VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Helez ne može proći nekažnjeno”

    “Helez ne može proći nekažnjeno”

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da ministar odbrane Zukan Helez ne može proći nekažnjeno za iznošenje neprovjerenih paušalnih podataka obavještajno-bezbjednosnog karaktera.

    Košarac je rekao da je zatražo sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora povodom navoda Heleza o postojanju vojnih kampova za obuku i paravojnih formacija na teritoriji Republike Srpske, jer je to njegova obaveza kao člana tog odbora, dodajući da se te insinuacije moraju provjeriti sa nadležnim organima BiH, a jedan od njih je Obavještajno-bezbjednosna agencija /OBA/.

    • Cijenim da taj odgovor moramo dobiti danas. Ovo nije prvi put da se iznose netačni podaci kojima navodno Helez raspolaže, stvara netrpeljivost među građanima, te na osnovu njih proizvodi strah – rekao je Košarac novinarima.

    Košarac je napomenuo da je ministar odbrane u Savjetu ministara ozbiljna pozicija i da iznošenje netačnih informacija mora da proizvede političku odgovornost.

    • Јedina adresa koja može da utvrdi tačnost tih informacija je OBA i mandat predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto jeste da odmah danas sazove sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora koji će pozvati rukovodstvo Agencije da provjeri te navode – rekao je Košarac.

    On je dodao da rukovodstvo OBA treba da odgovori da li Helez iznosi podatke Agenije, da li imaju takve podatke s obzirom na činjenicu da sarađuju sa drugim obavještajnim organizacijama, da li je to na osnovu distribucije nekih informacija ili je to Helezov san, odnosno narativ kojim želi da se usloži situacija u BiH.

    Košarac je istakao da pri tome misli na narative američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija i nekih drugih koji pokušavaju na svim forumima i sastancima da iznose netačne informacije o tome da Republika Srpska “provodi politiku koja nije u skladu sa normama”.

    • Politika Republike Srpske je mir, bezbjednost, poštovanje Dejtonskog sporazuma, bezbjednost tri naroda i dva entiteta i ništa drugo – istakao je Košarac.

    On je naveo da je priča o kampovima i obukama koje provode Rusi potpuno netačna i da je riječ o preuzetim narativima iz nekih centara, prije svega Ambasade SAD, kako bi se stvorila takva slika o Srpskoj.

    • Ne može tako. Uskraćujete nam pravo da iznosimo legitimne stavove Republike Srpske na sastancima sa međunarodnim zvaničnicima i onda se čudite što tražimo hitnu sjednicu – naveo je Košarac.

    On je upitao šta su predstavnici Federacije BiH pričali sa generalnim sekretarom NATO Јensom Stoltenbergom, predsjedavajućom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, jer na tim sastancima nije bilo predstavnika srpskog naroda.

    • Da li ste podržavali ovakvu dimenziju priče kakvu iznosi Helez? Imamo pravo to da znamo – poručio je Košarac i dodao da je to pravo srpskim predstavnicima uskraćeno.

    On je upitao o kakvim sukobima je riječ i gdje se to u Srpskoj nalaze kampovi.

    Košarac je istakao da se svi moraju usredsrediti na dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te da zapaljiva retorka nije rješenje.

    • Stavljanje mete na čelo predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i njegovoj politici jeste pročitana sarajevska i američka priča – rekao je Košarac.

    Na pitanje da li je Izvršni obavještajni odbor ranije raspravljao o ovome i da li se sastajao budući da su i ranije iznošeni zabrinjavajući podaci da se na stotine novinara i zvaničnika prati, Košarac je rekao da se o tome na Odboru nije raspravljalo, ali da su predstavnici OBA razgovarali sa Helezom, te da su demantovani izneseni podaci.

    Košarac je konstatovao da je ranije OBA bila u funkciji određenih politika, te dodao da Izvršni obavještajni odbor mora da radi svoj posao, kao i Zajednička komisija za nadzor nad radom OBA.

