VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Nisu bile postavljene barikade za Šmita, to je opasna laž

    Stevandić: Nisu bile postavljene barikade za Šmita, to je opasna laž

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, negirao je navode koje je danas iznio Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, da su bile spremljene barikade uoči njegove juče najavljene posjete Banjaluci.

    “Ovo su neverovatne laži. Niti je bilo pripremljenih ni stavljenih barikada. Uostalom u Srpskoj je sloboda kretanja za razliku od FBiH normalna stvar a policija štiti sve građane i strance. Laži su posebno opasne kad su očigledne jer su najave novih problema. Jedino ako su psihogeno opravdane onda su manje opasne ali ne i bezopasne”, napisao je Stevandić na mreži X, bivšem Tviteru.

    Šmit je za N1 izjavio da su bile postavljene barikade da bi se spriječio njegov dolazak.

    “Zbog čega su bile zatvorene neke ulice? Muzički festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali da spriječe moj dolazak. Zamislite da se desio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu, i to pred kamerama, da me neko silom sprečava, da li bilo ko osim u Banjaluci vjeruje da bi se u Evropi neko radovao tome, možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova zemlja bi bila dalje od Evrope. Ja sam mudro djelovao”, rekao je Šmit.

    Podsjećanja radi, Šmit je juče planirao posjetu Banjaluci, ali je ona naglo otkazana.

    Predstavnici RS nisu htjeli da se s njim sretnu, a sastanak s njim nije otkazao jedino Ćamil Duraković, potpredsjednik RS.

  • Konaković: Turkovićeva bila ministar kad su Rusima potpisane ID kartice

    Konaković: Turkovićeva bila ministar kad su Rusima potpisane ID kartice

    ID kartice dvojici ruskih diplomata koji su u BiH došli nakon što su protjerani iz drugih zemalja, potpisane su u vrijeme ministarke inostranih poslova Bisere Turković, izjavio je njen nasljednik na toj funkciji Elmedin Konaković.

    “Jedan od njih, Serov, došao je 25.10.2022. godine. Drugi, Anton Sokolov je došao 12.1.2023. godine. To su oba datuma kada još nije bilo formirano Vijeće ministara BiH. Bisera Turković je bila ministrica vanjskih poslova BiH, Osman Mehmedagić na čelu OSA, Fahrudin Halač bio je zamjenik direktora Granične policije BiH. Ruska ambasada je ministarstvu tada uputila dopis i zatražila ID kartice za diplomate. Ministarstvo je obavijestilo ambasade da rade najavu dolaska diplomata 15 dana uoči ulaska u BiH, što se u ovom slučaju nije desilo, ušli su bez najave. Onda je Ambasada Rusije uputila dopis da im se izdaju ID kartice (ključni dokument koji uređuje prava i obaveze diplomate). Imam zahtjeve sa slikama i potpisima obojice diplomata”, objasnio je Konaković na konferenciji za medije koju je organizovao nakon povratka iz Strazbura.

    Oba diplomata su prešli granicu BiH bez da je iko od nadležnih službi reagovao, rekao je on, a prenosi N1..

    Između ostalog, naveo je Konaković, na diplomatskim listama su se nalazili i mrtvi ljudi.

    Konaković se osvrnuo na posjetu Strazburu.

    “U ovom trenutku brojni važni akteri, koji o BiH razgovaraju, pišu i pripremaju važne odluke. Rekao sam kad sam preuzimao ovu funkciju, da se odluke neće donositi bez nas, bez da barem dođemo i kažemo istinu o BiH i tim procesima koji se kod nas dešavaju. I naravno, lobiramo u ovom trenutku koji zovemo momentum za BiH, šta se kod nas sve dobro i loše događa i da pokušamo s prijateljima BiH pokušamo napraviti važan korak ka evropskim integracijama”, rekao je on, ističući da BiH ima tu priliku zbog rata u Ukrajini.

    “Prilika je tu, vrata su nam otvorena i čini se da politički akteri u BiH nedovoljno shvataju kakvu priliku BiH ima ispred od sebe”, prenosi “Avaz” Konakovićeve riječi..

