VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Kovačević: Svjetska javnost prepoznaje da se po nalogu stranca progoni legitimno izabrani predsjednik

    Kovačević: Svjetska javnost prepoznaje da se po nalogu stranca progoni legitimno izabrani predsjednik

    Delegat u Klubu Srba Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je da regionalna, evropska i svjetska javnost prepoznaje da se na tlu Evrope demokratski izabrani predsjednik jedne republike progoni po nalogu stranca bez legitimiteta, a koji hoće da bude iznad svega živog i neživog u BiH.

    Kovačević je rekao da je taj stranac u BiH došao bez bilo kakvog mandata i legaliteta i legitimiteta i hoće da bude iznad parlamenata, vlada, zakona, ustava i ustavnog poretka.

    On je istakao da svi oni koji se drznu da stanu na čelo srpskog naroda i da se bore za njegova prava i slobodu prolaze istu sudbinu – da ih sude, progone i da žele da ih u potpunosti eliminišu.

    • To je nešto što imamo kao kontinuitet. I da se sjetimo da se jedno od ključnih Kočićevih djela zove Sudanije, kroz maglu ka svjetlosti – rekao je Kovačević za RTS povodom sudskog postupka protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

    Kovačević je ukazao i da je sudija u ovom postupku bila advokat ratnog zločinca i ubice srpske djece Nasera Orića, a oslobodila je i ubice srpske djece, 12-godišnjeg dječaka Slobodana Stojanovića.

    Na napomenu novinara da suđenje već na početku poprima obrise teatra apsurda i teatra farse i da je istovremeno vratilo u javnu sferu pisca Petra Kočića i njegovo djelo “Јazavac pred sudom”, Kovačević je ukazao da je sličnost odmah uočena.

    • Mi smo odmah rekli Srpska pred sudom, aludirajući jasno na Kočića i Kočićevo djelo Јazavac pred sudom – dodao je Kovačević, koji je i portparol SNSD-a.

  • Dodik mijenja priču o Ustavnom sudu BiH

    Ako bi, umjesto troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, Predstavnički dom BiH birao troje domaćih, od kojih je jedan iz Srpske, to ne bi bio prenos nadležnosti, jer ni do sada to nije bila nadležnost RS.

    Ovo za Srpskainfo kaže advokat i poslanik u Predstavničkom domu BiH Milan Petković, u kontekstu rasprave koja se povela u javnosti nakon što je lider SNSD Milorad Dodik predložio da PS BiH bira sudije, a ne parlamenti entiteta, kako je ranije traženo.

    Procedura
    Petković kaže da takvo eventualno rješenje ne bi bilo u suprotnosti s Ustavom i važećim zakonima.

    Ovo za Srpskainfo kaže advokat i poslanik u Predstavničkom domu BiH Milan Petković, u kontekstu rasprave koja se povela u javnosti nakon što je lider SNSD Milorad Dodik predložio da PS BiH bira sudije, a ne parlamenti entiteta, kako je ranije traženo.

    Procedura
    Petković kaže da takvo eventualno rješenje ne bi bilo u suprotnosti s Ustavom i važećim zakonima.

    – Dakle, procedura je takva da se u oba doma PS BiH donese zakon o Ustavnom sudu BiH, u njemu se prepiše odredba Ustava da dva člana bira NSRS, četiri Predstavnički dom FBiH, a da troje sudija bira, na primjer, Predstavnički dom. Teoretski, zakonom se može definisati da se te sudije biraju i u nekim drugim organima ili institucijama, imajući u vidu da je to do sada radio predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Prema sadašnjim političkim odnosima u BiH i ustavnom uređenju, najlogičnije rješenje bilo bi izbor tih sudija u Predstavničkom domu. S tim da treba definisati ko predlaže te sudije, na koji način i da li će se birati iz određenih nacionalnih kvota i ostalih – kaže Petković.

    Nekad moglo, sada ne
    Podsjećamo, u Ustavu BiH piše da NSRS bira dvoje sudija, pa se postavlja pitanje da li bi mogla da bira i trećeg, bez izmjene Ustava. S druge strane, u zakonu koji su u PS BiH 2015. zajedno predložili SNSD i SDS pisalo je da Narodna skupština RS bira troje sudija (sadašnjih dvoje plus jednog umjesto stranca), a Predstavnički dom Parlamenta FBiH šest. Iz jednog naroda može da bude najviše troje sudija. Ista odredba je prepisana i u zakon koji je u Domu naroda BiH nedavno predložio delegat SDS Želimir Nešković. Kako je „moglo“ tada, a sada ne?

