Kategorija: Politika

  • Dodik: Republika Srpska stabilna, iduće godine bez Šmita i bonskih ovlašćenja

    Dodik: Republika Srpska stabilna, iduće godine bez Šmita i bonskih ovlašćenja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je politička situacija u Srpskoj stabilna, ali da su pritisci na njene institucije i rukovodstvo svakodnevni.
    „Ponašam se u skladu s onim što jesam — demokratski izabran predsjednik na izborima, a što je Ustavni sud BiH osporio, kršeći Ustav Republike Srpske i sve civilizacijske norme“, rekao je Dodik u emisiji Aktuelno.

    Dodao je da je to razlog za, kako kaže, pokušaje njegovog progona. „Nekima u Sarajevu, među sudijama, tužiocima, ali i pojedinim Srbima, važno je da se obračunaju s idejom Republike Srpske. A pošto ja to branim ‘betonirano’, problem postajem ja“, poručio je.

    Dodik je naglasio da je Srpska danas međunarodno prepoznatljiva i da ima dobre odnose s više zemalja. „Danas smo viđeni gosti u Rusiji, Mađarskoj i Srbiji. I Željka Cvijanović, uprkos sankcijama, redovno putuje u Ameriku i sastaje se s važnim ljudima. Oni koji to ne vide, ne vide ništa“, rekao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska prvi put samostalno razgovara sa predstavnicima evropskih zemalja bez posrednika. „I dalje postoji tendencija da pojedini glume da postoji BiH, iako je ona pred raspadom. Nažalost, mi živimo u tom promašenom konceptu“, naveo je Dodik.

    Govoreći o privremenom obavljanju dužnosti predsjednika, Dodik je rekao da je za vršioca dužnosti imenovana Ana Trišić Babić, njegova dugogodišnja saradnica. „Ona će obavljati funkciju u smislu predstavljanja Republike Srpske i potpisivanja ukaza. Htjeli su da me gledaju sa strane, ali nisu uspjeli. Ja ostajem da radim svoj posao“, naglasio je.

    Predsjednik Srpske ocijenio je da je Republika Srpska stabilizovana i da nema izazova koji bi mogli da je ugroze. „Sve to nas čeka u narednih godinu dana — i odlazak Kristijana Šmita i kraj bonskih ovlašćenja. Vidjećete da će biti tako“, izjavio je Dodik.

    On je istakao da nije dozvolio da se nametne odluka o imovini Republike Srpske, jer bi to, kako je rekao, značilo njeno razvlašćivanje. „Šmit je sada doveden u poziciju da ne smije i ne može to da uradi“, rekao je Dodik i dodao da se odupro zahtjevima političkog Sarajeva.

    Govoreći o ekonomiji, Dodik je istakao da je politika povećanja minimalne plate pokazala dobre rezultate. „Sada razgovaramo o dodatnom povećanju za Novu godinu, uz smanjenje oporezivanja kako bismo pomogli poslodavcima i zadržali radnike“, rekao je predsjednik.

    Prema njegovim riječima, privredni rast Srpske trenutno iznosi 2,9 odsto, a vrijednost investicija premašuje tri milijarde KM. „U narednoj godini biće blizu četiri milijarde. Počinjemo gradnju puta od Bijeljine do Brčkog i od Brčkog do Modriče, a ubrzaćemo i radove na dionici Rača–Bijeljina“, rekao je Dodik.

    Dodik je ponovio da je auto-put od Banjaluke do Beograda jedan od strateških projekata Republike Srpske i da će njegova izgradnja biti „velika infrastrukturna i politička pobjeda“.

    Komentarišući međunarodne odnose, Dodik je ocijenio da je predstojeći rusko-američki samit u Budimpešti „velika pobjeda premijera Mađarske Viktora Orbana“. „Ponosan sam na ono što je Orban uspio da uradi i na naše političko savezništvo. Mi smo saveznici u ideji i od njega učim o nekim stvarima“, rekao je Dodik.

