VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Miličević: “Krnji” Ustavni sud BiH provodi nasilje nad Srbima

    Miličević: “Krnji” Ustavni sud BiH provodi nasilje nad Srbima

    Odluka krnjeg Ustavnog suda BiH da promijeni pravilnik i dozvoli zasjedanje bez prisustva ijednog sudije iz reda srpskog naroda primjer je političkog nasilja institucija BiH koje godinama pod maskom da grade državu u stvari je dodatno razgrađuju, kaže Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke.

    On navodi da je Ustavni sud BiH, ili ono što je ostalo od njega, donio neustavnu odluku krijući se iza zaključaka Venecijanske komisije da Ustavni sud BiH radi pod političkim pritiscima.

    • Zbog čega se krnji Ustavni sud BiH nije pozvao na ranije zaključke Venecijanske komisije kojima su davane preporuke da strane sudije trajno napuste Ustavni sud BiH – upitao je Miličević.

    On je podsjetio da su problemi sa Ustavnim sudom BiH počeli onog trenutka kad je sud bez ikakvog osnova počeo da igra ulogu zakonodavca u tandemu sa Visokim predstavnikom negirajući ono što je u srcu dejtonskog sporazuma, a to je saglasje tri konstitutivna naroda o svim bitnim političkim pitanjima.

    Miličević napominje da Ustavni sud BiH odlukom da negira ravnopravnost srpskog naroda u ovoj instituciji, je pokazao da umjesto da štiti dejtonska dostignuća BiH u stvari ih negira a time negira i dejtonsku BiH.

    • Ni jedna odluka u BiH se ne može i ne smije donijeti bez predstavnika srpskog naroda. Takav sud za Srbe nije sud – kategoričan je Miličević.
  • Zagreb ne želi Trgovsku goru na dnevnom redu

    Zagreb ne želi Trgovsku goru na dnevnom redu

    Danas je u Zagrebu trebalo da bude održana zajednička sjednica Savjeta ministara i Vlade Hrvatske.

    Međutim, Vlada Hrvatske tražila je da sa dnevog reda zajedničke sjednice budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRЈ, ali i tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija, navedeno je u dokumentu koji je u posjedu RTRS.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da neće prisustvovati sjednici ako na dnevnom redu ne bude tačka koja se odnosi na problematiku izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.

    Kako nezvanično saznajemo Košarac sinoć nije htio prisustvovati radnoj večeri Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske u Zagrebu.

  • Nešić: Bez ministara iz Srpske ako Trgovska gora ne bude na dnevnom redu

    Nešić: Bez ministara iz Srpske ako Trgovska gora ne bude na dnevnom redu

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je da, ukoliko Trgovska gora ne bude na dnevnom redu na zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Savjeta ministara, ministri iz Republike Srpske ne treba da učestvuju na njoj.

    ATV

    • Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim i interesima naših građana – naveo je Nešić na Instagramu.
  • Srbi pred nestankom u Federaciji BiH

    Srbi pred nestankom u Federaciji BiH

    Broj Srba u Federaciji BiH drastično se smanjuje iz godine u godinu i sada iznosi manje od dva odsto ukupne populacije u tom entitetu.

    Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u toku prošle godine u FBiH rođeno je oko 18.000 djece, od čega samo 104 čije su se majke izjasnile kao Srpkinje.

    U procentima, među novorođenim u Federaciji BiH najviše je Bošnjaka, 78 odsto, zatim Hrvata, 15,6 odsto, dok je Srba 0,6 odsto. Iako su Srbi formalno konstitutivni narod u FBiH, mnogo veći broj novorođenih dolazi iz kategorije ostalih i iznosi 5,8 odsto.

    Poređenja radi, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, u Federaciji BiH živjelo je 70,4 odsto Bošnjaka, 22,4 odsto Hrvata, 2,5 odsto Srba i 4,6 odsto ostalih. Sada se procjenjuje da je samo prirodnim putem, bez iseljavanja, broj Srba u tom entitetu od 56.550, koliko je ih bilo po popisu od prije 10 godina, pao za čak 36 odsto!

    Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, Đorđe Radanović, ističe da dramatično smanjivanje broja srpskog stanovništva u tom entitetu ne traje od juče, te da se položaj rijetkih Srba u FBiH, kako tvrdi, stalno pogoršava.


    – Prema izvršenim analizama i procjenama, na teritoriji Federacije BiH sada živi oko 36.000 Srba. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, tada je u Federaciji bilo oko 56.000 Srba, što znači da je za samo 10 godina taj broj pao za čak 20.000 – ističe Radanović.

    Dodaje da su do ovih podataka, nezavisno od nedavne zvanične procjene Federalnog zavoda za statistiku, u Odboru za zaštitu prava Srba došli još krajem prošle godine, kontaktirajući sve organizacije i udruženja Srba po kantonima i opštinama, zatim srpske članove Savjeta mjesnih zajednica, kao i zvaničnike Srpske pravoslavne crkve u Federaciji BiH.

    Radanović ocjenjuje da je glavni razlog sve manjeg broja Srba u FBiH, kao i realne opasnosti da srpski narod potpuno nestane u tom entitetu, sistemska diskriminacija kojoj su Srbi tamo već decenijama izloženi.

    – Ljudi nemaju mogućnost da se zaposle, u srpskim naseljima infrastruktura je u katastrofalnom stanju, u brojnim selima gdje žive srpski povratnici u 21. vijeku još nema struje. Ako uzmemo u obzir da su prije rata na teritoriji današnje FBiH Srbi činili skoro 20 odsto stanovništva, a da ih je danas jedva 1,6 odsto, jasno je da je perspektiva srpskog naroda u FBiH više nego sumorna – ocjenjuje Radanović.

  • Srpska zakonom izbacuje Šmita

    Srpska zakonom izbacuje Šmita

    Poslanici u Narodnoj skupštini RS će u srijedu, 21. juna, po hitnom postupku raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, a kojim se propisuje da prestaje obaveza da se u “Službenom glasniku RS” objavljuju propisi i drugi akti koje u okviru svoje nadležnosti donosi visoki predstavnik u BiH.

    Predlagači zakona kažu da Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH koga Republika Srpska ne priznaje, nema legitimitet da donosi zakone, jer njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN).

    Sa druge strane, iz Pokreta za državu ne dovode u pitanje Šmitovu poziciju i poručuju da neće podržati ovaj zakon jer se njime ruši institucija OHR-a.

    Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, kaže za “Nezavisne novine” da u zakonu nema ništa sporno, te da za njegovo usvajanje ima podršku dvotrećinske većine.

    “To su potpisali poslanici i vlasti i opozicije, a ima ih više od 60. Ovo je isključivo prijedlog narodnih poslanika, a ne, kako to navode pojedini mediji, Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske”, poručuje Stevandić.

    Komentarišući poruke koje stižu iz FBiH, predsjednik republičkog parlamenta naglašava da usvajanje ovog zakona ne može imati nikakve posljedice za Republiku Srpsku i da se u tom smislu stvara “vještačka oluja u čaši vode”.

    “Ti bombastični naslovi sa državnim udarom su samo pokušaj stvaranja tihe histerije. Ovdje je riječ o parlamentarnoj proceduri. Kada visoki predstavnik bude imao legitimitet Savjeta bezbjednosti UN, biće legitiman i njegove odluke će biti objavljene regularno”, navodi Stevandić.

    Da bez potvrde SB UN nema ni visokog predstavnika u BiH, nastavlja Stevandić, dokaz je i odluka Ustavnog suda BiH iz 2006. godine, u čijem biltenu, pod stavom 46, a u predmetu Milorad Bilbija, između ostalog, jasno stoji:

    “…Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira, a imenovanje potvrđuje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji je odobrio i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspored trupa u Bosni i Hercegovini.”

    Uz podsjećanje da je i ranije NS RS usvajala zakone, a da ih je visoki predstavnik proglašavao nevažećim, Stevandić kaže da takav epilog ovdje pada u vodu.

