Kategorija: Politika

Nakon sastanka rukovodstava SDS i PDP, u javnosti su se pojavile poruke o “jedinstvu” i “zajedničkoj opozicionoj borbi za bolje sutra” u Republici Srpskoj. Međutim, ubrzo nakon tih izjava, u medijima je osvanuo dokument koji je, prema dostupnim informacijama, predsjednik PDP Draško Stanivuković predao kolegama iz SDS kao uslov za dalju saradnju opozicije.

U dokumentu se, kako se navodi, precizira da bi PDP podržao Branka Blanušu, kandidata SDS za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima 23. novembra, ukoliko bi SDS zauzvrat podržala Stanivukovićevu kandidaturu za predsjednika Srpske ili srpskog člana Predsjedništva BiH na opštim izborima naredne godine.

Ovakav prijedlog izazvao je burnu reakciju lidera Liste Za pravdu i red, Nebojše Vukanovića, koji je optužio vršioca dužnosti predsjednika SDS Jovicu Radulovića da je “kapitulirao pred Draškom Stanivukovićem” i “poklekao pred njegovim ucjenama”. Vukanović tvrdi da je SDS, kako kaže, u načelu prihvatio diktat lidera PDP.

– Nevjerovatno je da je prije par dana Jovica Radulović napadao Stanivukovića da ide sa vrećom para i prljavim novcem kupuje poslanike i odbornike. Draško je odgovorio javnim poniženjima i napadima na SDS, a onda poslije par dana pristaje na sve ucjene, prihvata Draška i dajemo mu obećanje da će naredne godine biti kandidat za predsjednika Republike Srpske uz podršku SDS – napisao je Vukanović na svom blogu.

Da bi se razjasnilo da li je SDS zaista pristao na ponuđene uslove, portal Srpskainfo kontaktirao je Jovicu Radulovića, koji tvrdi da tokom razgovora sa delegacijom PDP nije bilo nikakvih dogovora te vrste.

– SDS je ponudila PDP da podrži našeg kandidata Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske. PDP je u razgovoru bio izuzetno korektan. Razgovarali smo i o svim problemima koji su opterećivali odnose naše dvije stranke, bez bilo kakvih disonantnih tonova. Oni (PDP) su u načelu izrazili spremnost da se zajednički djeluje protiv ovog režima i da naša saradnja bude podignuta na viši nivo – izjavio je Radulović.

On je potvrdio da je Stanivuković tokom sastanka predstavio tekst sporazuma čiji se sadržaj kasnije pojavio u medijima, ali naglašava da nije riječ ni o kakvom prihvaćenom dogovoru.

– Javnosti radi, kao i zbog sebe lično, ističem da su spekulacije koje je iznio gospodin Vukanović apsolutno neosnovane, da ih sa gnušanjem odbacujem i da moje kućno vaspitanje ne dozvoljava da mu odgovorim na sve ono što je rekao. Jovica Radulović nije izdajnik, a SDS je uvijek bila i ostala na načelima državotvornosti koja ju je krasila 90-ih godina prošlog vijeka – poručio je Radulović.

Dodaje da je delegacija SDS tokom sastanka samo primila k znanju prijedlog sporazuma PDP i da je Stanivukoviću preneseno da Glavni odbor SDS ima jasan stav – da će stranka na opšte izbore 2026. godine izaći sa sopstvenim kandidatima za ključne funkcije.

– Prema tome, ovaj prijedlog sporazuma u direktnoj je suprotnosti sa stavom Glavnog odbora SDS. Moj zadatak, kao v. d. predsjednika SDS, jeste da ovaj ponuđeni sporazum iznesem pred organe stranke i da oni o tome odluče. Kategorično odbijam tvrdnje da je bilo šta juče potpisano i da je bilo kakav dogovor postignut – rekao je Radulović.

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, smatra da je takav pristup PDP “neozbiljan”, jer uključuje dogovore o izborima koji su udaljeni više od godinu dana.

– Ako ste za promjene ovog užasnog i razarajućeg sistema, onda ste za promjene. Tu nema “ali”, tu nema “ako”, tu nema “ako vi nama, onda mi vama”. Ne bih da se petljam u odnose SDS i PDP, to je njihova stvar, ali nisam sigurna da će SDS potpisati jedan takav dokument – rekla je Trivićeva.

Ona dodaje da Narodni front ne može biti obavezan bilo kakvim sporazumom između SDS i PDP.

– Nismo navedeni u tom sporazumu da bi se uopšte ravnali po njemu. Kakva će biti postavka i konstelacija odnosa nakon izbora 23. novembra to niko ne zna, tako da je neozbiljno danas planirati nešto za 2026. godinu – zaključila je Trivićeva.

