Kategorija: Politika

Stranka demokratske akcije (SDA) osvrnula se na posljednja dešavanja u RS-u i nedolazak Christiana Schmidta u Banju Luku na sastanak sa potpredsjednicima ovog bh. entiteta.

Iz SDA su saopćili kako je novo povlačenje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pred otvorenim i drskim napadima Milorada Dodika na ustavni poredak i na faktičku zabranu njegovog djelovanja u entitetu RS, Bosnu i Hercegovinu vodi prema sve dubljoj krizi koja u svakom trenutku može eskalirati, ugrožavajući stabilnost i mir.
“Napadi na ustavni poredak, Ustavni sud, svakodnevne prijetnje secesijom, blokada međuentitetske linije, učestali sistematski napadi na povratnike Bošnjake, nove najave povlačenja srpskih kadrova iz državnih institucija, svakodnevne uvrede i poniženja političkih oponenata, visokog predstavnika, ambasadora, novinara, omalovažavanje i negiranje bošnjačkog naroda, negiranje genocida, samo su dio ukupne atmosfere koju proizvodi vlast u entitetu RS, djelujući u skladu sa smjernicima Memoranduma SANU II i Deklaracije SNSD-a iz 2015. godine, a sve s krajnjim ciljem da otcijepi dio države Bosne i Hercegovine”, poručili su.

Ističu i kako visoki predstavnik i ambasade zapadnih zemalja moraju ispuniti obaveze koje proizilaze iz Dejtona.

“Da li će i kako visoki predstavnik, ali i ambasadori zapadnih država, reagirati na poniženja i uvrede koje im Dodik svakodnevno priređuje stvar je njihovog ličnog izbora. Ali, ono što nije stvar izbora jeste ispunjavanje njihovih obaveza koje proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navode iz ove stranke.

Stranka demokratske akcije naglašava i da, ukoliko visoki predstavnik odustane od obaveze da provodi mandat na nivou cijele države, onda je Dejton doveden u pitanje.

“Visoki predstavnik i OHR su dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i svoj mandat ne mogu provoditi u samo jednom entitetu, kao što to radi Christian Schmidt. Također, i ambasadori koji u značajnoj mjeri utječu na političku situciju u Bosni i Hercegovini, kao i njihove države, morali bi ispunjavati obaveze koje su preuzeli kao garanti provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ukoliko te obaveze ne budu ispunjavali, i ako visoki predstavnik odustane od obaveze da svoj mandat provodi na teritoriji cijele države, onda je Dejtonski mirovni sporazum doveden u pitanje, sa svim posljedicama koje će iz toga proizaći”, saopćili su.

Naglašavaju kako je stanje najopasnije postdejtonske krize proizvedeno neodlučnim i kalkulantskim odnosom predstavnika međunarodne zajednice i domaćeg pravosuđa, koji su godinama izbjegavali da se suprotstave rastućoj drskosti Milorada Dodika u udarima na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.

“Nalazimo se na historijskoj raskrnici u kojoj takav odnos mora biti promijenjen. Svima mora biti jasno da bh. patriote neće dozvoliti nikome da im mirnim putem rastura državu. Svoj odnos mora promijeniti i Trojka, koja je zarad vlastitih fotelja lagala i sebe i narod da se ‘Dodik promijenio’, i koja ne odustaje od servilnog odnosa prema njegovoj strani, prepuštajući mu bitne poluge države i time jačajući mehanizme njegove secesionističke politike. Krajnje je vrijeme da prestanu sa takvim odnosom prema Dodiku, ali i šutnjom na izostanak reakcije predstavnika međunarodne zajednice, jer im time daju alibi za nečinjenje. Ničija fotolja ne smije biti važnija od države”, zaključili su iz SDA.

U Banjaluci je počeo sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa predstavnicima institucija Republike Srpske, lidera stranaka i srpskih predstavnika u institucijama BiH.

Sastanku prisustvuju predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministri u Vladi Srpske, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić, predsjedavajuća Vijeća naroda Srpske Srebrenka Golić.

Na sastanku učestvuju i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac, ministar finansija u Savjetu ministara Srđan Amidžić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić, potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Anja Ljubojević, te predstavnici ostalih institucija.

Sastanak se održava u Palati Republike, a glavna tema, prema najavama, biće “situacija na nivou BiH i aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj”.

Konferencija za novinare planirana je nakon sastanka, a možete je pratiti na RTRS.

Predsjednik Dodik rekao je da je potvrđivanje optužnice u Sudu BiH, progon i istakao da je njegova ustavna obaveza bila da potpiše ukaz o proglašenju zakona koji je usvojila Narodna skupština.

