VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Zakon o VSTS-u (ne)će dobiti podršku iz Republike Srpske

    Zakon o VSTS-u (ne)će dobiti podršku iz Republike Srpske

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u ponedjeljak će razmatrati izmjene Zakona o VSTS-u, koji je jedan od 14 prioriteta Evropske unije, međutim, pitanje je da li će te izmjene, prve od 2008. godine, biti i usvojene, odnosno da li će dobiti entitetsku većinu Republike Srpske.

    U strankama iz Republike Srpske koje imaju poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH su nam rekli da odluka još nije donesena, jer zvanično “nisu pročitali materijale”, ali nezvanično, čeka se stav najviših zvaničnika Republike Srpske.

    Treba napomenuti da odmah nakon što su u Savjetu ministara BiH usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao “nisam bio u prilici da komuniciram sa članovima Savjeta ministara, ali sigurno ne bi glasali za neke odluke koje su bile tamo”. I kasnije, nakon sastanka vladajućih stranaka sa nivoa BiH u Konjicu, Dodik je kazao da je pokušao da se razgovara o 14 prioriteta, ali da je to odbijeno iz razloga što ima dio koji kaže da se mora reformisati Ustavni sud i regulisati status stranih sudija, odnosno izbaciti strane sudije iz Ustavnog suda.

    “Zato to neće i zato nama guraju, kao dajte nam VSTS, ojačaćemo gore vlast, ojačaj Sud da možemo proganjati Dodika, i to nećete dobiti”, rekao je tada Dodik.

    Ipak, na posljednjem sastanku lidera stranaka koje čine vlast u BiH u Delegaciji EU, a kojem je prisustvovala i Angelina Ajhorst, direktorica za Evropu u Službi za spoljne poslove EU, takođe je bilo govora o 14 prioriteta, ali niko nije rekao da će oni biti usvojeni, već da se dostave ideje sve tri strane kako to da se riješi.

    “Još uvijek nismo donijeli odluku. Nisam zakon pročitao i još ne znamo hoćemo li dati podršku”, rekao je Milan Petković, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    U Klubu SNSD-a još nisu donijeli odluku da li će podržati izmjene Zakona o VSTS-u, dok u opozicionim strankama koje dolaze iz Republike Srpske kažu da su do sada podržavali zakone koji se tiču evropskog puta, ali da ne znaju da li će to biti sada slučaj. Iz nezvaničnih razgovora može se zaključiti da nije isključeno da SNSD ipak podrži izmjene zakona, s obzirom na to da je on tek u prvom čitanju pred poslanicima.

    “Imam osjećaj da ni oni sami ne znaju šta da rade kada je riječ o evropskim integracijama, a sve što rade je povezano sa funkcijama i kadrovima. Kao, krećemo se po evropskoj agendi, a u stvari sve se radi za direktorska mjesta, privilegije, budžet i to je suština rada. Kakav je odnos prema evropskom putu najbolje govori činjenica da smo zadnji kada je riječ o evropskim integracijama”, kazao je Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Kada je riječ o samim izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u, njima je propisano da se članovi VSTS-a tokom trajanja svog mandata i godinu dana nakon isteka mandata ne mogu prijavljivati niti biti birani na upražnjena mjesta u pravosuđu, uključujući mjesta u ustavnim sudovima i Kancelariji disciplinskog tužioca.

    Preciznije je definisano i šta tačno predstavlja sukob interesa člana VSTS-a, posebno u slučajevima kada se član VSTS-a ili njegov srodnik prijavi na upražnjeno mjesto u pravosuđu. Takođe, novim zakonom predviđeno je da član VSTS-a ne može biti udržan od glasanja, što je ranije često bio slučaj, već mora vršiti svoju dužnost.

    Izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u propisuje se uspostavljanje novog odjela pri VSTS-u koji bi prikupljao, provjeravao i objavljivao izvještaje o imovini i interesima sudija i tužilaca, a ova izmjena je neophodna zbog preporuka Evropske komisije. Ukoliko se izmjene usvoje, sudije, tužioci, ali i svi članovi vijeća biće u obavezi da dostavljaju podatke o svojoj imovini, koji će biti javno objavljeni na internet stranici. Precizirane su i poboljšane odredbe o zabrani sudijama i tužiocima da vrše nespojive funkcije, a propisane su i aktivnosti koje sudije i tužioci mogu vršiti van radnog vremena. Takođe, propisano je da naknade sudija i tužilaca na godišnjem nivou ne smiju preći ukupan iznos od 40 odsto njegove godišnje neto plate.