    Osvrnuo se i na stanje u Evropskoj uniji, ističući da su migracije razorile društveno i socijalno tkivo zapadne Evrope. „Oni ne znaju šta će s migrantima, pa bi ih vratili na Balkan. A mi smo rekli — nećemo. Zato Milorad Dodik ne valja Britaniji“, rekao je.

    Govoreći o opoziciji, predsjednik Srpske rekao je da su priče o formiranju novog opozicionog pokreta znak nemoći. „Radojičić i Stanivuković su dvije različite ličnosti koje su se udružile da prevare narod“, naveo je.

    Dodao je da je HDZ BiH pokazao „racionalnost i spremnost na dogovor“, dok SDA, prema njegovim riječima, „nastoji da majorizuje Srbe i Hrvate“.

    Na kraju, Dodik je naglasio da je Srpska pravoslavna crkva u temelju identiteta srpskog naroda. „Dok sam na vlasti obnovljeno je više od 1.140 crkava i manastira. Naša vjera je u osnovi našeg života i naših politika. Na Zapadu žele da sruše identitet, a mi ga čuvamo“, zaključio je Dodik.

  • Cvijanović: Ako u Americi poništavaju štetne posljedice Bajdenove ere, zašto mi to ne bismo mogli u BiH?

    Cvijanović: Ako u Americi poništavaju štetne posljedice Bajdenove ere, zašto mi to ne bismo mogli u BiH?

    Ako u Americi poništavaju štetne posljedice Bajdenove ere, zašto mi to ne bismo mogli u BiH? Ako su postupci te administracije bili loši za američki narod, zašto da ne kažemo da su bili loši i za srpski narod, napisala je srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, na društvenoj mreži Iks.

    – Bili su loši i štetni i zato smo donosili mjere da se tome odupremo i takvim mjerama i njihovoj marioneti Kristijanu Šmitu, kojeg je nažalost podržavala i EU. Očito da neće svi u BiH da se odreknu Bajdena, ali mi u Republici Srpskoj to hoćemo. Zbog štete koju su nam nanijeli nadali smo se i radovali Trampovoj pobjedi. I radili ono što smo mi mogli da joj doprinesemo preko američko- srpske zajednice. Imamo pravo da vjerujemo da će stvari biti bolje jer je Donald Tramp predsjednik Amerike – napisala je Cvijanović.

    Kako je navela, imamo priliku da pokažemo da je Republika Srpska kredibilan partner. Nikada kaže nismo radili nešto na štetu drugih u BiH, ali drugi su nama pravili ogromnu štetu.

    – Narodna skupština Republike Srpske će povući ove zakone, a poslanici skupštinske većine će znati objasniti našem narodu zašto to radimo. Donosili smo ih kao reakciju na Kristijana Šmita i zloupotrebu institucija, povlačimo ih kao ispruženu ruku za otklanjanje zloupotreba i ozbiljnih devijacija. Narodna skupština Republike Srpske ima snagu da pokaže spremnost za novi dogovor – napisala je Cvijanović.

    Ko će tu ruku prihvatiti, a ko odbiti, ne zavisi od nas. Od nas zavisi samo to da više nikad ne dozvolimo nepravdu i podrivanje naših ustavnih prava. I u tome će Narodna skupština Republike Srpske i dalje imati ključnu ulogu, istakla je Cvijanović.

  • Dodik: Šmit zna da je gotov i da odlazi odavde

    Dodik: Šmit zna da je gotov i da odlazi odavde

    Šmit zna da je gotov i da odlazi odavde, rekao je za ATV predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Govoreći o posebnoj sjednici Narodne skupštine, Dodik kaže da je Srpska i dalje ne prihvata Šmita i da je ovo načina se on eliminiše iz političkog života.