Da nije potpisao ukaze na usvojene zakone, definitivno bi se urušio status Narodne skupštine i pozicija Republike Srpske, a ovako smo je samo ojačali, rekao je Dodik, nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a.

Potpredsjednica stranke Željka Cvijanović izjavila je da SNSD pruža apsolutnu podršku instituciji predsjednika Republike Srpske, ali i Miloradu Dodiku, kao predsjedniku Srpske i lideru te stranke.

Pozivi pojedinih političara iz Sarajeva da se kazne predstavnici Republike Srpske zaposleni u Savjetu ministara i agencijama zbog učešća na sastanku u Administartivnom centru Vlade Srpske u Istočnom Sarajevu ne doprinose smirivanju političkih tenzija i još su jedna potvrda surove realnosti da pojedinci ne žele Srbe u Sarajevu, izjavio je zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.

Predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama apsolutno su imali pravo da juče prisustvuju sastanku i razgovaraju o načinima rada. Time nije prekršen nijedan zakon ili interni pravilnik, jer nije riječ o političkom skupu, kako tvrde pojedinci, nego o koordinaciji kadrova iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama – pojasnio je Goganović.

On je ocijenio da se, potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, pokazalo da su apsurdi mogući.

• Ako neko krene na državne službenike naići će na bedem Republike Srpske koji će ih štiti i braniti. Srbi u zajedničkim institucijama nisu nezaštićeni, branićemo ih svim zakonskim i demokratskim sredstvima. Ne izazivajte nas i ne dižite tenzije – poručio je Goganović za Srnu.

Navodeći da pominju novčane kazne za državne službenike koji su prisustvovali sastanku, on je ukazao na to da zaboravljaju da tu nije riječ o političkom skupu, nego o institucionalnom sastanku i koordinaciji.

Goganović je naglasio da će Republika Srpska stati iza Srba u zajedničkim institucijama.

• Uvijek sam za razgovor, dijalog i kompromis, ali sam veoma ozbiljan kada kažem da neću tolerisati, ni dozvoliti progon Srba u zajedničkim institucijama, kao jednog od tri konstitutivna naroda. Pozivam javno političke partnere da ne upadaju u takve zamke i time naruše partnerstvo na nivou BiH – istakao je on.

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac, nakon jučerašnjeg sastanka, rekao je da je lojalnost Republici Srpskoj jedinstven stav svih predstavnika Srpske zaposlenih u Savjetu ministara i agencijama, te da su svi spremni da napuste rad u zajedničkim institucijama ukoliko budu nastavljene provokacije Kristijana Šmita.

Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović predložio je sankcionisanje državnih službenika koji rade u zajedničkim inistitucijama i koji su juče, na poziv Košarca, prisustvovali sastanku u Istočnom Sarajevu.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić ocijenila je da je odluka Kristijana Šmita da ne dođe u Republiku Srpsku jedini odgovoran potez jer ga građani Srpske doživljavaju kao rušitelja ustavnog poretka u BiH.

Vulićeva je u izjavi Srni rekla da u Srpskoj ne živi narod koji podržava Šmita, nego narod koji ga prezire.

“Većina stanovništva u Republici Srpskoj bi toljagama krenula na nepoželjnog turistu jer ga apsolutno svi doživljavaju rušiteljem ustavnog poretka BiH”, navela je Vulićeva.

Ona je poručila da je odavno bilo vrijeme da se u BiH počne živjeti bez uplitanja međunarodne zajednice.

“Ne mogu Srbi, Hrvati i Bošnjaci biti jedni prema drugim loši koliko je međunarodna zajednica spremna narušavati međuljudske i međuentitetske odnose, a sve s ciljem opravdanosti njihovog prisustva u BiH”, zaključila je Vulićeva.

Srpska nema volju, potrebu niti interes da bilo koga ponižava, pa ni Kristijana Šmita, rekao je Ognjen Tadić, savjetnik predsjednika Republike Srpske, gostujući Јutarnjem programu RTRS.

Kristijan Šmit je usred antagonizma sa institucijama Srpske najavio pa otkazao dolazak u Banjaluku.

• Ovaj događaj je pokazao da to nije lični sukob. Ovdje Republika Srpska ima čist stav, zaštititi Dejtonski sporazum, zaštiti funkciju visokog predstavnika, i na kraju zaštititi BiH. Srpska nastoji da sačuva sebe, ali i BiH – poručio je Tadić.

