VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Vulić: Originalno Guteresovo pismo potvrđuje da Šmit nema šansu u BiH

    Vulić: Originalno Guteresovo pismo potvrđuje da Šmit nema šansu u BiH

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić istakla je da BiH ima budućnost samo kao dejtonska, a turista Kristijan Šmit može imati šansu u BiH samo sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN koju, definitivno, nema, što potvrđuje i originalno pismo generalnog sekretara UN Antonija Guteresa na engleskom jeziku.

    Iz svih ovih dešavanja, jasno je da samo Republika Srpska želi napredak dejtonske BiH, samo Republika Srpska želi ispunjenje 14 prioriteta EU i na kraju, samo je zvaničnicima Republike Srpske važna budućnost svih naroda u BiH, sve ostalo su mantre i laži sarajevskih političara i dijela međunarodnih predstavnika – izjavila je Srni Vulićeva.

    Prema njenim riječima, pomisliti da falsifikovani prevod pisma generalnog sekretara UN Guteresa može proći kod srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i srpskog naroda imperativ je nekompetentnosti nalogodavca pogrešnog prevoda za bilo šta.

    Ona je dodala da je da potcjenjivanje inteligencije građanima očajnički potez ekstremno nebitnih osoba i naglasila da građani nisu igračke, a da rukovođenje institucijama, obavljanje funkcija kako na izvršnom, tako i na zakonodavnom nivou nije dječija, nestašna igra.

    Vulićeva je navela da dokaz koliko dio međunarodne zajednice loše procjenjuje okolnosti i ljude u BiH, najbolje pokazuje izbor saveznika u FBiH.

    Prema njenim riječima, način na koji rade pojedini bošnjački ministri, slijepo slušajući svoje mentore, dovodi ih u poziciju da baš sva vrata zatvore, a sreća je jedino na njihovoj strani jer pravosuđe kontrolišu, zajedno sa dijelom međunarodne zajednice, pa neće krivično odgovarati.

    • Oni, koji sve vrijeme spočitavaju nama iz Republike Srpske, kako imamo loš vid komunikacije sa stranim predstavnicima, pokazali su šta je neznanje, nekultura i jako visok nivo bezobrazluka – istakla je ona.

    Vulićeva je napomenula da je, nakon ponižavanja, ismijavanja i omalovažavanja ne samo Guteresa već i funkcije koju obavlja, pitanje da li će ih i mentori iz centrala u sarajevskoj čaršiji, relevantnim za bilo šta doživljavati.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je juče na konferenciji za novinare da je pismo generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu poslala poštujući sve procedure, ali da su u Ministarstvu inostranih poslova i Misiji BiH pri UN prekršili nekoliko članova Ustava BiH, više zakona i konvencija jer to pismo nisu dostavili u UN, kao ni odgovor Guteresa njoj.

    Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara je 15 minuta nakon završetka konferencije za novinare Cvijanovićeve na pisarnicu Predsjedništva BiH dostavilo pismo koje je Guteres poslao srpskom članu Predsjedništva.

    Šef kabineta srpskog člana Predsjedništva Dušan Petrović izjavio je Srni da traže od nadležnih organa da hitno ispitaju ko je falsifikovao Guteresovo pismo i kao takvo pustio u medije prije nego što je dospjelo na adresu srpskog člana Predsjedništva, kojoj je namijenjeno.

  • Dodik: Šmit ostaje nepotvrđen

    Dodik: Šmit ostaje nepotvrđen

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres nije nadležan da tumači Dejtonski sporazum, ali je svojim odgovorom na pismo srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović potvrdio da Kristijan Šmit nije imenovan za visokog predstavnika, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Dodik ističe da Guteres ignoriše činjenice.

    • Guteres ne može da tumači Dejtonski sporazum, on nije nadležan. Mi smo samo pitali da kaže je li Šmit imenovan ili nije. I Šmit nije imenovan. Vidi se da postoji opasna propaganda protiv Srpske, ali to ne znači da mi nismo u pravu – naveo je Dodik.

    Dodik ističe da Dejtonski sporazum jasno kaže da Savjet bezbjednost UN bira visokog predstavnika relevantnom rezolucijom.