  • Stevandić: Laž da je bilo fizičkog kontakta, a za izmišljotine snosiće posljedice

    Stevandić: Laž da je bilo fizičkog kontakta, a za izmišljotine snosiće posljedice

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da su pravila u parlamentu Srpske precizna, da predsjednik određuje šta rade potpredsjednici i da ne dozvoljava bahato ponašanje pojedinaca.
    Komentarišući prijavu koju je podnio potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Petko Rankić zbog, kako je naveo, problema sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske u njegovom kabinetu, Stevandić je rekao da će svako ko je lažno prijavljivao i širio lažne vijesti odgovarati.

    “Ne postoji fizički kontakt, ne postoji ničije ugrožavanje, postoje izmišljotine koje se koriste da bi se diskreditovala Narodna skupština. Ko u tome učestvuje snosiće posljedice. Mi smo stabilni, čvrsti i nema popuštanja nikome ko se bahato ponaša”, poručio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, u Narodnoj skupštini Srpske se poštuje hijerarhija i ko to ne uvažava ima pravo da se ljuti i da pravi afere, dogovara se sa opozicijom, ali i da sve to nosi na svojim leđima.

    “Velika je laž da je došlo do fizičkog kontakta i za to se, takođe, odgovara, jer je lažno prijavljivanje krivično djelo i postoje svjedoci. Sve će to vrlo brzo biti jasno”, zaključio je Stevandić.

    Policijskoj upravi Banjaluka juče je Rankić telefonski prijavio da je imalo problem sa predsjednikom parlamenta Srpske u njegovom kabinetu.

    Iz Policijske uprave Banjaluka saopšteno je da je na okolnosti događaja od podnosioca prijave uzeta izjava.

    Dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci nije se mogao izjasniti da li ima elemenata krivičnog djela, te je naredio policijskim službenicima da tom tužilaštvu bude dostavljen izvještaj o preduzetim mjerama.

  • Cvijanović: Tendencioznom temom Bećirović pokušao da sakrije stvarne uzroke krize

    Cvijanović: Tendencioznom temom Bećirović pokušao da sakrije stvarne uzroke krize

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je u svom uvodnom izlaganju na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH da je tema sjednice o “antiustavnim potezima Republike Srpske” tendenciozna, sa netačnim kvalifikacijama, politikantska i još jedan u nizu pokušaja da se ocrni Srpska, a sakriju stvarni uzroci krize u BiH.

    Cvijanovićeva je navela da će glasati protiv zaključaka koje je predložio bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, čime će biti neophodno organizovati drugi krug glasanja u Predsjedništvu, kao i da će koristiti ustavne mehanizme zaštite i u ovom slučaju, kao što je to uradila i na jednoj od prethodnih sjednica.

    Srpski član Predsjedništva BiH je u svom uvodnom izlaganju, koje je u posjedu Srne, rekla da se ne slaže sa prijedlogom da na sjednici diskutuju o temi koju je predlagač predložio jer smatra da, s obzirom na vrlo kompleksnu situaciju i hroničan nedostatak međusobnog povjerenja u BiH, neće ničemu dobrom doprinijeti, već, naprotiv, samo će dodatno zakomplikovati stvari.

    Ona je rekla da razumije i proceduralnu stranu i pravo svakog od članova Predsjedništva da sazove ovakvu sjednicu, ali da ovdje prepoznaje političku namjeru predlagača ne da učini BiH zemljom koja će biti istinski funkcionalna i dobra prema svakom građaninu i Republike Srpske i Federacije BiH, već kao još jedan u nizu pokušaja da se ocrni Srpska i prikaže remetilačkim faktorom, a da se sakriju stvarni uzroci krize.

    Kao prvo, istakla je ona, Narodna skupština Republike Srpske je demokratska institucija u kojoj sjede poslanici izabrani na demokratskim, slobodnim i fer izborima, kako se to može čitati u raznim dokumentima onih domaćih i međunarodnih organizacija koji prate izborni proces.