    Zbog toga Nešković kaže da nije u redu prijedlog da PS BiH bira domaće umesto stranih sudija.

    – Bilo bi prihvatljivo da NSRS bira predstavnike iz reda srpskog naroda, a da Predstavnički dom FBiH bira šest sudija, kako smo i predložili u zakonu. To su predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ali, ako prijedlog SDS uopšte nije prihvatljiv, vjerujem da možda Hrvati mogu naći neki način da autentični predstavnici hrvatskog naroda budu zastupljeni na adekvatan način. Mislim da je naš prijedlog prihvatljiviji. Čak je i SNSD, zajedno s nama, predlagao takav model. Ne znam šta se desilo u međuvremenu pa da imamo situaciju da Dodik predlaže da trojicu sudija bira PS BiH – kaže Nešković za Srpskainfo.

    Dogovor s Čovićem?
    Podsjećamo, lider SNSD i predsjednik RS Milorad Dodik, nakon posljednjeg sastanka koalicije na nivou BiH rekao je da treba izraditi zakon kao bi se zamijenilo učešće stranih sudija tako što se biraju kao i do sada dva iz RS, četiri iz FBiH, a „ova tri, koja ne bi bili stranci, birala bi Parlamentarna skupština“.

    – Mislim da je to dovoljno kredibilno. Ostalo je da partneri u FBiH izuče. Vjerujem da ovo nije nova konstrukcija i da će biti prihvaćeno – naveo je Dodik.

    Nezvanično, kompromisni prijedlog rezultat je dogovora s liderom HDZ BiH Draganom Čovićem kome nikako ne odgovara da se još dvoje sudija bira u Predstavničkom domu FBiH, jer tamo nema snagu da utiče na izbor hrvatskog sudije. Ipak, još smo daleko od rešenja ovog problema.

    Sve se desilo isti dan kada je Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora u BiH zaključilo da treba usvojiti zakon o sudovima BiH, ali i propise koji se odnose na Ustavni sud BiH u cilju reforme Ustavnog suda i regulisanja statusa međunarodnih sudija.

  • Đajić: Dodik otišao u Sud BiH kao heroj i pobijediće

    Đajić: Dodik otišao u Sud BiH kao heroj i pobijediće

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Vlado Đajić rekao je da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otišao u Sud BiH kao heroj i da će pobijediti u procesu koji je protiv njega pokrenut zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

    Đajić je naglasio da je Dodik patriota koji voli narod i sve radi zbog naroda Republike Srpske, dok je za vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića rekao da je novi Miloš Obilić.

    Govoreći o odluci Republičkog javnog tužilaštva o obustavljanju istrage u vezi sa nabavkom kiseonika tokom pandemije virusa korona, Đajić je rekao da nakon te odluke Draško Stanivuković za njega nije gradonačelnik Banjaluke jer je radio protiv svojih građana.

    “U jeku naše borbe sa kovidom taj, za mene takozvani, gradonačelnik pokazuje svoju monstruoznost, svirepost, gramzivost za političke poene i želi žrtve, mrtve, skandal u svom gradu, državi, da bi došao na vlast”, istakao je Đajić.

    On je pozvao sve pacijente koji su koristili kiseonik za vrijeme pandemije da dođu sutra u 16.00 časova na Trg Krajine i podrže zdravstvene radnike koji će iskazati nezadovoljstvo zbog Stanivukovićevih optužbi.

    Kada je riječ o peticija za smjenu Stanivukovića, Đajić je rekao da je ona pokrenuta zbog lošeg upravljanja gradom.

    Đajić, koji je generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra /UKC/ Republike Srpske, rekao je da je taj centar danas svjetskog ranga i da je taj rang dostignut uz podršku najviših zvaničnika i institucija Republike.

    “Preselili smo hirurgiju, napravili 14 najboljih operacionih sala, intenzivne jedinice su rame uz rame američkim, evropskim, svjetskim. Imamo najbolji Urgentni centar”, rekao je Đajić za RTRS.