    • I tako je bilo sve do Šmita – kaže Dodik.

    Dodik je upitao zašto onda raspravljaju u Ujedinjenim nacijama o BiH dva puta godišnje, ako nisu nadležni.

    • Ako je tačno ono što kaže Guteres, onda ćemo tražiti obeštećenje. Razgovaraćemo sa državama članicama UN, jer ispada da UN nisu nadležni za visoke predstavnike. Znamo šta je ovdje radio Pedi Ešdaun. Onda je sve bespravno i možemo tražiti obeštećenje – rekao je Dodik.

    Kaže da je Guteres napravio još veću konfuziju u BiH.

    Dodik je naglasio da svi znaju da je PIK vještačko tijelo.

    Dodik ističe da Srpska ostaje na evropskom putu.

    • Protiv smo članstva u NATO, a BiH će se morati vratiti na izvorni Dejton – naglasio je Dodik.

    Poručio je da će se Srpska za svoja prava boriti politički.

  • Bosna i Hercegovina dobija viši sud?

    Bosna i Hercegovina dobija viši sud?

    Ako je suditi po izjavama Davora Bunoze, ministra pravde Bosne i Hercegovine, Savjet ministara BiH u utorak će usvojiti Nacrt zakona o sudovima u BiH, kojim se predviđa osnivanje višeg suda BiH kao drugostepenog suda, što je, po mišljenju pravnih stručnjaka iz Republike Srpske, nepotrebno.

    Naime, Bunoza je u intervjuu agenciji Srna rekao da će sjednica Savjeta ministara BiH biti održana 25. jula, te da će na dnevnom redu biti Nacrt zakona o sudovima u BiH koji je jedan od prioritetnih zakona za usvajanje na putu BiH ka EU, i za koji je rekao da će ga Savjet ministara BiH konsenzusom usvojiti.

    “Ovaj zakon jasnije definiše položaj Suda BiH u skladu s međunarodnim standardima. Bitna novina je da se osniva viši sud kao drugostepeni sud koji bi trebao biti fizički odvojen od prvostepenog suda. Krivična nadležnost tog suda, što je bilo sporno u prijašnjim predmetima, značajno je preciznija i moram naglasiti da je taj zakon u cjelosti dobio podršku Venecijanske komisije”, rekao je Bunoza.

    Inače, o osnivanju višeg suda BiH priča se više od deset godina, i to je bila jedna od glavnih tema tokom strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa koji je započeo u maju 2011. godine, nakon što je Republiku Srpsku posjetila Ketrin Ešton, tadašnja visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost.

    Nekoliko godina nakon toga, na ministarskom sastanku u Briselu održanom u okviru tog strukturalnog dijaloga, dogovoreno je da polazna osnova za buduće pregovore o reformi pravosuđa bude Zakon o sudovima BiH, međutim, kasnije je sve stalo jer Republika Srpska ne želi da pristane na “proširenu nadležnost” Suda BiH.

    Od početka stav Republike Srpske bio je da Sud BiH i sudovi BiH mogu biti samo nadležni za krivična djela koja su propisana Krivičnim zakonom BiH, kao i drugim zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, a ne da imaju nadležnost i za krivična djela koja su propisana zakonima entiteta i Brčko distrikta.

    S druge strane, u Federaciji BiH ne žele da pristanu na to da Sud BiH ima nadležnost samo nad zakonima koje usvoji Parlamentarna skupština BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da su se tokom “strukturalnog dijaloga”, koji je neslavno završen, i jedna i druga strana složile u tome da BiH treba viši sud, odnosno da je neprihvatljivo da isti sud, u ovom slučaju Sud BiH, odlučuje i u prvom i u drugom stepenu, te da se to mora urediti.

    Trenutno u drugom stepenu pri Sudu BiH odlučuje Apelaciono odjeljenje Suda BiH, koje se nalazi na istom mjestu gdje i Sud BiH, odnosno gdje se odlučuje u prvom stepenu.

    “Po meni, Republika Srpska ne bi trebalo da pristane na taj zakon, jer bi stvaranje takvog suda bilo postavljenje temelja da se kasnije taj viši sud pretvori u vrhovni sud BiH, što bi vodilo do ukidanja Vrhovnog suda RS.

