VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Mazalica: Odsustvo stida, očajanje i frustracija sujetnog Kristijana Šmita

    Mazalica: Odsustvo stida, očajanje i frustracija sujetnog Kristijana Šmita

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica istakao je da njemački turista Kristijan Šmit, u svom pristrasnom i tendencioznom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a, još jednom pokazuje svoje očajanje i frustraciju.

    Prepun paušalnih ocjena i netačnih tvrdnji, izvještaj koji prelazi preko onoga što mu ne odgovara, a preuveličava ono što misli da je važno najbolji je dokaz ispravnosti odluke o nepriznavanju ovog sujetnog čovječuljka za visokog predstavnika – naglasio je Mazalica za Srnu reagujući na Šmitov izvještaj Savjetu bezbjednosti.

    Naveo je da se već u prvoj rečenici može vidjeti Šmitova bestidnost, jer kaže da je tokom izvještajnog perioda dominirala remetilačka retorika i aktivnosti vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

    • Blokade infrastrukturnih projekata koje dolaze od sarajevskih političara, kojima bi se zaposlile hiljade ljudi, poboljšala gasna i elektroenergetska diversifikacija i pojeftinili energenti, kao i blokade u formiranju vlade Federacije, za Šmita nisu remetilačke aktivnosti – ukazao je Mazalica.

    On je naglasio da iz Republike Srpske stiže samo efikasno formiranje vlasti i pozitivan doprinos uspostavljanju vlasti na novou BiH, ne vrijeđajući nikoga i ne zaustavljajući niti jedan proces na nivou BiH, ali očigledno Šmit nije hrabar jer se ničega ne boji, već jer se ničega ne stidi.

    • Koliko očigledna frustracija može biti Republikom Srpskom, da u dijelu izvještaja kada govori o niskom učešću žena u političkom životu, neće da prizna da je Željka Cvijanović iz SNSD-a prva žena izabrana za člana Predsjedništva BiH u istoriji. Ali zato će navesti da vlasti Republike Srpske podrivaju institucije BiH vršeći opstrukcije njihovog rada i donošenja odluka, što je apsolutna laž – istakao je Mazalica.

    On je naveo još jednu žalosnu i opskurnu tvrdnju Šmita, a to je da BiH postaje zemlja podijeljena između autoritarizma u jednom entitetu i demokratije u drugom.

    • Da čovjek nije čitao ostatak njegovog izvještaja, sasvim sigurno bi pomislio da autoritarizam vlada u onom entitetu u kojem strani kolonijalni namjesnik suspenduje Ustav da bi se formirala vlada pola godine nakon izbora – rekao je Mazalica.

    Naglasio je da Kristijan Šmit u svom izvještaju takođe pravi lažni balans između reisovog pozivanja na rat u izjavi da bi i oružjem branio institucije BiH, i mitropolitovog nazivanja Bošnjaka “muslimanima” i “muhamedancima”, što jesu nazivi za njihovu vjersku pripadnost.

    • Kad su Srbi, prema Šmitovom mišljenju, loši, onda se to diže do neba, a kad su loši Bošnjaci, traži se sličan grijeh kod Srba, samo da bi se izbjegla selektivna osuda i da bi se sve strpalo u isti koš – konstatovao je Mazalica.
  • Komšić o interkonekcijama: Bez državnog zakona o gasu nikad neću glasati za to

    Komšić o interkonekcijama: Bez državnog zakona o gasu nikad neću glasati za to

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentirao je juče aktuelno pitanje istočne i južne interkonekcije te je poručio da ključno zeleno svjetlo daje Predsjedništvo BiH.

    Komšić je juče gostujući na televiziji Hayat pojasnio da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zvanično daje odobrenje o otvaranju pregovora, pa onda Vijeće ministara radi manje više tehnički posao.
    “Nije to nebitan tehnički posao. Onda to ponovo dolazi na Predsjedništvo. U tri navrata se pojavljuje ta vrsta predmeta i na kraju taj treći put je ratifikacija međunarodnog ugovora. Predsjedništvo je ovdje ključno”, pojasnio je Komšić.

    O obećanjima da će se južna i istočna interkonekcija razmatrati na sljedećoj sjednici Vijeća ministara minsitra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Komšić je rekao da su u suštini prazna.

    “Oni mogu govoriti šta god hoće, kad je riječ o međunarodnim ugovorima, sve završava na Predsjedništvu. O situaciji u Predsjedništvu imam svoje mišljenje. Sve može, dajte državni zakon o gasu da definišemo te stvari zakonski”, poručio je.