    “U jednom trenutku da bi pozicionirali našu poziciju, bilo je potrebno da to donesemo. Mi smo to učinili i donijeli, ali imali smo opstrukciju oko te vrste primjene, gdje pokušavaju značajan broj ljudi koji su primjenjivali te zakone doveli bi u neku poziciju pravosudne odgovornosti. OK, njima to smeta, i onda smo mi rekli, zbog repozicioniranja pozicija, ali to ništa ne znači. da mi manje mislimo o Ustavnom sudu, jer on i dalje nema dvoje sudija iz Republike Srpske. I dalje nećemo primjenjivati odluke, i dalje nećemo prihvatati Šmita. Ovo je više doprinos da se eliminiše Šmit, nego da se ojača borba protiv njega i mislim da on zna da je gotov i da odlazi odavde”, rekao je Dodik za ATV.

     

  • Cvijanović: Ulazimo u drugo poluvrijeme, stvari po Srpsku biće povoljnije

    Cvijanović: Ulazimo u drugo poluvrijeme, stvari po Srpsku biće povoljnije

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske da pojedine akte potrebno staviti van snage i poručila da se ulazi u drugo poluvrijeme u kojem će stvari biti mnogo povoljnije po Srpsku.

    – Јednostavno ćemo to objasniti našim građanima. Imamo plan. Svaki poslanik vladajuće koalicije siguran je zbog čega to radimo. To je u interesu Republike Srpske, kao što je bilo i onda kada smo donosili te akte – rekla je Cvijanovićeva obraćajući se poslanicima koji će tokom ove sjednice po hitnom postupku razmatrati Prijedlog zakona o prestanku važenja zakona.

    Cvijanović je rekla da narod vjeruje da je ovo ozbiljan trenutak i da Republika Srpska treba odgovoriti institucionalno na sve što je nametnuto, te ukazala da krizu nije izazvala Srpska već neizabrani stranac.

    – Ulazimo u fazu gdje Republika Srpska neće biti kriva. Mijenjaju se vremena – rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanović kaže da svaka politička organizacija ide na izbore, predstavlja svoj program i dobija povjerenje građana, a da oni koji ne mogu ostvariti pobjedu organizuju proteste, traže prebrojavanje vreća i djelovanje OHR-a.

    – Postupak protiv Dodika bio je prilika da se pravosuđe pokaže i da bude na visni zadatka. Nisu položili taj ispit jer su postupali po odlukama neimenovanog stranca – rekla je Cvijanovićeva.

    Ukazala je da je ovo jedinstven primjer u svijetu da neko bude osuđen jer ne poštuje odluke neimanovanog stranca.

    – Milorad Dodik je prošao kroz proces iz dva razloga. Prvi da se pruži šansa pravosuđu. Drugo, da dovede stvari do apsurda – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je poručila da je potrebno ovakav sistem srušiti, odnosno nematnutu volju i iživljavanje stranca, te pozvala opoziciju da jasnije gleda na ove procese

  • Karan: Danas jačamo državotvornost Republike Srpske

    Karan: Danas jačamo državotvornost Republike Srpske

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan rekao je na posebnoj sjednici Narodne skupštine da je pred poslanicima danas jedno od najvažnijih pravno-političkih pitanja, a to je pitanje šefa države.

    – Izdvojio bih elemente zbog kojih niko ne može drugačije misliti, ni vladajući ni opozicija. Nesretni Šmit je do te mjere neobjašnjiv teoriji i praksi da nije ponovljen ovakav slučaj još od vremena aposlutnih monarhija – rekao je Karan na posebnoj sjednici Narodne skupštine o izboru vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    Karan je naglasio da su “udarali 30 godina na nadležnsoti Republike Srpske, a da su sada po prvi put udarili na instituciju državne vlasti”.

    – Oni su to uradili jer su htjeli da imamo nesuverenu vlast. Predsjednik koordiniše i druge vlasti. Bez predsjednika nema skupštine ni vlade – poručio je Karan.

    Karan je istakao da je obaveza Narodne skupštine da zadrži ustavni poredak, puni legimitmet i neprekidnost državne vlasti.

  • Stevandić: Odluke se ne mogu nametati mimo volje parlamenta Srpske

    Stevandić: Odluke se ne mogu nametati mimo volje parlamenta Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske mora da ostane institucija koja čuva suverenitet i subjektivitet Srpske, poručio je predsjednik parlamenta dr Nenad Stevandić tokom obraćanja na Dvadeset sedmoj posebnoj sjednici.