    On je izrazio uvjerenje da postoji kredibilan duh u novom rukovostvu OBA i da to pitanje treba biti tretirano.

    • U razgovoru sa direktorom OBA rečeno je da je Helez opomenut zbog iznošenja neprovjerenih paušalnih podataka i da to nije dobro, a pogotovo kada je riječ o podacima obavještajno-bezbjednosnog karaktera. Na ovaj način Helez omalovažava OBA i institucije BiH – rekao je Košarac.

    On je ocijenio da to šteti ukupnim odnosima i da ne može proći nekažnjeno, jer postaje učestala pojava.

  • Helez tvrdi da u BiH osim EUFOR-a i NATO imaju još “neke snage”

    Helez tvrdi da u BiH osim EUFOR-a i NATO imaju još “neke snage”

    ukan Helez, ministar odbrane BiH, rekao je da u Bosni i Hercegovini postoje “neke snage” za koje ne bi govorio ni čije su, ni kakve su.

    “Postoje određene snage koje su potpuno dovoljne osim EUFOR-a da obezbjede potpunu sigurnost i pomognu Oružanim snagama BiH i BiH da budemo sigurni. Zato mogu poručiti građanima zato što znam koga imamo i šta imamo da budu mirni i spokojni i da nema nikakvih problema i da je ovo potpuno stabilna država u tom bezbjedonosnom smislu”, rekao je Helez gostujući na N1 televiziji.

    Odgovarajući na pitanje da li su to strane snage, Helez je rekao “tako je”, dodajući da Oružane snage imaju saradnju sa snagama drugih država i prijatelja, ne želeći da govori o kome se radi i naglašavajući “ima snaga i osim NATO saveza”.

    Očekivano, ova Helezova izjava izazvala je reakcije pa je tako Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH zatražio od Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH da u najkraćem roku sazove hitnu sjednicu Izvršnog obavještajnog odbora povodom navoda ministra odbrane ali ne zbog toga da postoje snage osim EUFOR-a već zbog njegove izjave o “postojanju vojnih kampova za obuku paravojnih formacija na teritoriji Republike Srpske”.

    “Tražim hitnu sjednicu kako bismo zajedno sa rukovodstvom OBA utvrdili istinitost navoda ministra Heleza i dobili zvaničan stav OBA BiH”, rekao je Košarac.

    On je rekao da je očigledno da Helez svjesno učestvuje u negativnoj kampanji protiv Republike Srpske i antiruskoj histeriji, što je potpuno neprihvatljivo ponašanje.

    “Njegove tvrde da navodne vojne obuke na teritoriji Srpske vode Rusi potvrđuju da je Helez preuzeo narative američkog ambasadora Majkl Marfija i drugih stranaca o postojanju malignog ruskog uticaja u BiH, kao i o tome da Republika Srpska zastupa secesionističku i militantnu politiku što je notorna neistina i nonsens”, rekao je Košarac, a prenosi Srna.

  • Dodik kritikuje Krišto, HDZ BiH „ignoriše“ Srbe i ćirilicu u Mostaru

    Dodik kritikuje Krišto, HDZ BiH „ignoriše“ Srbe i ćirilicu u Mostaru

    Najnovija kritika Milorada Dodik upućena Borjani Krišto, uporno „protjerivanje“ ćirilice iz Mostara, ali i ranije „kuliranje“ Dragana Čovića ili čak potpuno kontriranje stavovima svog dugogodišnjeg saveznika, sve više otvara raspravu u javnosti o tome puca li partnerstvo između SNSD i HDZ BiH.

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik kritikovao je juče predsjedavajuću Savjeta ministara BiH, Borjanu Krišto jer je „iskulirala“ srpske ministre tokom posjete Generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga Bosni i Hercegovini.

    Dodik je rekao novinarima da srpski ministri nisu uopšte pozvani na sastanak koji je Stoltenberg imao sa predstavnicima Savjeta ministara BiH.