    Željko Komšić je pojasnio da, iako se svako pitanje tiče se svakoga u Bosni i Hercegovini, istočna interkonekcija, za koju se govori da će povećati zavisnost od Rusije, ide samo u RS te da to nema veze s Federacijom. Ali, kako kaže, južna interkonekcija je komplikovaniji problem.

    “Ne bi ona bila problem da se radi onako kako je dogovoreno jer je dogovoreno da BH-Gas radi taj posao. Ali u međuvremenu HDZ je u jednom kantonu napravio preduzeće koje treba da preuzme taj posao bez zakonskog uporišta. Zato kažem zaustavite se, dajte državni zakon o gasu. Slažem se da treba raditi diversifikaciju izvora snabdijevanja, ali ovamo odbijamo da ta istočna interkonekcija dovede gas u RS, a od mene traže da isto takvo pravo isporučim Zagrebu i Draganu Čoviću za snabdijevanje ovog centralnog dijela BiH, odnosno najvećeg potrošača u BiH, a to je Sarajevo, dio ekonomije u Visokom i Zenica”, rekao je.

    Komšić je naglasio da nije problem kuda bi išao plin, nego pod kojim uslovima.

    “Ko gazduje i transportom i distribucijom tog plina, to je problem”, pojasnio je.

    Mišljenja je da Dodik neće pristati na državni zakon o gasu.

    “Ja bez zakona o gasu neću glasati za to nikad. Mislim da je i Bećirović sklon mom stavu”, rekao je.

  • Zaokruženo konstituisanje vlasti u BiH na svim nivoima

    Zaokruženo konstituisanje vlasti u BiH na svim nivoima

    Imenovanjem nove federalne vlade zaokružen je proces formiranja vlasti u FBiH nakon oktobarskih izbora, a time je omogućeno otvaranje krupnih političkih tema, pobrojanih u aktu na osnovu kojeg su konstituisana vlast na zajedničkom nivou.
    Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić, kao predsjednici SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a BiH potpisali su polovinom decembra u Sarajevu, nešto ranije nego što je tog dana objelodanjeno da je BiH dobila kandidatski status, sporazum u kojem su sadržane smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH od 2022. do 2026. godina.

    To je, kako se moglo čuti i nakon stavljanja potpisa, prvi put da se na ovakav način ulazi u proces formiranja vlasti na zajedničkom nivou, jer se do sada, uglavnom, dogovor svodio na raspodjelu ministarskih i drugih pozicija u Savjetu ministara BiH.

    Uz to, partneri su poručili da će poštivanje ustavne pozicije i stavljanje u drugi plan, prvenstveno onih pitanja o kojima Republika Srpska i FBiH imaju potpuno drugačiji stav biti osnov na kojem će funkcionisati vlast u ovom mandatu.

    Lideri su se, između ostalog, usaglasili da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavnim mehanizmima odlučivanja i njihovoj zaštiti”.

    Sporazum predviđa samo EU integracije, ali i da će u roku od šest mjeseci, od konstituisanja vlasti, promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH te sprovesti presude koje se odnose na izbornu oblast. Potpisnici sporazuma su opredijeljeni da će izvršiti potpunu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona te preporukama.

    Iako se od toga dosta promijenilo, prije svega kada je riječ o broju stranaka u tada bošnjačkom bloku “osmorka”, a bilo je i teških poruka na liniji od Banjaluke do Sarajeva upravo zbog potezanja onih tema o kojima nemaju isti stav, analitičari smatraju da koalicija nije sporna te naglašavaju da su i ostvareni uslovi da se, gotovo šest mjeseci nakon izbora, počne konkretnije pregovarati o izazovima koji su pred BiH. Kako na unutrašnjem planu tako i na spoljašnjem, s obzirom na činjenicu da se dio smjernica odnosi na put BiH ka Evropskoj uniji.

    Ukazujući da je pred BiH novo vruće političko ljeto, a zasigurno i jesen, smatraju da ima mnogo toga o čemu se treba razgovarati, ali da nema naznaka da bi koalicija na zajedničkom nivou mogla da se raspadne.

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski za “Glas” kaže da Savjet ministara funkcioniše, ako se izuzmu neke konceptualne razlike na relaciji Sarajevo – Banjaluka.

    “Tu su sporovi o problemima koji praktično prevazilaze Savjet. Tu moraju stranke da se dogovore, ali sumnjam da će uspjeti bez stranog posredovanja o tome kakav je karakter Ustava, šta kaže o državnoj imovini. Bojim se će će morati zatražiti validno veštačenje Ustava BiH i Dejtona”, rekao je on.

