VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Prijedlozi zakona o vinu i strancima prošli u PD PSBiH

    Prijedlozi zakona o vinu i strancima prošli u PD PSBiH

    Podsjetimo, u dokumentu je stajalo kako ga trebaju potpisati “predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić i to 2015. godine”. Ni Krišto ni Tadić nisu više u Parlamentu BiH. Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a Tadić savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika.

    Na 6. hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojen je, po hitnom postupku, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, čiji je predlagač Savjet ministara BiH. Prethodno je Dom usvojio zahtjev predlagača da se ovaj prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.

    Predstavnički dom usvojio je, takođe po hitnom postupku, i prijedlog zakona o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

    Uz ovaj prijedlog zakona, Dom je usvojio i zaključak kojim je zadužio sekretare oba doma PSBiH da, u saradnji sa predlagačem Zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, isprave normativno – tehničke greške sadržane u Mišljenju Zakonodavno – pravnog sektora PSBiH.

    Podsjetimo, u dokumentu je stajalo kako ga trebaju potpisati “predsjedavajuća Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić i to 2015. godine”. Ni Krišto ni Tadić nisu više u Parlamentu BiH. Borjana Krišto je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, a Tadić savjetnik predsjednika RS-a Milorada Dodika. Na čelu Parlamenta su bili u pretprošlom mandatu kada su koaliciju činili Savez za promjene, HDZ i SDA.

    Predstavnički dom odložio je do naredne sjednice izjašnjavanje o prijedlogu rezolucije o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u Bosni i Hercegovini, čiji su predlagači poslanici Jasmin Imamović, Saša Magazinović, Ermina Salkičević Dizdarević, Rejhana Dervišević i Albin Muslić.

    Usvojen je zaključak da svi predlagači amandmana na tekst ovog prijedloga rezolucije sa predlagačima Rezolucije usaglase tekst, o kojem će se raspravljati i glasati na narednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH.

  • Čavara: Presuda iz Strazbura može izazvati nemir u BiH

    Čavara: Presuda iz Strazbura može izazvati nemir u BiH

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara rekao je da bi svako narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma moglo izazvati nemir.
    Čavara je rekao da se u BiH prvenstveno moraju primjenjivati Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH.

    “Poštujemo Sud iz Strazbura koji donosi svoje odluke na osnovu Povelje o ljudskim pravima i opšteprihvaćenim deklaracijama, ali mi imamo Dejtonski sporazum i Ustav BiH koji prvenstveno moramo primjenjivati, poštujući sve ove deklaracije koje je BiH prihvatila”, rekao je novinarima Čavara, povodom presude Evropskog suda za ljudska prava kojom je predviđeno da pri izboru članova Predsjedništva i Doma naroda parlamenta BiH bude jedna izborna jedinica.

  • Dodik: BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS

    Dodik: BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS i najavio da će predstavnici institucija iz Srpske narednih dana poslati prijedlog da se razmotri takva inicijativa.

    Dodik je naveo da EU ima alternativu, te da smatra da BiH, s obzirom na to da se iz Brisela ispostavljaju uvijek novi i nejasni uslovi za prijem u EU, treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS.

    “Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X (Twitter).

    Dodik je naveo da će predstavnici institucija iz Republike Srpske narednih dana organima BiH poslati prijedlog da se razmotri takva inicijativa.

  • Crnadak: Ne primjenjuje se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH

    Crnadak: Ne primjenjuje se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH

    Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak rekao je danas da se Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH ne primjenjuje.

    Stojimo danas svi ovdje u NSRS, dva mjeseca od donošenja Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i svi znamo da su efekti tog zakona nula. Podsjetiću da smo zato odlučili da svakog 28. dana u mjesecu organizujemo po jedan događaj. Za naredni mjesec spremamo izložbu. Tema sljedeće epizode ovog serijala “Dan obmana i prevara SNSD-a” će biti njihovo ponašanje nakon smjene legalno izabranog predsjednika Republike Srpske od strane OHR – rekao je Crnadak.

    On je rekao da nijedna institucija, nijedan sud u Republici Srpskoj nije u prethodna dva mjeseca objavio da je stopirao bilo kakav akt ili odluku Ustavnog suda.

    Crnadak je najavio da će Klub poslanika PDP sutra uputiti poslaničko pitanje Vladi Republike Srpske i Ministarstvu pravde da se dostavi šta su efekti i koji su konkretni potezi institucija Republike Srpske kada je u pitanju primjena Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH.