Trideset osmi dan nove Vlade – dani neumoljivo odbrojavaju do stotog dana kada bi svi ministri trebalo da pokažu rezultate. Premijer najavljuje sankcije za one koji ne ispune zacrtano, ali ministri djeluju spokojno. Kažu – sve ide po planu. Neki čak i ispred njega.

”Zakon o turizmu je trenutno na mišljenjima u ostalim Ministarstvima, te ga očekujemo kroz jednu ili dvije sjednice Vlade da će biti na samoj sjednici. Sljedeće sedmice, jedan veoma važan događaj- Regionalna konferencija, vezana za trgovinu. Imamo konferenciju o brendiranju, gdje želimo dodatno da ojačamo naše domaće proizvođače. Takođe, Zakon o ugostiteljstvu koji će u prvih 100 dana biti završen. Ono što nije planirano, a ja ću insisitrati da bude- Završetak centralnog infomracionog Sistema. Razgovaramo sa izvođačem radova da taj rok koji je kraj marta mjeseca, sljedeće godine, bude kraj ove godine”, kazao je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.

“Mi smo raspisali kokurs za subvenciju za povrat kamatne stope mladim bračnim parovima. Sutra će to biti objavljeno. Ono što je uspješno odrađeno i realizoveno je ”Nedjelja djeteta’’. Tu smo participirali, jedan događaj je bio naš. U drugom događaju smo bili partneri. Od onih planiranih aktivnosti koje smo naveli da ćemo realizovati, neke već jesmo, drugi smo u toku”, kazala je Selma Čabrić, ministar za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske.

U Ministarstvu pravde – otvorena vrata i za institucije i za građane. Goran Selak kaže: nisu u kancelarijama, nego na terenu. U Ministarstvu privrede i preduzetništva – 23 mjere, polovinu već precrtali.

”Radimo, obilazimo i razgovaramo sa svim predstavnicima institucija. Razgovaramo i sa građanima. Otvorili smo vrata Ministarstva pravde svakog prvog petka u mjesecu i razgovaramo sa svim građanima. Naravno da smo razgovarali i sa Sindikatom pravosuđa da vidimo šta možemo zajedno da uradimo kako bi poboljšali status svih zaposlenih. Zatim smo dogovrili izmještanje pritvorske jedinice u KPZ-u Bijeljina. Obišli smo dosta Osnovnih sudova, Tužilaštava, Okružnih sudova, razgovaramo sa ljudima. Evo sutra idemo u Mrkonjić Grad. Idemo u one institucije gdje niko nije obilazio više godina”, rekao je Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Minić: Ministri koji ne ispune plan ostaće bez fotelje

”Mi smo za tih prvih sto dana predviđeli 23 mjere i aktivnosti. Ono što mogu reći u ovom trenutku da smo mi negdje oko polovinu tih mjera i aktivnosti sproveli. A preostali dio je u fazi izrade. Isto tako, ja stojim iza toga da će te aktivnosti biti realizovane. Ako bude bilo problema što se tiče radnika u Ministarstvu koji budu bojkotovali, ili ne budu htjeli raditi – sigurno da će biti sankcionisani. Posao će biti završen bez ozira na to”, rekao je Vojin Mitrović, ministar provrede i preduzetništva Republike Srpske.

Zaštita prirode, klimatske promjene, nova zakonska rješenja – sve je to u planu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Na zakonima i ulaganjima radi i novi ministar prosvjete i kulture.

”Na prošloj sjednici Vlade je bilo odluka o zaštićenom području ”Guber’’ u Srebrenici. Sjednica, ili dvije prije toga smo imali informaciju o aktivnostima povodom problematike, odnosno pitanja Trgovske gore, gdje su sva Ministrastva, odnosno resori dobili konkretne aktivnosti. Dakle, to je takođe bilo u planu. Naredna sjednica Vlade – imamo Odluku o izmjeni Odluke o upravljanju zaštićenim područjem ”Tara’’. Dakle, prenosimo upravljanje, takođe povjeravamo opštini Foča. To je takođe bilo u planu. Pored toga, Nacrt Zakona o klimatskim promjenama u proceduri je pribavljanja završnih mišljenja. Dakle, on će uskoro da se nađe na nekoj od narednih sjendica NSRS”, izjavio je Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Ministri obećali brojna ulaganja u Hercegovinu

”Mogu da kažem, evo ovih dana su pojedini konkursi iz oblasti kulture. Ne znam, evo, iznos od 240 hiljada maraka. Drugi konkurs od 100 hiljada maraka. Teško mi je da taksativno nabrajam. Kada su u pitanju investiciona ulaganja; blizu 600 hiljada kada je u pitanju investicioni ciklus u školama. Maloprije ste takođe pomenuli nekoliko zakona, da ih sad taksativno ne navodim; Jedan od tih zakona je predškoslko vapsitanje i obrazovanje, on će već sljedeće sedmice, ja mislim da ide na proceduru. Imamo još Zakon o osnovnom obrazovanju, srednjem, obrazovanju odraslih. To su sve nacrti. Vrlo brzo, možda i njega uputimo sljedeće sedmice, zavisi samo da li smo dobili potrebna mišljenja”, kazao je Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.