    “Priča o proširenju EU je ponovo živa, ponovo je aktivna, da se govori o Ukrajini, Gruziji, Moldaviji i zemljama zapadnog Balkana. Nas taj prostor posebno interesuje i svjesni toga od početka pokušavamo napraviti nekoliko važnih koraka u smislu političke stabilizacije, regionalne stabilnosti, a posebno stabilnosti unutar BiH na političkom polju. Niko nas neće posvađane, blokirane, niko neće htjeti da razgovara sa nama, a kamoli da otvori vrata integracije”, rekao je Konaković.

    Dodaje da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi eura.

    “Sad imam informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi eura za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog ambijenta na prostoru zapadnog Balkana. Dvije milijarde grant sredstava koje bi trebale biti potrošene na infrastrukturne projekte. Mi smo zbog dobrog starta, prilikom posljednje raspodjele sredstava iz EK dobili 57 posto ukupnih grant sredstava. 303 miliona su dodijeljena BiH, a 43 posto ostalim državama regiona”, naveo je on.

    Ministar inostranih poslova je pozvao sve one koji se bave privredom i biznisom da izvrše maksimalan pritisak na političke aktere, da shvate ovu šansu.

    “Kada govorimo o proširenju to je integracija prije članstva. Sada se govori o ubrzanom pristupu zajedničkom evropskom tržištu. To bi otvorilo mnogo prostora za privredu BiH. Naše izvozom orijentisane kompanije bi imale zaista veliku priliku za razvoj. Čak i mali dobavljači s kojim sarađuju. To će biti ozbiljna ekonomska injekcija za BiH ukoliko budemo pametni, ukoliko bude dominirao ratio, a ne neke turbulencije”, poručio je on.

    Konaković je izjavio i da su evropski komesari i parlamentarci raspoloženi da pomognu BiH u vezi sa iskorakom ka EU, ali da su među važnijim uslovima zakon o sudu i zakon o sukobu interesa.

    “Lobiramo da dobijemo političku odluku da će biti početak pregovora sa BiH možda čak i bez datuma, a možda i sa datumom i da u procesu donošenja paketa podrške za zapadni Balkan BiH ima priliku da uskoči na evropski voz i da benefite osjete svi građani u svojim džepovima”, naglasio je Konaković, a prenosi Srna.

    On je podsjetio da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi evra, a da sada ima informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi evra za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog amibijenta, a dvije milijarde u vidu granta za infrastrukturne projekte.

    On je naglasio da su pod posebnom lupom Brisela odnosi Srbije i samoproglašenog Kosova, a sa pažnjom se prati formiranje Vlade u Crnoj Gori.

  • Evo šta piše u optužnici protiv predsjednika Srpske

    Evo šta piše u optužnici protiv predsjednika Srpske

    Tužilaštvo BiH u optužnici koju je juče potvrdio i Sud BiH, predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Milošu Lukiću na teret stavlja krivično djelo neizvršavanje odluke visokog predstavnika.
    Prema navodima optužnice koja je u posjedu portala Una, Dodik je, potpisujući Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa u Republici Srpskoj, svjesno prekršio odluku visokog predstavnika iako je, kako se navodi, bio svjestan da su te odluke u BiH obavezujuće u skladu sa ovlašćenjima koja su mu data Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.

    Dodiku je, navodi se u optužnici koju su potpisali Nives Kanevčev, Nedim Ćosić i Biljana Golijanin, bio cilj da se odluke visokog predstavnika ne primijene i ne provedu, jer je za primjenu tih odluka bilo potrebno uzdržavanje od daljeg zakonadavnog postupanja.

    „… nakon čega je prvosumnjičeni navedene Ukaze proslijedio u Javnu ustanovu „Službeni glasnik Republike Srpske“ radi njihove objave i potom stupanja na snagu navedenih Zakona, a koje posljedice je i htio“, navodi se u optužnici.

    Tužilaštvo predlaže da se Miloradu Dodiku izrekne mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike, kao i zabranu obavljanja bilo koje javne funkcije, u skladu sa odredbama Krivičnog zakona BiH.