    Osim toga, pravno je neutemeljena i apsurdna tvrdnja da, navodno, Apelaciono odjeljenje Suda BiH ne može obavljati poslove koje sada obavlja, da bude odjeljenje koje odlučuje po žalbama na presude pretresnih vijeća tog suda. Takve tvrdnje su apsurdne i, u stvari, predstavljaju samo mantru sa ostvarenje jednog cilja, a to je da se na nivou BiH donese ovaj zakon, koji svojim nazivom uvodi mogućnost kasnijeg donošenja na nivou BiH zakona kojim bi bio uređen kompletan sudski sistem u BiH, te stvara podlogu da se vremenom taj viši sud BiH pretvori u vrhovni sud”, rekao je Milan Blagojević, pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

    On kaže da je, umjesto te pravno neutemeljene i apsurdne ideje, dovoljno da se samo postojeće Apelaciono odjeljenje Suda BiH fizički izmjesti na drugu lokaciju, recimo u Banjaluku, i da nakon toga nastavi da vrši iste nadležnosti koje obavlja već 20 godina, što je takođe dokaz po sebi koji pokazuje koliko je neosnovana i apsurdna tvrdnja da treba donijeti ovaj zakon i formirati taj viši sud.

  • Košarac: Bošnjački političari “friziranim” izvještajima od Brisela traže sankcije za Srpsku

    Košarac: Bošnjački političari “friziranim” izvještajima od Brisela traže sankcije za Srpsku

    Bošnjački političari, kao i dio međunarodnih struktura u Sarajevu netačnim informacijama, “friziranim” izvještajima i pogrešnim tumačenjim uzroka političke krize u BiH nastoje da izdejstvuju sankcije za Republiku Srpsku posebno njenog predsjednika Milorada Dodika. To se pokazalo i tokom nedavnog sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje BiH-EU u Briselu, izjavio je u intervju za našu televiziju ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Takva politika je doživjela neuspjeh jer je evropskim zvaničnicima jasno rečeno da je Ustavni sud BiH produkovao krizu, a ne Narodna skupština. Košarac kaže da Evropljani nemaju odgovor kada ih pitate kako bi se ponašali da u njihovoj zemlji sude strane sudije i kako bi reagovali kad bi strani državljanin donosio ili ukidao zakone.

    Imamo situaciju kada bošnjački predstavnici u delegaciji BiH komentarišu politike Republike Srpske , ja kažem dobro , dajte bilo koji dokument u kojem je Srpska ili Milorad Dodik najavila otcepljenje, pa pitam ove evropske zvaničnike šta je sporno u rečenici da Republika Srpska podržava ustavnu BiH i da je Srpska za dosljednu primjenu Dejtona, nema odgovora – poručio je Košarac.

    On dodaje da imamo situaciju da jedni klimaju glavom a drugi su potpuno zbunjeni.

    • Mislim da u plasiranju informacija iz Sarajevu u Brisel ima previše “sećijske” politike. Tu ključnu odgovornost snosi ambasador Satler. Kako je moguće kada argumentovano pokažemno stavove Republike Srpske nastaje tajac i ćutanje, a onda na nekom drugom nivou, sastanku idu druge informacije, pa ko informiše Borela i druge – naglasio je Košarac.
  • Cvijanović: Ako budem preglasana, pokrenuću proceduru veta

    Cvijanović: Ako budem preglasana, pokrenuću proceduru veta

    Spekulacije koje su se pojavile u pojedinim medijima da su usvojeni zaključci koje je predložio bošnjački član Denis Bećirović na sjednici Predsjedništva i da nemam pravo veta nisu tačne, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na konferenciji za novinare u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske.

    Cvijanović je poručila da ona ima pravo po Ustavu da se obrati Narodnoj skuštini Republike Srpske i da traži zaštitu.

    • Biće drugi krug glasanja. Sigurno je da ću iskoristiti svoje ustavno pravo da pokrenem veto, u slučaju da budem preglasana na sjednici Predsjedništva – rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanović je naglasila da Bećirović pokušava da privuče međunarodnu pažnju svojim postupcima.Tri verzije pisma generalnog sekretara Antonia Guteresa se vrte po medijima, ali nijedna nije došla do mene, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na konferenciji za novinare.

