Luka Petrović), a kojeg sam neki dan vidio na televiziji da koristi gradaciju “prejeftina” i “jeftina” , te je na taj indirektan način iznio svoj stav da je nužno poskupljenje električne energije pravdajući to činjenicom da ona neće biti skuplja nego u FBiH te problemima koje imaju u održavanju. Isto tako ministar energetike, koji je dugo godina na toj poziciji, a koji bi veoma dobro to trebalo da zna i u smislu mrežarine i cijene električne energije, je adresa da zajedno daju odgovore. Nastojaćemo koliko god je moguće da do toga ne dođe – smatra Minić.

Kada je riječ o zakonima o medijima, Minić ističe da je on u ozbiljnoj pripremi, te da bi mogao nacrt uskoro da se pojavi.

– Krajnje je vrijeme da se uredi kad, ko, gdje i na kakav način može nešto reći i da iza toga stoji – kaže on.

Na pitanje da je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pozvao rukovodstvo Republike da, kako je naveo, vrati Banjaluci bespravno oduzeta sredstva na osnovu raspodjele PDV-a, Minić poručuje da niti on treba pozivati, niti im je išta oduzeto.

– Postoje odluke koje je Ustavni sud stavio van snage, što znači da će se nastaviti isplata opštinama i gradovima kako je bila i prije tih odluka – kaže Minić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se referendum u Srpskoj mora održati.

Dodik je naveo “da su muslimani koristili ustavne mogućnosti tako što su svaki put posljednji dan pokretali inicijative i pomijerali rok”.

Kaže da je najbolje da referendum bude održan 9. januara

“Za srpski narod je važno da iza sebe ima istorijski i veliki referendum koji će reći da nikada nismo prihvatili međunarodne intervencije”, izjavio je Dodik za “Večernje novost”, prenosi Srna.

Ponovio je da prijevremene izbore u Republici Srpskoj niko neće, ni vlast ni opozicija.

“Ovi izbori su poniženje za Republiku Srpsku. Izborni proces je nezavisan i ne smije se izmiještati, a opozicija u Srpskoj je to prihvatila”, naveo je Dodik.

Podsjetio je da su opoziciji nudili formiranje Vlade nacionalnog jedinstva, ali da o tome nisu htjeli da razgovaraju već su isti dan oni iz SDS-a i PDP-a otišli u Sarajevo.

Dodik je naglasio da je i dalje izabrani predsjednik Republike Srpske po njenom Ustavu, a što je tiče odluke Suda BiH to je napad na taj ustav.

“Mnogi ljudi smatraju da sam ja za njih nesumnjivo predsjednik i svi su mi lojalni. Ko god da dolazi samo se čuje od mojih ‘pitajte predsjednika’. To je odanost, pristup, disciplina. Opozicija to nema, pa ne može da razumije”, rekao je Dodik.

Buran dan u Predstavničkom domu PS BiH u Sarajevu. Zakazane čak tri sjednice, dvije hitne završene, a da nije usvojen budžet institucija BiH za 2025. koji je stigao iz Predsjedništva BiH kao prijedlog Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Umjesto pohvala što je Savjet ministara uspjelo u zadanom roku da pošalje Reformsku agendu u Brisel što otvara vrata sredstvima iz Plana rasta, kritike što je na engleskom jeziku, što se ne zna šta je sadržaj i slično.

Ni treći pokušaj usvajanja budžeta zajedničkih institucija BiH za 2025., nije uspio. Tehnički je neprovodiv, nepotpun, ustavno neutemeljen i nezakonit, na manjakovosti prijedloga koji je stigao iz Predsjedništva, preglasavanjem srpskog člana Presdsjedništva, upozoravaju čak i bošnjački poslanici.

– Lako je u neki dokument staviti sve ga i svačega i populistički izaći u javnost evo mi smo predložili ovo, ali ako nema prolazak u parlamentu onda od toga nema ništa, onda je to populizam – istakao je Šerif Špago, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu PS BiH.

Srpski poslanici pokazali su jedinstvo, odbili su da podrže hitnu i skraćenu proceduru, tako da će se o Prijedlogu zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, raspravljati 29. oktobra, na novoj hitnoj sjednici. U redovnoj proceduri, uz amandmane, pokušaće se iz njega izbaciti sporne stvari za Republiku Srpsku, praktično svesti na nacrt budžeta koji je ranije predložio ministar Srđan Amidžić.

– Tako da SNSD očekuje od tog potencijalnog novog budžeta da će biti izbrisane dvije ključne stavke, a to su BHRT i BiH institucija kulture. Institucije kulture samo iz razloga što je čisti prenos nadležnosti jer Dejton jasno definiše da su institucije kulture u nadležnosti entiteta odnosno kantona u Federaciji – naglasila je Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH.

