VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Vulić: Pismom na pismo – očajnički potez “trojke” uz pomoć njihovog prijatelja Marfija

    Vulić: Pismom na pismo – očajnički potez “trojke” uz pomoć njihovog prijatelja Marfija

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da je pismo, koje su uputili poslanici i delegati samoprozvane “trojke” institucijama EU i SAD, reakcija američke Ambasade u BiH koja je samo njih potpisala.

    Vulićeva je naglasila da je pismo napisano amaterski i uličarski, u već poznatom stilu slijepih poslušnika Majkla Marfija, odnosno izaslanika SDA zaposlenih u Ambasadi SAD u Sarajevu.

    • “Trojka” i jeste sastavljena većinom od bivšeg kadra SDA i u suštini nastavlja politiku te stranke iz koje su iznikli. S obzirom da u SDA nisu mogli da dobiju pozicije koje su toliko željeli, napravili su neke svoje male partije sa novim nazivima ali istom politikom – stvaranje unitarne BiH i uništenje Republike Srpske – naglasila je Vulićeva.

    Јedno je uvijek sigurno, istakla je Vulićeva, većina bošnjačkih političkih partija, zajedno sa Marfijem, uvijek je u koaliciji kada treba iznositi laži po svijetu o Republici Srpskoj.

    • Njihov cilj je već svima jasan – unitarna BiH, pa nikako ne iznenađuje pokušaj pravdanja i salve laži na račun Milorada Dodika iznesenih u pismu, a koje je samo pokazalo njihovu nemoć i očaj. Njihove reakcije na pismo koje smo uputili mi, srpski parlamentarci, potvrdile su da je Republika Srpska pogodila u metu i potpuno ogolila stvarno stanje u BiH – konstatovala je Vulićeva.

    Dok nteresna grupa, samoprozvana “trojka”, rekla je Vulićeva za Srnu, potpisuje pisma američke Ambasade u BiH i nastupa prema Srpskoj i predsjedniku Dodiku po uputama Marfija, u Kantonu Sarajevo i Federaciji BiH sve stoji na klimavim većinama.

    • Umjesto što pokušavaju da drugima nanesu zlo, služeći se raznim lažima, bolje bi im bilo da pogledaju šta im se dešava u entitetu i kantonima. Uvijek je bilo: Ko drugom jamu kopa sam u nju pada – poručila je Vulićeva.
  • Cvijanović: Srpska se bori za ustavnost BiH više od onih koji se u nju zaklinju

    Cvijanović: Srpska se bori za ustavnost BiH više od onih koji se u nju zaklinju

    Srpski član Predjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da Republika Srpska nije remetilački faktor i da se bori za ustavnost BiH više od onih koji se zaklinju u BiH.

    “Imate paradoksalnu situaciju da neki kojima su puna usta BiH gaze Ustav BiH, jer im se ne sviđa. Ovdje nije stvar da li vam se nešto sviđa ili ne, nego da li ste legalista ili ne i da li ste neko ko manipuliše ili neko ko poštuje ono što je propisano”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da Republika Srpska ne vrši nikakvu manipulaciju u vezi sa tim stvarima.

    “Vrlo dosljedno zagovaramo mnogo godina da treba da se poštuje slovo Dejtonskog sporazuma i Ustav, te ono što je propisano Aneksom 10 kada je riječ o visokim predstavnicima”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da politika Republike Srpske nije borba protiv vjetrenjača, te dodala da Srpska traži da se provodi Ustav i bori se protiv devijacija koje su napravljene u BiH.

    Da je pozicija visokog predstavnika ostala u skladu sa onim kako je propisana i kakav je mandat dobio prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, kaže Cvijanovićeva, ne bi bilo nikakvih problema.

    “To bi bili ljudi koji koordinišu, olakšavaju naše napore da dođemo do određenih rješenja. Sva funkcija je svedena u to. To što su oni postali poslije, na osnovu određenih drugih akata koji nisu uopšte predviđeni Dejtonskim sporazumom predstavlja ruganje međunarodnom pravu”, istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da je činjenica da su ljudi koji su obavljali pozicije visokih predstavnika nesamostalni, da imaju iza sebe mentore, da su iskrivili međunarodno pravo, izašli iz svog mandata, te sankcionisali i smijenjivali ljude sa određenih funkcija, a da na to nemaju pravo.

    “Nisu dobili mandat da donose zakone, a oni uporno donose odluke kojima se nameću zakoni. Ovo je postala jedna ludnica koja je kulminirala sa Kristijanom Šmitom koji je, tvrdim, jednak problem za BiH kakav je skoro i za EU”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Ona je dodala da je ono što je postala pozicija visokog predstavnika smetnja za BiH i EU, napominjući da nema ništa lično protiv Šmita.