“Ministri pravde Srpske i Srbije o institucionalnoj saradnji”

U resoru poljoprivrede–strategija za narednih deset godina. Anđelka Kuzmić ističe da se na šumarstvu već radi, a primjetni su i pomaci u javnim preduzećima.

”Svakako ključni dokument je strategija u šumarstvu za narednih 10 godina na kojoj vrijedno radimo. Dakle, u pogledu gazdovanja kršem, jedna mjera je završena. Druga je u toku. Što se tiče Javnog preduzeća ”Šume Republike Srpske’’ – tu ima određenih pomaka, dakle, potrebno je još da se radi. Ali mogli ste i sami iz medija čuti, ovih dana, predsjednik Vlade je dosta govorio o tome”, rekla je Anđelka Kuzmić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Iz Sarajeva se nastavlja nakaradna politika i progon predsjednika Srpske Milorada Dodika tumačenjem da ne može biti lider SNSD-a, poručio je premijer Savo Minić.

– Sve što sam nekada naveo u Sudu BiH ponoviću, a to jeste da u BiH ne postoji visoki predstavnik, da je Krivčni zakonik nepostojeći, kao i Sud. U odluci o presudi piše sve, a da postoji prava i pravde niko se ne bi upustio u njeno tumačenje – rekao je Minić.

On kaže da je sve ovo nastavak nakaradne politike i institucija BiH kojima je, kako je poručio, Kristijan Šmit dao oružje u ruke da nam rade sve ovo.

Srpski član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović, biće predložena za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Pomenutu funkciju obavljala bi do prijevremenih izbora, koji će biti održani 23. novembra, a na kojima su glavni favoriti Siniša Karan ispred vladajuće koalicije te Branko Blanuša, kao kandidat većeg dijela opozicionih partija.

Do prijevremenih izbora je došlo nakon što je aktuelni predsjednik Milorad Dodik pravosnažno osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja.

Da bi Cvijanovićeva bila izabrana kao v.d. predsjednika Srpske, potrebno je da dobije povjerenje Narodne skupštine Republike Srpske. Sjednica bi trebala biti održana uskoro, prema pojedinim najavama, možda i u narednu subotu, navodi Glas Srpske.

Dragan Čović, lider HDZ-a rekao je da je zbog političkih previranja protekla godina izgubljena ali da vjeruje da se propušteno može nadoknaditi, posebno na evropskom putu BiH i da ne vidi razlog da ne bude imenovan glavni pregovarač.

“Mi smo se bavili sami sobom posljednjih godina dana, ali bez obzira na to, ja sam neporaziv optimista. Duboko vjerujem da sve ono što smo propustili ovih godina dana možda nas je ozbiljno nečemu naučilo, tako da izgubljeno vrijeme, prije svega na evropskom putu, treba iskompenzirati odmah”, rekao je Čović, gostujući u programu BHRT-a.

Naglasio je da su dva zakona, o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i o Sudu BiH, prioriteti koje treba usvojiti kako bi se ispunili evropski kriteriji, te da je Reformska agenda u okviru Plana rasta već dostavljena. Dodao je da je kampanja, koja je počela ranije nego što je očekivano, usporila zamah koji je BiH imala na evropskom putu.

“Vjerujem da možemo napraviti pozitivan iskorak u odnosu na dosadašnje ponašanje”, rekao je, dodajući da je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto ključna osoba u provođenju reformi.

Čović je istaknuo da je u proteklih mjesec i po dana intenzivno pregovarao sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija, te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač i ne usvoje oba zakona.

“Ako bismo imali malo mudrosti, kao što smo prihvatili Plan rasta, koji smo bezrazložno razvlačili sedam, osam mjeseci, onda bi i ovo trebalo završiti”, rekao je Čović.

Govoreći o partnerstvu sa SNSD-om, Čović je rekao da je to politička realnost utemeljena na izbornim rezultatima iz 2022. godine.

“SNSD je naš partner, to je naša realnost. Ima svog člana Predsjedništva, tri predstavnika u Domu naroda, i to je već dovoljna konfiguracija da se ne može ustavno eliminirati”, rekao je Čović.

Na pitanje o teritorijalnom preustroju BiH, Čović je odbacio takvu mogućnost.

“Za nas je Bosna i Hercegovina u svakom elementu cijelovita kao takva i postoji samo jedan Ustav, nema drugog. Moramo u okvirima dejtonskog kapaciteta Ustava tražiti rješenja”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

“Ne vidim političku volju ni kapacitet za promjenu Ustava u smislu teritorijalnog razgraničenja” istakao je Čović.