    Cvijanović je poručila da je ovo ozbiljno kršenje svih diplomatskih praksi i zakona.

    • Ovdje se pribjeglo falsifikovanju pisma visokog funkcionera globalne organizacije. Јa sam juče reagovala na lažnu stvar koja je u medijima plasirana sa rječju “Only” ili “samo” koja ne postoji u originalu. Sad ja moram pitati generalnog sekretara ponovo, i ako to ne bude htjela uraditi Misija i MIP, ja opet moram direktno da pitam čovjeka šta da radim kada su me blokirali ovdje, da ga pitam da li u njegovom pismu piše “Only” ili “samo” – rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanović je istakla da je neprihvatljivo da Ministarstvo inostranih poslova krši zakon.

    • Imam sumnju da su učestvovali u falsifikovanju dokumenta koji mi je poslao generalni sekretar UN – navela je Cvijanović.
  • Šmit o odluci NSRS: Kriminalizacija klevete je napad na prava građana Srpske

    Šmit o odluci NSRS: Kriminalizacija klevete je napad na prava građana Srpske

    Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske kojima se ponovo kriminalizuje kleveta predstavljaju napad na građanske slobode, što je karakteristično za autoritarne režime, navodi se u saopštenju za javnost Kristijana Šmita, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.
    Usaopštenju se dodaje da se ovim izmjenama ograničava sloboda govora i sužava prostor za građansko djelovanje, što su temelji demokratskog društva, prenosi Srpskainfo.

    Ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj organima vlasti daje mogućnost da guše i cenzurišu medijske slobode i civilno društvo, ograničavaju slobodno kritičko mišljenje i ušutkaju neistomišljenike. Čak i bez drakonskih sankcija, ovim izmjenama se otvara put za upitne krivične postupke i degradaciju slobode i demokratije na štetu građana Republike Srpske, navodi se u saopštenju.

    Ove izmjene, takođe, predstavljaju korak unazad na putu ka članstvu u EU, budući da nisu u skladu sa 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. OHR će pažljivo pratiti ovu temu, sa čvrstim uvjerenjem da, u demokratskom društvu, građani trebaju biti u mogućnosti slobodno izraziti svoje mišljenje i onda kada to mišljenje nije u skladu sa zvaničnim politikama vlasti. Takođe, će biti u bliskom kontaktu sa svim relevantnim međunarodnim akterima u vezi s ovim pitanjem – navodi se u saopštenju.

    Zaštita slobode izražavanja i slobode mišljenja, kao i neometana sloboda medija da izvještavaju o činjenicama, kako se zaključuje, temeljni su aspekti Ustava BiH, te tako i Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • Čović: Do oktobra treba riješiti 31 aktivnost, među njima i Izborni zakon i Ustavni sud

    Čović: Do oktobra treba riješiti 31 aktivnost, među njima i Izborni zakon i Ustavni sud

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović na press konferenciji održanoj nakon sjednice predsjedništva stranke u Mostaru rekao je da do desetog mjeseca treba završiti 31 aktivnost koja je dogovorena sa EU, uključujući Izborni zakon i Ustavni sud BiH.

    Na pitanje urednika Večernjeg lista Zorana Krešića kako ocjenjuje partnerstvo na državnom nivou rekao je da se planiraju sastanci u narednih nekoliko dana.

    “Da omogućimo da Vijeće ministara može normalno funkcionisati i donositi sve one odluke koje smo i najavljivali da ćemo imati u sedmom mjesecu. To bi značilo sve one zakone iz područja prava, i sukob interes, VSTV koji je već u proceduri, zakon o sudovima itd da budu u proceduri”, rekao je Čović.

    Smatra da će se na taj način relaksirati odnosi s partnerima, a što bi uključivalo i izbor novog ministra finansija.

    “Da na taj način relaksiramo odnos u zadnjih mjesec dana našeg nefunkcionisanja na najbolji način. To se jednim dijelom osjetilo i u Briselu”, kazao je Čović.