    Govoreći o Ustavnom sudu BiH, Cvijanovićeva je istakla da ova pravosudna institucija treba da radi kao ozbiljno tijelo sa velikim integritetom, koje je izolovano od različitih političkih i drugih uticaja, te brani ustavnost i štiti Ustav.

    Ona je napomenula da nije normalno da u Ustavnom sudu BiH budu strane sudije.

    “LJudi su kreirali ustavna rješenja, umjesto da su štitili postojeća. Kada mi to kažemo, kažu vi rušite BiH. Ne, rušim nakaradonost, zato što hoću da se poštuje BiH sa svojim Ustavom, sa svoja dva entiteta, tri konstitutivna naroda i svim građanima koji u njoj žive. Ne date mi da to poštujem, jer kroz praksu pokazujete i donosite dvostruke standarde, iskrivljene stvari i slično”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da podržava BiH u kojoj će demokratski izabrani predstavnici donositi demokratske odluke i snositi odgovornost za svoje postupke.

    “Pokušavamo da stvari dovedemo u normalne tokove. Naše kolege iz Sarajeva po svijetu pričaju kako će ovdje biti rata. Kakvog rata? Ko će ratovati? Imate Oružane snage BiH za koje je zaduženo Predsjedništvo BiH i bilo kakva odluka da bi se donijela potreban je konsenzus tri člana. U situaciji da neko nekog ovdje na unutrašnjem planu napadne, vi nemate odluku Predsjedništva da Oružane snage mogu djelovati. Da budemo jasni, to je trokomponentna oružana snaga”, rekla je Cvijanovićeva i poručila da rata neće biti.

    Cvijanovićeva je istakla da je u BiH potrebno više dijaloga i da svi građani treba zajednički da grade zdravo društvo bez involviranosti zluradih stranih diplomata.

    “Što prije da se vratimo na staze ustavnosti i očuvamo mir. Mir je dragocjen. Dragocjen je i ekonomski i socijalni razvoj i to treba vratiti u normalne okvire. Kada se i ove diplomate malo svedu u svoje okvire i postanu pristojniji, mislim da mi onda možemo napraviti potencijalni prvi korak, pa onda i drugi i treći”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da je u BiH potrebno napraviti bazu za normalan dijalog, jer će se onda smanjiti uticaj mešetara i apetiti nekih koji žele da uzmu nešto što im ne pripada.

    Cvijanović: Očekujem podršku u EU i u svijetu u borbi protiv radikalizacije
    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu tokom razgovora u Parizu prenijela da je BiH bila najveći izvoznik boraca na strana ratišta po glavi stanovnika u Evropi i da očekuje podršku EU i svih država svijeta koje se bore protiv radikalizacije.

    Cvijanovićeva je rekla da je francuskom predsjedniku prenijela da je BiH prošla kroz težak period u okviru kog je bilo i borbe sa ozbiljnom radikalizacijom društva, podsjetivši da je i Bi-Bi-Si pisao da je BiH kolijevka modernog džihada.

    “Rekla sam da su to sve stvari koje smo morali da prebrodimo kao i da očekujemo da u budućem periodu imamo podršku ne samo Francuske, već i EU, te svih država svijeta koje se bore protiv takve radikalizacije, da svi zajedno budemo na istom fonu”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je Makronu rekla da Republika Srpska nije nikakav remetilački faktor, da joj nije sporan ni Dejtonski sporazum, ni BiH, ali da postoje oni koji to nastoje tako predstaviti.

    “Posjeta Pariza je bila dobra prilika da pojasnim Makronu kakva je pozicija Republike Srpske, šta su određene nedoumice, neslaganja, te šta su izmišljene priče koje Srpsku i njeno rukovodstvo prate niz godina”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Ona je navela da su članovi Predsjedništva BiH imali Makronovu pažnju, na čemu mu je zahvalna, te da je istakla da se ne slaže sa pojavom da neki neizabrani stranac može da mijenja zakone ili smjenjuje ljude u BiH, kao što je to bilo u prošlosti, te da EU ne treba da žmuri na takvu pojavu.

    Cvijanovićeva je navela da su tokom posjete Francuskoj članovi Predsjedništva iznijeli svoje stavove koji su u mnogim stvarima vrlo različiti, ali da to nije iznenađenje za Makrona i da misli da je to i očekivao.

    Prema njenim riječima, “sastanci ovakog tipa služe za optuživanje Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika, koji se spominje 200-300 puta u kratkom vremenskom periodu”.

