VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Radmanović: Teme predviđene za hitnu sjednicu prave dodatne probleme

    Radmanović: Teme predviđene za hitnu sjednicu prave dodatne probleme

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović rekao je Srni da će hitna sjednica ovog doma o bezbjednosti povratnika izazvati dodatne političke probleme u BiH koji trenutno nisu potrebni.

    Radmanović je rekao da će hitna sjednica doma biti održana 21. septembra na zahtjev grupe poslanika iz Federacije BiH, nakon redovne sjednice.

    • Termin sjednice saopštavam jer mi je to rekao predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara i ovo je jedina poslovnička odredba u kojoj predsjedavajući sam odlučuje bez druga dva člana Kolegijuma doma, a on se kao ozbiljan političar konsultovao sa nama dvojicom i zakazao sjednicu – rekao je Radmanović.

    Naveo je da predsjedavajući Predstavničkog doma zakazuje hitnu sjednicu kada procijeni da je to opravdano.

    • Čavara je procijenio da je opravdano, ali se mora reći onima koji misle da mogu svake sedmice sazivati takve sjednice, da se može procijeniti da takvi zahtjevi nisu opravdani. Teme kao što je ova zbog koje je sazvana hitna sjednica, izazivaju političke probleme u BiH koji su nepotrebni u inače teškoj situaciji – naglasio je Radmanović.

    Radmanović je naveo da neće biti raspravljano samo o problemima povratnika u Republiku Srpsku nego i o položaju Srba i napadima na njih i njihovu imovnu u Federaciji BiH.

    • Postoje dijelovi BiH gdje Srba uopšte nema, pa ih ne mogu ni napadati, a postoje i oni dijelovi gdje ih ozbiljno napadaju, o čemu govorimo, ali ne tražimo posebne sjednice jer one neće donijeti rješenje – istakao je Radmanović.

    On je ukazao da će posebna sjednica o ovoj temi izazvati ogroman broj rasprava.

    • Čuće se i o napadima na Srbe povratnike i na Hrvate imamo veliki broj rasprava o toj temi koji postaju sve žešći iz nacionalnog ugla, a rješenja nema. To se tako ne radi politički i ovo što grupa poslanka na čelu sa SDA radi, ustvari, je stvaranje dodatnih problema u BiH, a to se tako ne radi – poručio je Radmanović.

    Odgovarajući na pitanje da li će u parlamentu biti razmatrana neka ozbiljna zakonska rješenja koja približavaju BiH Evropskoj uniji, Radmanović je rekao da je usvojeno pet evropskih zakona i da je to ozbiljan napredak, a da je šesti pri kraju da se usaglasi.

    • To je osnovna priča koja treba da se radi. Kada je riječ o pravosuđu imamo još jednu važnu stvar koju smo samo dotakli, a to je zakon o Ustavnom sudu BiH o kojem se nismo dogovorili o osnovnim principima. Iz FBiH većinski misle da trebaju ostati strane sudije, a mi mislimo da ne mogu ostati i to je spor od koga zavisi kojim tempom će ići zakon o Ustavnom sudu – pojasnio je Radmanović.

    On je poručio da zakon o Ustavnom sudu BiH mora da bude usvojen, te da je bitno da li će to biti sada ili za godinu dana, ali nije presudno.

    • Time bismo završili taj proces i važnu stvar – smatra Radmanović.

    On je naveo da će biti još zakona o kojima još nije potpuno postignuta saglasnost.

    • Zakon o spoljnim poslovima usvojen je na Savjetu ministara, ali na taj zakonski prijedlog imamo značajnih primjedbi. O tom zakonu ćemo razmatrati na narednoj sjednici u prvom čitanju i vjerovatno ćemo predložit veliki broj amandmana – rekao je Radmanović.

    On je dodao da se pokazuje da parlament radi bolje nego neke druge institucije i da se sve što stiže do Parlamentarne skupštine iz Savjeta ministara efikasno završava, pa tako i dio pitanja u vezi sa EU.

    • Sada je na Evropljanima da nam kažu da li otvaraju pregovore i da idemo dalje, ali moram reći da procjene govore da EU ponovo nije jedinstvena o tome, da uzaludno pričaju – mi vas čekamo. Tamo postoje jake snage koje neće da pričaju o ovom prostoru koji oni zovu zapadni Balkan – rekao je Radmanović.
  • Košarac: Zakon o sudovima povučen sa dnevnog reda sjednice Savjeta ministara

    Košarac: Zakon o sudovima povučen sa dnevnog reda sjednice Savjeta ministara

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac objavio je da je na njegov zahtjev sa dnevnog reda današnje sjednice povučen zakon o sudovima u BiH.U skladu sa stavom institucija Srpske, nijedan zakon neće biti razmatran u Savjetu ministara bez definisanja zakona o Ustavnom sudu BiH – napisao je Košarac na društvenoj mreži Iks.U Sarajevu je u toku sjednica Savjeta ministara za koju je Ministarstvo pravde predložilo Nacrt zakona o sudovima BiH.