    Istakao je da ga veseli da je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto svojim proaktivnostima do kraja pridobila partnere iz Evropske unije.

    “Bez želje da sebi dajemo neku snagu koju možda i nemamo formalno-ustavno i našom brojnošću, da predvodimo sve evropske, i ne samo evropske, integracijske procese. To je jedini put da stabiliziramo BiH”, rekao je Čović.

    Vjeruje da će zajednički sastanak lidera stranaka koji je planiran početkom iduće sedmice dati precizan odgovor o situaciji.

    “Mi želimo faktički s desetim mjesecom da završimo glavninu stvari iz paketa od 31 aktivnosti koju smo dogovorili sa komesarom za proširenje EU Varhelyijem kad je bio ovdje. Tu će svakako biti Izborni zakon i Ustavni sud. To su sad one ozbiljne stvari kojima se moramo svakodnevno baviti”, tvrdi Čović.

  • Crnadak: Rukovodstvo Srpske je u teškoj međunarodnoj izolaciji

    Crnadak: Rukovodstvo Srpske je u teškoj međunarodnoj izolaciji

    Nakon amaterskog autogola Željke Cvijanović sa pismom generalnom sekretaru UN i vrlo neprijatnim odgovorom, saopštenje Evropske Unije, povodom sastanka Savjeta za pridruživanje i stabilizaciju EU-BiH, predstavlja konačnu potvrdu da je rukovodstvo Republike Srpske u teškoj izolaciji i bez ikakve podrške za svoje postupke, tvrdi potpredsjednik PDP Igor Crnadak.

    Uovom saopštenju EU kritikuje zakone koje je usvojila Republika Srpska, a koji su “u suprotnosti sa evropskim putem BiH” i posebno kritikuje “secesionističku retoriku i osporavanje ustavnog poretka” od strane rukovodstva Republike Srpske, objavio je Crnadak na Fejsbuku.

    – EU osuđuje Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, za koji kaže da nema “pravno uporište”, kao i zakon kojim se kriminalizuje kleveta. EU poziva i Republiku Srpsku i FBiH da odmah imenuju sudije na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH. Sve ove stavove podržalo je svih 27 članica Evropske Unije. Uključujući Hrvatsku i najnovije prijatelje iz Mađarske. Ove stavove je potpisala i Borjana Krišto, funkcioner SNSD-ove bratske partije HDZ, kao i predstavnik Trojke. Ove stavove odavno podržavaju i Vašington i London. Podršku ovim stavovima daju i OEBS, Savjet Evrope, UN i brojne druge važne evropske i svjetske adrese. Šta je ovo, ako nije klasična međunarodna izolacija rukovodstva Republike Srpske – pita Crnadak.

    Da ne zaboravimo, dodao je on, još od kraja prošle godine Republici Srpskoj se, zbog ponašanja njenog rukovodstva, iz evropskih izvora ne odobravaju projekti, te smo, kako je naveo, ostali bez bespovratnog novca za autoputeve i važnih projekata za vodosnabdijevanje, poput onog u Gradiški.

    – Ono što je dobro za Republiku Srpsku na međunarodnom planu je to što nije problem Republika Srpska, niti je problem srpski narod. Problem je rukovodstvo Republike Srpske, koje se izgubilo u svojoj korupciji i autokratiji i sada je spremno na bilo šta, samo da još barem malo sačuva vlast – zaključio je Crnadak.

  • Novaković Bursać: Navikli smo na manipulacije političkog Sarajeva

    Novaković Bursać: Navikli smo na manipulacije političkog Sarajeva

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da to što Zlatko Lagumdžija i Elmedin Konaković nisu isporučili pismo generalnog sekretara UN Antonija Guteresa Kabinetu srpskog člana Predsjedništva, već ga razvlače po medijima, predstavlja njihov odnos prema BiH i njenim institucijama ali, kako stvari stoje, i prema generalnom sekretaru UN.

    Navikli su da manipulišu, jer samo kroz manipulaciju uspijevaju da održe lažnu sliku o sebi. Trebalo bi obavijestiti i generalnog sekretara UN direktno, ne preko Misije BiH, kako se poigravaju s njegovim pismom – istakla je Bursaćeva.