Čović je potvrdio da će koalicioni sporazum potpisan u decembru 2022. trajati do narednih izbora, jer boljih partnera nema.

“Tada smo postavili sebi neke dimenzije, vrlo brzo otvorili proces, ali je sve otišlo u sunovrat. Moja poruka kolegama iz pozicije i opozicije je da nastavimo raditi na evropskom putu”, rekao je.

Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić-Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

“Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

Čović je potvrdio da je postignut dogovor da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu.

“Mislim da je dogovoreno Istočno Sarajevo, ali da ne budem ja taj koji to definira. Svi koji smo sjedili međusobno kroz ove razgovore smo prihvatili u konačnici”, rekao je.

Govoreći o budžetu za 2025. godinu, Čović je rekao da je prijedlog koji je došao iz Predsjedništva BiH neprovodiv i da je dogovoreno da se vrati u redovnu proceduru kako bi se omogućile izmjene kroz amandmane.

Na pitanje o izmjenama izbornog zakona, Čović je rekao da nema smisla ići s novim prijedlozima, jer je HDZ već uputio desetak prijedloga koji se uglavnom odnose na izbor člana Predsjedništva BiH.

“To je osnovno izvorište krize u BiH. Pokušaj da brojnošću eliminirate jedan narod kao konstitutivan narod” rekao je, pozvavši “bošnjačke” stranke da predlože rješenja koja će omogućiti Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva.

“Bilo koji prijedlog koji će omogućiti da Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništa – to nam je prihvatljivo”, zaključio je Čović.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je otvorio pitanje stvaranja trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini.

Dok hrvatski politički lideri u BiH, prije svega predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, godinama izbjegavaju čak i pomen takve ideje, vjerovatno zbog reakcije međunarodne zajednice, Dodik, sudeći po njegovim nastupima, tih obzira nema.

– Budućnost BiH je u tri entiteta, Bošnjaci su nesposobni napraviti bilo kakvu državu. Vjerujemo da je budućnost BiH u tri entiteta, da se Federacija BiH podijeli na dva entiteta – poručio je Dodik nakon sastanka s Čovićem.

Ovo, međutim, nije prvi put da Dodik istupa u ime hrvatskih političkih interesa. On je i ranije, više puta, iznosio stavove i inicijative koje su izazvale pitanje – u čije ime, zapravo, govori. Jedan od primjera datira iz 2019. godine, kada je, kao srpski član Predsjedništva BiH, od Narodne skupštine Republike Srpske zatražio pokretanje mehanizma zaštite vitalnog interesa zbog izgradnje Pelješkog mosta.

Sličnu pažnju izazvao je i slučaj kada je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u Derventi odlikovao pripadnike 103. brigade HVO, odgovorne za teške zločine nad Srbima u Posavini. Zvanične reakcije iz Republike Srpske tada su gotovo potpuno izostale.

Iako Dodik i Čović već godinama održavaju partnerstvo, položaj Srba u kantonima s većinskim hrvatskim stanovništvom ostao je nepromijenjen – bez prava na obrazovanje na svom jeziku i pismu.

Član Glavnog odbora SDS-a, Darko Babalj, smatra da Dodik odavno djeluje kao “agent hrvatskih interesa” u BiH.

– Uporno zalaganje za stvaranje hrvatskog entiteta sasvim je očekivano od čovjeka koji je jasenovačku građu predao Hrvatima i koji svakim danom pokazuje da radi isključivo za hrvatske interese. Ono što treba da zna je da nikad nećemo dozvoliti da se i jedan pedalj Republike Srpske preda onima koji su počinili najstrašnije zločine nad Srbima, što u NDH, što u posljednjem ratu – istakao je Babalj.

Lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, ocijenio je da SNSD i Milorad Dodik “već decenijama vode izdajničku i prohrvatsku politiku”, kojom se, kako kaže, još i ponose.

– Dovoljno je reći i to da je onaj koga je Dodik imenovao za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i dao mu ovlaštenja, samo nekoliko dana kasnije otišao u Brod i odao počast hrvatskoj vojsci koja je tamo prešla iz Slavonskog Broda uz ustaške pjesme, te nazivao Vojsku Republike Srpske “neprijateljskom”. Činjenica je i da je Željka Cvijanović, kao srpski član Predsjedništva BiH poluhrvatica, a da je budući kandidat za predsjednika Republike Srpske, Siniša Karan, takođe poluhrvat. Ne ulazim u brojanje krvnih zrnaca, ali je nevjerovatno da je Dodik na sve ključne funkcije postavio Hrvate i Zagrebu lojalne ljude – rekao je Vukanović.

