VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šmit sutra podnosi izvještaj SB UN, a evo o čemu će sve govoriti

    Šmit sutra podnosi izvještaj SB UN, a evo o čemu će sve govoriti

    Ako predsjednik Republike Srpske spriječi moj budući rad i rad mojih službenika, uključujući i terenske kancelarije OHR, odmah ću obavijestiti Savjet bezbjednosti UN.

    Takva politika bi imala dalekosežne posljedice i onemogućila bi punu civilnu implementaciju Mirovnog sporazuma u BiH.

    Navodi se ovo, između ostalog, u izvještaju o stanju u BiH koji će Kristijan Šmit sutra podnijeti Savjetu bezbjednosti UN.

    U izvještaju, koji je objavila N1, pozivajući se na izvore iz diplomatskih krugova, Šmit je naveo da je, “otkako je na poziciji visokog predstavnika, svjedočio do sada neviđenom nivou napada na Dejtonski sporazum i na njegov mandat, a koji su uglavnom dolazili od predsjednika Srpske Milorada Dodika”.

    Šmit u izvještaju, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, ističe da su ovakvi napadi, te međuetničke tenzije i porast nasilja nad povratnicima dodatno ometali napredak na Agendi 5+2.

    Međutim, naveo je da, uprkos ovom “veoma teškom političkom ambijentu”, uspostavljanje postizbornih organa vlasti je završeno u izvještajnom periodu, osim u dva kantona.

    Šmit u izvještaju optužuje vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj, predvođenu SNSD, da nastavlja “voditi opasnu politiku jednostranog nametanja pogrešne interpretacije Opšteg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira BiH” oko, kako navodi, hipotetičkog koncepta “izvornog Dejtona”.

    – Ovaj koncept negira kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i BiH kako je sadržano u članu 1.1. Ustava BiH i predstavlja Državu Bosnu i Hercegovinu kao savez država ili konfederaciju dvaju “državotvornih” entiteta koji su državi BiH prenijeli samo ograničena ovlaštenja – naveo je Šmit.

    On je istakao da “ovakve pogrešne interpretacije u kojima se Republika Srpska predstavlja kao entitet (ili država) srpskog naroda koji treba da ima pravo na samoopredjeljenje” služe za “legitimizaciju” usvajanja politike i pravnih akata koji dovode u pitanje ili krše osnovne aspekte Opšteg okvirnog sporazuma za mir, posebno kako bi se opravdalo njihovo odbacivanje ovlaštenja Ustavnog suda, kao i blokiranje donošenja odluka i djelovanja ključnih državnih organa.

    Kristijan ŠmitFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

    – U konačnici takve politike služe proklamovanom cilju direktnog promovisanja koncepta “mirnog razdvajanja” tri konstitutivna naroda ili raspada BiH” – upozorio je Šmit. Istakao je da su “preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj problematičan razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”.

    Pripreme za secesiju Srpske
    Šmit u svom izvještaju navodi da je Dodik tokom ovog izvještajnog perioda namjerno je izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi “potkopao Dejtonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države”.

    – I kako bi delegitimisao moj mandat – istakao je Šmit. On je naveo da su se u zajedničkoj izjavi potpisanoj 24. aprila lideri vladajućih stranaka u Republici Srpskoj složili da preduzmu “niz koraka za stvaranje preduslova za buduću secesiju”.

    – Potpisnici su, između ostalih uslova, nastojali da obavežu predstavnike iz Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje odluka na državnom nivou dok Vlada RS i nadležni odbori Narodne skupštine Republike Srpske ne dadnu saglasnost – stoji u izvještaju.

    Kako bi implementirala prve korake ovog programa, kako dalje navodi Šmit, NSRS je odlučila da ne imenuje novog sudiju u Ustavni sud BiH koji bi popunio upražnjeno mjesto.

    Zatim je, kako je dodao, 21. juna izmijenila zakon kako bi se ukinula obaveza objavljivanja “odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske”, što je, kako je istakao Šmit, predstavljalo kršenje Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.

    – NSRS je, takođe, 27. juna usvojila zakon kojim se sprječava provođenje i izvršenje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS. Vlasti RS su ovu neustavnu odluku javno opravdale nedostatkom srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH, iako je sama vladajuća koalicija Srpske zatražila odlazak ovih sudija iz Suda – naveo je Šmit. On je istakao da je Dodik, takođe, tražio smjenu međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    – Ovi napadi vlasti Srpske sistematski su bili usmjereni na dvije vlasti sa mandatom i sredstvima da podrže Ustav BiH kako je navedeno u Aneksu 4 Opšteg sporazuma za mir i spriječe secesionizam: Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH – navodi Šmit.

    Upozorava da su napori vlasti u Srpskoj da se ograniči nadležnost Ustavnog suda BiH na samo jedan dio zemlje nezakoniti pokušaji promjene ustavnog poretka BiH koji, takođe, “ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji i regionu”.