Sadržaj Nacrta Reformske agende, koji je Savjet ministara uputio Evropskoj komisiji na ocjenjivanje i od čega zavise najavljena sredstva iz Plana rasta, rasplamsao je žučnu raspravu. Opoziconi poslanici iz Srpske pitaju da li u agendi ima prenosa nadležnosti dok federalnim smeta što je dokument na engleskom jeziku.

– Predstavnički dom obavezuje predsjedavajuću Savjeta ministara da u roku od sedam dana dostavi kompletnu Reformsku agendu na zvaničnicim jezicima u BiH, poslanicima i delegatima u PS BiH – poručila je Aida Barudžija, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

Sanja Vulić, kaže da što se tiče engleskog jezika ništa nije sporno.

– Što se tiče engleskog jezika , da tu ništa nije sporno jer jedna od normi da bi bio prihvaćen taj Nacrt Reformske agnede od trane Evropske komisije jasno piše da mora biti na engelskom jeziku – dodala je Vulićeva.

Traženi zaključci koji se odnose na dostavljanje Reformske agende na domaćim jezicima, detaljnu analizu dokumenta kao i projekte koji će se finansirati iz Plana rasta nisu usvojeni.

“Trojke”, srpska i bošnjačka, oslonjene na prividnu većinu u Predstvničkom domu BiH pokušale su da otmu nadležnost Savjetu ministara i imenuju glavnog pregovarača BiH sa EU.

Ipak, poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nisu podržali da se u dnevni red sjednice uvrsti prijedlog poslanika SDP-a Saša Magazinović, jer za ovaj prijedlog nije bilo entitetske većine.

S obzirom da entitetske većine nije bilo, odluka o imenovanju glavnog preg varača ići će na usaglašavanje u Kolegijum Predstavničkog doma.

S obzirom da su iz istih političkih krugova danas pokušali i smjenu člana kolegijuma Marinka Čavare, jasno je da su pripremali teren da njegovom smjenom, o kojoj će se takođe izjašnjavati Kolegijum obezbjede prohodnost svojoj namjeri da za glavnog pregovarača imenuju nekoga iz redova srpske opozicije.

Spekuliše se, kandidat za ovu poziciju je PDP-ov Igor Crnadak.

Da li iz političkih krugova ili medijskih spinova, ali ime Ane Trišić Babić na poziciji glavnog pregovarača BiH, tempirano nakon jučerašnje posjete predsjednice EK Ursule fon der Lajen izazvalo je pomamu u sarajevskim političkim krugovima, mada predsjedavajuća Savjeta ministara o imenima potenijalnih kandidata nije govoril

– O tome smo govorili prošle godine na političkom novou. U skladu sa tim ću tu odluku pustiti u proceduru. To će biti pravi način da se pokaže šta je politički problem. Ne vidim ga sada, izuzev aktuelnog političkog trenutka – rekla je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

Problem već sutradan i to iz političkih krugova koji su uvjereni da je za evropski put dovoljno dodvoravanje evropskim institucijama, a ne zakoni u skladu sa evropskim standardima, razgovor i dogovor. Dvije “trojke”, srpska i bošnjačka ponudili su kuloarsko rješenje. Odluku o formirnju Kancelarije glavnog pregovarača, mimo Savjeta ministara, koji je podsjeća Sanja Vulić imenovao glavnog pregovarača za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

– Ovo sam namjerno izvukla da vidite šta je praksa. To se iza kulisa dešava – navela je Vulić.

Hitne zakulisne radnje prozreli su i u HDZ-u BiH.

– Ni jedna riječ od uključenih u imenovanje nije rečena, bitno je to napraviti što prije. Ne donosi kancelarija napredak, ako ga želimo, treba stati na loptu – rekao je predsjedavajući Kluba HDZ-a BiH Predrag Kožul.

“Trojke” i srpska i bošnjačka smatraju da im je lopta u posjedu i da željeno mogu postići zahvanjujući poltronstvu i pokroviteljstvu međunarodnih krugova. Ono što ih žulja jeste nedavni sastanak lidera SNSD i HDZ-a u Banjaluci, a na putu im je i izborna volja srpskog naroda u Srpskoj.

– Sve su radili da uspore evropski put BiH. Nemamo ništa protiv da to bude Srbin, ali ne neko ko za mišljenje pita Dodika i Lavrova – izjavio je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

Kreatori mišljenja Konakovića i inih i pobrinuli su se da BiH stagnira pa i na evropskom putu. Iz te iste trojke izostali su prijedlozi zakona, ali ne i mešetarenje.