Prema njegovim riječima, Dodik “na sve načine urušava Republiku Srpsku – ekonomski, moralno i demografski”.

– Doveo nas je u podređen položaj, napravio da nemamo ni predsjednika ni vladu. Istovremeno, on se bori za treći hrvatski entitet i dozvoljava da se prave spomenici kod Dervente s jasnim ustaškim obilježjima. Prosto je nevjerovatno koliko je izmanipulisao srpski narod. Kad dođete na područje bivše Herceg-Bosne ne možete vidjeti nijedno selo u kojem table s ćiriličnim natpisima nisu išarane, a najmanje na polovini je nacrtano slovo “U”. Mislim da je razlog svemu nabrojanom to što je Dodik kontrolisan od strane hrvatske obavještajne službe i zato ima političku podršku Plenkovića, Milanovića, kao i svake vlasti u Hrvatskoj. On odrađuje ključne poslove za Hrvate i njihove interese, a na štetu Srba i Republike Srpske – tvrdi Vukanović.

Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, kaže da je “zastupanje hrvatskih interesa u BiH jedna od rijetkih Dodikovih politika koje imaju kontinuitet”.

– Dodikova politika ima kontinuitet u laži kad su u pitanju srpski nacionalni interesi, jer ih on mijenja bukvalno na dnevnoj osnovi, dok kontinuitet podilaženja hrvatskim interesima ima jak kontinuitet. Nebrojeno puta sam rekla da je Dodik agent hrvatskih interesa, što sam potkrepljivala konkretnim primjerima – navodi Trivićeva.

Ona podsjeća i na predaju jasenovačke građe, kao i slučaj Pelješkog mosta, koji je, iako očigledno ne spada u vitalne interese Republike Srpske, proglašen upravo takvim.

– Pelješki most je u Narodnoj skupštini Republike Srpske uveden kao vitalni interes, iako se to nikako ne može proglasiti vitalnim interesom Republike Srpske. Ustaški spomenik u Modranu kod Dervente takođe ne može da ima opravdanje, isto kao ni dolazak Zorana Milanovića u Derventu i odlikovanje 103. brigade HVO. To je Milanović mogao da uradi negdje u Hrvatskoj, ali to je suštinski bila poruka Srbima da oni na teritoriji Republike Srpske mogu da rade šta hoće. Za takve stvari nema opravdanja, kao i za niz drugih konkretnih primjera – poručila je Trivićeva.

Govoreći o aktuelnoj Dodikovoj izjavi o trećem entitetu, Trivićeva naglašava da se takva ideja ne može ostvariti bez zadiranja u dio teritorije Republike Srpske.

– Tu govorimo o dijelovima Dervente i Posavine. Nevjerovatno je da je neko za koga ima toliko primjera da je podilazio hrvatskim interesima već ovoliko godina bio predvodnik srpskog naroda – zaključila je Trivićeva.

Advokat Goran Bubić rekao je da se posljednjih dana svjedoči nastavku javnog progona i diskreditovanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da ne može biti predsjednik SNSD-a, naglasivši da tumačenje zakona u saopštenjima za javnost Suda BiH predstavlja potpunu eroziju vladavine prava.
Goran Bubić – Foto: RTRS
Goran BubićFoto: RTRS
Bubić, branilac predsjednika Srpske, pojasnio je da se proizvoljno se tumače pravne posljedice osude mimo svrhe i cilja odredaba Krivičnog zakona BiH, zanemarujući da se krivične norme tumače gramatički i usko, a ne ekstenzivno.

On je napomenuo da su političke stranke političke stranke udruženja građana i da bilo koja funkcija u stranci, uključujući i predsjednika stranke, ne može predstavljati vršenje vlasti, odnosno vršenje “službene dužnosti”, polazeći od svrhe i cilja pravnih posljedica osude iz Krivičnog zakona BiH.

Saopštenje Bubića Srna prenosi u cijelosti

Posljednjih dana svjedoci smo nastavka javnog progona i diskreditovanja predsjednika Milorada Dodika proizvoljnom “argumentacijom” da ne može biti ni predsjednik političke stranke – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Više nije riječ o sudskim odlukama već kompilacijama “javnih saopštenja” i navodnih “odgovora na upit” Suda Bosne i Hercegovine (BiH) dostavljenih agresivnim portalima, kao što je tekst “Raport donosi eksplozivno tumačenje Suda BiH: Dodik ne može biti ni predsjednik SNSD!”, od 14.10.2025.godine, objavljen od strane Raport.ba. Nije riječ samo o navedenom portalu, već činjenici da su tekst preuzeli i objavili brojni mediji ne samo u BiH već u čitavom regionu.

Proizvoljno se tumače pravne posljedice osude mimo svrhe i cilja odredaba Krivičnog zakona BiH, zanemarujući da se krivične norme tumače gramatički i usko, a ne ekstenzivno.