    On je dodao da UKC posjećuju i u njemu operišu najčuveniji svjetski hirurzi, te da se time edukuju domaći ljekari.

    Đajić je rekao da očekuje da će garažni kompleks UKC-a biti završen sljedeće godine, dok će za nekoliko mjeseci biti stavljena u funkciju gornja etaža kompleksa.

  • Vukanović: Bećirović se trudi da bude veći Alija od Bakira Izetbegovića

    Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže u emisiji ATV-a Imate riječ da Bećirović nastavlja igru SDA i da se trudi da bude veći Alija od Bakira Izetbegovića.

    “Taj čovjek je izgubio kod svakog normalnog, to je nedopustivo. To je samo jedan u nizu incidenata i Denis Bećirović se trudi da bude veći Alija i od Bakira Izetbegovića. On će unazaditi dodatno BiH i vjerujem da će njegova politička opcija platiti cijenu. Što se tiče Komšića on je produžena ruka Bakira Izetbegovića. Oni su nekada bili tandem, sada je malo drugačija situacija, ali uvijek kada je takva situacija u pitanju donose iste odliku”, kaže Vukanović.

    On poručuje da Komšić i Bećirović žele da svojim populizmom osuđuju Republiku Srpsku.

    “Naravno ne podržavam politiku koja dolazi iz Srpske, ali to nije način rješavanja niti oni žele da tim potezom riješe bilo šta. Nego žele da dodatno zategnu odnose. ‘Mi bolje branimo BiH i veći smo Bošnjaci od Bakira Izetbegovića'”.

    Govoreći da li će Lista za pravdu i red podržati veto srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, ističe da će o tome odlučiti neposredno prije sjednice NSRS.

    “Do sada je bio stav Kluba Za pravdu i red da ne učestvujemo u tim nagurnjavanjima ili šta već radi vlast u BiH. Ovo jeste nacionalna politika, ali je SNSD ne vodi dobro. Mi ćemo imati sastanak u petak prije sjednice NSRS i odlučiti po tom pitanju”.

    Vukanović je poručio i da Kristijana Šmitom visokim predstavnikom, a da smatra, ne bi mu rekao da “ide kuće”. Za optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića kaže da je to jedna od farsi.

    “Što se tiče Šmita, on je sebe legitimisao kada je došao u Banjaluku i pokušao da nas navuče. Tu smo odigrali važnu ulogu jer smo poručili da nećemo učestvovati u njegovim predstavama. On je rekao da je tražila opozicija da će se zacrveniti. Ja sam tražio samo da vidim i kažem mu što bježi od mene i što je doveo obezbjeđenje. Je l’ mislite da bi on pognuo glavu da ja s njima imam bilo kakav dogovor? Ni sa njim ni sa drugima nisam imao nikakav dogovr u kojem javnost nije bila obavještena. Stalno imam ponude, nikad ne želim neku ponudu za obuke koje oni nude”.

    O kandidaturi za gradonačelnika Trebinja ističe da je kandidat Liste za pravdu i red Lazar Radan.

    “Lično sam imao takvu ambiciju 2012. godine i prava je šteta što mi je malo nedostajalo. Imao sam gotovo 28 odsto. Kad sam se kandidovao svi su mi se smijali, s jedne strane opozicija Vučurević, Čavić, PDP, radikali, a sa druge strane SNSD, DNS, SP.. Bio sam sam i imao sam više glasova nego SNSD. Malo je nedostajalo. Nisam pobijedio ja, ali su pobijedile ideje. Tada sam govorio da se treba okrenuti turizmu, napraviti hotele, popločati Stari grad, agrarni fond… Sve što sam govorio preuzeo je SNSD, mnoge stvari iskvario, ali je taj pravac razvoja Trebinja preuzet u cjelosti. Mogu da kažem da nisam pobijedio kao kandidat, ali su pobijedile ideje. Moja ambicija je da se Trebinje oslobodi”, kaže Vukanović.

  • PIC upozorava: Ne dirajte Centralnu izbornu komisiju

    PIC upozorava: Ne dirajte Centralnu izbornu komisiju

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora za implementaciju mira u BiH (PIC) upozorili su da vlasti u BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima u pogledu transparentnosti i integriteta izbornih procesa i pozitivnih praksi u provedbi demokratskih izbora.

