VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Srpsku neće slomiti ni pokoriti

    Stevandić: Srpsku neće slomiti ni pokoriti

    Ubrzo će biti jasno zašto se velike zemlje ponašaju kao da je ratno stanje u kome su oni okupacioni upravnici BiH, ali odavno je jasno da Srpsku neće slomiti ni pokoriti, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Stevandić je istakao da svi svjetski faktori znaju da Kristijan Šmit nema pravo da se predstavlja kao visoki predstavnik ili obavlja tu funkciju.

    • Mi iz Srpske smo učinili dostupnim sve usvojene rezolucije Savjeta bezbjednosti o imenovanim bivšim visokim predstavnicima, ali i onu o Šmitovom imenovanju koja nije usvojena – napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.
  • Političke partije masovno krše zakon

    Političke partije masovno krše zakon

    Centralna izborna komisija BiH odlučila je da pokrene postupak protiv 69 političkih partija, među kojima su i one najveće, jer su kršile Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izborni zakona BiH.

    Odluka o pokretanju postupka donesena je na osnovu nalaza revizije finansiranja političkih stranaka za lokalne izbore 2020. godine, a koja je utvrdila da 70 odsto političkih partija u Bosni i Hercegovini krši zakone kada je riječ o njihovim finansijama.

    Većina tih partija ima istu vrstu prekršaja, a to su trošenje novca mimo programa utroška sredstava, zatim neuspostavljanje evidencija o nenovčanim donacijama, finansiranje iz zabranjenih izvora, te primanje donacija od pravnih lica koja imaju sklopljene ugovore o javnoj nabavci sa organima izvršne vlasti u iznosu većem od 10.000 KM.

    Takođe, političke partije u većini slučajeva nisu vodile poslovne knjige onako kako je propisano, a postoje i indicije da su neke od njih kršile poreske propise jer su, između ostalog, isplaćivale sredstva koja imaju karakter ličnih primanja, a na njih nisu plaćali porez. Manji broj političkih partija prekršio je i član 15.10 Izbornog zakona BiH, odnosno prekoračio troškove kampanje jer je definisano da troškovi kampanje mogu iznositi maksimalno 0,3 KM po biraču u svim izbornim jedinicama.

    Inače, na lokalnim izborima 2020. godine, na koje se odnosi revizija poslovanja, učestvovala je 131 politička stranka, 71 koalicija političkih stranaka 333 nezavisna kandidata i devet lista nezavisnih kandidata. Za finansiranje izborne kampanje politički subjekti u okviru zakonom propisanog limita mogli su potrošiti 32,2 miliona KM, od čega političke stranke 26,8 miliona KM, nezavisni kandidati 5,8 miliona, a političke stranke CIK su prijavile da su na troškove kampanje potrošile ukupno 5,5 miliona KM.

    “To su elementarne odredbe zakona i ispada da se sve one krše”, rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK-a, dodajući da to rade sve velike stranke i samo 30 odsto njih koje zapravo rade u skladu sa zakonom je nešto što govori puno o načinu poslovanja.

    Ako je suditi po raspravi sa sjednice CIK-a, ove političke partije, koje će dobiti obavještenje o pokretanju postupka i moći će ispraviti dio nepravilnosti, biće kažnjene najvišom kaznom, jer se uglavnom radi o strankama koje su i ranije kršile iste članove zakona. Trenutno maksimalna kazna koja se može izreći političkoj partiji za kršenje Zakona o finansiranju političkih stranaka je 10.000 KM.

    “Evidentno je da sankcije koje se izriču nemaju odvraćajući karakter. Ovo je poražavajući podatak o zakonitosti rada političkih organizacija, od kojih neke učestvuju u sistemu vlasti i kreiraju zakone”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

    Koliki je problem kada je riječ o finansiranju političkih partija, govori i činjenica da se jedan od 14 prioriteta Evropske unije odnosi upravo na to, s tim da Bosna i Hercegovina još nije ispunila ni GRECO preporuke, odnosno nije revidirala Zakon o finansiranju političkih partija. I na juče održanoj sjednici Centralne izborne komisije BiH istaknuto je da se mora krenuti u tom pravcu, prije svega harmonizovati zakone na nivou BiH, ali i inovirati, kako Zakon o finansiranju političkih partija, tako i Izborni zakon BiH, koji se takođe masovno krši u dijelu koji govori o finansiranju partija i izborne kampanje.