    Ona je navela da je tačno da je “Guteres pismo poslao Misiji BiH pri UN, a vjerovatno bi tako i gospođa Željka Cvijanović da je nisu stavili pod embargo, jer su navikli da uzurpiraju ono što je zajedničko i to privatizuju”.

    • Ali, Guteresovo pismo je otišlo u medije, ali ne i na adresu srpskog člana Predsjedništva. Toliko o kredibilitetu Lagumdžije koji se kao slatko smije, ali i ministra inostranih poslova. Oni su očigledno i Guteresa stavili pod embargo, a ne samo srpskog člana Predsjedništva – naglasila je Bursaćeva za Srnu.

    Usput, dodala je ona, oni mediji kojima su dali to pismo, a nije njima bilo namijenjeno, znači ukrali su ga, dobilo je i netačan prevod ionako netačne tvrdnje, pa su valjda po navici da BiH brane lažima, dodali ispred PIK-a i riječ – jedino, da bi tako ispalo da je PIK jedino relevantno tijelo za imenovanje visokog predstavnika.

    • Što se tiče Lagumdžije, može se on smijati koliko hoće i može manupulisati Guteresom koliko hoće i koliko mu to Guteres dozvoli, ali ako misli da ćemo se umoriti od razotkrivanja njihovih manipulacija i štete koju nanose BiH braneći je lažima, može računati da tu umora neće biti – poručila je Bursaćeva.

    Bursaćeva je navela da se i ona slatko nasmijala na Lagumdžijin odgovor.

    • Baš šeretski, nema šta. Pismo srpskog člana Predsjedništva je otišlo i direktno Guteresu, jer je jasno da ga ne bi ni isporučili putem MIP-a i Stalne misije UN. Ministar inostranih poslova je rekao da šalju samo ako su zajednički dopisi Predsjedništva, što je čista laž, a ta laž je i razotkrivena putem medija. Isporučuju se pojedinačni dopisi druga dva člana Predsjedništva, ali ne i srpskog člana – naglasila je Bursaćeva.

  • Petković: Nedopustivo da nam amandmane pišu strani ambasadori putem domaćih poslušnika

    Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković rekao je Srni da su amandmani SDA koje su uložili na Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH, čiji je predlagač Savjet ministara, pravopisno i gramatički neispravni jer su prevedeni sa engleskog jezika, te poručio da je nedopustivo amandmane pišu strani ambasadori putem domaćih poslušnika.

    Suština je da su ti amandmani nezakoniti i neustavni jer nisu u saglasnosti sa drugim pozitivno-pravni propisima u BiH, prije svega Zakonom o upravi BiH i Zakonom o upravnom postupku BiH, kojim je regulisan rad drugostepenih organa uprave – naglasio je Petković.

    Petković je istakao da tim zakonima Ombudsman BiH nije definisan kao organ uprave, pa zbog toga i ne može odlučivati u drugostepenom upravnom postupku.

    • Građanima nisu uskraćena njihova prava jer imaju pravo na pravni lijek u upravnom postupku, ali i pravo na tužbu u upravnom sporu. Nedopustivo je da nam amandmane pišu strani ambasadori putem domaćih poslušnika – zaključio je Petković.

    Ministar pravde u Savjetu ministara BiH Davor Bunoza rekao je Srni da nema potrebe žalbe na Zakon o slobodi pristupa informacijama sa Žalbenog savjeta Savjeta ministara prenositi na Instituciju ombudsmana i proširivati nadležnosti ombudsmana, koji, po zakonu i Ustavu BiH, donose neobavezujuće odluke.

    • Što se tiče ombudsmena, on prema našem zakonu donosi preporuke i pitanje je da li bi bilo u skladu sa zakonom i Ustavom da donosi obavezujuće odluke za institucije BiH – rekao je Bunoza.

    Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na jučerašnjoj sjednici odgodila je izjašnjavanje o Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH, čiji je predlagač Savjet ministara, i amandmanima na to zakonsko rješenje poslanika SDA Šerifa Špage.

    Komisija je zatražila mišljenje Direkcije za evropske integracije o amandmanima, nakon čega će se izjasniti o amandmanima i zakonskom prijedlogu.