    “Budući da on nema legitimitet, neće biti legalna nijedna njegova odluka. Visoki predstavnik je jedini koji je vršio državne udare ovdje. Oni su smjenjivali legitimno izabrane predstavnike, funkcionere, poslanike, predsjednike”, rekao je Stevandić.

    Zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a u NS RS Srđan Mazalica ističe da se predložene izmjene donose kako bi se od krivične odgovornosti zaštitili svi koji u Srpskoj ne sprovedu odluke “nelegalnog visokog predstavnika”.

    “Prvo, ne priznajemo Šmita kao visokog predstavnika, a smatramo da su nelegalna i bonska ovlašćenja. Ali, ovdje je suština da želimo formalno zaštititi sve one koji, na primjer, rade u ‘Službenom glasniku RS’ od eventualno krivične odgovornosti za nesprovođenje odluka, tj. neobjavljivanja zakona koje je nametnuo tzv. visoki predstavnik. Jer, postoji objektivna okolnost da će se naći dosta tužilaca i sudija u BiH koji će priznavati njegove odluke i suditi u skladu s time”, navodi Mazalica, podsjećajući da je Šmit nedavno najavio donošenje zakona o izmjenama Krivičnog zakona BiH, a kojim će se krivično procesuirati oni koji ne provode odluke Kancelarije visokog predstavnika.

    “On bi prvi trebalo da krivično odgovara, jer nameće odluke i zakone, a nema legitimitet SB UN. Ali, mi se ne možemo pouzdati na tom fonu na sudove i tužilaštva da će oni raditi prema međunarodnom pravu”, poručio je Mazalica.

    Opozicija će učestvovati u raspravi. Ali, osim što ne žele da otkriju da li će podržati usvajanje zakona, postavljaju nekoliko pitanja..

    “Prvo je, zašto ovaj zakon ne predlaže Vlada, nego poslanici? Drugo, sa ovom izmjenom želi se poručiti da Republika Srpska neće prihvatiti odluke visokog predstavnika, tj. OHR-a, a ja želim da vas podsjetim da je samo prije nekoliko dana održana zajednička sjednica vlada Srpske i FBiH, a znamo da je federalna Vlada imenovana direktnom odlukom visokog predstavnika. Tako da je vrlo neprincipijelno i nelogično od strane predstavnika iz Srpske”, rekao je za “Nezavisne novine” Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u NS RS.

    Podrška ovom zakonu, očekivano, izostaće i od poslanika Pokreta za državu.

    “Jasno mi je da institucije vlasti u Republici Srpskoj ne poštuju izabranog visokog predstavnika, ali odluke ne donosi on, već OHR. Zaista ne znam svrhu svega ovoga. Poslanici iz našeg kluba će glasati protiv”, kazao je Mirsad Duratović, potpredsjednik Narodne skupštine RS (DF).

    Stav OHR-a
    Komentarišući ovaj zakon, iz OHR-a su poručili da se njime “ne može i neće ostvariti tako pogrešno smišljen cilj”, te da sve strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, među kojima je i Republika Srpska, imaju obavezu da u potpunosti sarađuju sa visokim predstavnikom. Ističu da nikakva politička retorika ili izmjena zakona ne mogu osloboditi institucije i njihove zaposlene od ove obaveze.

    Nadalje se navodi da zakoni koje donosi visoki predstavnik imaju isti status kao i zakoni koje donose domaći parlamenti i podrazumijevaju istu ustavnu obavezu objavljivanja, bez obzira na bilo koji podređeni akt ili propis.

    “Neobjavljivanje i nepoštivanje odluka visokog predstavnika stavlja Republiku Srpsku, njene institucije i one koji u njima rade u položaj kršenja njihovih obaveza prema Opštem okvirnom sporazumu za mir. Službenici koji činjenjem ili nečinjenjem zanemare svoje zakonske dužnosti, kao i ove obaveze, snose ličnu odgovornost za svoje odluke i za posljedice takvih odluka. Oni treba da budu svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama”, navode iz OHR-a.