– Mi se godinu dana susrećemo prepakivanjem većine u tajnom aranžmanu. Tad počinju blokade.Čujem ponovo izjave da nekog iz SNSD-, pa čak ni bliskog neće podržati. Eto vam blokade – jasan je predsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić.

Uz sve zavrzlame i zanemarujući ranije prakse da glavnog pregovarača u fazama pridruživanja EU imenuje Savjet ministara, danas se iz bošnjačkih političkih krugova čulo i da je za uspostavljanje Kaancelarije glavnog pregovarača isključivo nadležno Predsjedništvo BiH. Sve u svemu, predsjednica EK dala nam je povoda za nove tenzije i galamu, a nikako za nastavak evropskog puta.

Najvažnije aktivnosti svih onih koji se iskreno zalažu za promjene u Republici Srpskoj moraju do 23.novembra biti fokusirane na kampanju Branka Blanuše, jer je ovo referendum o tome da li ćemo nastaviti po dosadašnjoj SNSD filozofiji vladanja ili ćemo izaći iz mraka i osloboditi se.

Ovo je, gostujući u podkastu portala Buka, izjavio potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

– Ideja BiH sa tri entiteta je protiv interesa Republike Srpske, ali to nije ništa novo u politici SNSD. Nada Tešanović je još prije deset godina, kao član Hrvatskog narodnog sabora, glasala za Deklaraciju koja predviđa treći entitet. Srpska je praktično država u državi i ne odgovaraju joj nikakve velike prekompozicije i izmjene Dejtonskog sporazuma – naveo je Crnadak.

Republici Srpskoj, prema njegovim riječima, treba oslobađanje institucija, da vlast bude smjenjiva, da u nekoliko narednih vlada tri, četiri stranke čine većinu, da se vlast izbalansira, da nikad više ne bude u rukama jednog čovjeka i da se moć prenese sa stranačkih lidera i komiteta na nezavisne i jake institucije.

– Protiv sam pokreta, jer ne podržavam gašenje PDP i smatram da je uvredljivo prema našim biračima spajati se sa onima za čije smo rušenje tražili njihovu podršku. Kako mogu oni koji su najodgovorniji za stanje u kojem se nalazimo sada biti lice promjena – pita Crnadak, prenosi Srpskainfo.

Takvi potezi će, tvrdi on, nanijeti veliku štetu, jer potvrđuju tezu da su „svi političari isti“.

– PDP ostaje do 2026. registrovan u sudu, ali suštinski i pojavno prestaje da postoji. Žalosno je da je na Glavnom odboru rasprava o nestanku partije koja živi već 26 godina, nakon uvodnog dijela, trajala samo 45 minuta. Poslije osnivanja pokreta sva obilježja PDP biće zamijenjena oznakama pokreta, to će biti početak kraja PDP – poručio je Crnadak.

Kada političke poruke zvuče gotovo identično, iako dolaze iz formalno suprotstavljenih tabora, postavlja se pitanje – da li se zaista zna ko s kim igra u istoj postavi?

U proteklih nekoliko dana, lider HDZ BiH Dragan Čović susreo se najprije s predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem, a ubrzo potom i s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Tema oba razgovora bila je gotovo preslikana – evropski put BiH, izmjene Izbornog zakona u korist Hrvata te hitno usvajanje budžeta.

Dodik je, međutim, otišao korak dalje, ponovo pokrenuvši pitanje trećeg entiteta, što je dodatno zaoštrilo političku scenu i izazvalo brojne reakcije.

U takvoj situaciji, gdje se granice između interesa i principa sve teže razaznaju, nameće se dilema: da li su slične poruke slučajnost ili dogovoreni ton?

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo ističe da razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića gotovo da nema.

– Imena su im drugačija i drugačije im se zovu partije – sve ostalo je isto. Uzmimo za primjer dešavanja u Banjaluci – sumnjivi tenderi, sumnjivi javni radovi. Podsjetimo samo na 35 miliona KM koji su otišli u Zagreb. S druge strane, znamo da su bila i prevelika zapošljavanja po partijskoj liniji u Gradskoj upravi. Znamo da su imali i zajedničkih poduhvata, sa zajedničkim finansijerima i investitorima. Nema pretjerane razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića – kategoričan je Vučinić.

Prema njegovim riječima, očigledno je da su nakon sastanaka i Dodika i Stanivukovića s Čovićem prenesene gotovo identične poruke.