Komunikacija sudova s javnošću je nužna i važna zbog povjerenja koje javnost treba imati u pravosuđe. Ali kada “saopštenja za javnost”, umjesto obavještenja javnosti o činjenicama i događajima u radu ustanove, sadrže tumačenje zakona (prava) onda je to nedopuštena improvizacija koja ozbiljno narušava princip vladavine prava, a time i autoritet suda. Tumačenje zakona daje se samo u sudskim odlukama. Ovo se prihvata kao aksiom u pravu i ključna premisa nezavisnosti sudija u pojedinačnim predmetima. Štaviše, napušten je zakonodavni okvir koji je omogućavao zauzimanje “opštih pravnih shvatanja” kod tumačenja zakona, od strane krivičnih, građanskih, upravnih odjeljenja sudova ili opšte sjednice sudija. Međutim, u krivičnom postupku, kao i postupku oduzimanja mandata predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku to se zanemaruje. Pravo se tumači u “saopštenju za javnost” za šta opravdanje ne može biti okolnost da pravne posljedice osude nisu materija za sudsku odluku, već nastupaju po samom zakonu (ex lege).

Politički motivisan obračun nelegitimnog gosp. Šmita sa predsjednikom Dodikom neistiniti visoki predstavnik preselio je u Sud BiH kako bi se progon kvalifikovao kao pravni postupak za navodno krivično djelo i instrument za oduzimanje mandata, mimo Ustava Republike Srpske . A time i mimo Ustava BiH jer je Ustav RS usaglašen sa Ustavom BiH i prema stavu Venecijanske komisije. Kako sad vidimo, preko tumačenja zakona javnim saopštenjima Suda BiH dugotrajna neprijateljska medijska kampanja evoluirala je u neku vrstu hajke protiv živog čovjeka. Sada je cilj potpuna građanska smrt.

Zanemaren je pravni status političkih stranaka, tj. njihov karakter kao subjekata privatnog, a ne javnog prava. Kao što je poznato društvo, pa i BH društvo, organizovano je u tri sektora, prvom – javnom, te drugom i trećem – privatnom. Najopštije, prvi sektor predstavljen je vršenjem vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska), drugi sektor je tzv. neprofitni i predstavljaju ga udruženja građana i treći sektor je profitni, predstavljen u preduzetničkoj djelatnosti (privredna društva, samostalni preduzetnici). Društvo je stabilnije ako je raspodjela moći između tri sektora uravnoteženija.

Politička stranka, pa i SNSD, prema svojoj pravnoj prirodi je udruženje građana i time privatno-pravni subjekt. Pravne posljedice osude, kako su formulisane u KZ BiH tiču se zabrane vršenja funkcije u prvom sektoru, u vlasti (bilo kojoj od tri grane vlasti), kao zabrana vršenja “službene dužnosti”. Službena dužnost se ne proteže na drugi i treći sektor, na bilo koje poslove/funkcije u udruženjima građana ili privrednim društvima. U ovoj situaciji nije relevantno pitanje prestanka radnog odnosa, ko posljedica osude, jer predsjednik Milorad Dodik nije lice zaposleno u SNSD.

Da je politička stranka udruženje građana i subjekt privatnog prava zaključuje se iz brojnih odluka Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava.

Tako Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U-13/05 (PDP protiv BiH, odluka od 26. 5. 2006.) konstatuje: “Političke stranke su oblik ostvarivanja slobode udruživanja građana radi artikulisanja političkih ciljeva i učešća u političkom životu zemlje. One nisu organi vlasti, ali predstavljaju nezaobilazan element u ostvarivanju demokratskog poretka i volje birača” (stav 29 odluke). Јasno se odvaja politička stranka od javne vlasti – ona je udruženje građana (privatno lice).

Istovrsno stanovište se ponavlja u predmetu AP-953/05 (SNSD protiv BiH, odluka od 02. 02. 2007.) gdje se navodi: „Činjenica da političke stranke imaju važnu ulogu u izbornom procesu i u funkcionisanju demokratskog poretka ne čini ih organima vlasti. One su, međutim, dužne poštovati zakone kojima se uređuje njihovo finansiranje i javno djelovanje“ (stav 23 odluke). Dakle, stranka ima privatnopravni status, ali javne obaveze (transparentnost, zakonitost finansiranja).

Za našu temu važno je i stanovište u predmetu AP-368/10 (SDP BiH protiv CIK-a BiH, odluka od 27. 01. 2011.) koje glasi: „Političke stranke nisu javni organi u smislu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Stoga se odredbe tog zakona ne mogu primjenjivati na njihovo djelovanje, osim u dijelu u kojem javna sredstva podliježu nadzoru u skladu sa zakonom“ (stav 22 odluke).