Tadić ističe da Srpska nema ništa protiv Kristijana Šmita, ali da ima protiv njegovog predstavljanja da je visoki predstavnik.

• Kristijan Šmit, da je zvaničnik Njemačke u bilo kojem svojstvu bio bi dobrodošao u Srpsku, prigrli bi ga kao i sve, gledali bi kako da ljudima pomognemo, da svi zajedno bolje živimo. Ali ovako kako on želi ne ide – objašnjava Tadić.

Ističe da je ovo i poruka potpredsjednicima Republike Srpske Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću.

• Ovo je i poziv Durakoviću i Pranjiću da se dozovu pameti i da shvate da je njihov dom Republika Srpska. Ne smiju da budu moneta za potkusurivanje međunarodne zajednice – rekao je Tadić.

Tadić je naglasio da Republika Srpska iz ovih procesa izlazi na dva načina.

• Sačuvanjem integralnog Dejtonskog sporazuma, ili samostalna u procesima koji slijedi. Dakle, mi nemamo lošu opciju, samo treba da nastavimo da idemo ovim kursom – poručio je Tadić.

Potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića Sud BiH je uvučen u pravosudni “živi pijesak”, izjavio je Srni Dodikov branilac, advokat Goran Bubić.
Bubić je pojasnio da je optužnica apsolutno nezakonita jer je krivično djelo koje se inkriminiše u optužnici “neizvršenje odluke visokog prestavnika u BiH” pravno nepostojeće.

“Gospodin Kristijan Šmit nije aktivno legitimisan da bude zakonodavac u BiH, ni institucionalno, ni lično/personalno, kako sam ranije izjavljivao i obrazlagao, imajući u vidu odredbe tačke 1.2. Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma”, rekao je Bubić za Srnu nakon potvrđivanje optužnice od Suda BiH.

Ako krivično djelo pravno ne postoji, a ne postoji ako ga nije regulisao ustavni zakonodavac, odnosno zakonodavac po Ustavu BiH, dodao je Bubić, onda ga niko ne može ni počiniti, pa ni optuženi u ovom predmetu.

“Nepostojanje krivičnog djela je legitiman zakonski razlog za prethodne prigovore, koje će odbrana podnijeti protiv optužnice u zakonskom roku. Ovo slijedi iz načela zakonitosti /nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom/ koje je esencija pravne sigurnosti i uređenog pravnog poretka. Nije dovoljno da su navodne izmjene Krivičnog zakona BiH objavljene u službenom glasilu BiH, već je potrebno da izmjene u stvarnosti potiču od zakonodavca, a ne neistinitog visokog predstavnika”, naglasio je advokat Bubić.

Osim prethodnih prigovora, naveo je Bubić, odbrana planira da podnese još dva proceduralna zahtjeva, saglasno mogućnostima iz Zakona o krivičnom postupku BiH.

“Prema našem mišljenju, odluka Suda BiH po prethodnim prigovorima na optužnicu, kao i drugim zahtjevima, biće stvarni test može li se u ovom slučaju očekivati pošteno suđenje ili ne, i te odluke Suda BiH će opredijeliti dalje postupke odbrane. Iz dosadašnjeg postupanja nije vjerovatan pošten sudski postupak.

Dokaz za to jeste odbijanje zahtjeva odbrane za izuzeće postupajućeg sudije za prethodni postupak Jasmine Ćosić Dedović. Prema Ustavu BiH, član 3, tačka b) jasno je propisano da Predsjedništvo BiH imenuje predstavnike BiH u međunarodnim tijelima, no Sud BiH, odbijajući zahtjev za izuzeće, ovu ustavnu nadležnost Predsjedništva BiH proglašava sporednom i posredničkom, bez uticaja na izbor sudije Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, što je neshvatljivo”, pojasnio je Bubić.

On je dodao da u opširnom obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za izuzeće Sud BiH uopšte ne spominje ovu ustavnu odredbu zauzimajući stav da je tadašnje mišljenje Milorada Dodika kao člana Predsjedištva BiH bilo bez ikakvog uticaja na neizbor sudije Dedović.

“Kako je ranije isticano ovo je politički proces. Krivični postupak je posljedica političke nemoći Kristijana Šmita. Za ovu političku nemoć nije kriv predsjednik Republike Srpske, već lažno predstavljanje gospodina Šmita za visokog predstavnika u BiH, koji svoj nedostatak legitimiteta pokušava nadomjestiti privatnom inkriminacijom – da je neizvršenje njegovih odluka krivično djelo!?”, istakao je Bubić.