    – Vidjeli smo da je gospođa Krišto eliminisala srpske predstavnike sa sastanka, obezbjeđujući da samo predstavnici Federacije budu na sastanku s tim komandantom – rekao je Dodik. On je otišao korak dalje pa je optužio Krišto da je „svjesno isključila ministre iz Republike Srpske“.

    – To se više neće tolerisati. Mislim da je ovo bila ozbiljna, nepotrebna greška gospođe Krišto koja je u jednom osjetljivom trenutku, sa generalnim sekretarom NATO obezbijedila da sjede samo ministar odbrane, musliman, ministar spoljnih poslova, musliman, njegov zamjenik Hrvat, ona i njen šef kabineta, a da niko od Srba ne sjedi tu – rekao je Dodik.

    Da postoje pukotine na relaciji SNSD-HDZ BiH, bilo je naznaka i u ranijem periodu. Tako je nedavno Gradsko vijeće Mostara odbacilo inicijativu da se na tablama ulica u tom gradu, pored latinice nađe i ćirilica, što je nastavak diskriminacije Srba i žestoki šamar koji je Čovićev HDZ “odvalio” svojim partnerima iz SNSD.

    Čovićevo “kontriranje”
    Još jedan signal da među liderima dvije najveće srpske i hrvatske stranke u BiH ne postoji saglasnost baš o svim strateškim pitanjima, kako su ranije često isticali, pokazao se proljetos kad je Dodik javno otkrio da političke predstavnike Hrvata u zajedničkim institucijama pokušava nagovoriti da zajedno bojkotuju državni nivo vlasti.

    Navedeni Dodikov prijedlog Čović je upadljivo ignorisao. Još upečatljiviji znak da na relaciji SNSD- HDZ BiH ne cvjetaju ruže ukazao kada je Dodik najavio prekid svih kontakata zvaničnika Srpske sa NATO.

    Čović mu je otvoreno kontrirao izjavom da približavanje BiH NATO “ne može biti zaustavljeno”, te da će, kako je rekao, Hrvati biti predvodnici tog procesa.

    Univerzitetski profesor i politički analitičar iz Mostara, Slavo Kukić ističe da je ranije već u nekoliko navrata rekao kako ne vjeruje da postoje „šumovi“ na relaciji SNSD – HDZ, već da je sve proizvod dogovora Dodika i Čovića.

    On dodaje da su zajednički interesi Dodika i Čovića puno snažniji od „šumova“ zbog nekih neslaganja jer „obojica pokušavaju održati postojeći status kvo, koji po sebi znači onemogućavanje zaživljavanja pravne države“.

    Pritisci iz Zagreba i Brisela

    – Kada bi pravna država zaživjela postojala bi realna mogućnost da se obojica procesuiraju za ono što su uradili u prethodnih dvadesetak godina – ističe Kukić za Srpskainfo.

    On kaže da, međutim, danas već nije tako uvjeren u to da su „šumovi“ proizvod dogovora jer su sve učestaliji i jer dovode u pitanje, ako ne javnu, onda prikrivenu podršku HDZ-a Dodikovim ciljevima.

    A to je destrukcija BiH, odnosno slabljene BiH, kao države, za račun jačanja entiteta kao državno-pravnog subjektiviteta. Nisam više specijalno uvjeren u to da su „šumovi“ dogovoreni i zbog činjenice da je kod Čovića došlo do promjene. On postaje sve kooperativniji, iako i dalje to nije kooperativnost u smislu personalne opredeljenosti da se gradi i jača BiH kao država – navodi Kukić.

    On dodaje da Čović postaje sve kooperativniji najvjerovatnije zbog pritisaka koji mu dolaze iz Zagreba od predsjednika HDZ i hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića, a posredno i iz Brisela.

    Kukić pojašnjava da pritisci na Čovića iz Brisela dolaze preko Plenkovića koji se smatra potencijalnim kandidatom u sljedećem mandatu Evropske komisije ili evropskog parlamenta.