    “S obzirom da je do lokalnih izbora 2024. godine preostalo manje od 12 mjeseci, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC SBA) podsjećaju da vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima u pogledu transparentnosti i integriteta izbornih procesa i pozitivnih praksi u provedbi demokratskih izbora. Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, GRECO i Venecijanska komisija Vijeća Evrope su više puta dali jasne preporuke za ove izmjene”.

    Dodali su da vlasti trebaju osigurati da se lokalni izbori 2024. održe uz povećan nivo transparentnosti i integriteta.

    “Građani moraju biti sigurni da mogu imati povjerenja u izborne sisteme, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja”, dodaje se u saopćenju.

    Osim toga, kako navode PIC prepoznaje ključnu ulogu Centralne izborne komisije (CIK) i poziva sve političke aktere da se konstruktivno i transparentno angažiraju u radu sa ovom institucijom, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    “PIC takođe upozorava da se ne poduzimaju nikakve radnje koje bi mogle narušiti integritet i nepristrasnost CIK-a i njenih članova, a koje bi narušile status koji ima u skladu sa zakonom ili ometale njenu sposobnost da ispunjava svoje zakonske obaveze”, zaključuje se u saopćenju.

  • Dogovor o Ustavnom sudu BiH i blizu i daleko

    Dogovor o Ustavnom sudu BiH i blizu i daleko

    Nacrt Zakona o statusu stranih sudija u Ustavnom sudu BiH još nije spreman, potvrdio je ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza.

    Zbog protivljenja bošnjačkih stranaka da prihvate prijedlog iz Republike Srpske, kojim se predviđa prestanak mandata stranih sudija, nije izvjesno kada će biti u parlamentarnoj proceduri.

    Problemi i sa Nacrtom zakona o sudovima BiH – “koplja” se lome oko sjedišta budećeg Višeg suda.

    Bošnjaci su za Istočno Sarajevo, a srpske stranke za Banjaluku.

    Polako ističe vrijeme za dogovor domaćih političara o statusu stranih sudija u Ustavnom sudu, jer će uskoro Evropska komisija objaviti Izvještaj o napretku BiH. Radna grupa pri Ministarstvu pravde do sada je održala tri sastanka, ali stavovi Republike Srpske i Federacije ni za jotu nisu bliži kada je riječ o prijedlogu iz Srpske da domaće sudije zamijene strane.

    • Ne mogu reći da smo približili stavove, postoje oprečna mišljenja da se status međunarodnih sudija reguliše zamjenom stranih domaćim sudijama, da je to nerješivo bez promjene Ustava BiH za šta treba dvotrećinska većina u parlamentu, tako da ne mogu reći da imamo taj zakon spreman – kaže Bunoza.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da Republika Srpska ostaje pri stavu da strane sudije ne mogu da rade u Ustavnom sudu.

    • Mi od te odluke nećemo odustati. Cijenim da je Republika Srpska predložila koncept, da je na sastanku lidera u Istočnom Sarajevu jasno pokazan model što govori da da je Srpska dio rješenja, a ne problema ili blokade – kaže Košarac.

    Na političkim strukturama iz Federacije, prvenstveno bošnjačkom faktoru, je obaveza da se odrede prema prijedlogu iz Republike Srpske da troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH bude zamijenjeno domaćim, po dva iz Federacije i jedan iz Srpske.

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je da su svi u BiH saglasni da strane sudije treba da odu iz Ustavnog suda BiH, ali ne i o tome kada se to treba desiti.

    • Naš stav je da to bude pred vratima EU, a da nam onda to bude dodatni motiv da tamo što prije dođemo – rekao je Konaković.

    Košarac ističe da ukoliko neko pokuša ovo pitanje da determiniše vremenskim odrednicama, onda to ukazuje na činjenicu da ne žele da domaći kapacitete preuzmu ingerencije u Ustavnom sudu BiH.

    “Zapelo” je i oko nacrta zakona o sudovima ili sudu BiH. Ne samo da još nema dogovora kako će se zvati taj zakon, već su sporne nadležnosti sudova posebno u privrednom kriminalu i u vezi sa sjedištem budućeg višeg ili apelacionog suda.