    Pri tome, dodala je ona, Narodna skupština Republike Srpske nije u hijerarhijski podređenom položaju u odnosu na bilo koji drugi parlament u BiH, ali ni u odnosu na Predsjedništvo u koje su tri člana izabrana ne iz BiH kao jedne izborne jedinice, već sa teritorije dva entiteta.

    Cvijanovićeva je naglasila da Narodna skupština radi u skladu sa Ustavom, kao i da i ona radi u okviru Predsjedništva, te da nije funkcija Predsjedništva da preispituje odluke, stavove, zakone ili zaključke Narodne skupštine Srpske. Zato, kaže, ovu sjednicu i doživljava kao politikantstvo, pri čemu i zaključci do kojih bi se došlo preglasavanjem ne nameću obaveze bilo kojoj instituciji Srpske.

    Ona je rekla da se u političkom smislu uopšte ne slaže sa predlagačem ove tačke, ni po pitanju političkog stava niti po pitanju metoda rada, a konačno ni po pitanju identifikacije uzroka mnogobrojnih kriza kroz koje BiH prolazi duži niz godina.

    Cvijanovićeva je istakla da se ne slažu ni po pitanju uloge međunarodnog faktora u BiH, jer Bećirović smatra da taj međunarodni faktor treba da ispunjava njegove političke želje u obračunu sa ustavnim i konstitutivnim dijelovima BiH ili političkim akterima koji ne dijele njegove političke vizije, dok ona smatra da se problemi efikasno mogu rješavati samo kroz dijalog domaćih političkih snaga i realno sagledavanje uzroka svih problema.

    Naravno, dodala je ona, u odsustvu želje da tako sagledava stvari ili da da svoj eventualni doprinos normalnom suživotu u BiH, Bećirović je skloniji da traži akciju spoljnog svijeta, a tome bi, kaže, valjda trebalo da posluži i ova tačka dnevnog reda.

    Cvijanovićeva je ukazala da jedna isključivost uvijek pokreće drugu isključivost, i zato se danas i nalaze tu gdje se nalaze i vrte se u krug.

    Prema njenim riječima, iako je Bećirović svim problemima, i to u duhu već otrcane zapadnjačke formule, dao ime – Milorad Dodik, utisak je da on time nastoji da sakrije svoju duboko ukorijenjenu antisrpsku ideologiju, netrpeljivost prema Srbima, prema Republici Srpskoj i Srbiji, što je, naravno, veoma suprotno multietničkom karakteru BiH.

    Ona je istakla da će u ovom slučaju koristiti ustavne mehanizme zaštite.

    Prema njenim riječima, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora je u nadležnosti Predsjedništva BiH, a pošto Dejtonski sporazum jeste međunarodni ugovor, to je sfera spoljne politike. I OHR, čija se intervencija priziva je dio međunarodnog sporazuma. Zaključcima se, takođe, zahtijeva intervencija i EU, što je takođe spoljna politika. Osim toga, dodala je, zaključcima se tretiraju Srbija i Hrvatska što je takođe u domenu spoljne politike.

    Ona je naglasila da će se izjasniti protiv, čime će biti neophodno organizovati drugi krug glasanja, te je zatražila od Sekretarijata da se o tome očituje.

    Cvijanovićeva smatra da su najveći uzročnici kriza u BiH pretenzije političara iz reda jednog naroda na štetu drugih, što prepoznaje i u političkom narativu Bećirovića, a ove su pretenzije, nažalost, najčešće podržane i od spoljnog faktora, pa zato i Bećirović traži da oni djeluju protiv onih koje on ne voli, ili ne trpi u zajedničkoj zemlji, umjesto da stavi svoj politički kapacitet u svrhu pravljenja istinski multietničke, demokratske i funkcionalne države.

    Dakle, naglasila je ona, Narodna skupština Republike Srpske nije dužna da polaže račune Predsjedništvu BiH niti ono može da preispituje akte Narodne skupštine Srpske. Pošto to nije slučaj, ona je zaključila da je razlog za ovu sjednicu iznošenje političkog stava o određenih pitanjima, gdje je Predsjedništvo pretvoreno u poligon za političku raspravu.