    “Druga dva člana Predsjedništva imaju svoju vizuru BiH, a ja sam govorila sa pozicije Republike Srpske”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je zadovoljna i programom koji je imala u Parizu, a i učinkom, jer nije baš česta prilika da članovi Predsjedništva imaju mogućnost da se sastaju sa državnicima tog ranga.

    Ona je navela da Makron vidi zapadni Balkan kao dio EU, jer postoji strateško opredjeljenje njenog širenja, s obzirom na nove geopolitičke okolnosti.

    Prema njenim riječima, Makron je ukazao na činjenicu da i EU prolazi kroz reforme, da i danas postoji problem da se 27 članica usaglasi oko određenih pitanja, te da bi usaglašavanje bilo još teže sa zemljama zapadnog Balkana ili nekog drugog prostora i da sve to podrazumijeva prolazak kroz proces modernizacije EU.

    “Strateško opredjeljenje širenja EU postoji, s obzirom na nove geopolitičke okolnosti, a i Makron je na liniji svega toga, ali se moraju ispoštavati prethodni uslovi, što razumijem”, istakla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o sastanku sa grupom poslanika u Narodnoj skupštini Francuske koju je predvodila predsjednik poslaničke grupe Nacionalnog okupljanja Marin le Pen, Cvijanovićeva je rekla da je riječ o zanimljivom razgovoru, s obzirom na snagu koju oni imaju, kako u nacionalnom parlamentu Francuske, ali i u Evropskom parlamentu.

    “Zanimljivo je da se razgovara sa različitim akterima, a zanimljiv mi je i pogled u vezi sa novim procesima koji se dešavaju u Francuskoj, EU, pa i na zapadnom Balkanu”, navela je ona.

    Cvijanovićeva je dodala da BiH ne popunjava “centralni prostor interesovanja EU”, što je nekad dobro, a nekada loše.

    “Ako ne popunjavate nečiji centralni prostor, onda se vama bave diletanti, trećerazredni, ili šestorazredni službenici koji kreiraju određene politike ili stavove tih institucija prema vama, što zna da bude loše”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, današnji svijet ima daleko većih problema i stvari koje privlače pažnju međunarodnog faktora, bilo da je riječ o zemljama pojedinačno ili grupama zemalja u određenim organizacijama.

    Cvijanovićeva je nazvala glupostima tvrdnje da je predsjednik Rusije Vladimir Putin zadužio Republiku Srpsku da se u BiH otvori žarište, ističući da je riječ o dijelu matrice kojom se manipuliše određenim stvarima da bi se dalo pokriće za lične nečasne radnje, ali da je istovremeno besmisleno i bezobrazno.

    “Uvijek se nastoji nekome nešto imputirati da bi taj drugi opravdao aktivnosti ili svoj stav prema tome. To su bile lažne kvalifikacije i sad u BiH i svugdje u svijetu imate dvostruku raspravu”, rekla je srpski član Predsjedništva.

    Ona je naglasila da je gdje god se uvodila demokratija na “zapadnjački način” nastao haos – zemlje su postale razrušene.

    “I kod nas je nered postao veći, zato što smo imali involviranost stranog faktora na taj način”, rekla je Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o ministrima inostranih poslova u Savjetu ministara i njihovom radu, Cvijanovićeva je istakla da oni nisu kreatori spoljne politike BiH, već bi trebalo da sprovode ono što im Predsjedništvo kaže da je stav BiH, ali da se to ne poštuje čitav niz godina kada je na poziciji ministra neko iz bošnjačkog naroda.

    Ona je navela da je činjenica da Predsjedništvo nema jedinstven stav kada su u pitanju spoljno-političke stvari, kao ni u domenu odbrane, ali da postoji procedura kako se dolazi do toga da je nešto stav.

    “Ja samo tražim da se poštuju procedure i da sve što neko iznosi u tom kapacitetu, pribavljajući sebi nadležnost koju nema, smatram da je to lični, a ne stav institucija BiH”, istakla je Cvijanovićeva.

  • Crnadak: Definitivno, Dodik i Šmit su se sastali i postigli dogovor

    Crnadak: Definitivno, Dodik i Šmit su se sastali i postigli dogovor

    “Sad je definitivno, Šmit i Dodik su održali sastanak, koji je prerastao u druženje i postigli su dogovor”, tvrdi potpredsjednik PDP Igor Crnadak.

    Podsjećamo, u javnosti se već danima šuška o susretu Dodika i Šmita u Laktašima. Lider PDP, Branislav Borenović, pozvao je Dodika da kaže da li je nazdravljao sa Šmitom u “bakinačkim kafanama”.

    Međutim, Dodik tvrdi da se radi o prežvakanim starim lažima.