    Trenutno, kaže, ne vidi probleme u funkcionisanju vlasti, ali ističe da treba sačekati i vidjeti kako će se stvari odvijati kada na dnevni red dođe tema izmjena Izbornog zakona.

    “Postoji volja dijela bošnjačkog korpusa da razgovaraju sa predstavnicima Hrvata”, rekao je Sitarski.

    Politički analitičar Filip Matić ne isključuje probleme ukoliko se u BiH, odnosno FBiH ne budu poštovali Hrvati kao jedan od tri ravnopravna naroda u ovoj zemlji te njihova politička prava.

    “To pitanje će biti otvoreno novom rundom razgovora o Izbornom zakonu”, rekao je Matić za “Glas” uz naglasak da su Srbi najčešće spremni za saradnju i razgovor, dok su Bošnjaci najčešće rušilački faktor.

    Investicije
    Jedno od pitanja koje je, od kada je konstituisana vlast na zajedničkom nivou u BiH, u dosta navrata otvarano je ono koje se odnosi na investicije o kojima i dalje postoje različite vizije u BiH. Partneri iz sporazuma su se, s druge strane, obavezali na kreiranje novog programa ekonomskih reformi BiH te su opredijeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.

    “S ciljem podizanja nivoa investicija, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata”, piše u dokumentu.

  • Čović: Spoljna politika treba da bude usaglašena i da se zna gdje se donosi

    Čović: Spoljna politika treba da bude usaglašena i da se zna gdje se donosi

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović rekao je danas da spoljna politika BiH više nikada ne može biti politika jedne osobe, porodice i stranke, već treba da bude usaglašena i da se zna gdje se donosi i kako se provodi.

    Čović je, nakon Izbornog sabora HDZ na kojem je ponovo izabran za lidera stranke, rekao da su vrlo jasno definisane odrednice HDZ kada je u pitanju BiH i pozicija hrvatskog naroda, ali i put kada je u pitanju spoljna politika.

    – Željeli smo da potpuno promijenimo tu paradigmu u vođenju ili provođenju spoljne politike BiH, da ona više nikada ne bude politika jedne osobe, jedne porodice, stranke, kako god hoćete, da ona bude usaglašena, da se zna gdje se donosi, a zna se vrlo jasno kako se provodi – rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.

    On je napomenuo da kada predsjedavajuća Savjeta ministara ode na primjer u Brisel, ili u Veliku Britaniju, ona govori u ime BiH, ne iznosi svoj stav i neusklađene stavove.

    To bi trebalo da bude praksa kada je u pitanju spoljna politika, a na isti način i kada govorimo o uređenju pravne države BiH – rekao je Čović.

    On je naveo da je za današnjem Saboru izabrano novo rukovodstvo stranke sa vrlo jasnim zadatkom da program koji su usvojili i strategiju do 2030. godine provedu do kraja, koordinisano i sa novom energijom.

    Čović je istakao da je osnov zajedničkog rada unutar svih institucija BiH, kako hrvatskog naroda, tako i predstavnika druga dva naroda, odnosno, nosioca zakonodavne i izvršne vlasti, da se stvori ambijent da se već ove godine može reći da je ispunjeno ono što se očekivalo od BiH kada je u pitanju integraciona aktivnost.

    – Da okončamo rok koji stoji ispred nas od šest mjeseci, da završimo izborno zakonodavstvo i ograničene izmjene Ustava BiH tako da to više nikad ne budu teme koje bi nas trebale opterećivati, odnosno, da se do kraja posvetimo ekonomskim i socijalnim pitanjima i definisanju osnovnih standarda funkcionisanja BiH – rekao je Čović.

    On je naglasio da Hrvati žele da u tome budu predvodnici te pozvao sve koji su danas bili gosti iz partnerskih stranaka na nivou Savjeta ministara i entiteta, ali i partnerskih stranaka u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) da se to uradi u snažnom zajedništvu.

    – Uvjeren sam da za to postoji jedna nova vizija, nova energija, novi zamah i dovoljno podsticaja da se ne bavimo sobom i da se okrenemo budućnosti – rekao je Čović.

    On je naveo da ima povjerenje u nove partnere, da sve ono što je propušteno treba brzo raditi, a sve spinove staviti po strani.

    – Nema nijednog razloga da se bilo koja tačka na Savjetu ministara ili Vladi Federacije BiH donese preglasavanjem, ako je to koalicija, partnerstvo” – rekao je Čović.