  • Vukoja na pragu imenovanja u Ustavni sud BiH, protiv dio SDP-a i opozicija

    Vukoja na pragu imenovanja u Ustavni sud BiH, protiv dio SDP-a i opozicija

    Komisija za izbor i imenovanje danas bi Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH trebala predložiti ime kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH iz reda hrvatskog naroda, a kako stvari sada stoje to će vjerovatno biti Marin Vukoja, akutelni sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, uprkos protivljenju dijela Bošnjaka, prije svega iz SDA i DF-a, koji smatraju da je on blizak HDZ-u i da ne smije biti imenovan na tu funkciju.

    Osim SDA i DF-a, i Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH iz SDP-a, je rekao da u Ustavni sud BiH treba birati ugledne pravnike, a ne “stranačke poslušnike” i na taj način jasno dao do znanja da mu Vukoja nije prihvatljiv.

    Očekivano, Bećirovića je podržao i Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, koji je juče apelovalo na stranke “trojke” odnosno SDP, NiP i Našu stranku da sačuvaju dignitet Ustavnog suda time što neće ispunjavati političke želje Dragana Čovića, lidera HDZ-a, te da prilikom glasanja prednost daju struci, a ne politici.

    “U trenucima kada imamo ozbiljan problem sa nepopunjenošću Ustavnog suda BiH, i kada aktuelna vlast iz Republike Srpske traži povlačenje još jednog sudije iz Ustavnog suda, i kada se osporava pravo stranim sudijama da budu dio Ustavnog suda, svako odlučivanje o izboru sudija u Ustavni sud koje bi dalo prednost politici nad pravo i strukom, samo bi dodatno ohrabrilo one koji na svaki mogući način pokušavaju da opstruišu rad ove državne institucije”, rekao je Komšić dodajući da se pogrešna odluka neće moći ispraviti ni za dvije decenije.

    Za razliku od Bećirovića i Komšića, SDP će vrlo vjerovatno podržati Vukoju, a to je nedavno najavio i Čović koji je rekao da očekuje da jedino Vukoja bude predložen kao kandidat, dok ostali dio političke scene kao što su Stranka za BiH, SDA, DF, NES traže da osim Vukoje bude predložen još neko sa liste.

    “Nadam se da će sudija biti izabran, a koliko nam je to potrebno govori i priča iz Republike Srpske. Puno povjerenje dajem komisiji i Vukoja da je politički aktivan ne bi mogao biti biran na poziciju sekretara jednog ili drugog doma Parlamentarne skupštine BiH. Za njegovo imenovanje na tu poziciju su glasali i SDA i DF i sada ja postavljam pitanje kako su glasali za njega ako je politička ličnost. Nijedan dio procesa izbora sudije Ustavnog suda BiH nije kompromitovan i jedino je što neko hoće da vidi nekoga drugoga osim Vukoje. Uvijek je išao jedan kandidat”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a pozivajući sve da analiziraju rad Mate Tadića koji odlazi u penziju, a koji je takođe blizak HDZ-u, i istovremeno naglašavajući da je on puno puta zaštitio interese BiH.

    Ako je suditi po članovima Komisije za izbor i imenovanje, gotovo je izvjesno da će na današnjoj sjednici biti predložen samo Vukoje, iako će opozicione stranke insistirati da pored njega budu predloženi i ostali sa liste. Kada je riječ o samoj listi i proceduri izbora sudija, intervjue sa kandidatima sprovelo je radno tijelo formirano od poslanika Paralmenta FBiH i predstavnika Udruženja sudija FBiH. Poslije konkursa na intervju je pozvano 13 kandidata ali su Bariša Čolak, Mirko Milićević i Ivan Miličević obavijestili Predstavnički dom da neće prisustvovati intervjuima. Nakon sprovedenog konkursa sa najviše bodova dobio je Vukoja, i to 46,50 bodova, dok je drugoplasirana bila aktuelna potpredsjednica VSTS-a Sanela Gorušanović-Butigan koja je dobila 45 bodova, a Ivo Rozić 43,5 bodova.

    Iz izajve Konakovića, juče se moglo zaključiti da SDA i DF pokušavaju da u Ustavni sud BiH “proguraju” Gorušanović Butigan.