    – To je bilo 2010. godine. Bio sam predsjednik Republike. Tražili su iz EU da se uvedu reforme koje bi mogle da koštaju našu poljoprivrednu proizvodnju preko 300 miliona na godišnjem nivou.

    Pošto za to nismo dali saglasnost, iz njemačke Savezne vlade su tražili da se sastanem sa ministrom za poljoprivredu. Tada sam se sastao sa legalnim ministrom njemačke Savezne vlade za poljoprivredu koji se zvao Kristijan Šmit.

    To nema nikakve veze sa njegovim imenovanjem vezano za ovu lažnu funkciju – rekao je Dodik gostujući na jednoj TV.

  • Stevandić: Izvještajem Evropske komisije o napretku BiH nastavljeno političko uslovljavanje

    Stevandić: Izvještajem Evropske komisije o napretku BiH nastavljeno političko uslovljavanje

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci da je izvještajem Evropske komisije o napretku BiH nastavljeno političko uslovljavanje.

    “To je isti izvještaj u kome se navodi da je Ukrajina napredovala u poštivanju ljudskih prava. Oni tamo ljude vezuju za bandere i bičuju ih, te protjeruju sveštenike iz crkve, što dovoljno govori”, rekao je novinarima Stevandić.

    On je istakao da ovakvih stvari u BiH nema, iako su joj upućene kritike, a Ukrajini nisu.

    “To je rezultat geopolitičke strategije, a ne zrelosti jednog društva”, rekao je Stevandić.

    Kada je riječ o ekološkoj zaštiti Republike Srpske, Stevandić smatra da Vlada i Narodna skupštine moraju sačiniti ukupan master plan zaštite

  • “Dodik o posjeti Šmita Bakincima ćuti kao i u slučaju Milanović”

    “Dodik o posjeti Šmita Bakincima ćuti kao i u slučaju Milanović”

    • Кada se kaže istina, onda – muk. Takva je praksa Milorada Dodika kada se otkrivaju njegove zakulisane raznje, pa je indikativno što on ne reaguje na navode o njegovim mogućim sastancima sa Кristijanom Šmitom.

    Ovo je rekao Milanko Mihajilica, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, referišući se na izjavu predsjednika PDP Branislava Borenovića da je Dodik sjedio sa Šmitom “u bakinačkim lokalima”.

    • Javnost, koju obojica sluđuju svojim „sukobima“ već mjesecima, mora da zna da li se Dodik sastajao sa svojim navodnim protivnikom Šmitom. Da li je bio i sa njemačkim migrantom, kako ga naziva, tamo gdje je potvrđeno da se sastajao i sa svojim prijateljem Zoranom Milanovićem nakon što je on slavio zločinačku akciju “Oluja” – pita Mihajilica.

    Mihajilica ističe da Dodik komentariše sve i svašta, tako da nekada djeluje kao besposlena baba koja „visi“ po društvenim mrežama.

    • Reaguje na svaku pojavu, ali očigledno se ućuti na navode koji su, u svjetlu statusa Кristijana Šmita i njihovih svakodnevnih prepirki, vrlo ozbiljni. Pozivam Dodika i Šmita da na ovo odgovore. Pored svega, jasno je i da je istina o Dodikovom i Šmitovom odnosu potpuno razotkrivena kada je, nakon najkorumpiranijih izbora u istoriji višestranačja u BiH, Šmit izjavio da je bilo manjih neregularnosti. Tako je nelegitimni legitimisao lažnu pobjedu lažnog predsjednika, pa je čak zaslužio i udarni termin na RTRS, a čini se, poslije svega što je uradio za Dodika, i koju „Đedovaču“ u sred Bakinaca. Takođe, pozivam i RTRS i Dodika da objasne otkud Šmit na javnom servisu, jer ni to nije bilo moguće bez zelenog svjetla iz Dodikovog kabineta – poručio je Mihajilica.
  • Nešić: Konakoviću, svoju nesposobnost ne pokušavaj prebacivati na druge

    Nešić: Konakoviću, svoju nesposobnost ne pokušavaj prebacivati na druge

    Povodom jučerašnjeg saopštenja ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića da “MIP BiH pruža aktivnu podršku Ministarstvu bezbjednosti BiH nadležnom za proces evakuacije državljana BiH iz Gaze”, ministar bezbjednosti Nenad Nešić zamolio je Konakovića da svoju nesposobnost da pravovremeno pomogne državljanima BiH, što je zakonska obaveza MIP-a, ne pokušava sakriti iza Ministarstva bezbjednosti.