  • Šmit: BiH bi se mogla raspasti bez OHR-a i stranih sudija

    Kristijan Šmit kojeg Republika Srpska ne priznaje kao Visokog predstavnika u BiH rekao je da BiH prijeti opasnost od konflikta i raspada bez OHR-a i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    “Sve dok Dejton ne bude skroz proveden, moraju ostati OHR i strane sudije. Ostaće ovako i narednih godina sve dok ne bude u potpunosti demokratsko društvo, jer postoji opasnost od konflikta i raspada BiH”, rekao je Šmit za N1.

    Šmit je rekao i da imovina pripada Bosni i Hercegovini, a da “o mogućnosti korišćenja i kako će se to pravno riješiti upravo razgovara radna grupa”.

    On je rekao i da je kod predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prisutan “veliki stepen nervoze zbog istrage Tužilaštva BiH”.

    Na pitanje da li je neko smijenjen zbog neprovođenja njegove odluke, Šmit je odgovorio da je “cilj da Tužilaštvo i sudovi odlučuju šta je ispravno ili pogrešno”.

    “Ukoliko to ne mogu sami, onda ćemo ih pojačati. Pravo ne vrijedi, ako se ne provodi”, istakao je on.

  • Dodik: Jedina barikada za dolazak Šmita u RS je u Savjetu bezbjednosti

    Dodik: Jedina barikada za dolazak Šmita u RS je u Savjetu bezbjednosti

    Jedina barikada za Šmitov dolazak u Republiku Srpsku je ona u Savjetu bezbjednosti UN i nje je svjestan i on, naveo je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na Twitteru.

    Iako je Šmit, ističe Dodik, naumio da dođe u Republiku Srpsku, nije imao kome doći.

    “Šmit u Srpskoj nema kome da kaže da je visoki predstavnik kada svi znaju da nije. Jedini koji je od jučerašnje neostvarene posjete napravio predstavu je upravo on. Režirao je predstavu, ali karte za nju u Republici Srpskoj niko nije htio da kupi. To je sva muka Kristijana Šmita!”, stoji objavu predsjednika Republike Srpske.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, izjavio je za N1 da su bile postavljene barikade da bi se spriječio njegov dolazak u Republiku Srpsku.

    “Zbog čega su bile zatvorene neke ulice? Muzički festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali da spriječe moj dolazak. Zamislite da se desio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu, i to pred kamerama, da me neko silom sprečava, da li bilo ko osim u Banjaluci vjeruje da bi se u Evropi neko radovao tome, možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova zemlja bi bila dalje od Evrope. Ja sam mudro djelovao”, rekao je Šmit.

    Inače, Šmit je juče planirao posjetu Banjaluci, ali je ona naglo otkazana.

  • Stevandić: Nisu bile postavljene barikade za Šmita, to je opasna laž

    Stevandić: Nisu bile postavljene barikade za Šmita, to je opasna laž

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, negirao je navode koje je danas iznio Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, da su bile spremljene barikade uoči njegove juče najavljene posjete Banjaluci.

    “Ovo su neverovatne laži. Niti je bilo pripremljenih ni stavljenih barikada. Uostalom u Srpskoj je sloboda kretanja za razliku od FBiH normalna stvar a policija štiti sve građane i strance. Laži su posebno opasne kad su očigledne jer su najave novih problema. Jedino ako su psihogeno opravdane onda su manje opasne ali ne i bezopasne”, napisao je Stevandić na mreži X, bivšem Tviteru.

    Šmit je za N1 izjavio da su bile postavljene barikade da bi se spriječio njegov dolazak.

    “Zbog čega su bile zatvorene neke ulice? Muzički festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali da spriječe moj dolazak. Zamislite da se desio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu, i to pred kamerama, da me neko silom sprečava, da li bilo ko osim u Banjaluci vjeruje da bi se u Evropi neko radovao tome, možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova zemlja bi bila dalje od Evrope. Ja sam mudro djelovao”, rekao je Šmit.

    Podsjećanja radi, Šmit je juče planirao posjetu Banjaluci, ali je ona naglo otkazana.

    Predstavnici RS nisu htjeli da se s njim sretnu, a sastanak s njim nije otkazao jedino Ćamil Duraković, potpredsjednik RS.