    “Sutra je ključna sjednica Komisije za izbor i imenovanje. Moj lični stav i kolega iz stranke je jasan i potrebno je imati više kandidata i Predstavnički dom je taj koji bira, a ne komisija, radno tijelo ili slično. Naša predstavnica u Komisiji će danas tražiti i glasasti za listu sa više kandidata”, napisao je na svom twiter nalogu Admir Čavalić, poslanik Stranke za BiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

  • Cvijanović: Ustavni sud BiH urušio sopstvenu ustavnu poziciju

    Cvijanović: Ustavni sud BiH urušio sopstvenu ustavnu poziciju

    Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se BiH može očuvati samo ako se uvede u red i izvede iz pravnog haosa u koji su je ugurali OHR, strane sudije u Ustavnom sudu BiH i stranci u pojedinim ambasadama.

    Na pitanje da prokomentariše to što je Ustavni sud BiH promijenio pravila koja se odnose na funkcionisanje ovog suda, a koja im omogućavaju da sada funkcionišu bez srpskih sudija, Cvijanovićeva je izjavila Srni da je takvim djelovanjem sam Ustavni sud urušio sopstvenu ustavnu poziciju i svrhu.

    “Ako nekome do sad nije bilo jasno čemu služi Ustavni sud BiH, sada tu više nema dileme. Njegova uloga, pod uticajem što stranih sudija unutar suda, što stranog uticaja spolja, već odavno nije zaštita Ustava, već je u funkciji njegovog prekrajanja”, konstatovala je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je jasno i zašto taj sud ne uživa nikakav ugled među građanima i zašto nema nikakav kredibilitet.

  • Kovačević: RS neće dozvoliti da se kršenjem Ustava mijenja ustavna struktura BiH

    Kovačević: RS neće dozvoliti da se kršenjem Ustava mijenja ustavna struktura BiH

    Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je da je Ustavni sud BiH izašao izvan svojih Ustavom predviđenih okvira – da štiti Ustav, te da se grdno varaju oni koji misle da prekrajanjem Ustava mogu da stvore nekakvu BiH koja ide ka tome da postane građanska.

    “Ustavni sud BiH već odavno, preglasavajući Srbe, a najčešće i Srbe i Hrvate, krši Ustav BiH i pokušava da promijeni ustavnu strukturu u BiH”, rekao je Kovačević.

    Kovačević je rekao da se grdno vara svako ko misli da će Republika Srpska zauvijek nijemo posmatrati kako neko zloupotrebljavajući Ustavni sud BiH krši Ustav BiH, nasilno mijenja strukturu BiH i uvijek na štetu Republike Srpske i srpskog naroda.

    “Republika Srpska će učiniti sve da zaštiti Ustav BiH, zaštiti sva prava koja su Republici Srpskoj Ustavom i Dejtonskim sporazumom garantovana, ali isto tako da zaštitimo sva prava i za druge konstitutivne narode i za drugi entitet u BiH”, rekao je Kovačević za ATV.

    On je istakao da BiH može opstati isključivo na onome na čemu je utemeljena, a to je Dejtonski sporazum i dejtonski Ustav BiH, koji je jedini važeći i koji je jedini moguć za BiH.

    “Svako ko misli da prekrajanjem Ustava, koristeći Ustavni sud BiH kao sredstvo tog prekrajanja, može da stvori nekakvu BiH koja ide ka tome da postane građanska se grdno vara i treba da računa na to da Republika Srpska nikada tako nešto neće dozvoliti”, jasan je Kovačević.

  • Blagojević: Upitnost odluke Ustavnog suda BiH

    Ima u Pravilima Ustavnog suda BiH više toga što je suprotno Ustavu BiH. Recimo, u tim Pravilima Ustavni sud BiH je sebi dao pravo da kaže, protivno Ustavu BiH, da, navodno, ne postoji ustavni osnov “da se zakonom regulišu postupak i organizacija” tog suda i da su Pravila tog suda navodno “jedini pravni akt kojim se regulišu ova pitanja u vezi sa Ustavnim sudom BiH”, istakao je profesor Ustavnog prava Milan Blagojević.