    Šmit objašnjava da su ga ti potezi naveli da početkom jula donese odluku kojom su poništeni svi koraci u zakonodavnom postupku u vezi sa ovim zakonima, te da istog dana uvede izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako bi se proširile krivične definicije “djela protiv ustavnog poretka” i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH i kako bi dodao novi prekršaj u vezi s neprovođenjem odluka visokog predstavnika.

    Šmit dalje navodi da je u avgustu Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv Dodika i v.d direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića zbog počinjenja krivičnog djela u vezi sa neizvršavanjem odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 11. septembra potvrdio optužnicu.

    Nekoliko puta bio u Srpskoj
    Šmit se osvrnuo na Dodikove prijetnje početkom septembra ove godine da će biti uhapšen ako dođe u republiku Srpsku.

    – Još jedna kriza nastala je 6. septembra kada je predsjednik Republike Srpske izjavio da će me uhapsiti i protjerati ako uđem na teritoriju Srpske. Tvrdio je da će mi policija RS uskratiti zaštitu i da će mi institucije Srpske zabraniti ulazak – stoji u Šmitovom izvještaju.

    Dodaje se da time Republika Srpska “nastavlja svoj obrazac opstrukcije institucije odgovorne za civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma”.

    Šmit ističe da je Vlada Srpske prvo prestala dijeliti informacije sa OHR, te da je onda OHR odbijen ulazak na sjednice NSRS.

    Takođe, Šmit navodi da mu unutar Srpske više nije obezbjeđena policijska pratnja, te da sada vlasti Srpske odbijaju objavljivati i implementirati njegove odluke.

    – I pored ovih ozbiljnih napada na Dejtonski sporazum i OHR koji su došli od predsjednika Republike Srpske i njegovih saveznika, kao i njegovih prijetnji meni, nastavljam sa radom na cijeloj teritoriji BiH. Od najave 6. septembra, obavio sam nekoliko posjeta u Republici Srpskoj, što je sve proteklo bez incidenata i organizovano sa oprezom – naveo je Šmit.

    On kaže “da Dodik i dalje poziva na raspad BiH ili na “mirno razdvajanje” dva entiteta BiH, što je kao svoj cilj i zvaničan stranački cilj predstavio na Kongresu SNSD 30. septembra”. Osim toga, navodi Šmit, Dodik je negirao postojanje Brčko Distrikta u zvaničnim elektronskim i štampanim mapama.

    Šmit ističe da “su sve akcije Vlade RS bile praćene zapaljivom retorikom podjela i demonstracijama na međuentitetskoj liniji razgraničenja koje su organizovale političke pristalice Dodika”.

    – Ovim ponašanjem Dodik je, vještački i namjerno, pokrenuo dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom da se deeskaliraju tenzije koje je stvorio sam gospodin Dodik. U svojim izjavama je nastavio da osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i prijetio da će mi ograničiti pristup teritoriji Republike Srpske. Više puta je pozivao na nezavisnost Republike Srpske, na referendum o njenom statusu do kraja 2023. godine i na njeno ujedinjenje sa Srbijom – naveo je Šmit.

    Međutim, istakao je da je Vlada Srbije ponovila svoju posvećenost teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

    Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na pitanje imovine u BiH, navodeći, između ostalog, da je formirao Grupu tehničkih eksperata uz podršku nekoliko država članica Upravnog odbora PIK, koju čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava i imovinskog prava.

    Najavio je da će rezultat rada grupe tehničkih eksperata biti sažet u tehničkom izvještaju koji će predstavljati važnu polaznu tačku za politički proces usmjeren na postizanje sporazuma o budućim zakonima o državnoj imovini u Parlamentu BiH.

    Šmit je naveo da je nakon privremene odluke Ustavnog suda BiH od 2. marta 2023. godine kojom je novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj Dodik “nastavio svoju retoričku kampanju oko pitanja državne imovine”.

    Osvrnuo se i na izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da odluke Ustavnog suda BiH ne predstavljaju pravni osnov ni za šta, te da predstavljaju kršenje Ustava BiH.

    – Predsjednik NSRS Nenad Stevandić ponovio je da je pitanje državne imovine “crvena linija”. Davno smo rekli da je imovina crvena linija, a ukoliko hoće da nas ugroze, time će ugroziti opstanak BiH – rekao je tada Stevandić.

    Šmit ističe da je vladavina prava ozbiljno narušena u BiH, te da su pravosudne institucije u BiH podložne neviđenim nivoima političkog pritiska, uz stalne napade zvaničnika Srpske na Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Ustavni sud BiH.

    Napadi na povratnike
    Šmit je u izvještaju naveo i da “politička retorika koja stvara atmosferu neprijateljstva je plodno tlo za zločine iz mržnje koje trenutno vidi u BiH”.