    Tužilaštvo BiH za Miloša Lukića, direktora „Službenog glasnika Republike Srpske“, kojem se na teret takođe stavlja krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika, predlaže mjeru zabrane obavljanja direktorske funkcije u toj ustanovi u narednih 10 godina. Takođe, kao i Dodiku, predlažu zabranu obavljanja bilo koje javne funkcije, pozivajući se na KZ BiH.

    Tužilaštvo predlaže i saslušanje nekoliko svjedoka, među kojima su Dragan Kremenović, Petar Đukić, Brankica Milanović i Milica Šerbula, svi iz Državne agencije za istrage i zaštitu, kao i Vladimir Janković i Milka Devušić koji su prije Lukića kratak period bili na poziciji v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske.

    Potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića Sud BiH je uvučen u pravosudni “živi pijesak”, komentar je Dodikovog branioca, advokata Gorana Bubića.

    Bubić je pojasnio da je optužnica apsolutno nezakonita jer je krivično djelo koje se inkriminiše u optužnici “neizvršenje odluke visokog prestavnika u BiH” pravno nepostojeće.

    Dodik je danas, nakon sastanka sa zvaničnicima Republike Srpske koji su ovu optužnicu jednoglasno odbacili, rekao da djelovanje Suda BiH nema veze sa pravom i zakonom.

    “To najbolje govori činjenica da djeluju u skladu sa zakonom koji je nametuno stranac”, rekao je Dodik.

  • Šmit tvrdi da su bile postavljenje barikade koje bi spriječile njegov dolazak u Banjaluku

    Šmit tvrdi da su bile postavljenje barikade koje bi spriječile njegov dolazak u Banjaluku

    Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poručio je kako se se ne plaši Dodikovih prijetnji i da će doći u Republiku Srpsku.

    On je rekao da se ne osjeća kao kukavica i slabić što juče nije otišao u Banjaluku, nego da je ispao mudriji od Dodika.

    – Bile su postavljene barikade da bi se spriječio moj dolazak. Zbog čega su bile zatvorene neke ulice? Muzički festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali da spriječe moj dolazak?! Zamislite da se desio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu, i to pred kamerama, da me neko silom sprječava, da li bilo ko osim u Banjaluci vjeruje da bi se u Evropi neko radovao tome, možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova zemlja bi bila dalje od Evrope. Ja sam mudro djelovao – rekao je Šmit.

    Šmit je poručio da će sigurno doći u Banjaluku, ne precizirajući kad.

    – Ja ću svoje obaveze izvršiti i mnogi će se začuditi kako će to izgledati. Kad bih se plašio da odem u dio zemlje koja je kandidat za EU zato što mi neko prijeti, onda nešto ne bi bilo u redu sa mnom – rekao je on, piše N1.

  • Košarac: Kako se uvijek nađe Srbin iz FBiH da drži predavanja

    Košarac: Kako se uvijek nađe Srbin iz FBiH da drži predavanja

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac pitao je kako je moguće da kada god se predstavnici srpskog naroda jasno nacionalno odrede, nađe se neki Srbin iz FBiH da drži predavanje.

    Naime, Košarac je odgovorio na izjavu Saše Magazinovića da predstavnici Srba koji su juče održali sastanak u Istočnom Sarajevu treba da budu kažnjeni.

    • Da vidimo kako je to moguće. Kako je moguće da se uvijek, kada se predstavnici srpskog naroda jasno nacionalno odrede, nađe neki Srbin iz FBiH da drži predavanje. Mi ćemo stati iza svakog našeg čovjeka – kaže Košarac.

    Ističe da su tamo ljudi koji predstavljaju Republiku Srpsku.

    • Da vas pitam. Da li se oni ikada okupljaju, da li se oni sastaju? Naravno da to rade. I to nas neće prepasti – naveo je Košarac na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Podsjećamo, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović predložio je da predstavnici Srba koji rade u zajedničkim inistitucijama, a koji su prisustvovali sastanku u Istočnom Sarajevu na poziv Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, budu sankcionisani.

  • Stevandić: Srpska je nesalomiva

    Stevandić: Srpska je nesalomiva

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da Srpska u punom smislu i uprkos velikim pritiscima institucionalno funkcioniše, poštuje dejtonski Ustav i djeluje potpuno nesalomivo.