    Kolumnu prenosimo u cijelosti:

    Međutim, takvo nešto Ustav BiH nijednom svojom riječju nije propisao kao pravo Ustavnog suda BiH, jer nigdje u tom ustavu nema napisano, niti se to može i posrednim putem zaključiti, da je Parlamentarnoj skupštini BiH zabranjeno da donese zakon o Ustavnom sudu BiH i da tim zakonom uredi njegovu organizaciju i postupak pred njim.

    Ili, nijednom svojom odredbom Ustav BiH ne dozvoljava Ustavnom sudu da on može sam da propiše, kao što je učinio svojim Pravilima (član 64. Pravila), da taj sud može da odredi svaku privremenu mjeru za koju smatra da treba da je donese, što u praksi znači da i zakon obustavi od izvršenja.

    I da sve bude gore, Ustavni sud BiH je svojim Pravilima (član 64. stav 2), suprotno Ustavu BiH, rekao da privremenu mjeru može izuzetno da odredi i sam predsjednik tog suda. Dakle, samo jedna osoba je time, suprotno Ustavu BiH, dobila poluge kakvih nema nigdje drugdje u svijetu. E poput ovih primjera, u Pravilima Ustavnog suda BiH se nailazi i na pravilo kojeg nema u Ustavu BiH kada je riječ o ovom sudu.

    Naime, član 6. Ustava BiH je propisao da većina od ukupnog broja sudija tog suda (njih devet) čini kvorum. Međutim, onda Ustavni sud BiH donese svoja Pravila i u njima, u članu 39, propiše ovo: Sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuje najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kog je izabrala Narodna skupština Republike Srpske se odlaže, s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati.

    Dakle, ovakvom odredbom Ustavni sud je održavanje plenarne sjednice (sjednice svih sudija tog suda) uslovio time da joj, kad se u tom sastavu prvi put održava o određenom predmetu, trebaju prisustvovati najmanje troje sudija izabranih iz Federacije BiH i najmanje jedan sudija izabran iz Republike Srpske. Taj uslov mora biti ispunjen šta god da je predmet odlučivanja na plenarnoj sjednici, uključujući i donošenje Pravila Ustavnog suda.

    Јer, citiranim članom 39. nije propisano da se taj član odnosi samo na predmete u kojima se vrši apstraktna kontrola ustavnosti zakona ili u kojima se odlučuje o apelacijama na presude redovnih sudova. Stoga se, ovako kako je formulisana, odredba člana 39. Pravila Ustavnog suda mora primjenjivati i kada taj sud u plenarnoj sjednici odlučuje o usvajanju svojih Pravila ili o njihovim izmjenama, odnosno dopunama. Ukoliko na toj prvoj sjednici nije bilo potrebnog broja sudija, onako kako je određeno citiranim članom 39. Pravila, ta prva sjednica se mora odložiti. Ali to odlaganje ne može trajati unedogled, već najduže šest mjeseci, kako proizlazi iz člana 42. stav 5. Pravila Ustavnog suda.

    Dakle, najdalje u roku od šest mjeseci Ustavni sud BiH mora ponovo zakazati plenarnu sjednicu i onda, ako se opet ponovi situacija da i taj drugi put nema najmanje troje sudija iz Federacije, ili najmanje jedan sudija iz Republike Srpske, tada Ustavni sud može održati plenarnu sjednicu i na njoj donijeti svoju odluku o bilo kom pitanju iz svoje nadležnosti, uključujući i donošenje, odnosno izmjenu sopstvenih Pravila. A na toj sjednici odluka se smatra usvojenom ako je za nju glasala većina od ukupno devet sudija, to jest najmanje pet njih.

    Na ovo je valjalo ukazati našoj javnosti zbog onoga što se dogodilo 19. juna ove godine. Naime, tog dana Ustavni sud BiH je održao vanrednu plenarnu sjednicu, na kojoj je usvojio Odluku o izmjeni Pravila tog suda. Kako je saopšteno na portalu tog suda, tom Odlukom Ustavni sud je brisao citirani član 39. svojih Pravila. Međutim, nigdje se u tom saopštenju Ustavnog suda ne kaže da li je toj sjednici prisustvovao najmanje jedan (preostali) sudija iz Republike Srpske. Јer, ako on nije učestvovao toj sjednici, onda nisu bili ispunjeni uslovi za njeno održavanje, a kamoli za donošenje Odluke o izmjeni Pravila i brisanju člana 39. iz njih.