    Upitan u kojem je trenutku HNS, odnosno, HDZ BiH odlučio da im SDA, dugogodišnji partner neće biti partner, Čović je rekao da je ključni problem nepovjerenje u posljednje dvije godine i nevjerodostojnost.

    Čović je izrazio uvjerenje da će do kraja maja biti završeno uspostavljanje vlasti i u preostala tri kantona – Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom i Livanjskom, te da nema razloga da bilo kojeg partnera eliminišu iz pregovora.

  • Dragan Čović ponovo izabran za predsjednika HDZ

    Dragan Čović ponovo izabran za predsjednika HDZ

    Dragan Čović ponovo je danas izabran za predsjednika HDZ BiH na čijem je čelu od 2005. godine.

    Čović je bio jedini kandidat za ovu poziciju i izabran je jednoglasno na Izbornom saboru HDZ-a BiH u Mostaru.

    U radu 14. Izbornog sabora učestvuje oko 570 članova stranke koji su se okupili iz cijele BiH kako bi izabrali novo rukovodstvo na mandat od naredne četiri godine.

    Uoči samog početka sjednice Čović je najavio nova kadrovska rješenja i nove politike HDZ-a BiH, te poručio da evropski put nema alternativu.

    Kako je najavljeno iz HDZ-a BiH, osim lidera stranke danas će se birati i zamjenik predsjednika, pet potpredsjednika i deset članova Predsjedništva.

  • SDA ostaje bez kontrole nad državnim kompanijama

    SDA ostaje bez kontrole nad državnim kompanijama

    Jasno da će nove vlasti u FBiH čekati težak posao u depolitizaciji, restrukturiranju i profesionalizaciji državnih firmi.

    “Logično je i smatram da oni koji su u javnim preduzećima trebaju dijeliti sudbinu Vlade. Vlada treba da imenuje ekipe koje će provoditi politiku Vlade” kazao je Nermin Nikšić, Premijer Federacije BiH.

    Kupovina zastupnika

    Na taj način najavljena je smjena SDA-ovih, ali i DF-ovih direktora koji su godinama ordinirali ovim kompanijama. Još od prvog dana uspostave FBiH i njenih institucija državne kompanije tretirane su kao stranački plijen preko kojeg su ostvarivani politički interesi i koji su vođeni partijskom, a ne ekonomskom logikom.

    Ipak, niko se tako bezobzirno prema državnim kompanijama nije odnosio kao SDA u vrijeme vladavine Bakira Izetbegovića. U ovoj eri ljudi će iz stranačkih odbora direktno biti prekomandovani na pozicije direktora državnih kompanija, nerijetko će istovremeno biti na dvije funkcije – i direktorskoj i stranačkoj – a novac i resursi državnih kompanija sve će se otvorenije koristiti u privatne i stranačke svrhe.

    Upravo su Nikšić i lider NiP-a Elmedin Konaković na dan pred izglasavanje Vlade FBiH tvrdili da SDA novac javnih kompanija nudi zastupnicima nove većine da prijeđu na njihovu stranu i spriječe formiranje novih vlasti.

    Ne treba čuditi što se SDA tako grčevito borila da pod svaku cijenu opstane na čelu Federacije BiH i pokuša blokirati izbor nove vlade.

    Naime, upravo u vlasništvu entiteta nalaze se neke od najvećih kompanija u BiH koje zajedno generišu milijarde maraka prihoda.

    Sve te firme suvjereno su bile pod upravom SDA, koja na njihova čela ne da je postavljala lojalne ljude, nego vlastite stranačke kadrove.

    Tako je, primjerice, direktor “Elektroprivrede”, firme čiji je prihod u 2021. iznosio milijardu i 123.47 miliona KM, Admir Andelija, istaknuti član SDA, posebno blizak s Aburahmanom Hodžićem, najmoćnijim SDA-ovcem u Tuzlanskom kantonu. Još drastičniji primjer je “BH Telecom”, čiji je direktor Sedin Kahriman istovremeno i predsjednik Kadrovske komisije SDA.

    Mirsad Mujić, generalni direktor “BH Pošte”, takođe jedne od najvećih firmi u BiH, član je Glavnog odbora SDA, ali i IZBiH.

    DF kadar

    Direktor “Željeznica FBiH” je Enis Džafić, takođe kadar SDA.

    Tu je i direktor “Autocesta FBiH” Elmedin Voloder, kao i direktori još desetine državnih firmi kojima upravljaju kadrovi SDA.