    • Tog 28. juna smo naglasili i da se ništa neće desiti sa stranim sudijama i da SNSD nema ozbiljnu namjeru da ih otjera. Htjeli smo i da uslikamo, međutim rečeno nam je da bi mogao biti bezbjednosni problem, ali pouzdano kažem da su sudije Helen Keler, Anđelika Nusberger i Ledi Bjanku danas na poslu. Znači, efekat i zaključka da se neće ništa usvajati dok ne odu strane sudije je takođe nula – istakao je Crnadak.

    Rekao je da je u međuvremenu SNSD u razgovorima sa Trojkom najavio da je pristao da se popuni Ustavni sud sudijama iz Republike Srpske.

    • Znači da oni apsolutno nemaju namjeru da zaustavljaju rad ove institucije, naprotiv. Takođe, pregažen je i glavni zaključak sa te sjednice, što smo najavili prije dva mjeseca, koji kaže da se neće usvajati nijedan drugi zakon na nivou BiH dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu i ne eliminišu strane sudije. Tu čak stoji i “dok se ne zatvori OHR”. Naravno da je to pregaženo, a SNSD radi kao da NSRS ne postoji. Tada smo rekli i da će SNSD u međuvremenu, paralelno sa tim, nastaviti sve drugo da radi. I gle čuda, i tu smo bili u pravu – rekao je Crnadak.
  • Košarac: Nikada nećemo dozvoliti da nam drugi biraju predstavnike

    Košarac: Nikada nećemo dozvoliti da nam drugi biraju predstavnike

    Republika Srpska je zasebna izborna jedinica, tako jeste i tako će i ostati, bez obzira na sve pokušaje da se ugrozi njen izborni suverenitet i presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Slavena Kovačevića, savjetnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, to neće promijeniti, poručio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Košarac je rekao da političko Sarajevo crpi sve moguće načine da nastavi sa praksom koju implementira u nekoliko izbornih procesa, a to je da jedan narod bira predstavnike drugom narodu.

    • Sada pokušavaju da uđu u izborni suverenitet Srpske, a to je nedopustivo. Građani Republike Srpske biraju i biraće svoje političke predstavnike. Nikada nećemo dozvoliti da birači iz drugog entiteta biraju predstavnike Srpske i da na taj način prekrajaju izbornu volju srpskog naroda i Republike Srpske – istakao je Košarac.

    On je rekao da prekrajanje izborne volje građana, na način da jedan narod bira predstavnike drugog naroda, dovodi BiH u konstantnu političku krizu.

    • To je najbolje vidljivo kroz izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka. Svi smo svjedoci i znamo kakav stav o tome ima hrvatski narod u BiH. Suvišno je pitati da li predstavnik izabran bošnjačkim glasovima može predstavljati hrvatski narod u BiH – rekao je Košarac.

    On je naglasio da je Republika Srpska zasebna izborna jedinica i da suvereno, na ustavan i zakonit način, brani svoju poziciju, demokratske i izborne kapacitete.

    • Od toga nećemo odustati – poručio je Košarac.

    On je istakao da je “nedopustivo i krajnje zabrinjavajuće što je Evropski sud za ljudska prava poprimio dimenziju političke institucije i što je sebi dozvolio da na najgrublji način izađe iz okvira svoje nadležnosti, te pokuša modelirati i nametnuti političke i ustavne sisteme”.

    Košarac je podsjetio da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da je sve izvan toga kršenje Ustava BiH, Dejtonskog sporazuma i međunarodnog prava.

  • Stevandić odgovorio na zahtjev opozicionih poslanika

    Stevandić odgovorio na zahtjev opozicionih poslanika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio je danas odgovor Klubu poslanika SDS-PDP-Lista za pravdu i red, povodom njihovog zahtjeva za sazivanje posebne sjednice Parlamenta Srpske.

    Odgovor objavljujemo u cijelosti:

    “Poštovani članovi Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH,

    Povodom vašeg pisma u kojem zahtijevate sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, obavještavam vas da u skladu sa članom 170. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 66/20) sazivanje posebne sjednice može zatražiti 28 narodnih poslanika, odnosno jedna trećina od ukupnog broja poslanika, predsjednik Republike, Vlada, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, kandidat za predsjednika Vlade i izuzetno predsjednik Narodne skupštine ukoliko za to postoje naročito opravdani razlozi. Dakle, prema Poslovniku Narodne skupštine Republike Srpske vi niste među onima kojima je dato pravo da mogu tražiti sazivanje posebne sjednice.

