Kategorija: Politika

Srpska nema volju, potrebu niti interes da bilo koga ponižava, pa ni Kristijana Šmita, rekao je Ognjen Tadić, savjetnik predsjednika Republike Srpske, gostujući Јutarnjem programu RTRS.

Kristijan Šmit je usred antagonizma sa institucijama Srpske najavio pa otkazao dolazak u Banjaluku.

• Ovaj događaj je pokazao da to nije lični sukob. Ovdje Republika Srpska ima čist stav, zaštititi Dejtonski sporazum, zaštiti funkciju visokog predstavnika, i na kraju zaštititi BiH. Srpska nastoji da sačuva sebe, ali i BiH – poručio je Tadić.

Tadić ističe da Srpska nema ništa protiv Kristijana Šmita, ali da ima protiv njegovog predstavljanja da je visoki predstavnik.

• Kristijan Šmit, da je zvaničnik Njemačke u bilo kojem svojstvu bio bi dobrodošao u Srpsku, prigrli bi ga kao i sve, gledali bi kako da ljudima pomognemo, da svi zajedno bolje živimo. Ali ovako kako on želi ne ide – objašnjava Tadić.

Ističe da je ovo i poruka potpredsjednicima Republike Srpske Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću.

• Ovo je i poziv Durakoviću i Pranjiću da se dozovu pameti i da shvate da je njihov dom Republika Srpska. Ne smiju da budu moneta za potkusurivanje međunarodne zajednice – rekao je Tadić.

Tadić je naglasio da Republika Srpska iz ovih procesa izlazi na dva načina.

• Sačuvanjem integralnog Dejtonskog sporazuma, ili samostalna u procesima koji slijedi. Dakle, mi nemamo lošu opciju, samo treba da nastavimo da idemo ovim kursom – poručio je Tadić.

Potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića Sud BiH je uvučen u pravosudni “živi pijesak”, izjavio je Srni Dodikov branilac, advokat Goran Bubić.
Bubić je pojasnio da je optužnica apsolutno nezakonita jer je krivično djelo koje se inkriminiše u optužnici “neizvršenje odluke visokog prestavnika u BiH” pravno nepostojeće.

“Gospodin Kristijan Šmit nije aktivno legitimisan da bude zakonodavac u BiH, ni institucionalno, ni lično/personalno, kako sam ranije izjavljivao i obrazlagao, imajući u vidu odredbe tačke 1.2. Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma”, rekao je Bubić za Srnu nakon potvrđivanje optužnice od Suda BiH.

Ako krivično djelo pravno ne postoji, a ne postoji ako ga nije regulisao ustavni zakonodavac, odnosno zakonodavac po Ustavu BiH, dodao je Bubić, onda ga niko ne može ni počiniti, pa ni optuženi u ovom predmetu.

“Nepostojanje krivičnog djela je legitiman zakonski razlog za prethodne prigovore, koje će odbrana podnijeti protiv optužnice u zakonskom roku. Ovo slijedi iz načela zakonitosti /nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom/ koje je esencija pravne sigurnosti i uređenog pravnog poretka. Nije dovoljno da su navodne izmjene Krivičnog zakona BiH objavljene u službenom glasilu BiH, već je potrebno da izmjene u stvarnosti potiču od zakonodavca, a ne neistinitog visokog predstavnika”, naglasio je advokat Bubić.

Osim prethodnih prigovora, naveo je Bubić, odbrana planira da podnese još dva proceduralna zahtjeva, saglasno mogućnostima iz Zakona o krivičnom postupku BiH.

“Prema našem mišljenju, odluka Suda BiH po prethodnim prigovorima na optužnicu, kao i drugim zahtjevima, biće stvarni test može li se u ovom slučaju očekivati pošteno suđenje ili ne, i te odluke Suda BiH će opredijeliti dalje postupke odbrane. Iz dosadašnjeg postupanja nije vjerovatan pošten sudski postupak.