    Iako je DF svojim partnerima iz SDA nerijetko prepuštao pozicije koje su mu pripadale po kvoti, i oni su se počastili nekim funkcijama, pa je tako 2021. za direktora Aerodroma u Sarajevu postavljen njihov kadar Alen Bajić, u čijem je mandatu došlo do zatvaranja niza linija prema svijetu.

    Pozvali na pobunu

    Nakon poziva Nermina Nikšića SDA je juče svoje kadrove u državnim kompanijama pozvala na svojevrsnu pobunu nakon što ih je Nikšić poručio da stave mandate na raspolaganje, donosi “Avaz”.

    “SDA poziva članove upravnih struktura javnih preduzeća da ne podlegnu pritiscima i pozivima na nezakonito postupanje” pozvali su iz SDA.

  • Koliko Srpsku koštaju “konsultanti” u Americi i Evropi

    Koliko Srpsku koštaju “konsultanti” u Americi i Evropi

    Republika Srpska je od 2011. do 2022. godine potrošila više od 37 miliona maraka na konsultante u svijetu s ciljem podizanja rejtinga Srpske u međunarodnim krugovima, kao i pomoći pri izradi raznih izvještaja, organizaciji događaja ili, pak, privlačenju stranih investicija i kontaktima sa poslovnom zajednicom.

    Ovo je navedeno u odgovoru koji je ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić dostavio šefu Kluba poslanika SDS u parlamentu Srpske Vukoti Govedarici, koji je na sjednici krajem marta ove godine tražio odgovor od Vlade koliko je novca do sada potrošila na lobističke kuće u Americi.

    U odgovoru je navedeno koliko je novca tačno potrošeno na konsultantske kuće u Americi i Evropi u periodu od 2011. do 2022. godine, ali nije odgovoreno koji su bili efekti tih ulaganja.

    Ministar Klokić u odgovoru navodi da je u ovom periodu potrošeno ukupno 37.354.187 KM, te da je za ovu godinu u iste svrhe planiran budžet u iznosu od 2,2 miliona KM.

    Zlatan Klokić

    Napominje da Republika Srpska „ne ostvaruje saradnju sa lobističkim kućama u SAD niti bilo gdje u svijetu, već da ostvaruje saradnju sa pravnim i ekspertskim timovima međunarodnih konsultantskih kuća, u skladu sa ustavnim pravima i pozicijom Republike Srpske, a u cilju formiranja pravne, ekonomske i diplomatske strategije“.

    – U saradnji sa Vladom i drugim institucijama Republike Srpske ove kuće preduzimaju aktivnosti na: izradi izvještaja Savjetu bezbjednosti UN i drugih dokumenata od značaja za oblast međunarodne saradnje Srpske, izradi pravne i diplomatske strategije vezano za prava i poziciju Republike, koncipiranju i komuniciranju ključnih političkih stavova u inostranstvu, kao i prezentovanju poslovnih interesa RS – navodi se u odgovoru.

    Dodaje se da ove konsultantske kuće, takođe, preuzimaju aktivnosti na promociji investicionih potencijala Srpske i ostvarivanju bliskih kontakata sa poslovnom i akademskom zajednicom, nevladinim sektorom, te drugim relevantnim institucijama i organizacijama u Evropi i SAD.

    – Ove kuće pružaju i podršku u organizaciji značajnih događaja u inostranstvu na kojima učestvuju zvaničnici i predstavnici institucija Srpske, te omogućavaju zastupanje Republike u vezi međunarodnih pravnih i političkih pitanja, u skladu sa aktuelnim potrebama i povremenim zahtjevima – navodi Klokić u odgovoru Govedarici.

    On još dodaje da, osim toga, „podrška stručnjaka sa velikim iskustvom u oblasti međunarodnog prava značajno doprinosi pravovremenom informisanju i reagovanju na aktuelna politička, društvena i ekonomska zbivanja u Republici Srpskoj, BiH i svijetu“.

    Klokić dalje navodi da ugovori sa konsultantskim kućama nose oznaku tajnosti u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka, te u skladu sa tim ne može otkriti imena tih kuća niti druge detalje iz ugovora.

    Govedarica u izjavi za Srpskainfo pita koji su efekti svih tih miliona koji su uloženi u razne konsultantske kuće?

    On podsjeća da se pojedini zvaničnici Srpske, uključujući njenog predsjednika Milorada Dodika, nalaze na crnim listama SAD i Velike Britanije, pa pita da li je to rezultat tih lobiranja na koja Srpska troši novac.