U navedenim odlukama Ustavni sud BiH samo je recipirao praksu ESLjP, kao npr. u slučaju United Communist Party of Turkey and Others v. Turkey (1998), br. 19392/92, gdje se navodi: „Političke partije su oblik udruživanja privatnih osoba, ali imaju suštinsku ulogu u pravilnom funkcionisanju demokratskog sistema. Bez njih sloboda udruživanja bi bila bez stvarnog značenja u demokratskom društvu (stav 25).

Slično stanovište se iznosi u predmetu Refah Partisi (The Welfare Party) and Others v. Turkey (2003), Veliko vijeće, br. 41340/98 i dr. i glasi: “Političke stranke su oblik udruživanja od posebnog značaja u demokratskom društvu. Iako su subjekti privatnog prava, njihova svrha osvajanje vlasti kroz izbore i učešće u javnim poslovima daje im ustavni značaj” (stav 98).

U predmetu ESLJP Partidul Comunistilor (Nepeceristi) and Ungureanu v. Romania (2005), br. 46626/99 navodi se: „Političke stranke spadaju u sferu slobode udruživanja zajamčene članom 11 Konvencije. Država može zahtijevati registraciju, ali svaka zabrana njihovog djelovanja mora biti izuzetna i proporcionalna“ (stav 27). Dakle, ESLJP stranke eksplicitno smatra udruženjima građana ne javnim institucijama.

Isto tako ESLJP iznosi stav: “Iako političke partije obavljaju funkcije od javnog značaja, one zadržavaju status udruženja privatnih osoba i ne mogu se tretirati kao državni organi“ (predmet Christian Democratic People’s Party v. Moldova (2006), br. 28793/02, stav 56).

Slijedi da se izvan razumne sumnje može zaključiti da su političke stranke udruženja građana (subjekti privatnog prava), te da bilo koja funkcija u stranci, uključujući i predsjednika stranke, ne može predstavljati vršenje vlasti, odnosno vršenje “službene dužnosti”, polazeći od svrhe i cilja pravnih posljedica osude iz KZ BiH.

Uslov da se subjekt/stranka potpuno ni djelimično ne finansira iz javnih sredstava je bespredmetan s obzirom na bespogovorno izvršavanje volje gosp. Šmita, o zabrani finansiranja SNSD. Iako je zabrana finansiranja suprotna ne samo zakonima već i Ustavu BiH, očigledno se u ovoj situaciji predsjednika Dodika vratila kao bumerang progonitelju. Ko drugom jamu kopa u nju će sam upasti (kad-tad).

Odnosi Milorada Dodika prema Evropskoj uniji često djeluju promjenjivo poput vremenske prognoze – čas obasjani suncem, čas potopljeni oblacima. Ako je suditi po njegovim posljednjim izjavama, trenutno vlada vedro raspoloženje.

U samo nekoliko mjeseci, lider SNSD-a uspio je da pređe put od tvrdnji da se Evropska unija urušava, do obećanja da je Republika Srpska čvrsto na evropskom kursu. I taman kad se čini da je taj stav konačan, Dodik ponovo zaokrene u suprotnom pravcu.

Poslije sastanka sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, Dodik je poručio da njegova stranka ne usporava evropske procese. Ipak, zanimljivo je da bi glavnu ulogu u pregovorima sa Briselom mogla preuzeti upravo Ana Trišić Babić – dugogodišnja saradnica Dodika – i to u ime institucija koje vode dijalog sa unijom koju je njen šef nedavno nazivao „projektom u raspadu“.

Samo nekoliko sedmica ranije, kada je za mandatara predložio Savu Minića, Dodik je vrlo jasno dao do znanja da EU ne treba da bude politička orijentacija.
– Molim vas da smanjite bilo kakve orijentacije koje se tiču tog puta – rekao je tada Dodik Miniću.

Dosljednost nikada nije bila njegova jača strana, pa se česte promjene stava više i ne doživljavaju kao iznenađenje. No, postavlja se pitanje – zašto do tih promjena uopšte dolazi?

Predsjednik Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju NSRS, Slaviša Marković, smatra da Dodikove riječi više ne nose nikakvu političku težinu.
– Svaki dan imate izjave koje su suprotne onim ranijim. Bivši predsjednik pokušava na razne načine da spasi svoju poziciju, zanemarujući interese Republike Srpske i naroda. Postavlja se pitanje u svojstvu koga ili čega se on predstavlja, s obzirom na to da su priznali izbore i pravosnažnost presude!? – rekao je Marković, dodajući da je nejasno da li je Dodik uopšte relevantan sagovornik za ozbiljna politička pitanja.