    – Ako se ovo pokaže tačnim to bi moglo značiti da u tom priligođavanju zahtjevima Zagreba i Brisela, između Čovića i Dodika mora doći do neslaganja i sukoba. To bi u svakom slučaju bilo dobro za BiH iz prostog razloga jer političko djelovanje njih dvojice, koje je umreženo, je znatno veći teret o vratu BiH nego djelovanje samo Dodika i njegovog uskog kruga ljudi iz Srpske- tvrdi Kukić.

    On dodaje da ne isključuje ni jedan ni drugi scenario, odnosno da su počele da se pojavljuju pukotine na realciji Dodik – Čović, ali i da je to sve možda produkt dogovora njih dvojice.

  • “Otkazivanje sudskog ročišta Dodiku dokaz da je pala nagodba sa Zapadom”

    “Otkazivanje sudskog ročišta Dodiku dokaz da je pala nagodba sa Zapadom”

    Narodni poslanik i lider liste “Za pravdu i red”, Nebojša Vukanović, poručio je da je otkazivanje sudskog ročišta predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku i direktoru Službenog glasnika Republike Sroske Milošu Lučiću, dokaz da je na djelu neka vrsta nagodbe sa Zapadom.

    Sud Bosne i Hercegovine izašao je u susret zahtjevu Dodika i njegovog tima advokata, predvođenim Goranom Bubićem, te otkazano ročište po Tužbi Tužilaštva BiH, koje je bilo zakazano za danas, zbog službenog puta predsjednika Srpske u inostranstvo.

    Vukanović kaže da je od samog početka sudskog procesa, koji je za njega farsa, sve išlo munjevito, ročišta zakazivana u najkraćem roku, i nastojalo se da se proces što prije okonča.

    – I ovo odlaganje je jedan u nizu pokazatelja da je Dodik ponovo napravio nagodbu sa međunarodnom zajednicom i Zapadom, bar njegovim dijelom, i pokušava da se izvuče iz makaza u koje je sam upao. Za svoju kožu spreman je na sve, a uskoro će isplivati svi detalji nagodbe – tvrdi Vukanović.

    Kao veteran sudskih sporova, koji ima procese u svim sudovima od Kozarske Dubice i Novog Grada do Trebinja, Vukanović kaže da iz iskustva zna da sudije nisu baš voljne odlagati sudska ročišta, iako su parnice i prekršaji za koje mu se sudi benigniji.

    – Pa sam tako doživio da se ročište bez mene održi i kada je sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i da održavanje sjednice kojoj moram prisustvovati nije dovoljan razlog za odlaganje – navodi Vukanović.

    On dodaje da Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, ponovo glasno ćuti, i tako priznaje da se tajno sastao sa Dodikom i nagodio u Laktašima.

    – Vrijeme će pokazati sve detalje nagodbe, a prvi će biti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, uvođenje skenera i video nadzora bez kojih ne može biti regularnih izbora. Ako Šmit, Satler i međunarodna zajednica do Nove godine ponovo ništa ne urade na ovom pitanju onda će biti jasno da im je cilj da nas i dalje drže u okupaciji, jer im odgovaraju nagodbe i igre sa korumpiranim i ucijenjenim političarima – tvrdi Vukanović.

  • Dodik: Ne postoje secesionističke prijetnje u BiH; Na sceni devastacija ustavnog poretka s ciljem prisilne unitarizacije

    Dodik: Ne postoje secesionističke prijetnje u BiH; Na sceni devastacija ustavnog poretka s ciljem prisilne unitarizacije

    U BiH ne postoje secesionističke prijetnje, kako tvrdi generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg, u BiH je na sceni devastacija ustavnog poretka s ciljem prisilne unitarizacije, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Svako suprotstavljanje unitarizaciji proglašava se secesionizmom. S obzirom na to da na sastancima u Sarajevu nije bilo moguće da se čuje glas Republike Srpske, s izuzetkom gdje je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, i ne čude takve Stoltenbergove izjave – dodao je Dodik, reaugujući na izjavu Stoltenberga.