    On je naglasio da trenutna situacija nije standardna, ali da je obaveza narodnih poslanika da pronađu izlaz iz krize koja, kako je rekao, nije nastala njihovom voljom.

    „Naš posao je da nađemo izlaz iz ove situacije koja je komplikovana i koju nismo mi sami smislili“, poručio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, Narodna skupština mora odgovoriti izazovu i očuvati svoj autoritet, bez obzira na odluke koje dolaze sa nivoa BiH.

    „Ako Ustav nije predvidio šta radimo u ovom slučaju, onda je na Skupštini da donese odluku. Ona ima svoj autoritet, subjektivitet i, Boga mi, suverenitet“, istakao je on.

    Osvrnuo se i na odluke Suda BiH i Centralne izborne komisije, naglasivši da Republika Srpska i dalje ima svoj Ustav i institucije koje moraju biti poštovane.

    „Do prije petnaest dana u Federaciji je bilo veliko slavlje, a sada je muk. Oni su se nadali da će izvuči korist iz ove situacije, da će se u Srpskoj zabraniti kandidovanje i onemogućiti donošenje odluka“, rekao je Stevandić.

    On je poručio da će Narodna skupština i nakon ove sjednice nastaviti da donosi odluke, bilo o novim zakonima ili novim okolnostima, i da to ne predstavlja srljanje, već očuvanje institucionalnog integriteta.

    „To nije srljanje, to je čuvanje subjektiviteta Narodne skupštine“, kazao je.

    Stevandić je podsjetio da je nedavno poslao zakon o referendumu na potpis predsjedniku Republike Srpske, ističući da nije dobio nikakvu zvaničnu obavijest da Milorad Dodik više nije predsjednik.

    „Ko je mjera da sutra šaljem ovaj zakon nekom drugom? Mjera mi je Narodna skupština. Svima je mjera Narodna skupština“, poručio je on.

    On je upozorio da su određeni potezi Kristijana Šmita dio političke operacije koja ima za cilj podjelu unutar Republike Srpske i slabljenje njenih institucija.

    „Cilj je bio da nas podijele, da stvore mogućnost za posebnu vlast na nivou BiH koja bi se suprotstavila institucijama Srpske“, rekao je Stevandić.

    Dodao je da se, uprkos pritiscima, rukovodstvo Republike Srpske nije „upecalo“ u pokušaj da se izazove dublja kriza.

    „Dodik se nije upecao. Njegovo ponašanje je bilo racionalno, ne emotivno“, naglasio je.

    U obraćanju je podsjetio i na odluku Narodne skupštine u vrijeme potpisivanja Vens-Ovenovog plana, naglasivši da je Skupština ta koja je donosila ključne odluke u istorijskim trenucima.

    „Ko je bio najvažniji? Nije bio ni Karadžić ni Krajišnik — Skupština. Ona je donijela odluku, i ona će je i sada donijeti“, poručio je predsjednik parlamenta.

    Stevandić je istakao da će Narodna skupština nastaviti da funkcioniše bez obzira na političke napade i pokušaje delegitimizacije.

    „Nisu nas delegitimisali. Kontinuitet odgovora na izazove pokazuje da smo sposobni da pobjeđujemo“, naglasio je.

    Zaključio je da je Skupština institucija koja drži Republiku Srpsku na okupu i da bez nje nema njenog opstanka.

    „Može Republika Srpska ostati bez bilo koje funkcije — predsjednika, Vlade ili Skupštine — ali ne može bez Republike Srpske, zato što smo je institucionalizovali i mi odlučujemo u njoj“, istakao je Stevandić.

    „Skupština je najvažnija institucija i zato vas molim da razumijete zašto ovu odluku donosimo upravo njoj“, poručio je na kraju izlaganja.