Dokaz za to jeste odbijanje zahtjeva odbrane za izuzeće postupajućeg sudije za prethodni postupak Jasmine Ćosić Dedović. Prema Ustavu BiH, član 3, tačka b) jasno je propisano da Predsjedništvo BiH imenuje predstavnike BiH u međunarodnim tijelima, no Sud BiH, odbijajući zahtjev za izuzeće, ovu ustavnu nadležnost Predsjedništva BiH proglašava sporednom i posredničkom, bez uticaja na izbor sudije Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, što je neshvatljivo”, pojasnio je Bubić.

On je dodao da u opširnom obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za izuzeće Sud BiH uopšte ne spominje ovu ustavnu odredbu zauzimajući stav da je tadašnje mišljenje Milorada Dodika kao člana Predsjedištva BiH bilo bez ikakvog uticaja na neizbor sudije Dedović.

“Kako je ranije isticano ovo je politički proces. Krivični postupak je posljedica političke nemoći Kristijana Šmita. Za ovu političku nemoć nije kriv predsjednik Republike Srpske, već lažno predstavljanje gospodina Šmita za visokog predstavnika u BiH, koji svoj nedostatak legitimiteta pokušava nadomjestiti privatnom inkriminacijom – da je neizvršenje njegovih odluka krivično djelo!?”, istakao je Bubić.

Koliko je ovo apsurdno, rekao je Bubić za Srnu, svjedoči činjenica da nijedan ustavni zakonodavac u BiH, kao što su Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske, Parlament Federacije BiH i drugi nije regulisao da je krivično djelo neizvršenje njihovih odluka.

“Slično je i u civilizovanom svijetu jer je to tekovina moderne parlamentarne demokratije. Izvršenje odluka zakonodavnog tijela osigurava se političkim sredstvima putem izvršnih tijela, a ne instrumentima krivičnog progona”, naveo je Bubić.

Branilac predsjednika Dodika rekao je da, nažalost, u ovom slučaju nema ništa od civilizacijskih tekovina, ima samo samovolje nelegitimnog pojedinca koji je otišao toliko daleko da je proglasio krivičnim djelom neizvršenje svojih odluka.

Bubić je konstatovao da će ovo svakako ostati za pravnu istoriju, metafiziku prava ove napaćene zemlje kao “Kristijan Šmit krivično djelo”.

“Kada nas ova neprimjerena miješanja stranaca u politički, društveni, i na ovaj način pravni život u BiH, ne uče opšteprihvaćenim standardima, onda bar učimo kako ne treba raditi i kako se uništava dostojanstvo ne samo pravosuđa, već čitave pravničke profesije. NJihova neposredno poslijeratna uloga pomirenja strana u BiH, poslednjih godine je evidentno transformisana u pravcu razgradnje ustavnopravnog poretka BiH određenog mirovnim sporazumom, ujedno čineći liberalne pojedince i javno mnjenje mnogo konzervativnijim”, zaključio je Bubić.

Sud BiH je u ponedjeljak, 11. septembra, potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, a Sud je 18. avgusta vratio na doradu. U međuvremenu, Sud je odbio zahtjev Dodika za izuzeće sudije Jasmine Ćosić Dedović.

Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, rekao je da je odustajanje visokog predsavnika Christiana Schmidta da posjeti Banju Luku direktna poruka Miloradu Dodiku da može nastaviti sa puzećim separatizmom i da neće biti bilo kakve intervencije.

“Odustajanje od posjete Banjoj Luci visokog predstavnika, koji je mogao zatražiti asistenciju međunarodnih oružanih snaga u Bosni i Hercegovini da mu obezbijede sigurnost, direktna je poruka Miloradu Dodiku da može nastaviti sa puzećim separatizmom i da neće biti bilo kakve strane intervencije”, naveo je Salkić.
Dodao je da je najgora moguća stvar koja se mogla desiti visokom predstavniku, da najavi dolazak u jedan grad, a onda da odustane pod pritiskom lokalne vlasti od posjete.