    Kako Dodik ističe, neshvatljivo je da je i sam Stoltenberg propustio priliku da na sastanku u Savjetu ministara, koji nije vlada, čuje glas ministara iz Republike Srpske.

    • Onda BiH ne bi napustio pogrešno informisan. Ukoliko se ponašanje dijela međunarodne zajednice nastavi u pravcu devastacije Ustava BiH, a muslimani ne shvate da je Ustav garancija opstanka ovakve BiH, ni NATO je neće sačuvati – kaže Dodik.
  • Skandalozna praksa da se na sastanke ne pozivaju srpski ministri; Srpska najavljuje adekvatan odgovor

    Skandalozna praksa da se na sastanke ne pozivaju srpski ministri; Srpska najavljuje adekvatan odgovor

    Kuje li i kakve planove Federacija protiv Republike Srpske i njenih predstavnika u Savjetu ministara!? Postala je skandalozna praksa da se na sastanke delegacija Savjeta sa međunarodnim zvaničnicima i stranim državnicima, ne pozivaju srpski ministri ili zamjenici.

    Posljednji slučaj je susret sa generalnim sekretarom NATO-a Јensom Stoltenbergom, kojem je domaćin bila samo hrvatsko-bošnjačka ministarska delegacija.

    Na ignorantski odnos prema predstavnicima cijelog konstitutivnog naroda i gotovo pola BiH, iz Srpske najavljuju adekvatan odgovor.

  • Stevandić: BiH ne može u EU sa Šmitom koji nameće zakone

    Stevandić: BiH ne može u EU sa Šmitom koji nameće zakone

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da u EU ne može BiH u kojoj čovjek koji nema formalno imenovanje donosi zakone, i to takve da će onaj ko ne bude poštovao njegove odluke ići u zatvor, te najavio da će Narodna skupština kao bedem Republike Srpske pokrenuti zakon o imunitetu i na taj način zaštititi sve institucije koje u praksi sprovode usvojene odluke u parlamentu Srpske.
    On je naglasio da u BiH postoji nešto što je potop i pomor svih evropskih vrijednosti i civilizacijski debakl, te da takva BiH ne može u EU i ući će u veliki problem.

    Stevandić je pojasnio da se uvođenjem zakona o imunitetu nikada više neće moći voditi montirani sudski procesi protiv zvaničnika, kao što se trenutno sudi predsjedniku Republike Srpske za to što je radeći svoj posao izvršavao odluke Narodne skupštine.

    Stevandić je podsjetio da je Zakon o imunitetu, prethodno ukinuo Pedi Ešdaun, ali nije napisao da ga Srpska ne može ponovo donijeti.

    “Završio sam prijedlog. Da napravimo zakon o imunitetu i da oni koji provode odluke budu zaštićeni. Da imaju imunitet kao i mi poslanici. Pitam da li je normalno da ja i svi poslanici imamo imunitet, a predsjednik Srpske i direktor ‘Službenog glasnika’ nemaju. Mi ćemo sada pripremiti zakon o imunitetu i izglasati ga u Narodnoj skupštini. I imaće imunitet i oni koji sprovode odluke. I tako će biti zaštićeni svi, a i predsjednik Milorad Dodik, jer može biti još procesa protiv njega. To smo ranije propustili”, rekao je Stevandić večeras za RTRS.

    On je naglasio da Srpska ne prihvata ništa što se tiče mijenjanja statusa njene imovine, niti osude predsjednika Dodika na osnovu zakona koji je proglasila nelegalna osoba.

    Stevandić je poručio da Republika Srpska neće dopustiti mijenjanje statusa njene imovine i napomenuo da u vezi sa tim pitanjem neće biti primjenjivana nijedna odluka koju bi neko donio suprotno interesima građana i Srpske.