    • Mi smatramo da bi sjedište trebalo da bude u Istočnom Sarajevu jer bi troškovi odlaska u Banjaluku bili veliki, ali stav srpske strane je da svakako u apelcionom postupku nema dolazaka na sud, te time i ne vrijedi naš argumanet. Vidjećemo šta kažu eksperti – rekao je Konaković.

    Ipak, moguće je da do kraja mjeseca usaglašeni nacrt zakona o sudovima ili sudu BiH bude ponovo na Savjetu ministara, a potom upućen i u parlamenternu proceduru.

  • Šta se krije iza ćutanja Tužilaštva BiH o informacijama o Šmitu?

    Šta se krije iza ćutanja Tužilaštva BiH o informacijama o Šmitu?

    Tužilaštvo BiH i dalje skrštenih ruku pred informacijama bezbjednosnih agencija o lažnom predstavljanju Kristijana Šmita i nezakonitom unošenju oružja u BiH. Iako su im podatke dostavili ministar bezbjednosti u Savjetu ministara i SIPA, istraga nije pokrenuta. Tužilaštvo uporno tvrdi da nisu dobili informacije o krivičnom djelu. Ako je tako, zašto su onda od SIPA zahtijevali dodatne provjere. Šta se krije iza ćutanja bh. Tužilaštva?

    Na pitanje RTRS-a upućeno danas u prijepodnevnim časovima “da li je Tužilaštvo BiH na osnovu saznanja bezbjednosnih agencija, koje je dostavio ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić otvorilo predmet o nelegalnom boravku Kristijana Šmita u BiH”, iz Tužilaštva BiH su odgovorili:

    • Tužilaštvo BiH nije od agencija za sprovođenje zakona, zaprimilo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu iz nadležnosti Tužilaštva BiH.

    Iz vodeće agencije za sprovođenje zakona tvrde drugačije. Objedinjene podatke koje su o Kristijanu Šmitu prikupili Služba za poslove sa strancima, Granična policija i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, SIPA je direktno i mimo ministra Nešića, dostavila bh. Tužulaštvu.

    • Po završenim provjerama unaprijed navedenih institucija, Agencija za istrage i zaštitu je objedinila dokumentaciju i istu proslijedila Tužilaštvu BiH na dalju ocjenu i postupanje – rekla je porparolka SIPA Јelena Miovčić.

    Da je Tužilaštvo zaprimilo dokumentaciju potvrđuje i zahtjev kojim su u međuvremenu od SIPA zatražili da o Kristijanu Šmitu izvrši dodatne provjere i da ih o istim obavijesti. Iz SIPA pitaju na osnovu čega bi Tužilaštvo zahtijevalo dodatne provjere, ako dokumentaciju, kako tvrde, nisu zaprimili?

    Tragom ovih informacija, u popodnevnim časovima ponovo smo uputili dopis Tužilaštvu. Pitali smo da li će otvoriti predmet na osnovu informacija koje je dostavila SIPA. Iz Tužilaštva isti odgovor, sada i podvučen dio “nije zaprimilo”:

    • Kao što smo već ranije odgovorili: Tužilaštvo BiH nije zaprimilo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu iz nadležnosti Tužilaštva BiH.

    Zašto bh. Tužilaštvo ćuti da su im dostavljene informacije bezbjednosnih agencija o lažnom predstavljanju Šmita, ali i o tome da je njegova pratnja nezakonito unijela oružje u BiH? Povratnu informaciju nije dobio ni ministar bezbjednosti koji je iste podatke bezbjednosnih agencija u ponedjeljak predao Tužilaštvu. Ali im je dao rok.

    • Sačekaćemo sljedeću sedmicu, nakon toga ćemo donijeti odluku kako dalje – rekao je Nešić.

    Između ostalog, Nešić od Tužilaštva očekuje da istraži na osnovu čega je Ministarstvo inostranih poslova Šmitu dodijelilo status diplomatskog agenta.

    • Očekujem da Tužilaštvo pristupi ozbiljno predmetu, da formira predmet i postavi pitanje onima kojima treba, a to su i bezbjednosne agencije i Ministarstvo bezbjednosti i Ministarstvo inostranih poslova i svi koji su svojim radom priznali lažni legitimitet Kristijanu Šmitu – rekao je Nešić.