    – Prijetnje, zastrašivanja i provokativno ponašanje prema povratnicima su neprihvatljivi i moraju se odlučno rješavati na svim nivoima i u cijeloj zemlji. Potpuna i ažurna slika, kao što je ona iz popisa iz 2013. godine, nije dostupna, a podaci o kretanju stanovništva su uglavnom procjene – istakao je Šmit.

    Navodi da je u proteklom periodu zabilježen relativni porast nasilnih incidenata usmjerenih protiv povratnika, te da je porastao i broj međuetničkih incidenata koji nisu bili usmjereni na povratnike.

    Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na rad Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, Parlamentarne skupštine BiH, ali i vlasti u Federaciji BiH. U izvještaju se navodi i da su vlasti Srpske i politički lideri počeli organizovati sedmične proteste, privremeno blokirajući saobraćaj na međuentitetskoj graničnoj liniji s porukom da postoji “granica” između entiteta.

    – Ovi skupovi “ne samo da stvaraju okruženje podjela i promovišu međuetničku mržnju, već i postavljaju plodno tlo za potencijalne buduće incidente – istakao je Šmit.

    Pomenuo je i to da je Navodi da je NSRS usvojila zakon kojim se kleveta tretira kao krivično djelo.

    Protest medija protiv zakona o klevetiFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
    – U okruženju koje ne garantuje nezavisno pravosuđe, primjena ovog zakona može imati dalekosežne posljedice. To dodatno ograničava građanski prostor u Srpskoj i lako se može koristiti za ućutkivanje, obeshrabrivanje, prijetnje i kažnjavanje nezavisnih novinara, medija, aktivista nevladinih organizacija i građana koji izražavaju različita politička mišljenja – naveo je Šmit u svom izvještaju.

    Još jedan potez koji je ocijeno kao veoma problematičan je Nacrt zakona o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija koji ograničava građanski prostor za NVO i medije, nalik na tzv. zakone o stranim agentima.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit za visokog prestavnika u BiH nije imenovan u SB UN, zbog čega ga ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska.

  • Košarac: Marfijev pamflet prevazilazi granice zdravog razuma

    Košarac: Marfijev pamflet prevazilazi granice zdravog razuma

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac poručio je večeras da je krajnje vrijeme da američki ambasador Majkl Marfi “okači o klin svoju diplomatsku karijeru u BiH”.

    Košarac je ocijenio da je Marfijevo saopštenje pamflet, u kojem su, kako je naveo, izrečene neistine, mržnja, zamjene teza, histerija i sulude konstatacije.

    • Ovo je prevazišlo granice zdravog razuma i nezaustavljivo ide u nastranost. Odavno je Marfi izašao iz okvira elementarne diplomatske pristojnosti. Na to više i ne računamo. No, ne mogu da se ne zapitam kako ga nije sramota?! Kako velika sila kao što je SAD mogu sebi da dozvole ovakvog “diplomatu”? – napisao je Košarac na Instagramu.
  • Vlada Srpske: Dejtonski sporazum mora biti sproveden doslovno

    Vlada Srpske: Dejtonski sporazum mora biti sproveden doslovno

    Dejtonski sporazum mora biti sproveden doslovno, a javna imovina pripada entitetima, piše u 30. izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    Poštovanje Dejtonskog sporazuma, uključujući Aneks četiri, Ustav BiH, jedini je način da BiH uspije i prosperira – piše u Izvještaju koji je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa Dejtonskog sporazuma, generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti uputio premijer Radovan Višković.

    Pokušaji da se ustavni poredak BiH demontira centralizacijom vlasti u Sarajevu ili oduzimanjem nacionalne zaštite garantovane Dejtonskim sporazumom predstavljaju recept za katastrofu, navedeno je u tekstu.

    U Izvještaju je objašnjeno da tri konstitutivna naroda u BiH imaju duboko različite – istinski nespojive – filozofije upravljanja, kao i da je za Srbe i Hrvate u BiH ukidanje ili narušavanje ustavom zagarantovanih mehanizama podjele vlasti u BiH nezamislivo.

    • Kada Republika Srpska preduzima korake kao što je donošenje zakona o zabrani objavljivanja nezakonitih ukaza OHR-a, njeni protivnici upućuju neshvatljive optužbe da je “antidejtonska”. U stvarnosti, takve mjere Republike Srpske predviđene su da zaštite Dejtonski sporazum, uključujući demokratski ustavni poredak zagarantovan Ustavom BiH i Dejtonom usko postavljena ovlašćenja visokog predstavnika.

    Protivzakoniti postupci kojima se krši Ustav ne smiju se priznati i poštovati kao da su zakon. Činjenica da ih vrši stranac njihovu nelegitimnost utoliko čini većom, nikako manjom. Takvi postupci ruše ustavni poredak BiH i destabilizuju zemlju, a potencijalno i širi region – piše u Izvještaju.