– Čović je htio da pokaže da je on neko ko je nezaobilazan faktor i da on može sa svima dobro da sarađuje – i sa opozicijom u Republici Srpskoj i sa vlašću. Veoma mudar potez! Njegov cilj je da se nastavi sa pričom kako je on glavni evropejac u BiH, iako on i njegovi kadrovi blokiraju BiH i njen evropski put posljednjih nekoliko godina. Oni su, zapravo, najveći blokaderi napretka BiH, zajedno sa SNSD i Miloradom Dodikom – ocjenjuje Vučinić.

Interesi ispred principa

Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da su politički interesi u pozadini oba susreta, a ne ideološke srodnosti ili programska bliskost.

– Što se tiče Dodika, to je nastojanje da se očuvaju koalicione veze sa političkim strukturama koje su na istom fonu i koje su do sada veoma dobro sarađivale. Što se tiče sastanka sa Stanivukovićem, tu vidimo pragmatičnost Dragana Čovića, uzevši u obzir da on više ne stoji toliko dobro politički i da je na izlaznim vratima, bar formalno. Na taj način želi sebi da otvori vrata za neke nove političke odnose sa igračima koji bi potencijalno mogli da imaju neki veći uticaj u narednom periodu. U politici nema svetih mjesta, nema ni toliko principa, koliko ima interesa i nekih drugih aspekata koji običnim ljudima nisu bliski. S druge strane, oportunistima, što političari svakako jesu, a možemo reći i da su pragmatičari, nije strano da pregovaraju čak i dok neke druge koalicije postoje – rekao je Bubonjić za Srpskainfo.

On podsjeća i na ranije spekulacije o bliskim vezama Draška Stanivukovića s pojedinim strukturama vlasti u Republici Srpskoj.

– Uzevši u obzir njegove aspiracije, možemo reći da je on oduvijek želio da dođe na vrh i da ga ne interesuje kako će to ostvariti. Sve je to dio političkog pregovaranja. S jedne strane imamo nastojanja da se očuvaju političke veze, zbog čega su se sastali Dodik i Čović, a s druge strane vidimo i otvorenost za pregovore, što je razlog sastanka Stanivukovića i Čovića – zaključuje Bubonjić.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto najavila je da je donijela odluku o imenovanju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, ali nije željela otkriti ime niti detalje procedure.

„Lično sam u svojoj kancelariji pripremila odluku o utemeljenju, odnosno, uspostavi glavnog pregovarača u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo je uskoro pustiti na mišljenje kako bi zadovoljila poslovničke, proceduralne obaveze“, rekla je Krišto na konferenciji za novinare nakon sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen.

Prema saznanjima portala Klix, Krišto ima u vidu Anu Trišić Babić, savjetnicu Milorada Dodika i njegovu dugogodišnju saradnicu. Navodno je prijedlog usaglašen na sastanku delegacija HDZ-a i SNSD-a održanom u Banjaluci.

Ipak, ostaje nejasno kako će biti sprovedena procedura imenovanja, budući da odluka o glavnom pregovaraču zahtijeva širi politički konsenzus. Očekuje se da bi Savjet ministara BiH, ali i Predsjedništvo BiH, mogli imati ključnu ulogu u potvrđivanju odluke, s obzirom na to da vanjska politika spada i u nadležnost Predsjedništva.

Krišto je, svjesna mogućih političkih otpora, poručila da imenovanje glavnog pregovarača smatra neophodnim korakom u nastavku evropskog puta BiH.

„Neka svi jasno kažu želimo li nastaviti taj proces, želimo li na tome raditi. Nadam se da će biti političke odgovornosti. Kada je u pitanju EU put, ne postoji vlast i opozicija, nego zajednički interes – naše mjesto u EU“, izjavila je Krišto, dodajući da se ne smiju koristiti „loši izgovori kao alibi politika“.

Nedugo nakon njene izjave, oglasio se i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je naveo da nije bio upoznat s odlukom predsjedavajuće Savjeta ministara.

„Nismo razgovarali o imenima i ne znam s kim je razgovarala“, napisao je Konaković na društvenim mrežama, dodajući da „Trojka neće glasati za ime koje dolazi iz SNSD-a“.

On je naglasio da će odbiti svaku kandidaturu povezanih sa SNSD-om, te kritikovao političke veze te stranke s Moskvom.

„Ponavljam da nikad nećemo glasati za kadrove SNSD-a ili njima bliske za bilo koju poziciju, a posebno ne za poziciju glavnog pregovarača. Ruska podmornica koja razara EU put neće dobiti novi alat za blokiranje ili usporavanje procesa. Glavni pregovarač koji se konsultuje sa Lavrovom i Putinom nije opcija“, poručio je Konaković.