    Stevandić je rekao novinarima da Srpska uvijek reaguje zakonski i u odnosu na ono što nelegitimno i nelegalno rade Kristijan Šmit, stranci i političko Sarajevo.

    “Bitno je da ne postoji nijedan faktor nestabilnosti unutar Srpske i da oni koji su to pripremali i upotrebom opozicije, te pokušajem izazivanja fiskalne nestabilnosti, doživjeli poraz”, rekao je Stevandić nakon razgovora predsjednika Srpske Milorada Dodika u Banjaluci sa predstavnicima institucija Srpske i srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama BiH.

    Stevandić je ponovio da je na ovom planu i dalje problematično djelovanje samozvanog i nelegalnog visokog predstavnika Šmita, te njegov pokušaj da svojim aktima, uz podršku političkog Sarajeva i nekih političkih i nepravnih “kartela”, inkriminiše izabrane ljude Srpske.

    “Sve što je nelegalno ne može proizvesti legalne akte. Zato optužnica protiv Milorada Dodika i drugih nije pravna i ne počiva na legalitetu i legitimitetu”, rekao je Stevandić.

    Kada je riječ o imovini Srpske, Stevandić je rekao da o tome nema razgovora jer je “naša imovina naša”.

    “Mi smo sistematično i ozbiljno pokazali da i u pogledu imovine i svakog drugog pitanja da je politika navedenih kartela nesprovodiva u Srpskoj i da ona u ovom momentu više ugrožava BiH i uništava temelje na kojima ona postoji i funkcioniše”, naveo je Stevandić.

    On je dodao da bi BiH trebalo da funkcioniše na saglasnosti tri konstitutvna naroda i dva entiteta.

    “Ta loša politika sada razara BiH, a Srpska je u svemu tome pokazala nesalomivost”, rekao je Stevandić.

  • Dodik: Republika Srpska sposobna i spremna da brani svoj integritet i Ustav

    Dodik: Republika Srpska sposobna i spremna da brani svoj integritet i Ustav

    Srpska je sposobna i spremna da brani svoj integritet i Ustav, rekao je predsjednika Srpske Milorad Dodik nakon održanog sastanka sa sa predstavnicima institucija Republike Srpske, liderima stranaka i srpskim predstavnicima u institucijama BiH.

    Na sastanku je potvrđeno potpuno jedinstvo.

    • Potpuno odbacujemo optužnicu koja je potvrđena protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića – rekao je Dodik.

    Na sastanku smo, kaže Dodik, ponovili da Šmit nije legelan visoki predstavnik, kao i da odbacujemo svaku njegovu aktivnost po bilo kom pitanju.

    • Smatramo da treba na dnevni red staviti sve nametnute zakone visokih predstavnika – poručio je Dodik.

    Ustavni sud je, kaže Dodik, po pitanju imovine bio politički instrumentalizovan i mi odbijamo takve odluke.

    Poručio je da ukoliko Šmit nametne zakon o imovini, održaće se sjednica Narodne skupštine i odmah nakon toga proglasiti nezavisni status Republike Srpske.

    • Saglasni smo da je nekorisno, politički štetno i da je nepotrebno da se održavaju sastanci sa osobljem ambasada Velike Britanije i SAD, što uključuje ambasadore, kao i sa Šmitom i osobljem OHR – rekao je Dodik.

    Naglasio je da je na sastanku dogovoreno da se u narednih nekoliko dana o donesenim zaključcima obavijeste strukture Ujedinjenih nacije, EU i zemlje prijatelje Srpske.

    Istakao je da je bezbjednosna situacija stabilna i ona će ostati takva.

  • SDA o Šmitu: Ako odustane od provođenja mandata na teritoriji cijele države onda je Dejton upitan

    SDA o Šmitu: Ako odustane od provođenja mandata na teritoriji cijele države onda je Dejton upitan

    Stranka demokratske akcije (SDA) osvrnula se na posljednja dešavanja u RS-u i nedolazak Christiana Schmidta u Banju Luku na sastanak sa potpredsjednicima ovog bh. entiteta.