    Prema saznanjima bezbjednosnih agencija koje su Tužilaštvu BiH dostavili i ministar Nešić i SIPA, Kristijan Šmit ima samo diplomatsku notu Njemačke, ali ne i Savjeta bezbjednosti. Navedeno je i da je Šmit tokom prošle godine u BiH unio tri duge cijevi, koje su naknadno vraćene u Njemačku.

  • Novaković Bursać: Vještačke afere posebna vrsta rata protiv Srpske

    Novaković Bursać: Vještačke afere posebna vrsta rata protiv Srpske

    Delegat Kluba Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine Snježana Novaković Bursać smatra da nastanak, razvoj i metode korištene u dvije vještački stvorene afere “Ikona” i “Kiseonik” potpuno potkrepljuju tvrdnju da je riječ o posebnoj vrsti rata koji se vodi na dnevno-političkom, ali i psihološkom nivou protiv institucija Republike Srpske i pojedinaca koji vršeći svoju, demokratskim putem dodijeljenu ulogu, predstavljaju Republiku na najvišem nivou.

    Postoji mala razlika u tome što je afera “Ikona” imala za cilj diskreditaciju ličnosti Milorada Dodika na domaćem i međunarodnom nivou, dok je afera “Kiseonik” imala za cilj da uzdrma povjerenje građana u zdravstvo, odnosno u vitalni sistem za svako društvo, i to u trenucima kada je gotovo svaka porodica u Republici Srpskoj imala nekog bolesnog člana, što je zločin posebne vrste – rekla je Bursaćeva.

    Prema njenim riječima, iz ovih aktivnosti, ali i nekih koje su prethodile, a koje su za metu imale bezbjednosni sistem Republike Srpske, jasno se vidi matrica i sinhronizacija djelovanja grupe medija i pojedinaca.

    • Obično počinje lažnim tekstovima i spinovima nekih federalnih medija i portala, koje spremno i sinhronizovano kao uspostavljenu kvazi-istinu preuzima grupa bratskih im po nedjelu medija i portala iz Republike Srpske, te grupa dežurnih analitičara i opozicionih političara – naglasila je Bursaćeva.

    Ona je istakla da u tom mračnom kolu upletenom radi stvaranja lažnog narativa, zbunjivanja javnosti, stvaranja nepovjerenja i zakretanja svijesti naroda protiv svojih institucija oni onda jedni druge citiraju, prenose laži, sve dok im se ne baci neka nova “kost”, odnosno dok im ne dodijele neki drugi zadatak.

    • Osim matrice plasiranja laži, sinhronizacije izjava i aktivnosti ove grupe, čini mi se da im je zajednički finansijer, odnosno nalogodavac koji se sa visokom preciznošću može locirati u nekoj od ambasada – rekla je Bursaćeva za Srnu, pojašnjavajući da je riječ o centrima koji u ovoj zemlji podrivaju sve – od istine do ustavnog poretka u pokušaju stvaranja podaničkog miljea i uređenja BiH po mjeri unitarista.

    Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda ukazuje da je u tome svemu najveća brana predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, zbog čega je i logično da im je on meta najvećeg broja najbrutalnijih napada, uključujući i ovaj posljednji u obliku sudske farse.

    • Iako teške i sa ožiljcima koje naša javnost osjeća i danas, afere “Ikona” i “Kiseonik” trebalo bi da nam posluže kao dobra lekcija o tome kako treba da se branimo, odnosno od koga Republika Srpska sve može da očekuje subverzivne udare, posebno kada su u pitanju političari – ukazala je Bursaćeva.

    Ona smatra da kazna za takve mora da uslijedi, izrazivši uvjerenje da građani na izborima neće propustiti priliku da je isporuče pojedincima “zaslužnima” za udare na institucije Srpske i igranje za tuđi račun.

  • Konaković: Svi za odlazak stranih sudija, problem termin njihovog odlaska

    Konaković: Svi za odlazak stranih sudija, problem termin njihovog odlaska

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je danas da su svi u BiH saglasni da strane sudije treba da odu iz Ustavnog suda BiH, ali ne i o tome kada se to treba desiti.

    Naš stav je da to bude pred vratima EU, a da nam onda to bude dodatni motiv da tamo što prije dođemo – rekao je Konaković.