    Demagogija i pozerstvo ministra Konakovića nisu ni od kakve pomoći državljanima BiH u Gazi. Problem je očito nastao kada se trebalo konkretno i efikasno raditi. Sramota je za BiH da je više državljana BiH iz ratom zahvaćenog područja evakuisao ministar inostranih poslova Srbije nego ministar inostranih poslova BiH. Nadležnost MIP-a BiH je, prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, zaštita državljana BiH na privremenom boravku u inostranstvu – ističe ministar Nešić.

    Diplomatsko-konzularna predstavništva u Egiptu, Izraelu, Јordanu i Kataru, objašnjava on, obavezna su da pomognu državljanima BiH i da im obezbijede putni list ukoliko nemaju važeću putnu ispravu.

    • Ako su se pojavili neki rođaci rođaka koji nemaju državljanstvo BiH, a koje Konaković takođe želi da dovede u BiH, naravno da će Granična policija, Služba za poslove sa strancima i Ministarstvo bezbjednosti uraditi sve bezbjednosne provjere jer je u suštini riječ o migrantima. Ne pada nam na pamet da bez bezbjednosnih provjera ovdje puštamo strane državljane koji dolaze iz ratnih područja na kojima djeluju terorističke organizacije – naglašava ministar bezbjednosti Nenad Nešić.

    On dodaje da ministar inostranih poslova Elmedin Konaković nije dostavio Ministarstvu bezbjednosti spisak od 54 osobe koje žele evakuaciju u BiH, pri čemu su svega njih 19 državljani BiH.

    • Da nam je dostavio ta imena, svakako bi mu odmah dali informaciju da li među njima ima lica, stranih državljana, kojima ne treba dozvoliti da uđu u avion za BiH. Ovako, na granici ćemo izvršiti provjeru tih lica i postupiti u skladu sa zakonskim propisima – navodi Nešić.

    Nešić je poručio Konakoviću da se ubuduće ne krije iza Ministarstva bezbjednosti i svoju nesposobnost ne pokušava populistički prebacivati na druge.

    • Mišljenje Evropske komisije jasno kaže ko efikasno radi svoj posao i rješava probleme. Ministarstvo bezbjednosti. Ubuduće kolegi Konakoviću savjetujem – kada nešto ne zna da uradi neka nam se slobodno obrati za savjet, rado ćemo mu pomoći. Pozerstvo i populizam su kratkog vijeka. Mi u tome ne želimo da se takmičimo, ali smo spremni na takmičenje u rezultatima rada – poručio je Nešić.
  • Fenomen beskonačnog političkog prepucavanja u BiH i kakav uticaj ima na narod

    Fenomen beskonačnog političkog prepucavanja u BiH i kakav uticaj ima na narod

    „Kada Konaković zaigra za BiH, tada BiH najviše izgubi“. „K’o tetka neka, samo se prepireš i svađaš, s kim stigneš“.

    Ove izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića bile su udarne u svim medijima u BiH.

    Kada biste pitali narod(e) da li znaju šta je povod i oko čega se, zapravo, na društvenim mrežama vrijeđaju Dodik i Konaković – tvrdimo da skoro niko ne bi znao da odgovori.

    To ne znaju ni oni koji profesionalno prate političku situaciju u BiH, jer se od silnih bombastičnih izjava, još većeg broja horskih reakcija sa svih strana, prebrzo izgube i povod i suština.

    I ne samo u ovom slučaju. Zatrpani smo izjavama i reakcijama o tzv. „Maršu mira“, ratnim zastavama, ministru Hurtiću koji im nudi pomoć, paradžematima, islamistima, srpskom pismu američkom Kongresu, Kristijanu Šmitu, imovini, američkom ambasadoru… Možda jedina konkretna i društvenokorisna tema koju je jedan političar pokrenuo jeste ona Dodikova o minimalnoj plati u Srpskoj.

    Ko je počeo i ko je kriv – odgovora nema, osim navijačkih. Da li je upravo to i smisao cijele priče, da političari javni prostor pretrpaju nebitnim, ili bitnim ali nerealnim temama, da do kraja iscrpe energiju ono malo građana koji stvarno prate političke prilike, kako bi u pozadini mogli da se bave „konkretnim“ dobitima?

    “Ne može se drugačije ni očekivati”
    Komunikolog Mladen Bubonjić kaže – kakvo pitanje, takav je i odgovor. Prema njegovim riječima, politički narativ se ne može posmatrati odvojeno od cjelokupnog društveno-političkog konteksta u BiH i činjenice da su početne premise od prije i tokom rata i danas prisutne.