    Iz SDA su saopćili kako je novo povlačenje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pred otvorenim i drskim napadima Milorada Dodika na ustavni poredak i na faktičku zabranu njegovog djelovanja u entitetu RS, Bosnu i Hercegovinu vodi prema sve dubljoj krizi koja u svakom trenutku može eskalirati, ugrožavajući stabilnost i mir.
    “Napadi na ustavni poredak, Ustavni sud, svakodnevne prijetnje secesijom, blokada međuentitetske linije, učestali sistematski napadi na povratnike Bošnjake, nove najave povlačenja srpskih kadrova iz državnih institucija, svakodnevne uvrede i poniženja političkih oponenata, visokog predstavnika, ambasadora, novinara, omalovažavanje i negiranje bošnjačkog naroda, negiranje genocida, samo su dio ukupne atmosfere koju proizvodi vlast u entitetu RS, djelujući u skladu sa smjernicima Memoranduma SANU II i Deklaracije SNSD-a iz 2015. godine, a sve s krajnjim ciljem da otcijepi dio države Bosne i Hercegovine”, poručili su.

    Ističu i kako visoki predstavnik i ambasade zapadnih zemalja moraju ispuniti obaveze koje proizilaze iz Dejtona.

    “Da li će i kako visoki predstavnik, ali i ambasadori zapadnih država, reagirati na poniženja i uvrede koje im Dodik svakodnevno priređuje stvar je njihovog ličnog izbora. Ali, ono što nije stvar izbora jeste ispunjavanje njihovih obaveza koje proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navode iz ove stranke.

    Stranka demokratske akcije naglašava i da, ukoliko visoki predstavnik odustane od obaveze da provodi mandat na nivou cijele države, onda je Dejton doveden u pitanje.

    “Visoki predstavnik i OHR su dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i svoj mandat ne mogu provoditi u samo jednom entitetu, kao što to radi Christian Schmidt. Također, i ambasadori koji u značajnoj mjeri utječu na političku situciju u Bosni i Hercegovini, kao i njihove države, morali bi ispunjavati obaveze koje su preuzeli kao garanti provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ukoliko te obaveze ne budu ispunjavali, i ako visoki predstavnik odustane od obaveze da svoj mandat provodi na teritoriji cijele države, onda je Dejtonski mirovni sporazum doveden u pitanje, sa svim posljedicama koje će iz toga proizaći”, saopćili su.

    Naglašavaju kako je stanje najopasnije postdejtonske krize proizvedeno neodlučnim i kalkulantskim odnosom predstavnika međunarodne zajednice i domaćeg pravosuđa, koji su godinama izbjegavali da se suprotstave rastućoj drskosti Milorada Dodika u udarima na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.

    “Nalazimo se na historijskoj raskrnici u kojoj takav odnos mora biti promijenjen. Svima mora biti jasno da bh. patriote neće dozvoliti nikome da im mirnim putem rastura državu. Svoj odnos mora promijeniti i Trojka, koja je zarad vlastitih fotelja lagala i sebe i narod da se ‘Dodik promijenio’, i koja ne odustaje od servilnog odnosa prema njegovoj strani, prepuštajući mu bitne poluge države i time jačajući mehanizme njegove secesionističke politike. Krajnje je vrijeme da prestanu sa takvim odnosom prema Dodiku, ali i šutnjom na izostanak reakcije predstavnika međunarodne zajednice, jer im time daju alibi za nečinjenje. Ničija fotolja ne smije biti važnija od države”, zaključili su iz SDA.

  • Blagojević: Zapad ugrožava suverenitet BiH – međunarodno priznate članice UN

    Zapad u BiH, koja je članica UN, najflagrantnije krši osnovno načelo međunarodnog javnog prava – načelo suverene jednakosti svake države koje kaže da se niko ne može miješati u unutrašnja pitanja bilo koje zemlje, jer o tome mogu da odlučuju samo njene nadležne institucije, izjavio je pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Blagojević.