    Ako je to namjera druga dva člana, Cvijanovićeva je navela da nema ništa protiv da to prihvati.

    Prema njenim riječima, Narodna skupština Republike Srpske nije donijela niti jedan akt kojim se narušava teritorijalni integritet BiH, ali jeste ukazala na devijacije ili razlike između onog što je propisao Ustav, i onog što postoji, a različito je, na institucionalnom planu u odnosu na taj Ustav u koji se svi zaklinju, uključujući i predlagača ove tačke dnevnog reda.

    Narodna skupština Srpske jeste, rekla je ona, ukazala da BiH nema istinski suverenitet jer, dok obaveze domaćih institucija uzurpiraju visoki predstavnici, onda je to mršav neki suverenitet, a za to nije kriva Republika Srpska. Činjenica da i Bećirović poziva na sankcije stranog faktora je upravo i dokaz ovisnosti o stranom intervencionizmu, što takođe, navela je ona, govori mnogo o BiH.

    Ona je podsjetila da Narodna skupština Republike Srpske jeste ukazivala na to da visoki predstavnici nisu Dejtonskim sporazumom, odnosno njegovim Aneksom 10, dobili prava da rade ono što su uporno radili, kao i na političku obojenost Ustavnog suda BiH, tražeći da ova institucija dobije kredibilitet i integritet koji zaslužuje.

    Na primjer, navela je ona, lider SDA je i javno govorio da su Ustavni sud sa stranim sudijama i OHR poluge bošnjačke politike i da se kao takvi moraju očuvati.

    Ona je rekla da je to prepoznato kao politički instrumentarij koji je u funkciji centralizacije BiH mimo Ustavom predviđenih procedura, te je i Narodna skupština Republike Srpske na to reagovala.

    Ukazujući da i Bećirović i stranci koji djeluju u BiH uporno govore da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, ona ga je upitala kao velikog samoproglašenog legalistu, ali i te strance, šta činiti sa odlukom tog istog Ustavnog suda BiH iz 2006. godine u kojoj je rekao da visoki predstavnici moraju biti verifikovani u Savjetu bezbjednosti UN, ili smatraju da odluke tog suda treba da budu poštovane samo kad se njima ostvaruje njihov politički cilj protiv Republike Srpske?

    To je rekao Ustavni sud BiH, navela je ona, i time i on doveo u pitanje legalitiet i legitimitet čovjeka čije reakcije i sankcije Bećirović proziva.

    Činjenica da neki domaći političar proziva strane intervencije i sankcije protiv drugih domaćih političara, istakla je ona, pokazuje ili da on ne vjeruje u državu koju navodno brani ili da nije sposoban za politički dijalog na unutrašnjem planu, a oni koji ih primjenjuju samo dokazuju da žele da BiH bude u vječnoj krizi.

    Cvijanovićeva je rekla da vjeruje da je moguće stvari rješavati dijalogom ako to svi žele, ukazavši da je EU strateški partner BiH iako bi željela da je ona pravednija i realnija nego što jeste.

    Ona je pojasnila da dijalog podrazumijeva da se ne vrše zloupotrebe i ne pravi politikantstvo od institucije u kojoj bi trebalo rješavati stvari.

    To isto znači, dodala je, da ne može ni Ministarstvo inostranih poslova niti bilo koje drugo ministarstvo u Savjetu ministra ili bilo koja druga služba na nivou BiH da na jedan način tretira Bećirovića, a na drugi način nju, jer je to uzurpacija ovlaštenja i selektivan pristup, a to se dešava.

    To ne znači, dodala je ona, da Bećirović može da igra političke igre i zaobilazi zakon samo da bi, primjera radi, spriječio da Srbin dođe na čelo Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, jer ako to radi, a radi, onda zaista produbljuje sumnju da želi komandnu strukturu tih Oružanih snaga razvijati u monoetničkom duhu, umjesto da štiti njihov multietnički karakter, pri čemu su sva mjesta dostupna svima, a ne samo jednima.

    Ona je istakla da nema stvarne prijetnje po mir ni u BiH niti u regionu, te da nema ni secesije, čime Bećirović nastoji privući međunarodnu pažnju.