    U prvom dijelu Izvještaja Savjetu bezbjednosti UN je naglašeno da Republika Srpska jeste – i ostaće – posvećena miru i stabilnosti BiH.

    • Republika Srpska i njeno rukovodstvo dosljedno isključuju bilo kakvu upotrebu nasilja, čak i kada neki lideri bošnjačkih političkih stranaka u BiH pribjegavaju ratobornoj retorici. Srpska u potpunosti podržava i sarađuje sa operacijom EU Altea na njenoj važnoj misiji da pomogne da mir u BiH ne bude narušen – navedeno je u Izvještaju.

    U tekstu se ističe da je Republika Srpska posvećena suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH, kao i da snažno podržava novi prijedlog da političko rukovodstvo BiH potpiše sporazum o punom suverenitetu BiH, koji poziva na uspostavljanje suvereniteta BiH, uključujući zatvaranje OHR-a i okončanje krajnje štetne uloge stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    Nažalost, piše u Izvještaju, decentralizovana struktura i demokratski politički poredak koji je trebalo da je zagarantovan Ustavom BiH uporno se razara, uglavnom nezakonitim odlukama visokog predstavnika i drugim intervencijama stranaca. Ovi neprestani napadi na Ustav BiH primoravaju Republiku Srpsku da ga brani zakonitim i mirnim metodama, što će i dalje činiti.

    U Izvještaju Savjetu bebjednosti UN piše da sarajevski političari i njihovi pokrovitelji moraju prestati sa pokušajima da ponište Dejtonski sporazum, uz objašnjenje da je bošnjačko zalaganje za “građansku” BiH, u stvari, bošnjački nacionalistički vuk u ovčijem ruhu.

    Prema Ustavu BiH, javna imovina pripada entitetima, piše u tekstu dokumenta.

    U Izvještaju je navedeno da su se strane diplomate uplele u pitanje koji nivo uprave posjeduje javnu imovinu, uprkos činjenici da je Ustav BiH to pitanje već riješio jasno – da javna imovina pripada entitetima BiH, a iako nije legitimni visoki predstavnik, Kristijan Šmit nastavlja OHR-ovu destruktivnu tradiciju u vezi sa pitanjem javne imovine.

    • Ova petljavina u koju se Šmit i određene strane ambasade upuštaju nikada ne može promijeniti jasno značenje konačne riječi Ustava BiH po tom pitanju, niti se može očekivati da će Republika Srpska ignorisati Ustav – navedeno je u Izvještaju.

    U tekstu se ističe da strane diplomate moraju prestati da cinično zloupotrebljavaju vladavinu prava i ne poštuju međunarodne norme i Dejton, uključujući demokratski ustavni poredak BiH.

    Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, podsjeća se u Izvještaju, diplomate imaju izričitu “dužnost da se ne miješaju u unutrašnje stvari” države prijema, ali, nažalost, diplomate iz pojedinih zemalja stekle su naviku da se upliću u čisto unutrašnja politička pitanja i javne politike u BiH.

    • Na primjer, neke strane diplomate – posebno iz zemalja koje su članice Upravnog odbora naprečac sastavljenog PIK-a – kritikovale su novi zakon Republike Srpske kojim se utvrđuje krivična odgovornost – za koju je zaprijećena samo novčana kazna – za određene oblike namjerne klevete. Ova kritika je zapanjujuće licemjerna s obzirom na to da sedam od osam zemalja koje su zastupljene u Upravnom odboru i same propisuju krivičnu odgovornost za klevetu. Štaviše, zakoni tih zemalja – za razliku od zakona Republike Srpske kojim inkriminiše kleveta – predviđaju, između ostalog, i kaznu zatvora – naglašava se u Izvještaju.

    U tekstu je ukazano na to da je Bečku konvenciju prekršio i američki ambasador u BiH Majkl Marfi, koji je rekao u junu da SAD vide Dejton “kao početnu tačku – temelj koji treba nadgraditi”, što bi se moglo smatrati priznanjem da sadašnje rukovodstvo SAD nastoji da poništi dejtonski kompromis, tretirajući Dejton ne kao obavezujući sporazum, nego kao privremenu smetnju koju treba promijeniti na zadovoljstvo američkih diplomata.

    • Marfi je izjavio i sljedeće: “Intervencija nikada nije prva mjera, ali iskreno, međunarodna zajednica je često previše strpljiva i tolerantna prema opstrepernim političkim liderima koji namjeravaju da ostvare uske političke interese na račun naroda. Marfi implicitno prijeti neodređenim mjerama protiv lidera koji `namjeravaju da ostvare uske političke interese” – piše u Izvještaju.

    U tektu se ističe da su lideri na svim nivoima uprave u BiH demokratski izabrani, te da ni Marfi niti bilo koji drugi stranac nema pravo da odlučuje ko će ili neće biti na rukovodećim pozicijama u BiH.