    Blagojević je rekao da su stvari tako postavljene u Povelji UN i da to ne može negirati niko, ma koliko moćan bio, poput SAD, Njemačke ili drugih država, te da same ili udružene sa drugim državama ne mogu da se stave u poziciju da nametnu nekog ko će po ličnoj procjeni donositi zakone BiH koja je članica UN.

    On pojašnjava da Povelja UN dozvoljava da se tako nešto uradi samo kada je riječ o nesamoupravnim teritorijama, kao što su danas Zapadna Sahara i Gibraltar, ali ne i nad članicima UN među kojima je i BiH.

    Podsjećajući da je više od 45 rezolucija Savjeta bezbjednosti UN posvećeno BiH, Blagojević je naveo da Zapad u obraćanju BiH veoma cinično kaže “poštujući teritorijalni integritet i suverenitet BiH”.

    Tako i treba, dodao je Blagojević, jer je BiH međunarodna priznata članica UN, sa čime se i Republika Srpska saglasila potpisujući Dejtonski sporazum.

    • E sad taj Zapad nama kaže to, ali odmah zatim nam kaže – nećete vi sami sobom upravljati nego ćemo mi, ali nećemo ni mi baš “prljati ruke” već ćemo se poslužiti instrumentom koji se zove OHR i iz kojeg sam ja izveo neologizam ohaerologija i postavio sam te temelje teorije ohaerizma odnosno ohaerologije – izjavio je Blagojević u Doboju tokom sinoćnje promocije svoje nove knjige “Ubiće nas neznanje i pohlepa”.

    On je pojasnio da je u naslovu knjige sublimirao procese od 1997. godine u dejtonskoj BiH s ciljem da ih sačuva u pisanom tragu i otrgne od zaborava, te naveo da se knjiga sastoji iz dva dijela – u prvom uvodnom opisuje proces i put izbavljenja iz nametnog kolonijalizma koji je prihvaćen, a drugi se sastoji iz 86 eseja.

    • Nadam se da sam bio jasan šta Zapad radi od 1997. godine. Oni to zovu Bonski zaključci, međutim nisu. Bonskim zaključcima potpisali su međusobni sporazum SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i onda su one tim sporazumom u suštini po svojoj pravnoj prirodi rekle – evo mi pozdravljamo namjeru visokog predstavnika da upotrijebi svoja ovlaštenja koja uključuju nametanje odluka o bilo kom pitanju koji on smatra potrebnim. To vam je ono što piše u članu 81 Povelje UN, a što znači – evo mi smo se sporazumjeli da ti visoki predstavniče upravljaš – rekao je Blagojević.

    To bi, kako je naveo, moglo da je BiH nesamoupravna teritorija kao što je Gibraltar, ali BiH nije to, već je međunarodno priznata članica UN.

    On je poručio da lijek za takav sporazum, koji je protivan Povelji UN, postoji u članu 103 ove povelje koji kaže da u slučaju da se međusobno suprotstavljaju Povelja UN i bilo koji drugi niži akt, u ovom slučaju takozvani Bonski sporazum, prednost ima Povelja UN.

    • Ima i Konvencija UN o pravu međunarodnih ugovora između država i drugih organizacija, takozvana Bečka konvencija koja u članu 53 propisuje da kada je neki ugovor ili sporazum poput ovog Bonskog suprotan bilo kom opštem imperativnom načelu međunarodnog prava, takav je sporazum ništavan – naveo je Blagojević.

    On je poručio da postoje međunarodni pravni mehanizmi poput Međunarodnog suda pravde UN pred kojim, zbog povrede suvereniteta BiH, mogu da se tuže sve države potpisnice Bonskog sporazuma koji je suprotan Povelji UN i zatraži zabrana daljeg uplitanja visokog predstavnika, kao i Savjeta za provođenje mira koji nije propisan nijednim izvorom međunarodnog prava već je nametnut nasiljem.

    • Drugi način je da se zatraži savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde UN, jer prema članu 96 Povelje UN Generalna skupština ili Savjet bezbjednosti mogu u svakom trenutku da od Međunarodnog suda pravde zatraže savjetodavno mišljenje o bilo kom pravnom pitanju – rekao je Blagojević.