    – Imamo lobističke kuće, koje ministar Klokić zove konsultantskim kuća, ali ne želi da otkrije imena tih kuća niti šta tačno rade. Činjenica je da te lobističke ili konsultantske kuće troše ogroman novac za promociju Srpske, a sa druge strane imamo potpuno drugačiju realnost, počev od položaja naših zvaničnika u svijetu, pa do same Srpske koja kao da ima namjeru da svugdje nađe neprijatelja, posebno u onim zemljama gdje se lobira za Republiku. Dakle, nevjerovatan apsurd – zaključuje Govedarica.

    On ističe da je Klokićev odgovor veoma zanimljiv jer je vidljivo da je Srpska do sada potrošila preko 37 miliona maraka na te konsultantske kuće, te da ove godine planira da potroši još dva miliona, što znači da je za 12 godina potrošeno preko 40 miliona maraka na raznorazne „konsultante“.

    Govedarica najavljuje da će na sljedećoj sjednici NSRS postaviti dodatna pitanja ministru Klokiću u vezi ove teme.

    On pojašnjava da će se jedno od pitanja odnositi na izvještaje koje je pomenuo Klokić.

    – Pošto je naveo da su te konsultantske kuće pomagale Srpskoj u pisanju raznoraznih akata i izvještaja koji se tiču Savjeta bezbjednosti UN. Zanima me koliko izvještaja je napisano Savjetu bezbjednosti UN i zašto Vlada Srpske ne piše te izvještaje? Drugo, Klokić je naveo da su ove kuće, između ostalog, uticale na pisanje nekih drugih strateških dokumenata. Kojih strateških dokumenata? – pita Govedarica.

    On podsjeća da se u odgovoru navodi da su navedene konsultantske kuće radile na „poljima razvoja, ulaganja i privrednih odnosa sa raznim zemljama i slično“.

    Govedarica ističe da ne vidi te efekte. On kaže da strane direktne investicije u Srpskoj ne postoje za razliku od Srbije gdje one iznose godišnje po par milijardi evra.

    – Kod nas one ne postoje, odnosno iz godine u godinu su sve manje. Zanima me konkretno kakvi su efekti svih tih aktivnosti na privrednom planu s obzirom na to da je ministar odgovorio da su, između ostalog, radili na promociji privrednih aktivnosti – poručuje Govedarica.

    Istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja ističe da kada se govori o lobiranju najmanje što je sporno je novac.

    On dodaje da je lobiranje danas prirodna i uobičajena stvar i samo neozbiljne institucije i države se ne bave time.

    – U stanju u kojem se nalazi Srpska, sa neskrivenim namjerama bolesnih nesrećnika koji će život provesti u namjeri da je ukinu i svaki dan samo na to misliti, potpuno je racionalno što treba pojačati i lobističku i diplomatsku aktivnost, barem da se održi status quo. A za to, naravno, treba odriješiti kesu- ističe Šoja za Srpskainfo.

    On kaže da ključno pitanje nije novac već ko određuje ko će biti lobista i na osnovu kojih analiza? Ko pravi te analize? Ko se i da li se uopšte time iko bavi?

    Poznajući i ljude koji vode Srpsku i način kako ona funkcioniše, kako navodi Šoja, čisto sumnja da iko pravi ikakve analize. On ističe da je sve improvizacija i da se sve svodi na formu u kojoj će neko uzeti veliki novac.

    – O rezultatima, naravno, niko ne razmišlja. Simptomatično je što se u odgovoru Vlade u prvi plan stavljaju izvještaji Savjetu bezbjednosti UN! Izveštaji su potpuno kontraproduktivni i ja besplatno savjetujem vlasti u Srpskoj da ih više ne pišu, odnosno da ne bacaju novac na to – poručuje Šoja.

    On kaže da to samo svjedoči da cilj lobiranja nije postizanje rezultata lobiranja već povećanje bankovnog računa onog koji tobože plaća lobiste.

    Ne bi se čudio, dodaje Šoja, da oni koji angažuju lobiste uzimaju najmanje pola tog novca za sebe.

    – Republika Srpska i njen gospodar nalaze se u najgoroj poziciji u svijetu u istoriji srpskog naroda. Bez imalo ugleda, sa mnogo čuđenja, razočaranja. Utisak koji ljudi koji unesrećuju Srpsku već decenijama ostavljaju kod racionalnog stanovništva u svijetu je toliko porazan da ni odvajanje stoput više novca ne bi bilo dovoljno da se ta slika promijeni – smatra Šoja.

    On ističe da će se ta slika promijeniti bez lobista kad Srpskom počnu vladati odgovorni vizionari sa jasnim i unaprijed planiranim ciljevima i velikim znanjem.