    • Insinuirati suprotno vrhunac je neoimperijalizma. Sugerisati da je na diplomatskom koru SAD da utvrdi koji su lideri BiH “opstreperni”, a kojima će biti dozvoljeno da obavljaju funkcije na koje su izabrani, krajnje je provokativno – piše u prvom dijelu Izvještaja Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
  • Sarajevu smeta trobojka u Srpskoj

    Sarajevu smeta trobojka u Srpskoj

    Dio javnosti u Sarajevu izrazio je negodovanje jer je toranj na Trebeviću osvijetljen bojama zastave Republike Srpske, a iz koje poručuju da nije u pitanju nikakva provokacija, te pitaju zašto bi nekom smetala zvanična zastava Srpske na njenoj teritoriji.

    Fotografije tornja, osvijetljenog trobojkom, objavio je na Facebooku gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, te u opisu naveo da Republika Srpska od stvaranja ima svoj svjetionik, a ubrzo potom počele su se protiviti Sarajlije, koje kažu da se ovaj toranj vidi iz svih dijelova najvećeg grada u FBiH.

    “Toranj na Trebeviću u panslavenskim bojama zastave Republike Srpske je od večeras novi svjetionik Istočnog Sarajeva i Republike Srpske. Boje zastave zovu u mirnu luku našeg naroda. Možda će kod nekoga svjetionik naići na negodovanje. Ti i takvi neka znaju da je ovo dio aktivnosti u stvaranju kulture pamćenja i sjećanja u namjeri da znamo ko smo i koliko dugo postojimo ovdje”, naveo je Ćosić.

    Do velikog broja reakcija je i došlo, ne od strane bošnjačkih političara, već od Sarajlija na društvenim mrežama, a kada je svanulo, na mostu Čobanija pojavila se poruka “Sinoć provokacija, sutra pos'o Federacija”, te uz taj transparent i zastava RBiH i natpis “Armija BiH”.

    Ćosić je nakon toga izjavio da toranj u bojama zastave Republike Srpske na Trebeviću nije provokacija, te da mu nikada nije smetalo, niti je smatrao provokacijom postavljanje neustavnih zastava širom FBiH. Naveo je i da su mu drage komšije iz FBiH.

    “Svi smo ljudi i svi imamo iste korijene. Tako je sada i biće uvijek”, poručio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

    On je napomenuo da Srbi iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH rade u okviru kvote koja po procentu i pravu pripada srpskom narodu u BiH kao konstitutivnom, a oni koji su zaposleni u privatnim kompanijama rade na osnovu svojih kvalifikacija i da je svuda u svijetu tako, pa i u BiH.

    “Ima i Bošnjaka koji rade u Istočnom Sarajevu. I neka ih. Svi smo ljudi isti. Evo, ako će biti lakše, danas je kiša i oblačno, možda se večeras neće vidjeti zastava Republike Srpske na Trebeviću – do sljedećeg razvedravanja!”, poručio je Ćosić.

    Načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović istakao je da osvjetljavanje tornja na vrhu Trebevića u bojama srpske trobojke ima smisla i da je dovoljno samo vratiti se nekoliko decenija ili stotina godina unazad da bi se to uvidjelo.

    Komentarišući vijest federalnih medija da je osvjetljavanje tornja na vrhu Trebevića u bojama srpske trobojke provokacija, Božović je Srni rekao da je za sarajevske Srbe Trebević toponim i simbol Srpske.

    Savjetnik predsjednika Republike Srpske Branislav Okuka kaže da ne razumije zašto nekome u Sarajevu može da smeta svjetionik na teritoriji Istočnog Sarajeva.

    “Srpski narod je protjeran iz Sarajeva i sada, izgleda, prema shvatanju sadašnjih tamošnjih stanovnika, ne smije ni u Istočnom Sarajevu da radi šta želi, već treba valjda za sve da traži dozvolu Benjamine Karić i novopečenih Sarajlija”, kaže Okuka.

    Na pitanje da prokomentariše negativne komentare iz Sarajeva u vezi sa postavljanjem rasvjete na tornju na Trebeviću u bojama srpske trobojke, Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, rekao je da ne zna kome može da smeta zvanična zastava Republike Srpske na teritoriji Srpske.

    “Sve što je u skladu sa zakonom i što je predviđeno ustavima Republike Srpske i BiH za mene je prihvatljivo”, rekao je Nešić i ocijenio da je potrebno da se u BiH svi naviknu da žive jedni pored drugih, da svako ima svoju istoriju i kulturu, te da se to prihvati.

  • Dodik odgovorio Marfiju

    Dodik odgovorio Marfiju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da “još nije kasno da Sjedinjene Države sačuvaju ugled svjetske sile u očima ljudi koji ovdje žive, ali da bi se to desilo najprije američki ambasador u BiH Majkl Marfi mora kući”.