On ističe da Dodik mijenja ton onako kako dobija informacije o svojoj političkoj budućnosti.
– Vidjeli ste da je jedna od osnovnih strateških odluka Milorada Dodika, u vrijeme kada se formirala nova Vlada Save Minića, bila da se zaboravi evropski put. A prije dva dana govori da on pokušava da nastavi evropski put… – podsjetio je Marković.

Prema njegovim riječima, Dodikove izjave više ne prate odluke institucija Republike Srpske, pa ni sopstvene partije. Kao primjer navodi i neusklađenost u odnosima sa međunarodnim predstavnicima.
– Vidjeli ste da smo imali situaciju da se nekorektno ophodio prema britanskom ambasadoru koji je dolazio u Banjaluku, govorio je da će ga protjerati, a onda se direktor UIO Zoran Tegeltija sastane s njim – podsjeća Marković, zaključujući da se Dodik pogubio i da više nije sposoban donositi strateške odluke.

Bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu, Slobodan Šoja, smatra da promjenjivost Dodikovih stavova nije slučajna pojava.
– U ozbiljnom svijetu, oscilacije takve politike ne mogu i ne smiju biti velike, ali u neozbiljnom, mogu. Milorad Dodik odavno igra na više stolica i to radi relativno vješto, ali samo u svoju korist – rekao je Šoja.

On podsjeća da se Dodik često ponaša u skladu s publikom:
– Kad je sam ili kod Milomira Marića, onda voli sebi dati oduška i prirediti radikalski igrokaz koji je redovno bolje ne slušati. A kad se nađe s Čovićem, obojica se uvijek dogovore kako je najbolje nastupiti da i jedan i drugi dobiju prolaznu ocjenu Brisela – objašnjava Šoja.

Šoja smatra da je Dodikov cilj da zadrži kontrolu nad procesom izbora glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, ali i da njegova dvosmislenost odgovara i samom Briselu.
– Briselu čak odgovara da u Bosni i Hercegovini situacija nastavi biti komplikovana, jer njima nije uopšte stalo do našeg ulaska u EU, pa je uvijek lakše da krivica za nepostojanje napretka uvijek bude naša. Zato se niko iz velikih zemalja EU ne uzbuđuje mnogo oko onoga što izluđuje naše ljude – rekao je Šoja.

Na kraju dodaje da je bolje ne pridavati preveliku pažnju političkim “igrokazima” i kontradiktornim porukama domaćih lidera.
– Ako treba izvući neku pouku iz ovoga, onda je bolje da i mi ne prepričavamo nebuloze naših političara do kojih, svakako, niko ozbiljan ne drži, pa ne moramo ni mi – zaključio je Šoja.

Predstavnici SDS-a i PDP-a održali su danas sastanak posvećen razgovorima o mogućoj podršci kandidatu SDS-a, Branku Blanuši, na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Ipak, lider PDP-a Draško Stanivuković ponovo je odložio odluku o toj podršci, čime je dodatno zakomplikovao poziciju opozicionog kandidata u predstojećoj kampanji.

Kao razlog za čekanje, Stanivuković je naveo da želi sačekati formiranje novog političkog pokreta, koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da zauzme konačan stav o podršci. Taj argument djeluje slabo, s obzirom na to da su pojedini ključni članovi tog budućeg pokreta već javno stali uz Blanušu.

Jedan od njih je i bivši gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, koji je otvoreno podržao kandidata SDS-a, istakavši da Republici Srpskoj treba političar kakav je Blanuša. Upravo zato je nejasno zašto Stanivuković, koji je donedavno bio dio istog opozicionog fronta, nastavlja da odgađa odluku o podršci.

Prema saznanjima portala Klix.ba, Stanivuković zapravo nastoji da kroz neformalne dogovore osigura određene političke ustupke, među kojima je i obećanje da mu SDS neće praviti konkurenciju na narednim Opštim izborima.

Na nedavne izjave bivšeg lidera SDS-a Milana Miličevića, koji je poručio da će ta stranka imati svoje kandidate i za Predsjedništvo BiH i za predsjednika RS, Stanivuković je reagovao s očitim nezadovoljstvom. Upravo zato je, prema izvorima, i uticao na to da Miličević bude smijenjen sa čela stranke. Sada, međutim, pokušava usloviti podršku Blanuši tražeći garancije koje SDS teško može dati.

Te garancije su naročito upitne jer SDS ne može govoriti u ime drugih opozicionih subjekata, poput pokreta Za pravdu i red Nebojše Vukanovića ili Narodnog fronta Jelene Trivić.

Po svemu sudeći, kako Stanivuković ni danas nije donio odluku o podršci, a izborna kampanja ulazi u završnu fazu, jasno je da SDS nije pristao na njegov zahtjev. Tražiti takvu vrstu obećanja, uostalom, djeluje prilično ambiciozno — da ne kažemo i nerealno.