    On je naveo da je iznenađen što se već 26 godina, počevši od 1997. godina kada je tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp prvi počeo da nameće zakone, ne pokreću ti mehanizmi, što mogu da učine države potpisnice Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

    Blagojević kaže da je zabrinut što se o ovom pravnom nasilju ćuti u Srbiji kao potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i što Narodna skupština Republike Srpske 26 godina ne donosi akt kojim se obavezuje srpski član Predsjedništva BiH da se u Predsjedništvu donese odluka o pokretanju postupka da se pred Međunarodnim sudom pravde UN tuže zemlje potpisnice Bonskog sporazuma kojim je povrijeđen suverenitet BiH.

    On je rekao da je svjestan političke realnosti prihvatanja takve odluke od druga dva člana Predsjedništva BiH, ali poručuje da je riječ o prvom važnom koraku.

    • I formalno ćemo dobiti potvrdu onoga što vrlo dobro znamo a to je da je “car go”, odnosno da se radi o koluzionom projektu zapadne političke zajednice i bošnjačkog političkog Sarajeva i njihovog međusobnog šurovanja, te da je sve što je do sada urađeno od visokog predstavnika i OHR-a urađeno suprotno međunarodnom pravu i Ustavu BiH, a na štetu Republike Srpske – istakao je Blagojević.

    On je naveo da Narodna skupština Republike Srpske, po očekivanom dobijanju odbijenice od druga dva člana Predsjedništva BiH, ima mogućnost da na posebnoj sjednici traži od nadležnih organa Srbije da pokrenu tužbu kod Međunarodnog suda pravde UN ili pokrene proceduru da Generalna skupština UN usvoji rezoluciju kojom traži od Međunarodnog suda pravde savjetodavno mišljenje da li je ugrožen suverenitet BiH.

    Blagojević je ukazao na to da sudovi u Republici Srpskoj imaju pravnu osnovu da svojim presudama ukažu na neustavnost odluka visokih predstavnika, “što oni ne čine već prihvataju i primjenjuju takvo pravno nasilje”.

    Recenzent knjige Slobodan Nagradić rekao je da je Blagojević u svom pisanju pravno dezavuisao poteze visokih predstavnika u BiH i Kancelarije OHR-a, institucije BiH poput Ustavnog suda, Suda BiH i istupa drugih autoriteta, te da je najsloženije pravne procese opisao vrlo jednostavnim jezikom, dostupnom prosječnom čitaocu.

    Izdavač knjige “Ubiće nas neznanje i pohlepa” Nenad Novaković kaže da je riječ o značajnom djelu u kojem Blagojević, u borbi za istinu, procese u BiH sagledava egzatno pravno kroz činjenice, akte, zakon.

  • Sastanak Dodika sa nosiocima najodgovornijih funkcija

    Sastanak Dodika sa nosiocima najodgovornijih funkcija

    U Banjaluci je počeo sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa predstavnicima institucija Republike Srpske, lidera stranaka i srpskih predstavnika u institucijama BiH.

    Sastanku prisustvuju predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministri u Vladi Srpske, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić, predsjedavajuća Vijeća naroda Srpske Srebrenka Golić.

    Na sastanku učestvuju i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac, ministar finansija u Savjetu ministara Srđan Amidžić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić, potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Anja Ljubojević, te predstavnici ostalih institucija.

    Sastanak se održava u Palati Republike, a glavna tema, prema najavama, biće “situacija na nivou BiH i aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj”.

    Konferencija za novinare planirana je nakon sastanka, a možete je pratiti na RTRS.

    Predsjednik Dodik rekao je da je potvrđivanje optužnice u Sudu BiH, progon i istakao da je njegova ustavna obaveza bila da potpiše ukaz o proglašenju zakona koji je usvojila Narodna skupština.

    Da nije potpisao ukaze na usvojene zakone, definitivno bi se urušio status Narodne skupštine i pozicija Republike Srpske, a ovako smo je samo ojačali, rekao je Dodik, nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a.

    Potpredsjednica stranke Željka Cvijanović izjavila je da SNSD pruža apsolutnu podršku instituciji predsjednika Republike Srpske, ali i Miloradu Dodiku, kao predsjedniku Srpske i lideru te stranke.