    – To znači da se i narativ koji je prisutan mora dovesti u vezu s tim. Drugim riječima, ne može se drugačije ni očekivati kada nisu riješena identitetska, politička, ideološka, društvena pitanja. Sve što muči ovu zemlju i što je mučilo početkom rata, ni danas nije riješeno. Ta pitanja su samo zaliječena. Dakle, u odgovoru na pitanje zašto nam je tako, treba poći od početnih osnova. Treba uzeti u obzir kako je došlo do formiranja ove posljednje državne zajednice, BiH. Rat nije završen mirom, već primirjem. Gotovo svakodnevno u posljednje tri decenije se intenzivira priča o nekom razdvajanju ili o zajedništvu, a u suštini vidimo da se nije odmaklo čak ni od ratnih ciljeva – kaže Bubonjić za Srpskainfo.

    Kako kaže, rasprava o uticaju na društvo, o odvlačenju pažnje i o posljedicama koje zbog svega ovoga trpi društvo, bila bi realna u nekim normalnijim okolnostima, da je BiH zapadnoevropska zemlja.

    – Da se ne lažemo, kod nas i dalje postoji latentna mržnja. Nisu sanirani ni uzroci, kamo li posljedice rata. S druge strane, političari obilato koriste upravo takvu atmosferu i izvlače korist za sebe. Narativ koji je prisutan odgovara etnonacionalnoj matrici, konceptu grubosti, traženja krivice kod drugog, ni trunke samorefleksije. Malo je neutralnih posmatrača. Imate isključivo opredijeljene ili apstinente. Ovi koji su opredijeljeni, šta god da se desi, oni će ostati ukorijenjeni u svom opredjeljenju. Možda će se samo povećati broj onih drugih. Oni, ili ne glasaju na izborima, ili su otišli iz zemlje – kaže Bubonjić.

    Antić: Nema demokratke političke kulture
    Politički analitičar Velizar Antić ocjenjuje da naši političari, baš kao i narod, nemaju razvijenu demokratsku političku kulturu i kulturu dijaloga. Umjesto toga, dodaje, naše društvo ima podaničku političku kulturu gdje se prema onima koji su na višem položaju ponašamo podanički dok se prema onima koji su ispod nas na društvenom položaju ponašamo autoritativno.

    – Taj model ponašanja primjenjuju i političari. Bilo kakva vrsta dijaloga ili kompromisa se doživljava kao slabost i gubitak jedne strane, a dobitak druge. Ne postoji opcija gdje kompromisom mogu obje strane da ostvare dobitak. S druge strane, iako je prošlo skoro punih 30 godina od rata, izgleda da su rovovi koji su tada iskopani i dalje aktuelni i ne postoji ni promil nade da se bilo koja strana pomjeri i približi onoj drugoj. Ratna propaganda bošnjačke strane je pretočena u politički program svih bošnjačkih partija i oni od toga ne odstupaju. Za Srbe su pribavili narativ o agresorima i jedinim krivcima za rat koji se vodio, mada svi znamo da to nije istina. Iz tog različitog posmatranja prošlosti ne možemo da nađemo zajednički jezik ni za buduće odnose i mišljenje kako bi država trebala da izgleda – kaže Antić za Srpskainfo.

    Naglašava da Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH, koji je njegov sastavni dio, sve strane tumače na svoj način i uzimaju iz njega samo one dijelove koji im idu u prilog. Tako Bošnjaci, nastavlja Antić, žele veću centralizaciju države i, zahvaljujući većem broju, dominaciju nad druga dva naroda. S druge strane, Srbi i Hrvati insistiraju na konstitutivnosti naroda i da ne postoji mogućnost preglasavanja bez obzira na broj stanovnika koji ima bilo koji narod.

    U suštini, kaže Antić, BiH je konsocijativna demokratija i sve odluke bi se trebale donositi konsenzusom i bez preglasavanja. I jedino kao takva ona i može funkcionisati i opstati.

    – I naravno, iz svega ovoga političari na vlasti izvlače korist jer ne žele da uvode bilo kakvu vrstu reformi koja bi unapredila društvo. Ovakav sistem im savršeno odgovara. Oni su na vlasti i za svoje lične interese i interese svojih političkih partija crpe resurse države, a prema glasačima šalju poruke da su jedini oni zaštitnici interesa svojih naroda i da bi se, ukoliko oni ne bi bili na ovim pozicijama, i interesi njihovih naroda urušili. Što, naravno, nije istina. Jednostavno, njima savršeno odgovara ovaj sistem koji nije uređen, jer u njemu savršeno dobro plivaju i ostvaruju svoje lične interese – zaključuje Antić.

  • Šta je BiH uradila, a šta ne da ispuni 14 prioriteta na putu ka EU

    Šta je BiH uradila, a šta ne da ispuni 14 prioriteta na putu ka EU

    Na putu ka Evropskoj uniji (EU) pred Bosnom i Hercegovinom je još mnogo posla.