    – Sve dok je maltretiraju krimogene karikature i sjecikese, koji u dokonici prijete otcjepljenjem, jedino što se može dogoditi Srpskoj je njeno međunarodno ukidanje. U tom pravcu vodi ovo „lobiranje“ – zaključuje Šoja.

    Lobiranje u Americi
    Novinar iz Vašingtona Ivo Puljić ranije je na Tviteru objavio da je Vlada Srpske ove godine potpisala novi sporazum sa advokatskom kancelarijom u Teksasu McGinnis i Lochbridge prema kojem planira da potroši preko 750.000 dolara za njene usluge.

    – Za lobiranje u Americi RS će svakog 15-og u mjesecu plaćati 63.000 dolara, odnosno 756.000 godišnje. Rezultati lobiranja mogu se provjeriti na popisu američkih sankcija – napisao je Puljić.

  • Bukejlović o izmjenama Krivičnog zakona

    Bukejlović o izmjenama Krivičnog zakona

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Srpske treba da postigne svoju osnovnu svrhu – preventivnu, te očekuje da resorno ministarstvo na javnim raspravama dobije konstruktivne sugestije na predložena rješenja.
    Bukejlović je Srni rekao da očekuje da na javnim raspravama od učesnika dobije povratne informacije i mišljenje o predloženim zakonskim rješenjima.

    “Sve sugestije će kasnije biti razmatrane i, u zavisnosti od njihovog sadržaja, biće implementirane u zakon. Već smo dobili određene konstruktivne prijedloge koji se odnose na iznose kazni”, rekao je Bukejlović.

    On je ponovio da predloženi zakon nije ograničavanje slobode govora i medija nego predstavlja uvrštavanje nove glave krivičnih djela protiv časti i ugleda, kao i drugih važnih krivičnih djela koja se odnose na ljudska prava i slobode.

    Bukejlović smatra da treba sačekati kraj javnih rasprava, uvrstiti konstruktivne prijedloge, te onda razgovarati o zakonu.

    Na početku javne rasprave prisutni novinari iznijeli su svoj zahtjev da se predloženi zakon povuče iz skupštinske procedure, ocjenivši da ta rješenja guše slobodu izražavanja, nakon čega su napustili javnu raspravu.

    Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić smatra da je besmisleno bilo učestvovati u, kako kaže, prividu demokratije.

    On je rekao da je, napuštajući javnu raspravu, poslata poruka da treba povući nacrt zakona jer je loše napisan i “tolike posljedice može proizvesti da je besmisleno učestvovati i pokušati poboljšati”.

    Novinar “Euroblica” Milkica Milojević smatra da, ukoliko bi ovaj zakon bio usvojen, sudije i tužioci treba da postupaju po zakonu jednako prema svima.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u martu Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim je propisano da je kleveta krivično djelo, a predviđene su novčane kazne.

  • Dodik se sastao sa Konakovićem u Banjaluci

    Dodik se sastao sa Konakovićem u Banjaluci

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se danas u Banjaluci da je sa ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedinom Konakovićem razgovarao o usaglašavanju zakona o spoljnim poslovima.

    Razgovarali su o brojnim pitanjima i razvojnim projektima. Nakon što su razmijenili “zapaljive” izjave putem medija, obojica poručuju kako je najvažnije, bez obzira na razlike, da razgovaraju i postižu kompromise.

    – Razgovarali smo o mnogim pitanjima u želji da deblokiramo stvari i postignemo veći stepen razumijevanja. Danas se razgovaralo o tome da prilagodimo i usaglasimo zakon o ministarstvu vanjskih poslova. Iduće sedmice ćemo imati sjednicu zajedničke komisije na kojoj ćemo pokušati postići dogovore. Cijenimo napore ministra da konačno BiH, nakon svih ovih vremena, ima zakon koji će regulisati ovu oblast, ali isto tako mislim da treba svi zajedno da radimo na tome – rekao je Dodik.

    Istakao je kako oni nisu nikada pravili probleme za Južnu konekciju.

    – Spremni smo glasati za to čim dođe na dnevni red. Govorili smo da postoji određeni stepen nesaglasnosti između bošnjačke i hrvatske strane da ne može to da se uslovljava Istočnom konekcijom. Razgovaraćemo o donaciji koju šalju SAD u vezi defanzivnih helikoptera. Želimo da se upoznamo s detaljima, nemamo problem da razgovaramo o tome i drugim pitanjima – rekao je Dodik.