Koliko je ovo apsurdno, rekao je Bubić za Srnu, svjedoči činjenica da nijedan ustavni zakonodavac u BiH, kao što su Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske, Parlament Federacije BiH i drugi nije regulisao da je krivično djelo neizvršenje njihovih odluka.

“Slično je i u civilizovanom svijetu jer je to tekovina moderne parlamentarne demokratije. Izvršenje odluka zakonodavnog tijela osigurava se političkim sredstvima putem izvršnih tijela, a ne instrumentima krivičnog progona”, naveo je Bubić.

Branilac predsjednika Dodika rekao je da, nažalost, u ovom slučaju nema ništa od civilizacijskih tekovina, ima samo samovolje nelegitimnog pojedinca koji je otišao toliko daleko da je proglasio krivičnim djelom neizvršenje svojih odluka.

Bubić je konstatovao da će ovo svakako ostati za pravnu istoriju, metafiziku prava ove napaćene zemlje kao “Kristijan Šmit krivično djelo”.

“Kada nas ova neprimjerena miješanja stranaca u politički, društveni, i na ovaj način pravni život u BiH, ne uče opšteprihvaćenim standardima, onda bar učimo kako ne treba raditi i kako se uništava dostojanstvo ne samo pravosuđa, već čitave pravničke profesije. NJihova neposredno poslijeratna uloga pomirenja strana u BiH, poslednjih godine je evidentno transformisana u pravcu razgradnje ustavnopravnog poretka BiH određenog mirovnim sporazumom, ujedno čineći liberalne pojedince i javno mnjenje mnogo konzervativnijim”, zaključio je Bubić.

Sud BiH je u ponedjeljak, 11. septembra, potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, a Sud je 18. avgusta vratio na doradu. U međuvremenu, Sud je odbio zahtjev Dodika za izuzeće sudije Jasmine Ćosić Dedović.

Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, rekao je da je odustajanje visokog predsavnika Christiana Schmidta da posjeti Banju Luku direktna poruka Miloradu Dodiku da može nastaviti sa puzećim separatizmom i da neće biti bilo kakve intervencije.

“Odustajanje od posjete Banjoj Luci visokog predstavnika, koji je mogao zatražiti asistenciju međunarodnih oružanih snaga u Bosni i Hercegovini da mu obezbijede sigurnost, direktna je poruka Miloradu Dodiku da može nastaviti sa puzećim separatizmom i da neće biti bilo kakve strane intervencije”, naveo je Salkić.
Dodao je da je najgora moguća stvar koja se mogla desiti visokom predstavniku, da najavi dolazak u jedan grad, a onda da odustane pod pritiskom lokalne vlasti od posjete.

“Direktno je ovo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog provođenja bez opstrukcija na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Sam visoki predstavnik je doprinio ovakvom stanju zbog propuštanja prilika da adekvatno djeluje u određenim trenucima. Usuđujem se reći da Dodik ima doušnike u bliskom okruženju visokog predstavnika ili pak nekoga ko je u kontaktu sa ključnim informacijama i potezima visokog predstavnika i OHR-a, te se u skladu sa njima ponaša i poduzima korake”, stava je Salkić.

Dalje navodi kako smatra da će ovaj postupak predstavljati veliko ohrabrenje za ekstremno radikalno orijentisane separatiste da nastave svoj pohod ka pokušaju podjele Bosne i Hercegovine i ugrožavanju mira i stabilnosti sa nesagledivim posljedicama.

“Ja pozivam sve one koji imaju mehanizme odlučivanja na različitim nivoima da imaju u vidu da u ovom etitetu živi više desetina hiljada Bošnjaka koji su diskriminirani, a čija je i bezbjednost sve više ugrožena posljednjim napadima ekstremista. Naše pozivanje na djelovanje EUFOR-a i OHR-a nije naša naivnost već obaveza da ih podsjećamo na njihove obaveze, ali i propuste danas, da ne dozvole izdaju kakvu su počinili njihovi prethodnici kada su dozvolili počinjenje genocida nad Bošnjacima u ‘sigurnim zonama’ UN-a vojsci i dijelovima policije bosanskih Srba”, kaže Salkić.

Trenutak i situacija su, naglašava, veoma ozbiljni i oni zahtjevaju konsolidaciju probosanskih snaga.

“Jer je očito da oni koji danas vode procese u Bosni i Hercegovini su jednim dijelom naivni, ne vide procese ispravno zbog želje za vlašću, drugi guraju državu u podjelu i sukobe, a treći čekaju rasplet i svoju priliku za dio teritorije Bosne i Hercegovine”, poručuje Salkić.