    On je rekao da se u BiH želi da o imovini odlučuju ambasadori, a ne parlamenti, da zakone donosi neizabrani Nijemac /Kristijan Šmit/, a ne Parlamentarna skupština.

    Kristijan Šmit će otići, a ostaće imovina Republike Srpske”, rekao je Stevandić.

    On je podsjetio da su odluke OHR-a o imovini donesene sedam dana nakon zajedničke sjednice vlada Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ na čelu sa premijerom Srpske Radovanom Viškovićem i premijerom FBiH Nerminom Nikšićem.

    “Ljudi su se rukovali i rečeno je – idemo sa projektima, može Buk Bijela, Termoelektrana Tuzla, idemo svi zajedno u razvoj, a poslije toga takozvani visoki predstavnik je nametnuo zakon o kojem su jedni saglasni, drugi nisu, i pali su svi dogovori. Ovdje se unutrašnji dogovor ne dozvoljava spolja”, ukazao je Stevandić.

    On je rekao da je sudski proces koji se vodi u Sudu BiH protiv predsjednika Republike Srpske velika i dobro procijenjena zamka za Milorada Dodika.

    “Dodiku se sudi što je sprovodio odluke Narodne skupštine Republike Srpske”, naveo je Stevandić, podsjetivši da su Dodika za predsjednika Srpske izabrali građani.

    On je rekao da nekima smeta to što u Republici Srpskoj ambasadori ne biraju ministre i predsjednika Republike i parlamenta.

    Govoreći o djelovanju ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija, Stevandić je naveo da je on napravio sukob sa establišmentom Srpske, da je izašao iz okvira diplomatskog mandata i ušao u lične obračune sa Dodikom, te da je Marfijevo djelovanje poremetilo odnose Srba i Amerikanaca.

    Stevandić je napomenuo da je riječ o najvećim mogućim pritiscima do sada i da treba donositi odluke koje su dobro izvagane.

    “Sada se ne smije podlijegati emocijama i da nas neko isprovocira. Mi smo se ponašali veoma pismeno u svemu. Nijednom nas nisu isprovocirali ni u čemu. Naše su odluke uvijek bile pravne”, istakao je Stevandić.

    Stevandić je rekao da je budućnost u BiH dogovor, i to bez stranog faktora, te da se kompromis, za koji se Srpska uvijek zalaže, može naći.

  • Stevandić: Srpska neće odustati od svoje imovine i institucija koje samostalno odlučuju

    Stevandić: Srpska neće odustati od svoje imovine i institucija koje samostalno odlučuju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je danas da Srpska neće odustati od svoje imovine i institucija koje samostalno odlučuju, te da je posvećena izgradnji pozitivnih odnosa sa međunarodnim partnerima.

    Stevandić je, tokom sastanaka sa šefom Delegacije EU u BiH Јohanom Satlerom i šefom misije OEBS-a u BiH Brajanom Agelerom, izrazio spremnost za konstruktivan dijalog u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa.

    Poseban fokus razgovora bila je uloga Narodne skupštine Srpske u političkom procesu i njen doprinos jačanju demokratskih principa, saopšteno je iz Parlamenta Srpske.

    Na sastanku su razmijenjena mišljenja o mogućim unapređenjima u radu i saradnji domaćih i međunarodnih institucija, kao i o ključnim pitanjima koja se tiču građana Republike Srpske.

    Razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, te istaknuta važnost međusobnog dijaloga i saradnje u cilju razvoja mira i stabilnosti u čitavom u regionu.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Višković sa delegacijom EU: Svih 14 prioriteta rješavati u paketu

    Višković sa delegacijom EU: Svih 14 prioriteta rješavati u paketu

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković danas se u Banjaluci sastao sa delegacijom Evropske unije, koju je predvodio šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Јohan Satler.