  • Predsjedništvo BiH usvojilo dva sporazuma iz okvira Berlinskog procesa

    Predsjedništvo BiH usvojilo dva sporazuma iz okvira Berlinskog procesa

    Predsjedništvo BiH usvojilo je dva sporazuma iz okvira Berlinskog procesa.

    Usvojen je Sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu, te Sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, dentalne medicine i arhitekata.

  • Razlog sukoba sa Stevandićem: Rankićev sin vozio službeni auto s treptačima

    Razlog sukoba sa Stevandićem: Rankićev sin vozio službeni auto s treptačima

    Jedan od razloga svađe između predsjednika i potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i Petka Rankića je i taj što je Rankićev sin navodno koristio službeni vozilo sa treptačima za koje nema dozvolu.
    Sve je počelo zbog toga što je Rankić kao potpredsjednik tražio određene privilegije, a što mu je Stevandić uskratio, te mu je pomenuo i činjenicu da je Rankićev sin David na svojim društvenim mrežama objavio snimak na kojem se vidi da vozi službeni automobil sa treptačima.

    Stevandić je upozorio Rankića da on nema pravo da koristi treptače i da neće tolerisati takvo ponašanje.

    Rankić u izjavi za medije kaže da njegov sin vozi “rendž rover” od 200.000 i Mercedes od 113.000 evra i ne pada mu na pamet da vozi “škodu”.

    “Ja sam vozio tu “škodu”, on je malo snimao, išli smo za Banjaluku”, kazao je Rankić.

  • Dodik: Predložiću zakon za proglašenje neprijatelja Republike Srpske

    Dodik: Predložiću zakon za proglašenje neprijatelja Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će u narednim danima predložiti uvođenje zakona kojim će biti stvoreno pravo za proglašavanje neprijatelja Republike Srpske.

    “Da budu zapisani u istoriji kao neprijatelji srpskog naroda i Republike Srpske i Ustava BiH. Sve su strane sudije bile protiv Ustava BiH”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    On je istakao da je sve besmisleno ukoliko Republika Srpska izgubi imovinu, navodeći da neće dopustiti narušavanje prava Srpske i da je njegova odgovornost da štiti budućnost Republike.

    Dodik je rekao da je u BiH na sceni kontinuirano političko sukobljavanje na pitanjima koja neko ko se bori za suverenu BiH ne bi trebalo da postavlja jer nema suverene zemlje ako u njoj odlučuju stranci nego se to zove, po svim teorijama, protektorat.

    “Mi nismo spremni na taj način da ovde egzistiramo. Republika Srpska čim dođe u poziciju da se podigne, razvije ili da napravimo novi iskorak u razvoju, istog trenutka se nađu međunarodne aktivnosti koje to sprečavaju”, istakao je Dodik.

    On je naveo da se intervencionizam u sprečavanju Srpske da napravi iskorak pojavljuje dugi niz godina.

    “Posljednja karika jeste priča o imovini. Da bi spriječili Republiku da napravi iskorak, onda se pokušava produkovati problem oko imovine. Onda je tu i Ustavni sud, lažni visoki predstavnik i naravno ovi iz Sarajeva koji su servilni u pogledu toga da naprave unitarnu BiH. To je sinhronizovani napor koji čine stranci i dio podaničkog političkog Sarajeva koji idu za tim da tu smetnju, po njima, koja se zove Republika Srpska, ako ne mogu da je ukinu, onda da je do te mjere obesmisle da ona sama će sebe ugasiti”, rekao je Dodik.

    Predsjednik Republike je istakao da se to obesmišljavanje vrši na pitanju imovine, navodeći da tu neće biti dogovora.

    On je rekao da je dio međunarodne zajednice protiv Republike Srpske kako bi onemogućili kompaktnost i razvoj srpskog nacionalnog bića na ovim prostorima, ali da srpski narod osjeća snažnu nacionalnu pripadnost i identitet i od toga ne može da odustane.

    Dodik je naveo da srpski narod ne smije izgubiti svoje nacionalno obilježje i pravo da postoji Republika Srpska jer je srpski narod ovdje zasluženo istorijski i Srpska je narodna volja.