“Direktno je ovo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog provođenja bez opstrukcija na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Sam visoki predstavnik je doprinio ovakvom stanju zbog propuštanja prilika da adekvatno djeluje u određenim trenucima. Usuđujem se reći da Dodik ima doušnike u bliskom okruženju visokog predstavnika ili pak nekoga ko je u kontaktu sa ključnim informacijama i potezima visokog predstavnika i OHR-a, te se u skladu sa njima ponaša i poduzima korake”, stava je Salkić.

Dalje navodi kako smatra da će ovaj postupak predstavljati veliko ohrabrenje za ekstremno radikalno orijentisane separatiste da nastave svoj pohod ka pokušaju podjele Bosne i Hercegovine i ugrožavanju mira i stabilnosti sa nesagledivim posljedicama.

“Ja pozivam sve one koji imaju mehanizme odlučivanja na različitim nivoima da imaju u vidu da u ovom etitetu živi više desetina hiljada Bošnjaka koji su diskriminirani, a čija je i bezbjednost sve više ugrožena posljednjim napadima ekstremista. Naše pozivanje na djelovanje EUFOR-a i OHR-a nije naša naivnost već obaveza da ih podsjećamo na njihove obaveze, ali i propuste danas, da ne dozvole izdaju kakvu su počinili njihovi prethodnici kada su dozvolili počinjenje genocida nad Bošnjacima u ‘sigurnim zonama’ UN-a vojsci i dijelovima policije bosanskih Srba”, kaže Salkić.

Trenutak i situacija su, naglašava, veoma ozbiljni i oni zahtjevaju konsolidaciju probosanskih snaga.

“Jer je očito da oni koji danas vode procese u Bosni i Hercegovini su jednim dijelom naivni, ne vide procese ispravno zbog želje za vlašću, drugi guraju državu u podjelu i sukobe, a treći čekaju rasplet i svoju priliku za dio teritorije Bosne i Hercegovine”, poručuje Salkić.

Šmitovo najavljivanje, pa otkazivanje dolaska je neozbiljno. Јedan dan se najavite, drugi dan otkažete, to je veoma loša poruka, poručio je za RTRS Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske.

Bilo je nekih pokušaja da se sastajemo po nekim kafanama. Јa to ne radim tako, za mene je ovo institucija, koju legitimno predstavljam i nemam namjeru da se sastajem po kafićima, motelima – rekao je Duraković.

On je podsjetio da je u Banjaluci primio i ruskog ambasadora u BiH.

• I šta je tu sporno? Možda ga neko ne prihvata u Sarajevu, ali on ima agreman u BiH. Primio sam ga kao i sve druge ambasadore i s tim nemam problem. Koliko god pokušavali da me predstave kao nekog provokatora, ozbiljan sam čovjek na odgovornoj funkciji. Svaki dan mi dolaze predstavnici jedne, druge i treće nacionalisti, manjine, sve ih primim, jer za to sam i dobio mandat – naglasio je Duraković.

Podsjećamo, Duraković je danas saopštio je da je Kristijan Šmit otkazao današnji sastanak s njim u Banjaluci čime je “međunarodna zajednica, ili ono što je od nje preostalo”, kapitulirala.

Posipanje pepelom njemačkog državljanina Kristijana Šmita, rekao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević reagujući na saopštenje iz OHR-a povodom otkazivanja Šmitove posjete Banjaluci u kojem se navodi da je on “svjesno odlučio da ne učestvuje u orkestriranoj pozorišnoj predstavi, vodeći računa o interesima svih građana BiH”.
“U BiH ne postoji visoki predstavnik. Poslije ostavke /Valentina/ Incka, Savjet bezbjednosti UN nije nikoga imenovao na tu poziciju. Tačka!”, objavio je Kovačević na društvenoj mreži “Iks”.

On je naglasio da Kristijan Šmit nije dobrodošao u Srpsku i kad tad će odgovarati za napad na ustavni poredak.

Predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić izjavio je Srni da današnje hapšenje pet lica srpske nacionalnosti zbog navodnih ratnih zločina 1995. godine predstavlja nastavak rata koji se vodi protiv Srba.