    Podsjećam vas da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH, broj 02/1-021-697/23 od 21. juna 2023. godine, gdje je u tački 4 zatraženo od svih predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH da iniciraju postupak donošenja Zakona o Ustavnom sudu BiH kojim će se regulisati pitanja organizacije Ustavnog suda, postupka pred tim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka i da iniciraju postupak donošenja Zakona o izboru troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, kojim će se propisati da najmanje jednog sudiju bira Narodna skupština Republike Srpske. S obzirom na to da su srpski ministri na 20. redovnoj sjednici Savjeta ministara BiH, održanoj 23. avgusta 2023. godine, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i o prestanku mandata stranih sudija, smatramo da su na ovaj način ispoštovani zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    Pored toga, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zaključke u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, broj 02/1-021-727/23 od 27. juna 2023. godine, gdje u tački 1 Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva da se u okviru 14 prioriteta ispostavljenih od Evropske unije prioritetno i hitno treba rješavati pitanje reforme Ustavnog suda BiH odnosno odlaska stranih sudija i da se u okviru te reforme usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Pored pitanja reforme Ustavnog suda BiH prioritet treba da bude i pitanje zatvaranja OHR-a. Narodna skupština Republike Srpske traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe.

    S obzirom na to da su srpski ministri, kao što smo već naveli, predstavili tekstove prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH i o prestanku mandata stranih sudija i da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH i institucijama Republike Srpske aktivno rade na zatvaranju OHR-a, smatramo da su na ovaj način ispoštovani spomenuti zaključci Narodne skupštine Republike Srpske. Tri zakona koja su usvojena u Predstavničkom domu PSBiH (koja još uvijek nisu usvojena u Domu naroda PSBiH), na koje se pozivate u vašem pismu, ne predstavljaju kršenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske zato što je prije njihovog usvajanja kroz političke razgovore na nivou BiH već postignuta načelna politička saglasnost da se pristupi reformi Ustavnog suda BiH i da se ide ka zatvaranju OHR-a.

    U Zaključcima u vezi sa ustavnim položajem Republike Srpske i zaštitom njenih interesa na nivou zajedničkih institucija BiH, broj 02/1-021-1273/15 od 21. oktobra 2015. godine, u tački 4 Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva od izabranih i imenovanih predstavnika iz Republike Srpske u institucijama BiH da ostvaruju neposrednu komunikaciju sa institucijama Republike Srpske o svim pitanjima koja su predmet djelovanja institucija BiH, a koja se tiču ustavnog položaja, nadležnosti, te političkih, ekonomskih i drugih interesa Republike Srpske. Ovaj zaključak se u potpunost poštuje.

    Pored toga, u tački 5 ovih zaključaka Narodna skupština Republike Srpske obavezuje izabrana i imenovana lica sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH da prije usvajanja odluka i zakonskih rješenja obavezno zatraže mišljenje nadležnih odbora Narodne skupštine Republike Srpske o pitanjima koja su od interesa za Republiku Srpsku. Dosadašnja praksa je da se ova tačka realizuje kroz implementaciju spomenute tačke 4, što ne znači da nećemo ponovo ukazati na ovu obavezu svim izabranim i imenovanim licima sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH.

    Zaključak broj 02/1-021-587/21 od 30. jula 2021. godine, koji se odnosi na nepostojanje uslova za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnute dopune Krivičnog zakona BiH u vezi zabrane negiranja genocida, se takođe ne može smatrati prekršenim s obzirom na to da ne postoji nijedna presuda o tom pitanju do sada.

    U Zaključcima u vezi političko-ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, broj 02/1-021-77 /22 od 1. februara 2022. godine, u tački 10 Narodna skupština Republike Srpske smatra da je u skladu sa zaključcima sa Dvadesete posebne sjednice, da predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH mogu prisustvovati sjednicama, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke Narodne skupštine Republike Srpske, Vlade Republike Srpske i Predsjednika Republike Srpske, respektivno. Ovaj zaključak se u potpunosti poštuje. Predstavnici Republike Srpske prije donošenja odluka u institucijama BiH prethodno se konsultuju sa institucijama Republike Srpske jer je to jedini način da se efikasno zaštite interesi srpskog naroda i Republike Srpske.

    Kao što vidite, svi zaključci na koje se pozivate u vašem pismu se poštuju i primjenjuju, a dignitet Narodne skupštine Republike Srpske je očuvan. Uostalom, zaključci kao politički akti omogućuju Narodnoj skupštini da kreira i utiče na procese prezentujući stav naroda, građana i institucija, kao i uticaja na međunarodne faktore.

    Zaključci, takođe, mogu biti mijenjani ili korigovani novim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske, kao što je to bio slučaj i ranije, u cilju očuvanju ustavnog i teritorijalnog kapaciteta Republike Srpske i vitalnog prava da samostalno donosi odluke o svojoj budućnosti.