    “Ono što bi oni trebali da urade, a to njima najmanje odgovara, jeste da nas puste na miru i da mi pokažemo da možemo da napravimo uzlet”, rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da će srpska nacionalna ideja živjeti i poslije njega.

    “Ostajemo uporni u tome da očuvamo naša prava koja smo dobili, da očuvamo našu autonomiju koju smo dobili, prava da Republiku Srpsku razvijamo onako kako može”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je BiH užasno složena zemlja, podijeljena i da se ne može objediniti nasiljem međunarodne zajednice.

    Dodik je istakao da će Republika Srpska ostati sa svojom imovinom i institucijama, uprkos tome što je ovo težak period u kojem su neki pomislili da je sukob Rusije i Ukrajine prilika da “ovdje poravnaju” ili da, kako to na Zapadu vole da kažu, završe nezavršeni posao.

  • Saznajemo: Rankić tražio da mu Narodna skupština finansira privatne troškove

    Saznajemo: Rankić tražio da mu Narodna skupština finansira privatne troškove

    Jedan od razloga svađe između predsjednika i potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića i Petka Rankića je i taj što je Rankićev sin navodno koristio službeni vozilo sa treptačima za koje nema dozvolu.

    Međutim kad ne vozi službeni auto, Rankićev sin se može pohvaliti impresivnim voznim parkom, koji ima zahvaljujući višemilionskoj imovini njegove porodice, a njegov otac može da se pohvali kako je primjer bahatosti. Kako saznajemo, Petko Rankić je od predsjednika Narodne skupštine tražio da država njemu i njegovom vozaču finansira troškove puta i smještaj iako su u pitanju bile privatne posjete. Predsjednik Stevandić odbio je zahtjev Rankića kao neosnovan i neprimjeren, što izazvalo negodovanje Rankića, koji je nakon toga odlučio da sabotira sastanak.

    Treba imati na umu da je samo nekoliko dana ranije Rankić je pravdao bahatost svoga sina izjavivši da on nikad ne bi vozio službenu Škodu kad ima, kako i sam navodi “ Rendž rover od 200.000 i Mercedes od 113.000 evra”

    Rankićevi prohtjevi i bahatost izazvali su ogorčenje javnosti, koji smatraju da je to neprimereno. Oni su ukazali da bezobrazluk Rankića ne poznaje granice i da može da priušti da sam plati svoje putne troškove i da nema potrebe da država finansira njegove prohtjeve i luksuzni život.

  • Dodik: Prijedlog upućen u Brisel – tražimo da se 14 prioriteta zajedno rješava

    Dodik: Prijedlog upućen u Brisel – tražimo da se 14 prioriteta zajedno rješava

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je prijedlog iz Srpske za rješavanje situacije u BiH upućen u Brisel.

    Prijedlog podrazumijeva da se konstatuje ono što u Ustavu stoji, a to je da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, podijeljena teritorijalno po principu 49:51 i da to trebamo uvažavati, kao što trebamo uvažavati konstitutivnost naroda. To je osnova na kojoj BiH može da ide dalje – rekao je Dodik u Banjaluci.

    On je naveo da je u operativnom smislu predloženo da se stave na razmatranje sva otvorena pitanja, odnosno da se 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije zajedno rješava.

    • EU očekuje da prihvatimo 14 preporuka i tri da usvojimo kao dokaz kretanja, ali mi smatramo da je to namjerno izabrano, a da je namjerno ostavljena jedna od preporuka koja govori o rješavanju problema stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Naše pitanje je logično – ako imate 14 preporuka u kojima to stoji, zašto ste izdvojili ove tri, a ovu niste – rekao je Dodik.
  • Bukejlović o kriminalizaciji klevete: Vlada RS ne ignoriše stavove javnosti

    Bukejlović o kriminalizaciji klevete: Vlada RS ne ignoriše stavove javnosti

    Naslovi u nekim medijima su doveli do toga da je javnost dobila pogrešne informacije da Vlada RS ignoriše stavove javnosti kada su u pitanju Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, rekao je Miloš Bukejlović, ministar pravde RS u uvodnom obraćanju o tački u kojoj se govori o vraćanju kriminalizacije klevete na sjednici Narodne skupštine RS.