  • Cvijanović: Imenovanjem Ane Trišić Babić štiti se Srpska

    Cvijanović: Imenovanjem Ane Trišić Babić štiti se Srpska

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je bolje rješenje da ona nastavlja obavljati svoju poziciju, a da Narodna skupština Srpske imenuje Anu Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Srpske, jer se na tako štiti Republika Srpska.

    Cvijanovićeva je rekla da se na ovaj način ne prave dodatni tektonski poremećaji već omogućava funkcionisanje institucija.

    Ona je podsjetila da je 19. avgusta narodni poslanik iz reda PDP-a Igor Crnadak sam predložio da se treba birati vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    – Šta vam sada ne odgovara? Evo, danas se to radi – rekla je Cvijanovićeva na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske.

    Ona je rekla da Crnatku da je pričao netačne stvari kao to da je njena porodica dobila 25 miliona, što se lako može provjeriti, te ga pozvala da ili iznese dokaze za tako nešto ili javno prizna da je sve to laž.

    Cvijanovićeva je podsjetila da je Crnadak pričao po medijima kako se birjau konzuli iz narko-kartela, te ga upitala šta je radio četiri, pet godina u MIP-u i primao dvije plate.

    – Sjedili ste u Narodnoj skupštini, a bili ste gore ministar i niste htjeli toga da se odreknete – poručila je Cvijanovićeva Crnatku.

    Ona kaže da sve i da je počela da radi drugi posao, to činila pro bono jer to duguje Republici Srpskoj.

    Cvijanovićeva kaže da Crnadak nije definisao pravila za toliko godina u Ministarstvu što je ona uradila nakon što su se pojavili određeni problemi.

    – Sve što je rastegljivo može da prouzrokuje problem, ali ste vi od toga napravili političku priču, pa ste mene povezivali sa ovim i onim i to neka vama ide na čast, ja to vama nikada ne bih radila. Mogu da kažem da ste vi za mene politički nesposobni – poručila je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da su ovo ozbiljna vremena za Republiu Srpsku i da bi opozicija trebala da bude dio toga.

    Cvijanovićeva je upitala – na šta se Kristijan Šmit pozivao kada je mijenjao zakon?

    – Piše li igdje to u Ustavu, negdje u Dejtonskom sporazumu, u Aneksu 10, piše li igdje? Ne piše – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je poručila da Narodna skupština danas radi važan politički posao koji mora da uradi i tačno se zna što se to radi.

    – Nije konfuzija i nije nepostojanje plana. Imamo plan. Kao što imamo i plan kad smo vidjeli šta će se desiti da promijenimo kandidata i da to uopšte nije ništa ponižavajuće prema poslanicima koji su prije toga dali nekome drugome podršku. Nikakvo poniženje, naprotiv timski rad da kažemo šta je nama u interesu da uradimo u ovome ili onome momentu – navela je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je rekla da je opozicija koristila Šmita da dođe do moći i vlasti, dok Milorad Dodik opet ide 100 kilometara ispred njih.

    – Da li razumijete da je Milorad Dodik i danas ispred vas? To je ponižavajuće šta radite – poručila je Cvijanovićeva.

  • Stevandić: Kad Ustav ne definiše određene situacije, nadležna je Narodna skupština

    Stevandić: Kad Ustav ne definiše određene situacije, nadležna je Narodna skupština

    Kad Ustav ne definiše određene situacije, onda je jedino Narodna skupština nadležna da donosi odluke i time dokazuje svoj autoritet i suverenitet, istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    – Toliko oko ustavnog problematizovanja današnje sjednice Narodne skupštine – istakao je Stevandić u objavi na društvenoj mreži Iks.

  • Minić: Cilj nam je da Srpska ostane stabilna

    Minić: Cilj nam je da Srpska ostane stabilna

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je danas da se posebna sjednica Narodne skupštine o izboru vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske održava kako bi Republika Srpska ostala stabilna.

    Minić je rekao da Narodna skupština traži najbolje rješnje.

    – U suprotnom bi imali cirkus, i to najveći, oko bilo kakve aktivnosti predsjednika Milorada Dodika – rekao je Minić obraćajući se na posebnoj sjednici Narodne skupštine.