Čim se muslimanska udruženja pobune protiv Suda, oni odmah ekspresno reaguju, dok se nama ubice smiju u lice, a s druge strane ne žele da reaguju na sve ono što mi pričamo i na šta im skrećemo pažnju – istakao je Kojić, komentarišući današnje hapšenje pet nekadašnjih pripadnika Vojske Republike Srpske koji su uhapšeni po nalogu Tužilaštva BiH.

Kojić je ocijenio da se ovo ne dešava slučajno, baš na dan kada Kristijan Šmit otkazuje posjetu Republici Srpskoj i da je ovo poruka – pet srpskih boraca za jednog njemačkog turistu.

• Sud BiH pitamo da li je moguće da su toliko podlegli pritisku čovjeka koji nema legitimitet? Da li je moguće da se i dalje ne procesuiraju ubice Srba iz Podrinja? Da li ih je sramota da su osudili samo četiri lica na 29 godina zatvora za sva zvjerstva učinjena nad srpskom nejači u Podrinju? – pita Kojić.

Kojić napominje da se za 3.267 srpskih života izriče kazna od ukupno 29 godina zatvora, da za bratunačka sela nije odgovarao niko, da je za Srebrenicu jedno lice kažnjeno na tri godine, dok je, sa druge strane, 45 Srba osuđeno na čak 650 godina robije.

• Gdje je tu pravda? Žele da sa ovih pet uhapšenih zaokruže broj na 50 osuđenih kako bi prekrojili istoriju – smatra Kojić.

Kojić ističe da je ovaj sud, koji je kasapnica za Srbe, do sada izrekao više od 2.300 godina robije Srbima, a ostalima nešto više od 450 godina i da to pokazuje da želi da Srbe biološki uništi, da dokrajči one koji su preživjeli muslimanske separatiste, ali i mudžahedine koji su činili stravične zločine.

• Svim demobilisanim borcima Vojske Republike Srpske mora se pružiti apsolutna zaštita jer svaki borac koji je stvarao našu republiku je jednom nogom u zatvoru dok god ovaj Sud bude ovako radio i bude podanik zapadnih ambasada i turista koji žele i dalje rat u BiH – poručio je Kojić.

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu /Sipa/ BiH uhapsili su danas pet lica na području Bileće, Šekovića, Vlasenice, Zvornika i Han Pijeska zbog sumnje da su počinila ratni zločin na području Vlasenice i Šekovića tokom 1995. godine, saopšteno je iz ove policijske agencije.

Hapšenja su izvršena po nalogu Tužilaštva BiH.

Posjeta visokog predstavnika Kristijana Šmita Banjaluci nije bila definitivno dogovorena, saopšteno je iz OHR-a povodom njegovog najavljenog dolaska u najveći grad Republike Srpske, do kojeg na kraju nije došlo.

“Danas je visoki predstavnik svjesno odlučio da ne učestvuje u orkestriranoj pozorišnoj predstavi, vodeći računa o interesima svih građana BiH. Visoki predstavnik nastavlja izvršavati svoj mandat na cijeloj teritoriji BiH kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom”, saopšteno je iz OHR-a.

Napomene radi, Milorad Dodik, predsjednik RS, je danas na pres konferenciji ponovio da je Šmit nelegitiman, da ga RS ne priznaje i da nije dobro došao u Banjaluku.

U OHR-u ističu da je Šmit danas razgovarao sa Ćamilom Durakovićem, potpredsjednikom RS, o situaciji u vezi sa povratnicima i dogovorili su se da se uskoro sastanu i nastave ovaj razgovor.

“Takođe, u toku dana, visoki predstavnik se sastao sa premijerom FBiH Nerminom Nikšićem i ministrom za raseljene osobe i izbjeglice FBiH Nerinom Dizdarom. Usijane špekulacije o tome gdje bi i koga bi mogao posjetiti visoki predstavnik odvlače pažnju od stvarnog posla koji treba obaviti kako bi se riješili realni problemi s kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine”, dodaju iz OHR-a.