    To se može zaključiti u obrazloženju na dosadašnju realizaciju 14 prioriteta koje BiH treba da ispuni ukoliko želi da se pridruži EU, a u kojem, pored ostalog, piše da se nije uradilo gotovo ništa po pitanju Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, te da su BiH potrebne temeljne reforme koje se tiču ustavnog poretka, osiguranja jednakosti i nediskriminacije građana.

    U Izvještaju o napretku BiH za 2023. godinu, koji je nedavno predat Savjetu ministara BiH, izražena je i zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima.

    Treba istaći i da je fokus izvještaja stavljen i na Kristijana Šmita, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN. Naime, Kancelarija visokog predstavnika (OHR) pomenuta je već u prvom prioritetu, gdje je navedeno kako BiH treba da radi na tome da uskladi izborne okvire sa evropskim standardima i preporukama, ali da je dovedena u pitanje pravna sigurnost jer je “visoki predstavnik nametnuo nekoliko izmjena Izbornog zakona, uključujući i one tokom izborne noći (2. oktobra 2022. godine)”.

    Kako smo i kazali na početku, EK smatra da BiH nije radila na realizaciji Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.

    “Savjet ministara BiH trebalo je da izradi nacionalni program za ulazak u EU acquis (NPAA). Program za integraciju u EU, koji je pripremila DEI, još je u fazi izrade odobrenja Savjeta ministara. Savjet ministara treba da hitno imenuje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III”, naveli su iz Evropske komisije u izvještaju.

    Treća prepreka ka EU, a koja se odnosi na funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, uspješno je prevaziđena, jer je krajem oktobra ove godine održana sjednica članova Odbora, koju osim predstavnika Parlamenta BiH čine i delegati iz Evropskog parlamenta. Ali zato bi prioritet broj četiri, a koji se odnosi na reforme za poboljšanje institucionalnog i ustavnog okvira BiH, mogao biti veliki problem.

    EK podsjeća da je u maju 2023. godine Republika Srpska usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, čime je, navode, prekršen ustavnopravni poredak. Insistiraće da se obezbijedi pravna sigurnost, a to podrazumijeva garant nezavisnosti pravosuđa, reformu Ustavnog suda i pitanje međunarodnih sudija, ali i sprovođenje odluka Ustavnog suda.

    Ni za test zvani vladavina prava EK u najvećoj mjeri nije dala pozitivnu ocjenu.

    Prvo kažu da je Parlament BiH u septembru 2023. usvojio izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, ali sa izmenama u odnosu na verziju o kojoj je konsultovana Venecijanska komisija, što ometa rad u smislu prijavljivanja imovine i treba da bude izmijenjeno.

    “BiH treba da finalizuje i usvoji dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa, novi Zakon o VSTS-u i novi zakon o sudovima BiH”, stoji u izvještaju (prioritet šest).

    Kada je u pitanju sedmi zahtjev za BiH, EK smatra da je urađeno dosta toga kada je u pitanju terorizam i organizovani kriminal, ali da takav slučaj nije kada je u pitanju korupcija. Poboljšano je, kažu, i upravljanje migracijama, ali i dalje postoje prepreke za obezbjeđivanje efikasnog pristupa azilu, što se traži u osmom po redu prioritetu.

    Smatraju da zakoni o rodnoj ravnopravnosti i zabrani diskriminacije nisu usklađeni širom zemlje, a posebno su zabrinuti za brojne slučajeve femicida (deveti prioritet).

    Pohvala je stigla na to što je u potpunosti realizovan deseti prioritet, koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne i donošenje izmjena Zakona o ombudsmanu za ljudska prava, ali ne i na to što je u Srpskoj usvojen nacrt zakona o tzv. stranim agentima, što se odnosi na 11. prioritetno pitanje.

    “I dalje postoji zabrinutost i zbog političkog pritiska, zastrašivanja i pretnji novinarima. U julu 2023. Republika Srpska ponovo je uvela krivične kazne za klevetu, sa nesrazmernim ograničenjima koja ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad”, piše kao komentar na 12. prioritet.

    Što se tiče oblasti reforme javne uprave, koja je stavljena pod pitanje broj 14, pozitivno je ocijenjeno to što je usvojena strategija upravljanja javnim finansijama i što je usvojen Zakon o slobodi pristupa informacijama, a koji je, podsjećanja radi, Transparency International u BiH kritikovao da je nedovoljno transparentan.