    “Nekada je sve stajalo u jedan tvit. Danas Marfi mora da ispiše ponjavu budalaština da bi otišao zadovoljan na spavanje”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

    On je dodao da primjećuje malu razliku u saopštenjima.

    “Ovo današnje neobično podsjeća na rukopis opozicije u Republici Srpskoj. Ranije su Marfijeva pisanija ličila na saopštenja SDA. Ali ni onda ni sada nisu imala veze s realnošću. Usuđujem se reći, ni s pameću”, naveo je Dodik.

    Američki ambasador u BiH Majkl Marfi kritikovao je danas politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, navodeći da su SAD nepokolebljive u svojoj predanosti BiH, njenom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru.

  • Marfi: Dodik blokira Vladu, prijeti miru i ucjenjuje druge političke lidere

    Marfi: Dodik blokira Vladu, prijeti miru i ucjenjuje druge političke lidere

    nivou. Gospodin Dodik javno je izazivao državne institucije za provođenje zakona i pravosudne institucije da ga istraže, čak je rekao da će podnijeti prijavu protiv sebe. Gospodin Dodik tačno je znao šta radi 7. jula kada je potpisao nezakonit i neustavan Ukaz o zakonu kojim se podrivaju odluke visokog predstavnika, a sada se suočava s posljedicama. Ako je gospodin Dodik žrtva, kako sam tvrdi, on je žrtva vlastite loše procjene i sebičnih postupaka”, smatra Marfi.

    Kako dodaje “gospodin Dodik tvrdi da njegovi birači žele da razgradi Bosnu i Hercegovinu i zaštiti Republiku Srpsku od zamišljenih neprijatelja”.

    “Ne slažem se. Vjerujem da svi građani Bosne i Hercegovine žele ono što ljudi širom svijeta žele za sebe i svoje porodice: živjeti u zemlji u kojoj politički lideri i vladine institucije rade za njih potpuno transparentno, gdje sposobnost osobe da radi i uspije ne ovisi o tome koga poznaje, već o njezinim vlastitim talentima, i gdje vladavina prava čini osnovni temelj društva. Oni ne žele živjeti tamo gdje su njihova temeljna prava i slobode ograničeni ili gdje se njihovi porezi koriste za bogaćenje malobrojne političke elite, a ne za dobrobit njihovih zajednica”, navodi se u saopštenju.

    Marfi dodaje da “građani Bosne i Hercegovine žele uživati ​​u stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti unutar evroatlantskih institucija”.

    “Ovo nije put kojim ide Milorad Dodik. On se okreće od Evrope i prosperiteta koji ona nudi i umjesto toga prihvata vrijednosti autokratije, kao i siromaštvo koje ona sobom nosi. Rizikuje budućnost stanovnika RS u opasnoj igri eskalacije i laži. Ukratko, gospodin Dodik, a ne međunarodna zavjera, prijetnja je za RS kao i za demokratsku i prosperitetnu budućnosti njenih stanovnika”, navodi se u saopštenju.

    Marfi ističe da “SAD neće stajati po strani dok gospodin Dodik i njegovi politički drugovi pokušavaju pocijepati tkivo Bosne i Hercegovine, destabilizovati zemlju i regiju i spriječiti napredak BiH prema EU”.

    “Odlučni smo zaštititi suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. I dalje ćemo biti uz građane i institucije ove zemlje i pozivati ​​na odgovornost one koji su korumpirani ili se bave destabilizirajućim, antidejtonskim aktivnostima. Sjedinjene Države ostaju prijatelj i partner svim građanima Bosne i Hercegovine”, zaključuje Marfi u saopštenju.

  • Data saglasnost za finansiranje medicinskog kompleksa u Banjaluci

    Data saglasnost za finansiranje medicinskog kompleksa u Banjaluci

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dali su danas saglasnost za ratifikaciju Ugovora o finansiranju medicinskog kompleksa u Banjaluci.

    Predstavnički dom nije usvojio prijedlog zaključka poslanika SNSD-a Sanje Vulić i Milorada Kojića o osnivanju privremene istražne komisije u vezi sa iznošenjem obavještajnih podataka ministra odbrane Zukana Heleza.

    Podršku poslanika nije dobio ni Prijedlog zakona o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

    Riječ je o zakonskom aktu kojim se uređuje postupak zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi sa međunarodnom ugovorima koje zaključuje BiH, te se obezbjeđuje primjena poštovanja principa transparentnosti, odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti, te profesionalnosti i nepristrasnosti.

    Entitetske većine nije bilo za Prijedlog zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je razmatran u prvom čitanju.

    Poslanici su dali saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini.

    Saglasnost je data i za ratifikaciju Sporazuma o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na Zapadnom Balkanu, za ratifikaciju Sporazuma o investicionom grantu za podršku Projektu vodosnabdijevanja i sanitacije u BiH u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći između BiH i Evropske investicione banke, te za ratifikaciju Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske o rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja.