    Višković i članovi delegacije EU razgovarali su o posljednjim dešavanjima u svjetlu davanja uslovnog kandidatskog statusa BiH.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske upoznao je Satlera i ambasadore zemalja EU u BiH da Republika Srpska ostaje pri stavu da svih 14 prioriteta koji su navedeni treba da budu predmet razmatranja u narednom periodu, da se ne može rješavati jedan po jedan, već da se svih 14 rješava u paketu.

    Višković je istakao da je to stav institucija Republike Srpske.

    Kako je rekao Republika Srpska je opredijeljena da se kreće na putu EU integracija i još jednom je ponovio stav Republike Srpske da se poštuje već usvojeni mehanizam kordinacije na nivou BiH, saopšteno je iz Vlade Srpske.

    Višković je dodao da su zemlje Zapadnog Balkana dio Evrope, i da Evropska unija nije potpuna bez njih.

    Satler je poručio je da zemlje članice EU podržavaju BiH na putu ka članstvu i ohrabrio da se nastavi sa potrebnim reformama.

    Istakao je da će u decembru u Briselu biti održan sastanak sa političkim liderma iz BiH od kojeg očekuje pozitivne pomake.

    Pored premijera Radovana Viškovića i šefa delegacije EU u BiH Јohana Satlera, sastanku u Banjaluci prisustvovali su ambasador Savezne Republike Njemačke u BiH Tomas Fičen, ambasador Austrije u BiH Urlike Hartman, ambasador Slovenije u BiH Damijan Sedar, ambasador Slovačke u BiH Roman Hloben, ambasador Švedske u BiH Helena Lagerlof, ambasador Bugarske u BiH Valeri Јotov, ambasador Republike Irske u BiH Adrian Farel, ambasador Rumunije u BiH Anton Pakuretu, predstavnik diplomatske kancelarije Belgije u BiH Benjamin Šturuevagen i šef kancelarije Delegacije EU u BiH u Banjaluci Simone Gverini.

  • Satler: Nema pregovora o uslovima koje BiH treba da ispuni

    Satler: Nema pregovora o uslovima koje BiH treba da ispuni

    Šef Delegacije EU u BiH Јohan Satler rekao je da dosta članica EU smatra da bi pristupanje BiH Uniji bilo pozitivno, ali je istakao da nema pregovora o uslovima koje buduće članice treba da ispune.

    Apelujem na ovdašnje lidere da nađu hrabrost i političku volju za postizanje kompromisa što je ključ u svakoj demokratiji – rekao je Satler novinarima u Banjaluci, gdje učestvuje na konferenciji “Civilno društvo i mediji: kritički glasovi pod pritiskom”.

    On je naveo da je EU i dalje zabrinuta zbog toga što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, dodavši da je uprkos svemu važno održati slobodu izražavanja, medija i okupljanja.

    Satler je rekao da su čelnici EU u pogledu evrointegracija najavili paket pomoći zapadnom Balkanu od šest milijardi evra, u šta je uključena BiH, ali da su sve uslovili i njenim obavezama na tom planu.

    On je dodao da neće biti popusta i pregovora kada je riječ o temeljnim slobodama.

    • Apelujem da se u Srpskoj ne ide na usvajanje ovog zakona i da se on povuče iz procedure – rekao je Satler i dodao da će EU i dalje podržavati medije i organizacije civilnog društva u BiH.

    Šef Misije OEBS-a u BiH Brajan Ageler rekao je da ograničenje rada novinara, zaštitnika ljudskih prava i civilnog društva u širem smislu predstavlja negaciju slobodne razmjene ideja i informacija od vitalnog značaja za funkcionalnu demokratiju.

    Na konferenciji je bilo riječi o tome kako obezbijediti povoljno okruženje za funkcionisanje civilnog društva i podržati najviše standarde ljudskih prava.

    Organizator konferencije je Kancelarija EU u BiH u saradnji sa Misijom OEBS-a i “Transparensi internešenlom”.