    On je istakao da, s druge strane, SNSD i svi iz Republike Srpske traže da strane sudije iz Ustavnog suda odu odmah, što bi, kako je ocijenio, destabilizovalo pravosudni sistem BiH.

    Konaković je rekao da su mu sagovornici iz EU prenijeli da bi mali napor na usvajanju dva ili tri zakona – zakona o sudovima, zakona o sprečavanju pranja novca i zakona o sukobu interesa – značilo stoodstotno ispunjavanje onoga što se u ovom trenutku očekuje od BiH.

    Govoreći o zakonu o sudovima, Konaković je rekao da je ostalo još da se rasprave detalji unutar samog zakona koji se tiču nadležnosti i sjedišta, ali da ovaj zakonski prijedlog “ide u boljem pravcu”.

    On je naveo da je jedan od problema pozicioniranje termina kada je riječ o privrednom kriminalu da se ne bi ostavila mogućnost sudiji ili vijeću da određene stvari različito tumači od slučaja do slučaja.

    Prema njegovim riječima, jedna od tema oko kojih i dalje nema kompromisa jeste sjedište apelacionog suda, kao i da je njegov prijedlog da on bude u Istočnom Sarajevu, dok partneri iz SNSD-a traže da on bude u Banjaluci.

    • Sa naše strane argumenti su da to sjedište u Banjaluci proizvodi nepotrebne troškove, a, sa druge strane, kaže se da prilikom ovih apelacionih procesa stranke ne idu na te vrste saslušanja, pa se ti troškovi ne prave, ali ostavićemo eksperte da te stvari dovedu do kraja i da nam ponude kompromisno rješenje – istakao je Konaković.
  • Dodik: Za 10 do 12 godina “glavni grad” će imati više od 96 posto muslimana

    Dodik: Za 10 do 12 godina “glavni grad” će imati više od 96 posto muslimana

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je u “multietničkom” Sarajevu, koji je prija rata imao najmanje 160.000 Srba, lani rođeno tek 23 Srba, a umrlo 294, te će u narednih 10 godina imati više od 96 odsto stanovnika Bošnjaka.
    “Ako uzmemo u obzir zvanične statističke podatke samo za Kanton Sarajevo, vidjećemo da je broj Srba koji se rodi u ovom multietničkom glavnom gradu BiH trinaest puta manji od broja Srba koji umre”, istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, u gradu koji je imao najmanje 160.000 Srba i još nekoliko desetina hiljada koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni potpuno je jasno kakva će demografska situacija biti u narednim godinama.

    “Grad koji se ističe kao multietnički i glavni u periodu ne većem od 10 do 12 godina imaće više od 96 odsto muslimana, Bošnjaka, te imati jednu apsurdnu situaciju da će stanovništvo u BiH biti 50 odsto hrišćansko i oko 50 odsto muslimansko, a multietnički i glavni grad BiH gotovo 100 posto muslimanski”, naveo Dodik na platformi “Iks”.

    Koliko je frapantna ova činjenica o Srbima u Sarajevu, dodao je on, pokazuje poređenje sa gradom Novim Sadom, gdje su muslimani, Bošnjaci, uvijek bili ispod pola procenta stanovništva, a gdje se samo za 2022. godinu, kao i za svaku godinu u proteklih deset godina, rodi gotovo 200 odsto muslimana, Bošnjaka, više nego što je to slučaj sa Srbima u Sarajevu.

    “O apsurdnosti nametnute odluke tzv. visokog predstavnika i člana 203a Krivičnog zakona BiH, koji propisuje krivično djelo neizvršavanje odluke visokog predstavnika, govori i činjenica da se na ovaj način mogla propisati krivična odgovornost za bilo kakvo postupanje protiv bilo koje njegove odluke”, istakao je Dodik.

    Tako bi, dodao je on, u slučaju da se bude svjesno da će “multietnički i glavni grad” biti gotovo 100 odsto jednovjerski /muslimanski/ u zemlji u kojoj je stanovništvo vjerski heterogeno, mogla biti nametnuta odluka o “distriktu Sarajevo”, koji bi uključivao Kanton Sarajevo i Istočno Sarajevo u Republici Srpskoj, te na neki način vještački obezbijediti multietičnost.

    “Naravno, onaj ko bi se protivio ovoj odluci bio bi krivično gonjen i završio bi u zatvoru”, poručio je Dodik.