  • Konaković: Turkovićeva bila ministar kad su Rusima potpisane ID kartice

    Konaković: Turkovićeva bila ministar kad su Rusima potpisane ID kartice

    ID kartice dvojici ruskih diplomata koji su u BiH došli nakon što su protjerani iz drugih zemalja, potpisane su u vrijeme ministarke inostranih poslova Bisere Turković, izjavio je njen nasljednik na toj funkciji Elmedin Konaković.

    “Jedan od njih, Serov, došao je 25.10.2022. godine. Drugi, Anton Sokolov je došao 12.1.2023. godine. To su oba datuma kada još nije bilo formirano Vijeće ministara BiH. Bisera Turković je bila ministrica vanjskih poslova BiH, Osman Mehmedagić na čelu OSA, Fahrudin Halač bio je zamjenik direktora Granične policije BiH. Ruska ambasada je ministarstvu tada uputila dopis i zatražila ID kartice za diplomate. Ministarstvo je obavijestilo ambasade da rade najavu dolaska diplomata 15 dana uoči ulaska u BiH, što se u ovom slučaju nije desilo, ušli su bez najave. Onda je Ambasada Rusije uputila dopis da im se izdaju ID kartice (ključni dokument koji uređuje prava i obaveze diplomate). Imam zahtjeve sa slikama i potpisima obojice diplomata”, objasnio je Konaković na konferenciji za medije koju je organizovao nakon povratka iz Strazbura.

    Oba diplomata su prešli granicu BiH bez da je iko od nadležnih službi reagovao, rekao je on, a prenosi N1..

    Između ostalog, naveo je Konaković, na diplomatskim listama su se nalazili i mrtvi ljudi.

    Konaković se osvrnuo na posjetu Strazburu.

    “U ovom trenutku brojni važni akteri, koji o BiH razgovaraju, pišu i pripremaju važne odluke. Rekao sam kad sam preuzimao ovu funkciju, da se odluke neće donositi bez nas, bez da barem dođemo i kažemo istinu o BiH i tim procesima koji se kod nas dešavaju. I naravno, lobiramo u ovom trenutku koji zovemo momentum za BiH, šta se kod nas sve dobro i loše događa i da pokušamo s prijateljima BiH pokušamo napraviti važan korak ka evropskim integracijama”, rekao je on, ističući da BiH ima tu priliku zbog rata u Ukrajini.

    “Prilika je tu, vrata su nam otvorena i čini se da politički akteri u BiH nedovoljno shvataju kakvu priliku BiH ima ispred od sebe”, prenosi “Avaz” Konakovićeve riječi..

    “Priča o proširenju EU je ponovo živa, ponovo je aktivna, da se govori o Ukrajini, Gruziji, Moldaviji i zemljama zapadnog Balkana. Nas taj prostor posebno interesuje i svjesni toga od početka pokušavamo napraviti nekoliko važnih koraka u smislu političke stabilizacije, regionalne stabilnosti, a posebno stabilnosti unutar BiH na političkom polju. Niko nas neće posvađane, blokirane, niko neće htjeti da razgovara sa nama, a kamoli da otvori vrata integracije”, rekao je Konaković.

    Dodaje da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi eura.

    “Sad imam informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi eura za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog ambijenta na prostoru zapadnog Balkana. Dvije milijarde grant sredstava koje bi trebale biti potrošene na infrastrukturne projekte. Mi smo zbog dobrog starta, prilikom posljednje raspodjele sredstava iz EK dobili 57 posto ukupnih grant sredstava. 303 miliona su dodijeljena BiH, a 43 posto ostalim državama regiona”, naveo je on.

    Ministar inostranih poslova je pozvao sve one koji se bave privredom i biznisom da izvrše maksimalan pritisak na političke aktere, da shvate ovu šansu.

    “Kada govorimo o proširenju to je integracija prije članstva. Sada se govori o ubrzanom pristupu zajedničkom evropskom tržištu. To bi otvorilo mnogo prostora za privredu BiH. Naše izvozom orijentisane kompanije bi imale zaista veliku priliku za razvoj. Čak i mali dobavljači s kojim sarađuju. To će biti ozbiljna ekonomska injekcija za BiH ukoliko budemo pametni, ukoliko bude dominirao ratio, a ne neke turbulencije”, poručio je on.