    Premijer je napomenuo da je Dodik predsjednik koji zrelo razmišlja o političkim procesima i dogovara donošenje odluke.

    – Želimo da Republika Srpska bude stabilna, ne želimo nove probleme – rekao je Minić.

    Minić smatra da ne treba praviti dramaturgiju oko izbora vršioca dužnosti predsjednika, jer će njegov mandat trajati kratko, do prijevremenih izbora, koji su zakazani za 23. novembar.

    – Ovo pokazuje ozbiljnost postupanja i institucionalni odgovor Srpske – rekao je Minić.

    On je pojasnio da srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije predložena za vršioca dužnosti predsjednika, jer u tom slučaju Srpska ne bi imala kredibilitet u Sarajevu u borbi za svoja prava.

  • Vipotnik: Prvi put zakon o klimatskim promjenama

    Vipotnik: Prvi put zakon o klimatskim promjenama

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da je urađena radna verzija Nacrta zakona o klimatskim promjenama, te da je riječ o zakonskom aktu koji se prvi put nalazi u pravnom sistemu Srpske.

    Vipotnik je istakao da se zakon o klimatskim promjenama donosi radi uspostavljanja sistema planiranja, sprovođenja, praćenja i izvještavanja o aktivnostima, mjerama i politikama koje dovode do smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanja na klimatske promjene na isplativ i ekonomski efikasan način.

    Prema njegovim riječima, verzija nacrta zakona trenutno se nalazi na konsultacijama javnosti, te je objavljena na sajtu Ministarstva i poslata nadležnim institucijama radi pribavljanja mišljenja.

    Konsultacije traju 30 dana, nakon čega slijedi analiza pristiglih primjedaba, sugestija, te izrada konačne verzije teksta, a potom se šalje na sjednicu Vlade, pa u skupštinsku proceduru.

    Usvajanje Zakona o klimatskim promjenama ima pozitivne efekte na kapacitete Republike Srpske u borbi protiv klimatskih promjena, jer se ovim zakonskim rješenjem započinje pravno uređivanje oblasti koja nije uređena drugim zakonima.

    – Prvi put je u našem pravnom sistemu ovakav zakon kada je riječ o klimatskim promjenama – naveo je Vipotnik.

    U obrazloženju nacrta zakona, između ostalog, navodi se da su globalno zagrijavanje i klimatske promjene izazov za sve zemlje svijeta, pa tako i za Republiku Srpsku.

    Prema zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama UN, ljudske aktivnosti uzrokovale su globalno zagrijavanje, uglavnom putem emisije gasova sa efektom staklene bašte, pri čemu je globalna površinska temperatura od 2011. do 2020. godine dostigla 1,1 stepen Celzijusov, zbog čega je procijenjeno da ako se nastavi povećavati sadašnjom brzinom, globalno zagrijavanje će do sredine ovog vijeka vjerovatno dostići 1,5 stepeni Celzijusovih.

    U obrazloženju nacrta zakona ističe se da se ublažavanje klimatskih promjena može postići uz prelazak na energetski efikasnije obnovljive izvore energije kao što su vjetar i sunce, promovisanje održive poljoprivrede i korištenje zemljišta, te mijenjanje načina proizvodnje i potrošnje.

    Kako bi aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena bile uspješne, ključno je da zemlje razvijaju zakonodavne, strateške i finansijske mjere.

    Prema podacima Svjetske banke, BiH je zbog uticaja klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja od 1990. godine do kraja 2018. preživjela 23 prirodne katastrofe, direktna materijalna šteta procijenjena je na 841 milion dolara i ljudi su stradali.

    U tom periodu region zapadnog Balkana zadesilo je oko 100 prirodnih katastrofa, u kojima je stradalo 263 ljudi, a direktna materijalna šteta procijenjena je na 3,6 milijardi dolara.

    Klimatske promjene se nastavljaju, a posljednjih pet godina su najtoplije otkad se vrše mjerenja