    U ovom slučaju smatram da sa danom, 28. avgustom 2023. godine, nisu potrebne nikakve izmjene, korekcije ili rasprava radi postizanja političkih poena.

    Što se tiče zakona o organizaciji tržišta vina u BiH, mišljenje ćete dobiti od predsjednika Zakonodavnog odbora Narodne skupštine u najkraćem mogućem roku.

    Moje mišljenje je da nema prenosa nadležnosti jer se Zakonom o vinu Republike Srpske zadržavaju sve nadležnosti definisane propisima Republike Srpske, a da se Prijedlogom zakona o kojem tražite izjašnjenje regulišu spoljno-trgovinski odnosi koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Pomenutim zakonom omogućuju se zaštita i bolji plasman vina u inostranstvu. Iako Republika Srpska ima manji broj registrovanih proizvođača vina od FBiH, količinski preko polovine izvoza odnosi se na proizvođače iz Republike Srpske.

    Ovaj zakon će biti na snazi ukoliko se u narednih 12 mjeseci donesu pravilnici, a time je Republika Srpska dodatno zaštićena budući da nema obaveze da dā saglasnost na njihovo usvajanje, a ukoliko je ne da, zakon se smatra neusvojenim, što znači da Republika Srpska u narednom periodu, u skladu s našim međusobnim dogovorom i potrebama, ima moć i nadležnost da odlučuje o ovom zakonu.”

  • Višković: Odluka Evropskog suda pokušaj ostvarivanja ratne ambicije

    Višković: Odluka Evropskog suda pokušaj ostvarivanja ratne ambicije

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je odluka Evropskog suda nečija želja i pokušaj da u mirnodopskom vremenu ostvari svoje ratne ambicije.

    Dok je BiH po dejtonskom Ustavu od te priče nema ništa. Odluke može da donosi Strazbur, Ustavni sud, Tužilaštvo BiH, ali Republika Srpska ima svoje nadležnosti i pravac – kazao je Višković.

    Istakao je da svi treba da nauče da u BiH treba da se živi zajedno, da se međusobno uvažavamo, ali da, kako navodi, svako nametanje gasi BiH.

    • Pozivam svoje kolege u Sarajevu, da ako žele BiH, onda moraju priznati jednu činjenicu, a to je Republika Srpska. S njom se mora razgovarati zbog budućnosti BiH – navodi Višković.

    Podsjećamo, po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika predsjedavajućeg i hrvatskog Predsjedništva BiH Željka Komšića, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za Dom naroda PS BiH i Predsjedništvo prekršena.

  • Komšić: Biće još presuda, nastavljamo borbu za građansku državu BiH

    Komšić: Biće još presuda, nastavljamo borbu za građansku državu BiH

    Presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića koja kaže da je legitimno predstavljanje diskriminatorno, snažan je podsticaj onome što Demokratska fronta već godinama zagovara, saopšteno je iz te partije.

    Prema DF, u presudi piše da se članovi Predsjedništva BiH moraju birati na području cijele države, a ne izentiteta, da delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države, da Predsjedništvo BiH treba biti jedna izborna jedinica, da Dom naroda PS BiH treba biti jedna izborna jedinica bez entiteta.

    – Presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Presuda na izvjestan način simbolizuje decenijsku borbu za jednakopravnost građana države BiH. Istorijat te borbe ima svoj pravni i politički kontekst – saopštila je partija Željka Komšića, čiji je savjetnik Slaven Kovačević.

    Kažu da je, u pravnom smislu, borba za jednakopravnost građana BiH na liniji presude po apelaciji Slavena Kovačevića počela presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Zornić, kada je Evropski sud za ljudska prava naložio je da se odbaci etnički princip konstitutivnosti naroda.

    – U političkom smislu borba za jednakopravnost naroda na liniji zaključaka iz presude u slučajevima Kovačević, Zornić i drugim povezanim presudama, počinje rezolutnim odbijanjem člana Predsjedništva BiH Željka Komšića (tada člana SDP) da prihvati politički sporazum između SDP i HDZ o nejednakoj vrijednosti glasa, 2013. godine. Neprihvatanje nejednake vrijednosti glasa i borba za jednakopravnost građana bio je jedan od osnovnih motiva za istupanje Željka Komšića iz SDP i formiranje Demokratske fronte prije deset godina – saopšteno je.

    Formiranjem Demokratske fronte, kako kažu, nastavljena je pravna i politička borba za jednakopravnost građana BiH.