    “Činjenica je da je javnost od samog početka imala aktivno učešće u ovom tekstu i primjedbe i sugestije javnosti su prihvaćene tokom javne rasprave u četiri grada RS. Time je potvrđena maksimana posvećenost Ministarstva jer smo prisustvovali na svim javnim raspravama i aktivno učestvovali u svim diskusijama. Kroz određene medije i naslove se pokušala napraviti atmosfera da Vlada ignoriše mišljenje javnog mnijenja i da se pogoduje pojedincima a ne svim građanima”, rekao je Bukejlović.

    On je rekao da zakon poštuje ustavno pravo i prava koja proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima o slobodi medija, ali isto tako da je u javnom prostoru značajno prisutno vrijeđanje privatnosti pojedinaca.

    “Svako pravo kao i ovo ne smije biti korišteno suprotno ciljevima i kao načelo u tom smislu čast i ugled ne mogu biti manje značajno pravo u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo”, rekao je Bukejlović.

    On je istakao da je demkrimnalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivično-pravna zaštita za klevete.

    Bukejlović je istakao da su usvojene i neke primjedbe u Prijedlogu u odnosu na Nacrt.

    Naglasio je da su utvrđeni izuzeci da se kazna do godinu dana može zamijeniti novčanom kaznom, osim u pojedinim težim krivičnim djelima.

    Djelimično je prihvaćeno, kako je rekao, i da se briše krivično djelo uvrede, a da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, kao i da su značajno smanjene novčane kazne.

    Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, je rekao da 20 članica EU ima kriminalizaciju klevete i da ni na jednoj raspravi koju je imao s suprotnom stranom nije čuo nijedan uvjerljiv argument da se ovaj zakon povuče. Rekao je da ni zakonodavstvo EU ni Evropska konvencija o ljudskim pravima ne sprečavaju da se ovakav zakon donese jer, kako je istakao u EU ne postoje zakoni koji se time bave a konvencija omogućava ograničavanje sloboda u određenim uslovima.

    Naglasio je da ih je Johan Zatler, šef Delegacije EU, obavijestio da iako to jeste tako u EU, da pravosuđe u BiH nije dobro kako bi na pravi način procesuiralo ovakve predmete.

    “Činjenica je da je pravosuđe pravno izdvojeno iz domena našeg odlučivanja. Da li je odgovornost i obaveza nas poslanika da li će i kako pravosuđe procesuirati ili ne. Mi donosimo zakon i dajemo alat pravosuđu da se bori protiv ugrožavanja ljudskog dostojanstva. O tome će odlučivati neko koga mi nismo birali i ne može se reći da je ovo anticivilizacijski zakon”, rekao je Mazalica.

    Dragomir Vasić, je ispred Kluba SDS-a rekao da je pritisak medija, nevladinih organizacija i opozcije urodio plodom jer jer je, kako je rekao, prijedlog značajno izmijenjen u odnosu na nacrt, uključujući manje novčane kazne, uvođenje izuzetaka, te izbacivanje uvrede kao krivičnog djela.

    „Ipak ostalo je krivično djelo klevete koje je danas ostala predmet spora u javnosti ali sada je nešto mirnija atmosfera za razgovor o ovome“, rekao je on.

    On je rekao da je idalje sporno to da o krivičnim djelioma protiv ugleda i časti odlučuje javni tužilac a ne lice potogđeno klevetom i dodao da je moć idalje prevelika. Dodao je da u zakonu postoje i dobre odredbe, ali da je uslov za to da postoji razvijeno, demokratsko društvo s nezavisnim i nepristrasnim pravosuđem koje bi građane štitilo od upliva politike u rad pravosuđa.

    „Taj strah od političke zloupotrebe od strane vlasi je veliki i u prilog mu ide i to što su pojedine odredbe vrlo neprezicne, široko i nejasno formulisane i time ostavljaju veliki prostor za tumačenje. Zakonska norma mora biti jasna svima i onom ko hoće da počini krivično djelo i sudu koji treba da sankcioniše nezakonito ponašanje“, rekao je on.

    Naveo je nekoliko primjera koji, po njemu, pokazuju kako su pojedina djela neprecizno formulisana, što sve može dovesti do zloupotrebe. Naglasio je da postoje odredbe koje su u koliziji jedna s drugom, te da i te odredbe mogu dovesti do problema u samom postupku.