    Prioritet 1 – Djelimično ispunjeno

    Šmit izmjenama Izbornog zakona ugrozio pravnu sigurnost

    Prioritet 2 – Neispunjeno

    Funkcionisanje Mehanizma koordinacije s EU

    Prioritet 3 – Ispunjeno

    Parlamentarni savjet za stabilizaciju i pridruživanje formiran, održao sjednicu

    Prioritet 4 – Neispunjeno

    Srpska usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda

    Prioritet 5 – Djelimično ispunjeno

    Političari i dalje povremeno izazivaju tenzije

    Prioritet 6 – Djelimično ispunjeno

    Usvojen zakon o VSTS-u, ali ne u skladu sa EU standardima

    Prioritet 7 – Djelimično ispunjeno

    U oblasti sigurnosti postignut napredak, ali ne i u borbi protiv korupcije

    Prioritet 8 – Djelimično ispunjeno

    Unapređenje upravljanja granicama i pitanjima migracija

    Prioritet 9 – Neispunjeno

    Neusklađena zaštita ljudskih prava, zabrinutost za pojavu femicida

    Prioritet 10 – Ispunjeno

    Mehanizmi za prevenciju mučenja i ukidanje smrtne kazne

    Prioritet 11 – Neispunjeno

    Srpska usvojila Zakon o tzv. stranim agentima

    Prioritet 12 – Neispunjeno

    Zakon o kleveti u Srpskoj, politički pritisci na novinare

    Prioritet 13 – Djelimično ispunjeno

    Zaštita prava manjina

    Prioritet 14 – Djelimično ispunjeno

    Usvojen Zakon o slobodi pristupa informacijama

  • Dodik poručio Borenoviću: Vodi Šmita kući pa se igrajte tamo

    Dodik poručio Borenoviću: Vodi Šmita kući pa se igrajte tamo

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je lideru PDP-a Branislavu Borenoviću da je poznato šta je molio Kristijana Šmita i da niko ne može protiv suda naroda, pa ni Borenović.

    Dodik je na optužbe da se sastajao tajno sa Kristijanom Šmitom poručio da što je više Borenovićevih gluposti, to je sigurniji debakl PDP-a.

    “Ko o čemu, Borenović o meni. Stvarno ovaj nema pojma ni oko čega. Vodi Šmita kući pa se igrajte tamo. Poznato je i šta si ga molio. Šmit je sam pričao o tome, a ti i dalje ništa ne razumiješ. Niko ne može protiv suda naroda, pa ni ti. Ne provaljuj se, ili možda bolje nastavi. Što više tebe u javnosti i tvojih gluposti, to je sigurniji debakl PDP-a”, poručio je Dodik.

    On je istakao da lider PDP-a do podne priča jedno, od podne drugo, a ni prije ni poslije podne ni trunke osjećaja ili odgovornosti za narod, za odbranu pozicije Srpske ili bilo šta što može dobro donijeti srpskom narodu.

    “Malo bi tjerao Šmita, malo “trojku“, a malo bi da ti daju fotelju. Nedostatak političke dosljednosti drži te baš tu gdje jesi – na političkom začelju”, poručio je Dodik.

  • Еlek optužio Vukanovića: Uzeo si 20.000 KM da ne pišeš protiv Govedarice

    Еlek optužio Vukanovića: Uzeo si 20.000 KM da ne pišeš protiv Govedarice

    U TV duelu koji je emitovan na ATV-u Nedeljko Еlek optužio je Nebojšu Vukanovića da je dobio 20.000 KM da ne piše protiv Milimira Govedarice, republičkog pravobranioca.


    Govoreći o planovim za razvoj Jahorine, Еlek je istakao da je upravo Milimir Govedarica opstruisao sve.

    “U planu poslovanja smo napravili sistem isti kao i u drugim zemljama. Država ulaže u infrastrukturu, ulaže se u državno zemljište, državno zemljište se proda investitoru i odatkle se finansiraju sve obaveze. Taj sistem je na svakom mjestu isti. Dolazi do prodaje zemljišta i sve koči čovjek kojeg Nebojša Vukanović brani – Milimir Govedarica, republički pravobranilac”, kaže Еlek i nastavlja:

    “Zašto ga brani? Godinu i po dana ga nije spomenuo, do izvještaja Pravobranilaštva u Skupštini i tada su se njih dvojica dogovorili. Vukanović je morao da ga spomene jer je bio izvještaj. Zašto? Zato što je primio novac od njega. 20.000 KM, ja to ne znam, ali tako kažu, Vukanović je uzeo od Govedarice. Gospodin Govedarica je jedan od najbogatijih ljudi u Hercegovini koji je svoj novac stekao kriminalom i reketom, ali ne voli da daje svoj novac, nego je taj novac dao tajkun iz Beograda. Novac je Vukanoviću predao funkcioner SDS-a u roze koverti”, rekao je Еlek.