    Nisu usvojen prijedlog zaključaka poslanika Јasmina Emrića povodom rasprave o interpelaciji poslanika Šerifa Špage, Edina Ramića, Midhata Čauševića, Šemsudina Dedića, Safeta Keše, Nermina Mandre, Amora Mašovića, Šemsudina Mehmedovića, Denijala Tulumovića, Milana Dunovića, Vlatka Glavaša, Zlatana Begića, Јasmina Emrića i Elvise Hodžić, koja se odnosi na ulazak helikoptera Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u vazdušni prostor BiH 24. i 25. jula.

    Predstavnički dom usvojio je izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2022. godinu, kao i izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za prošlu godinu i izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2022. godinu.

    Poslanici su k znanju primili informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine.

    Granična policija BiH je u izvještajnom periodu evidentirala 4.567 lica u nezakonitom prelasku ili pokušaju prelaska granice, što je u odnosu na isti period prošle godine povećanje za 65 odsto.

    Služba za poslove sa strancima u prvih šest mjeseci ove godine evidentirala je 12.931 nezakonitog migranta. Ovim podacima obuhvaćena su lica nakon nezakonitog ulaska u BiH, kao i lica koja su nakon isteka viza ili boravišnih dozvola ostala u BiH.

    Entitetske većine nije bilo za inicijativu poslanika Nihada Omerovića, kojom od Ministaratva pravde u Savjetu ministara traži da u roku od 30 dana od usvajanja inicijative Parlamentnoj skupštini BiH dostavi analizu praćenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

    Potrebnu većinu dobila je inicijativa poslanika SDA Šerifa Špage, koji je tražio da se po hitnom postupku raspravlja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, radi normiranja uvođenja novih savremenih tehnologija u izborni proces u BiH.

    Glasanjem o razmotrenim tačkama dnevnog reda završeno je današnje zasjedanje.

  • Vlada Srpske uputila izvještaj SB UN: Istaknuta važnost okončanja uloge stranog diktatora Šmita

    Vlada Srpske uputila izvještaj SB UN: Istaknuta važnost okončanja uloge stranog diktatora Šmita

    Vlada Republike Srpske je u svom najnovijem izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti UN naglasila važnost okončanja nelegalne i destabilizujuće uloge Kristijana Šmita kao neizabranog stranog diktatora BiH.

    Izvještaj je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa koji čine Dejtonski sporazum, generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti, uputio predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

    Trideseti izvještaj Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN odnosi se na period maj-oktobar 2023. godine i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, a u cilju razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.

    U prvom dijelu Izvještaja naglašava da je vjerno sprovođenje strukture i mehanizama podjele vlasti zagarantovanih Ustavom BiH /Aneks četiri Dejtonskog sporazuma/ neophodno da bi se tri nekada zaraćena naroda u BiH osjećala sigurno i bezbjedno i ukidanje tih zaštitnih mjera jednostavno je nezamislivo za Srbe i Hrvate u BiH.

    • Republika Srpska još jednom potvrđuje svoju opredijeljenost za Dejtonski sporazum, koja podrazumijeva i posvećenost miru i punom poštovanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH. U skladu sa tom opredijeljenošću, Republika Srpska se protivi – i nastaviće da se odupire – degradaciji Ustava BiH, koji je samo srce Dejtonskog sporazuma – navedeno je u Izvještaju.

    U drugom dijelu govori se o naporima BiH da postane članica EU. Republika Srpska nastavlja da podržava nastojanja BiH da postane članica EU i sprovede reforme neophodne da se to postigne, u skladu sa podjelom nadležnosti iz Ustava BiH.

    • Јedan korak koji je neosporno neophodan da bi BiH postala članica EU je zatvaranje OHR-a. Druga reforma koja je očigledno potrebna da bi BiH krenula naprijed na putu ka članstvu u EU je da sudije Ustavnog suda BiH budu državljani BiH umjesto da strane sudije sa rezervisanim pozicijama čine blok koji ima prevagu – piše u Izvještaju.

    U trećem dijelu naglašava se važnost okončanja Šmitove nelegalne i destabilizujuće uloge neizabranog stranog diktatora BiH.

    • Ostavljajući po strani činjenicu da Šmit nije legitiman visoki predstavnik, njegove nesmotrene i brzoplete tvrdnje da ima neograničenu vlast nad BiH i njenim građanima su drska i šokantna zloupotreba vladavine prava, koju su mnogi u regionu kritikovali. Niko, uključujući čak i legitimno imenovanog visokog predstavnika, nema nikakva zakonska ovlašćenja da donosi zakone u BiH pukom odlukom – navodi se u Izvještaju.

    Na kraju Izvještaja ističe se da, uprkos trenutnim turbulencijama u BiH, Republika Srpska je uvjerena da BiH može uspjeti i postati članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavne strukture BiH i obnovu demokratske samouprave.