    Rekao je da SDS neće podržati ovaj zakon, i to iz dva razloga. Jedan je, kako je rekao, strah od zloupotrebe vlasti prema pravosuđu, a da je drugi razlog da ovo nije momenat za donošenje ovog zakona zbog trenutne krize i pitanje finansijske situacije u RS.

  • BiH implementirala tek manji dio obaveza

    BiH implementirala tek manji dio obaveza

    Bosna i Hercegovina je implementirala tek manji dio političkih smjernica za prošlu godinu koje su dogovorene na Ekonomskom i političkom dijalogu zemalja zapadnog Balkana i Turske s EU.

    Ovo je istaknuto u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zapadni Balkan i Tursku, koji je objavljen u petak i odnosi se na drugi kvartal 2023. godine.

    Zbog ove činjenice, kako je naglašeno, dogovoren je novi set preporuka koji bi u 2023. godini trebalo da, između ostalog, obezbijedi ciljanu podršku BiH i ostalim zemljama u vezi s pomoći ranjivim domaćinstvima zbog visokih cijena energenata.

    “U preporukama se ističe potreba za više javnih investicija, poboljšanjem prikupljanja poreza, boljim nadzorom nad tekućim obavezama, jačanjem analitičkih kapaciteta institucija koje su odgovorne za fiskalne politike, kao i za unapređenjem statistike u polju makroekonomije”, naglašeno je u ovom izvještaju. Inače, ovo je tek drugi izvještaj ovog tijela koji BiH tretira kao zemlju kandidatkinju za članstvo u EU, s obzirom na to da je kandidatura dobijena tek krajem prošle godine.

    Industrijska proizvodnja u BiH je u aprilu, kako je istaknuto, pala za čak devet odsto, te za dodatnih 1,7 odsto u maju, i to nakon pada od 2,5 odsto u prvom kvartalu.

    “Trenutni ekonomski indikatori potvrđuju dalje usporavanje ekonomskih aktivnosti u drugom kvartalu”, naglašeno je u ovom izvještaju.

    Podsjetili su da je 5. jula Direkcija za ekonomska planiranja prezentovala ekonomske izglede za period do 2026. godine, koji projektuje ekonomski rast na tri odsto u ovom periodu. Procjena je zasnovana na trendovima rasta potrošnje građana i u manjoj mjeri na investicijama.

    “Zbog pozitivnog razvoja situacije na međunarodnim tržištima hrane i energenata očekuje se da će se potrošačka inflacija smanjiti na 3,1 odsto u 2024. godini i dalje na 1,9 odsto u 2026. godini.

    Što se tiče zaposlenosti, došlo je do nastavka registrovanja novozaposlenih lica, i to od 1,4 odsto u odnosu na isti period lani u prvom kvartalu i 0,5 odsto u drugom kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine.

    “Tendencija otvaranja novih radnih mjesta pomjerena je s građevinarstva na hotelijerstvo i hranu, kao i na informacione tehnologije i komunikacije”, naglasili su oni u izvještaju.

    Osim toga, broj registrovanih nezaposlenih pao je za devet odsto u odnosu na isti period lani, ali oni upozoravaju na trendove koje su zapazili i u ranijim izvještajima, da je mnogo veći broj nezaposlenosti u odnosu na novozaposlene zapravo pokazatelj pada broja ukupne radne snage. Iako ovog puta to nije pomenuto, u ranijim izvještajima je istaknuto da je u BiH prisutan veliki odliv radne snage.

    Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne” da pad industrijske proizvodnje u BiH nije iznenađenje jer je on prije svega uzrokovan padom potražnje iz zemalja Evrope, koji su glavni partneri domaćoj industriji. Ističe da je osnovni uzrok toga rat u Ukrajini i da će tendencije u toj zemlji dalje uticati na eventualni oporavak industrije.

    Što se tiče ciljane podrške BiH, Pavlović kaže da je osnovni problem nekompatibilnost projektnih procedura EU i onoga što domaće vlasti mogu da ponude, i da se zato često dešava da se ponuđena sredstva ne iskoriste.

    “Ljudi u institucijama koji se time bave retko ili teško mogu da razumeju kojim putem treba da idu”, kaže on.