    Naime, kada su pristupili održavanju te sjednice 19. juna 2023. godine, i ukoliko ova izmjena (brisanje) člana 39. Pravila Ustavnog suda nije bila predmet neke ranije sjednice tog suda koja je bila otkazana zbog nedostatka kvalifikovanog kvoruma iz člana 39. Pravila, onda je i na dan održavanja sjednice 19. juna ove godine još uvijek važila (bila na snazi) odredba člana 39. Pravila, to jest važilo je imperativno pravilo iz člana 39. Pravila da se sjednica ne može održati ako joj ne prisustvuje najmanje jedan sudija iz Republike Srpske, pa je u tom slučaju sjednica morala biti odložena, bez mogućnosti donošenja Odluke o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda.

    Nažalost, Ustavni sud BiH ništa o svemu ovome nije rekao u svom saopštenju od 19. juna 2023. godine, pa je javnost ostala uskraćena za ove važne informacije. A one su i te kako važne, jer, ponavljam i time završavam ovaj tekst, ako plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH od 19.6.2023. godine nije prisustvovao najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i ako pitanje brisanja člana 39. Pravila Ustavnog suda nije bilo predmet neke prije toga zakazane plenarne sjednice, onda je pravno nevaljana Odluka tog suda od 19.6.2023. godine o brisanju člana 39. Pravila Ustavnog suda. Osim što bi bila pravno nevaljana, u tom slučaju takva Odluka bila bi i dokaz da Ustavni sud BiH ne poštuje ne samo slovo Ustava BiH nego ni sopstvena Pravila.

  • Kojić: Potvrđena ispravnost odluka zakonodavnih organa Srpske

    Kojić: Potvrđena ispravnost odluka zakonodavnih organa Srpske

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić ocijenio je da je Ustavni sud BiH odluku da briše svoje pravilo donio da bi dao određenu vrstu legitimiteta u donošenju budućih neustavnih odluka, te da se potvrdila ispravnost odluka koje donose najviši zakonodavni organi Republike Srpske.


    Ustavni sud BiH saopštio je danas da je izbrisao odredbu u Pravilu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

    Kojić smatra da je Ustavni sud BiH odavno zreo za reformu i za sprovođenje odrebe Ustava o načinu izbora stranih sudija.

    “Upravo u tom pravcu bi trebalo da se ponašamo i da Ustavni sud ustvari bude neko ko tumači ustavnost zakona i podzakonskih akta, a ne da bude neko ko će u potpunosti izmijeniti strukturu Ustava od one koja je utvrđena Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosnom njegovim Aneksom četiri”, rekao je Kojić Srni.


    Prema njegovim riječima, Ustavni sud BiH ne želi biti samokritičan, već motivisan različitim centrima moći u donošenju odluka, kako je to činio i ranije.

    “Mislim da bi oni trebalo da kao tumači Ustava kažu zašto se nije krenulo u proceduru donošenja zakona o izboru stranih sudija. Ali, to im ne pada na pamet jer upravo te strane sudije iz tih centara moći zajedno sa bošnjačkim sudijama Ustavnog suda sprovode antiustavne i antidejtonske politike i proizvode najveću krizu”, rekao je Kojić.


    On je napomenuo da je Narodna skupština Republike Srpske dala preporuku, odnosno usvojila 26. aprila zaključak kojim poziva sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavkem, te da je u skladu s tim sudija Zlatko Knežević donio odluku, što nije uopšte u suprotnosti sa Ustavom.

    “Oni kažu da je to najveća kriza u posljednjih 28 godina, ali očigledno zaboravljaju i treba ih podsjetiti da su njihove potpuno neustavne odluke koje donose u kojima su se stavili u ulogu ustavotvorca, proizvodile u kontinuitetu najveću krizu od završetka tragičnog sukoba u regionu BiH”, rekao je Kojić.