    – Ovom prilikom ukratko podsjećamo na to da je Ustavni sud BiH 2014. godine prihvatio apelaciju predsjednika DF koja se odnosila na izbor predsjednika i potpredsjednika entiteta. Dvije godine poslije Evropski sud za ljudska prava presudio je korist Ilijaza Pilava (poslanik DF u Skupštini KS) po zahtjevu koji je Pilav podnio jer nije imao mogućnost da se kao Bošnjak iz Republike Srpske kandiduje za člana Predsjedništva BiH. Demokratska fronta na čelu sa predsjednikom Komšićem po donošenju presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, skoro usamljena na političkoj sceni BiH upozoravala je na opasnost od političkih interpretacija ove presude i na pogubnost izmišljenog termina legitimnog predstavljanja naroda, koji je presudom u slučaju Kovačević sada konačno delegitimisan… DF je nastavila svoju pravnu i političku borbu za jednakopravnost građana BiH i za ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Presuda po apelaciji Slavena Kovačevića samo je jedan izraz te politike, a u budućnosti se mogu očekivati i nove presude po apelacijama zvaničnika DF i same stranke – saopštila je DF.

  • Miličević: Zagarantovano pravo Srpske da bira svoje predstavnike

    Miličević: Zagarantovano pravo Srpske da bira svoje predstavnike

    Ako je neko imao plan da nakon majorizacije hrvatskog naroda u BiH majorizuje i srpski – prevario se, rekao je danas predsjednik SDS-a je Milan Miličević.

    Nadam se da u Republici Srpskoj ne postoji ruka koja će prihvatiti bilo koje rješenje po kojem će našeg člana Predsjedništva BiH i delegate iz Republike Srpske birati neko drugi – rekao je Miličević.

    On je naglasio da je dejtonski Ustav precizno odredio da Republika Srpska bira jednog člana Predsjedništva BiH, a da se pet delegata Doma naroda bira iz Republike Srpske i da je te odredbe nemoguće promijeniti bez dvotrećinske većine iz Republike Srpske.

    • Vjerujem da takve većine nikada neće biti. Dejtonska struktura BiH, ravnopravnost dva entiteta i tri naroda je jedina održiva i svako njeno narušavanje vodi u neizvjesnost. Stabilnost u BiH može postojati samo ako su sva tri naroda ravnopravna i konstitutivna. Svako narušavanje tog principa konstitutivnosti i ravnopravnosti vodi ka destabilizaciji i zato ne razumijem ovu euforiju u Federaciji BiH nakon najave presude iz Strazbura kada i oni već imaju destabilizaciju odnosa upravo zbog takvog izbora hrvatskog člana Predsjedništva – rekao je predsjednik SDS, komentarišući navode federalnih medija da je Evropski sud za ljudska prava “pozitivno odgovorio na apelaciju Slavena Kovačevića”.

    Kako će Federacija BiH birati svoje predstavnike, kaže Miličević, nije naša stvar.

    • Mi im to rješenje nećemo nametati, ali ni oni nama. Kraj prošlog vijeka treba da je nauk svima koliko je ovdje opasno preglasavanje i nametanje volje drugim narodima – rekao je Miličević i dodao:
    • Zagarantovano pravo Republike Srpske je da bira svoje predstavnike, štiti svoje vitalne interese, i tako će ostati i ubuduće. Јedan član Predsjedništva će se birati u Republici Srpskoj, kao i delegati u Domu naroda, to je za mene nesporno i uvjeren sam da tu imamo unutrašnji konsenzus.
  • Nikšić o presudi Evropskog suda

    Nikšić o presudi Evropskog suda

    Premijer FBiH i lider SDP-a Nermin Nikšić oglasio se na Facebooku povodom presude Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića.

    Kako je rekao, svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu: budućnost evropske Bosne i Hercegovine je budućnost građanske Bosne i Hercegovine, zemlje jednakih ljudi u kojoj će prava svih biti jednako zaštićena, a ničije pravo uskraćeno.

    Historijska presuda Evropskog suda: Izbori u BiH – nedemokratski

    “Nažalost, iskustvo nas uči da sama presuda kod nas u Bosni i Hercegovini ne znači da će automatski biti i provedena. Ipak, svaka presuda Evropskog suda za ljudska prava nam trasira put i pokazuje šta trebamo, pa i moramo uraditi da Bosna i Hercegovina postane punopravna članica Evropske porodice. Nadam se da će ova, kao i sve prethodne presude biti provedena jer nam to svima treba”, istaknuo je Nikšić.

    Podsjetimo, po apelaciji Slavena Kovačevića Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu kojom je utvrdio da su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, a zbog toga što nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.

    Slaven Kovačević, u ovom trenutku savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz RS, niti kao građanin FBiH može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava je prema informacijama Istrage, presudio da je u oba slučaja Kovačević diskriminisan.