    Naveo je i kako žele razgovarati o 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH te da se postigne dogovor, ali ističe kako Evropska unija svojom politikom nije stimulativna u pogledu održavanje volje za evropskim putem.

    – Zahvaljujući ministru, vidjećemo se s Varheljijem koji dolazi u Sarajevo 17. ili 18. maja i razgovarati o tome. Bez obzira na neke izlete koje i ministar i ja u javnom diskursu kažemo, pa se tumači na ovaj ili onaj način, mislim da imamo dosta razloga i ujednačen pristup kako bi se trebalo kretati – uslovljavanje ne, već rješavanje onoga što možemo, ono što ne neka čeka drugo vrijeme – rekao je Dodik.

    Konaković je naveo su razgovarali i o saradnji dviju entitetskih vlada, s obzirom da je formirana Vlada FBiH.

    – To su dvije vlade koje su važne za život običnog čovjeka. Trebamo se vratiti u vrijeme kada su dvije vlade bolje sarađivale. Predsjednik Dodik je rekao nekoliko važnih stvari. Mi se zapravo još upoznajemo na ovom putu funkcionisanja, svjesni da je ranije bilo dosta nepovjerenja i izigranih dogovora, da stvari nisu funkcionisale te da nije lako na riječ i telefonom rješavati stvari. Ovo Vijeće ministara riješilo preko 400 pitanja koja nisu riješena godinama. Konstatovali smo da bez obzira na neke razlike, postoje pitanja o kojima se možemo dogovoriti bez uslovljavanja bez obzira na neke naše javne istupe. Projekti u BiH da se rješavaju i podiže ekonomska slika, rastu plate… Učinit ćemo maksimalni napor da se dese. U razgovorima sa zvaničnicima EU govorio sam o fenomenu reformi koji su za BiH bolne, čine našu ekonomiju slabom, a nemaju benefite. Očekujemo razumijevanje – rekao je Konaković.

    Kazao je kako će se razvojni projekti o interkonekcijama ubrzo naći na Vijeću ministara.

    – Biće još nekih naših javnih nesuglasica, ali biće puno sastanaka i razgovora kako bi se rješavale stvari koje nisu bile rješavane. Danas je 100 dana Vijeća ministara i to je neuporedivo s prethodnim sazivom zbog političkih podmetanja. Danas, u svjetlu dešavanja u Srbiji, imamo dodatnu odgovornost da ovo društvo činimo zdravim i boljim, da se mi političari što više sastajemo i dogovaramo, da našoj djeci i unucima šaljemo bolju sliku, mijenjamo sliku generalno o BiH, više optimizma i nadanja. Apelujem da se okrenemo kompromisima – poručio je Konaković, prenosi N1.

    Danas je razgovarano i o zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača te su najavljeni i koraci u tom smjeru.

    On je rekao da Srpska nikada nije pravila problem u vezi sa južnom gasnom konekcijom i spremna je da za ovaj prijedlog glasa, ali se ovo pitanje ne smije uslovljavati istočnom gasnom konekcijom.

  • Šmit se ne obazire: Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje

    Šmit se ne obazire: Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje

    Napravili smo veliki korak u budućnosti, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, za BHRT u jutarnjem programu.
    O tome da li smatra nepoželjnom osobom u Bosni i Hercegovini, ističe da je navikao na razne priče.

    “Svašta se priča, naučio sam da se ovdje ima priča, ali kada je riječ o činjenicama, naravno u cijelom tom slijedu od Pedi Ešdauna do danas ja sam visoki predstavnik i nadam se da nakon mene neće biti mnogo mojih nasljednika jer ovdje je bitan put u evropskoj integraciji, a to znači u samostalnost”, kazao je Šmit.

    Bosna i Hercegovina ima zajedničku državnost, naglašava Šmit, a ona ide u Evropu i ona mora odlučiti šta je važno za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku, ali i Brčko jer to je osnova Bosne i Hercegovine.

    “Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje. Naučio sam da razlikujem između političkog diskursa ili političkih izjava raznih vrsta, ima jedan jedan koji se nikako ne želi s mnom sastati. Ako se dobro sjećam čak nije otišao ni u Mostar da ne bi mene susreo, ali mislim da je sasvim suprotno – ima jako mnogo ljudi, oni normalnijih, koji nisu na političkoj sceni, a koji su puno otvoreniji i srdačniji prema meni i ja to osjetim”, komentarisao je nedavnu izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika “da se nije odazvao pozivu na mostarski sajam, jer se nije htio sastati s visokim predstavnikom.”