    Konaković je izjavio i da su evropski komesari i parlamentarci raspoloženi da pomognu BiH u vezi sa iskorakom ka EU, ali da su među važnijim uslovima zakon o sudu i zakon o sukobu interesa.

    “Lobiramo da dobijemo političku odluku da će biti početak pregovora sa BiH možda čak i bez datuma, a možda i sa datumom i da u procesu donošenja paketa podrške za zapadni Balkan BiH ima priliku da uskoči na evropski voz i da benefite osjete svi građani u svojim džepovima”, naglasio je Konaković, a prenosi Srna.

    On je podsjetio da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi evra, a da sada ima informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi evra za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog amibijenta, a dvije milijarde u vidu granta za infrastrukturne projekte.

    On je naglasio da su pod posebnom lupom Brisela odnosi Srbije i samoproglašenog Kosova, a sa pažnjom se prati formiranje Vlade u Crnoj Gori.

  • Evo šta piše u optužnici protiv predsjednika Srpske

    Evo šta piše u optužnici protiv predsjednika Srpske

    Tužilaštvo BiH u optužnici koju je juče potvrdio i Sud BiH, predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Milošu Lukiću na teret stavlja krivično djelo neizvršavanje odluke visokog predstavnika.
    Prema navodima optužnice koja je u posjedu portala Una, Dodik je, potpisujući Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa u Republici Srpskoj, svjesno prekršio odluku visokog predstavnika iako je, kako se navodi, bio svjestan da su te odluke u BiH obavezujuće u skladu sa ovlašćenjima koja su mu data Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.

    Dodiku je, navodi se u optužnici koju su potpisali Nives Kanevčev, Nedim Ćosić i Biljana Golijanin, bio cilj da se odluke visokog predstavnika ne primijene i ne provedu, jer je za primjenu tih odluka bilo potrebno uzdržavanje od daljeg zakonadavnog postupanja.

    „… nakon čega je prvosumnjičeni navedene Ukaze proslijedio u Javnu ustanovu „Službeni glasnik Republike Srpske“ radi njihove objave i potom stupanja na snagu navedenih Zakona, a koje posljedice je i htio“, navodi se u optužnici.

    Tužilaštvo predlaže da se Miloradu Dodiku izrekne mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike, kao i zabranu obavljanja bilo koje javne funkcije, u skladu sa odredbama Krivičnog zakona BiH.

    Tužilaštvo BiH za Miloša Lukića, direktora „Službenog glasnika Republike Srpske“, kojem se na teret takođe stavlja krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika, predlaže mjeru zabrane obavljanja direktorske funkcije u toj ustanovi u narednih 10 godina. Takođe, kao i Dodiku, predlažu zabranu obavljanja bilo koje javne funkcije, pozivajući se na KZ BiH.

    Tužilaštvo predlaže i saslušanje nekoliko svjedoka, među kojima su Dragan Kremenović, Petar Đukić, Brankica Milanović i Milica Šerbula, svi iz Državne agencije za istrage i zaštitu, kao i Vladimir Janković i Milka Devušić koji su prije Lukića kratak period bili na poziciji v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske.

    Potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića Sud BiH je uvučen u pravosudni “živi pijesak”, komentar je Dodikovog branioca, advokata Gorana Bubića.

    Bubić je pojasnio da je optužnica apsolutno nezakonita jer je krivično djelo koje se inkriminiše u optužnici “neizvršenje odluke visokog prestavnika u BiH” pravno nepostojeće.

    Dodik je danas, nakon sastanka sa zvaničnicima Republike Srpske koji su ovu optužnicu jednoglasno odbacili, rekao da djelovanje Suda BiH nema veze sa pravom i zakonom.

    “To najbolje govori činjenica da djeluju u skladu sa zakonom koji je nametuno stranac”, rekao je Dodik.

  • Šmit tvrdi da su bile postavljenje barikade koje bi spriječile njegov dolazak u Banjaluku

    Šmit tvrdi da su bile postavljenje barikade koje bi spriječile njegov dolazak u Banjaluku

    Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poručio je kako se se ne plaši Dodikovih prijetnji i da će doći u Republiku Srpsku.