    Cjelokupan tekst 30. Izvještaja Savjetu bezbjednosti UN je dostupan na internet stranici Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.

  • “Svaki rat i stradanje su užasni, a u BiH se briga za ljudski život začas pretvori navijačku akciju”

    “Svaki rat i stradanje su užasni, a u BiH se briga za ljudski život začas pretvori navijačku akciju”

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da nije čudo to što su muslimani u Americi poručili da će raditi na mobilizaciji miliona muslimanskih glasača da uskrate donacije i glasove za ponovni izbor Džo Bajdena na predsjedničkim izborima 2024. ukoliko odmah ne preduzme korake da obezbijedi prekid vatre u Gazi, jer oni stalno vrše pritisak na američku administraciju.

    “Ne bavim se time da li će ovo uticati na glasove predsjednika Bajdena. Mislim da tamo i bez toga imaju dosta problema. Na primjer juče je izašla anketa, prema kojoj 59 odsto demokrata ne bi glasali opet za njega. To su njihove unutrašnje stvari, kao što su i naši izbori naša stvar, mada je miješanje stranog faktora evidentno i kad je taj proces u pitanju”, istakla je ona.

    Što se tiče rata na Bliskom istoku, Cvijanović je navela za Srnu da je naravno svaki rat i stradanje ljudi užasna stvar, kao što je užasan i svaki teroristički napad i kao takav zahtijeva akciju.

    “Ali, nažalost i ova kriza na Bliskom istoku je, kao što je to slučaj i sa svakom drugom sličnom krizom na ovoj planeti, pokazala da je BiH duboko podijeljena i da se ovdje prirodna i logična briga za svaki ljudski život začas pretvori u mržnju i navijačku akciju”, naglasila je Cvijanović.

    Upitana da prokomentariše prijetnje muslimana u Americi, Cvijanović je rekla za Srnu da oni tako rade i kad je u pitanju Republika Srpska.

    “Svaka moja posjeta Americi bila je propraćena vriskom ovih muslimanskih udruženja. Čak su mi ljudi iz Stejt departmenta govorili da im neprekidno pišu i traže sankcije. Znači, nastoje da svojataju i privatizuju politiku i spoljnopolitički kurs čak i velike i moćne Amerike. Eto poslušali su ih kada je riječ o zvaničnicima Republike Srpske, a vidjećemo hoće li poslušati kad je u pitanju Izrael”, naglasila je Cvijanović.

    Ona je rekla da ono što zna jeste da su jevrejske organizacije u SAD moćne, dobro organizovane i pametno raspoređene po političkom i institucionalnom spektru i da u Americi vide snažnog saveznika u očuvanju državnosti Izraela.

    “Dakle, nije dilema da i oni mogu pisati pisma, lobirati, obezbjeđivati ili uskraćivati glasove i nije to tema. Tema za mene je zašto SAD u BiH rade ono što rade i zašto su savezništvo pretvorili u podaništvo ili zašto se svrstavaju, ili zašto ne dozvoljavaju da ovdje ostvarujemo demokratiju kojom se hvale u svojoj zemlji”, ukazala je Cvijanović.

  • Nešić: SIPA dobila naredbu Tužilaštva o provjeri Šmita

    Nešić: SIPA dobila naredbu Tužilaštva o provjeri Šmita

    Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić rekao je da je obaviješten od strane SIPA da su dobili naredbu iz Tužilaštva BiH da preduzmu mjere i radnje u cilju provjera osnovanosti navoda iz akta Ministarstva bjezbjednosti, a koja se tiču Kristijana Šmita.

    Na konferenciji za novinare Nešić je rekao da SIPA postupa po naređenju Tužilaštva.

    • SIPA utvrđuje ono što smo mi predali Tužilaštvu da li tu ima elemenata krivične odgovornosti. Ono što me raduje jeste da Tužilaštvo BiH preduzima određene mjere i radnje – kaže Nešić.

    Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić pokazao je na današnjoj konferenciji za medije i dozvolu za pristup tajnim podacima stepena tajno i vrlo tajno.

    Pokazao je dokumente da ne postoje smetnje za njegov pristup tajnim podacima.

    Pročitao je sadržaj rješenja koje je dobio od bezbjednosnih agencija, uključujući i OBA.

    Podsjećamo, Nešić je predao 16. oktobra u Tužilaštvu BiH dokumentaciju koja potvrđuje da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik.

    Ranije je pozvao Tužilaštvo da hitno sprovede istragu o nelegalnom i lažnom predstavljanju Šmita kao visokog predstavnika u BiH i njegovim aktivnostima, te da o rezultatima obavijesti javnost.

    On je tada rekao da je Kristijan Šmit njemački građanin koji na prostoru BiH boravi na osnovu diplomatske note njemačke Ambasade u BiH, a ne na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti, što ukazuje da je on nelegitiman.