    On je rekao da se ne osjeća kao kukavica i slabić što juče nije otišao u Banjaluku, nego da je ispao mudriji od Dodika.

    – Bile su postavljene barikade da bi se spriječio moj dolazak. Zbog čega su bile zatvorene neke ulice? Muzički festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali da spriječe moj dolazak?! Zamislite da se desio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu, i to pred kamerama, da me neko silom sprječava, da li bilo ko osim u Banjaluci vjeruje da bi se u Evropi neko radovao tome, možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova zemlja bi bila dalje od Evrope. Ja sam mudro djelovao – rekao je Šmit.

    Šmit je poručio da će sigurno doći u Banjaluku, ne precizirajući kad.

    – Ja ću svoje obaveze izvršiti i mnogi će se začuditi kako će to izgledati. Kad bih se plašio da odem u dio zemlje koja je kandidat za EU zato što mi neko prijeti, onda nešto ne bi bilo u redu sa mnom – rekao je on, piše N1.

  • Košarac: Kako se uvijek nađe Srbin iz FBiH da drži predavanja

    Košarac: Kako se uvijek nađe Srbin iz FBiH da drži predavanja

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac pitao je kako je moguće da kada god se predstavnici srpskog naroda jasno nacionalno odrede, nađe se neki Srbin iz FBiH da drži predavanje.

    Naime, Košarac je odgovorio na izjavu Saše Magazinovića da predstavnici Srba koji su juče održali sastanak u Istočnom Sarajevu treba da budu kažnjeni.

    • Da vidimo kako je to moguće. Kako je moguće da se uvijek, kada se predstavnici srpskog naroda jasno nacionalno odrede, nađe neki Srbin iz FBiH da drži predavanje. Mi ćemo stati iza svakog našeg čovjeka – kaže Košarac.

    Ističe da su tamo ljudi koji predstavljaju Republiku Srpsku.

    • Da vas pitam. Da li se oni ikada okupljaju, da li se oni sastaju? Naravno da to rade. I to nas neće prepasti – naveo je Košarac na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Podsjećamo, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović predložio je da predstavnici Srba koji rade u zajedničkim inistitucijama, a koji su prisustvovali sastanku u Istočnom Sarajevu na poziv Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, budu sankcionisani.

  • Stevandić: Srpska je nesalomiva

    Stevandić: Srpska je nesalomiva

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da Srpska u punom smislu i uprkos velikim pritiscima institucionalno funkcioniše, poštuje dejtonski Ustav i djeluje potpuno nesalomivo.

    Stevandić je rekao novinarima da Srpska uvijek reaguje zakonski i u odnosu na ono što nelegitimno i nelegalno rade Kristijan Šmit, stranci i političko Sarajevo.

    “Bitno je da ne postoji nijedan faktor nestabilnosti unutar Srpske i da oni koji su to pripremali i upotrebom opozicije, te pokušajem izazivanja fiskalne nestabilnosti, doživjeli poraz”, rekao je Stevandić nakon razgovora predsjednika Srpske Milorada Dodika u Banjaluci sa predstavnicima institucija Srpske i srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama BiH.

    Stevandić je ponovio da je na ovom planu i dalje problematično djelovanje samozvanog i nelegalnog visokog predstavnika Šmita, te njegov pokušaj da svojim aktima, uz podršku političkog Sarajeva i nekih političkih i nepravnih “kartela”, inkriminiše izabrane ljude Srpske.

    “Sve što je nelegalno ne može proizvesti legalne akte. Zato optužnica protiv Milorada Dodika i drugih nije pravna i ne počiva na legalitetu i legitimitetu”, rekao je Stevandić.

    Kada je riječ o imovini Srpske, Stevandić je rekao da o tome nema razgovora jer je “naša imovina naša”.

    “Mi smo sistematično i ozbiljno pokazali da i u pogledu imovine i svakog drugog pitanja da je politika navedenih kartela nesprovodiva u Srpskoj i da ona u ovom momentu više ugrožava BiH i uništava temelje na kojima ona postoji i funkcioniše”, naveo je Stevandić.

    On je dodao da bi BiH trebalo da funkcioniše na saglasnosti tri konstitutvna naroda i dva entiteta.

    “Ta loša politika sada razara BiH, a Srpska je u svemu tome pokazala nesalomivost”, rekao je Stevandić.