  • Šta je Milorad Dodik poručio u pismu Kristijanu Šmitu

    Šta je Milorad Dodik poručio u pismu Kristijanu Šmitu

    Milorad Dodik, predsjednik Republici Srpskoj, poslao je otvoreno pismo Kristijanu Šmitu, kojeg Republike Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

    Dodik je ustvrdio da poštuje međunarodnu zajednicu, iako se često nije slagao s njenim odnosom prema RS, Dejtonski sporazum i Ustav BiH, za koje je dodao da su ih napisale SAD s partnerima, kao i međunarodne ugovore, pravila i procedure. Ali, kako je istakao, ne poštuje Šmita jer nije izabran u skladu s procedurom iz Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    “Vi ste je prekršili. Vi niste imenovani shodno toj proceduri. Vi niste visoki predstavnik. Vi ne predstavljate međunarodnu zajednicu u BiH, ne predstavljate strane potpisnice Aneksa 10, Vi ne predstavljate nikoga. Visoki predstavnik je bio gospodin Incko. Bio je gospodin Lajčak. Bio je gospodin Petrič. Karl Bilt. I da ne nabrajam dalje, oni su izabrani i imenovani. Vi niste”, napisao je Dodik.

    Šmita je ponovo optužio da se lažno predstavlja i tako kompromituje međunarodnu zajednicu i njemački narod.

    “Istovremeno ponižavate i Srbe i Bošnjake i Hrvate i sve ostale koji žive u BiH, otimajući pravo predstavnicima koje su oni izabrali da kao jedini ovlašćeni donose zakone. Pretvarate BiH u koloniju, umjesto Parlamentarne skupštine Vi donosite zakone, a onda namećete Zakon koji štiti Vas, a sankcioniše one koji se protive Vašem bezakonju. Došli ste neovlašćeno u BiH i prijetite. Danas prijetite meni, sutra ćete tući građane na ulicama Sarajeva jer Vam se ne sviđa kako vas gledaju”, napisao je Dodik.

    Istakao je da Šmit ne može proći ni u Ujedinjenim nacijama, ni u BiH.

    “Džaba Vam Marfi i njegove frustracije. Džaba Vam nadmenost i prijetnje, lažno junačenje. Nećete proći! Umjesto što prijetite, obezbijedite potvrdu o izboru od strana potpisnica Aneksa 10. i relevantnu rezoluciju o imenovanju od strane Savjeta bezbjednosti UN-a. Ako ne znate, sjedište Savjeta bezbjednosti UN-a je na Ist riveru u Njujorku u onoj velikoj zgradi”, poručio je Dodik.

  • Vulić: Tužioci – briljantni poslušnici i izdajnici prava i pravde

    Vulić: Tužioci – briljantni poslušnici i izdajnici prava i pravde

    Član Predsjedništva SNSD-a Sanja Vulić rekla je da ne zna koje su nacionalnosti tužioci koji predlažu da predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku bude izrečena mjera zabrane obavljanja te fukcije, ali zna sigurno da je riječ o neprofesionalcima i podanicima međunarodne zajednice.

    Vulićeva je navela da će jednog dana kada budu sumirali svoj tužilački rad velikim slovima ostati zabilježeno samo jedno – “briljantni poslušnici i nevjerovatni izdajnici prava i pravde”.

    • Milorad Dodik je već sada ispisao stranice kako zvanične istorije, tako i političke teorije i filozofije. On je čovjek na čijem primjeru će da uče mnoge generacije kako se voli i brani otadžbina i koji je praktično primijenio mnogo toga što su teoretičari politike kroz 20. vijek rekli. Možete da kažnjavate, sankcionišete, montirate procese, ali vjeru i povjerenje građana Republike Srpske u Milorada Dodika ne možete da oduzmete montiranim procesima – istakla je Vulićeva za Srnu.

    Ona je rekla da je kroz istoriju bilo montiranih sudskih presuda, odsjecanja nevinih glava, spaljivanja na lomači, ali ista ta istorija nas uči da su oni koji su svoje ideale gradili na tome neslavno završili, a države se raspadale u paramparčad.

    • Јedna od takvih zemalja je i ova izmišljena i prema besmislenim standardima međunarodne zajednice skrojena BiH po principu ‘s koca i konopca’. A institucije koje čine njen temelj su gnjile i iz njih se širi nesnosan smrad mržnje koji od 1995. godine na ovamo ne jenjava, nego je sve veća zahvaljujući međunarodnoj zajednici – naglasila je Vulićeva.

    Ona je ocijenila da poseban problem u BiH pravosuđe, gdje su tužioci i sudije koji sude Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, kao i ostalim nedužnim i pravednim Srbima, sastavljeni što bi narod rekao “od zla oca i od gore majke” sa imperativnom mržnjom prema Srbima.

    Tužilaštvo BiH predložilo je u optužnici da predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku bude izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike i zabrana obavljanja bilo koje javne funkcije u skladu sa odredbama Krivičnog zakona BiH.

  • Košarac: Ko je Šmit i sa kojim pravom on plaši javnost novim konfliktima?

    Košarac: Ko je Šmit i sa kojim pravom on plaši javnost novim konfliktima?

    Kristijan Šmit je glavni uzročnik nestabilnosti u BiH. Promotor bezakonja i turista sa lažnim identitetom visokog predstavnika uvijek koristi argument sile i u konstantnoj je potrebi da se miješa u unutrašnja pitanja, čime dodatno kontaminira odnose u BiH.

    Ko je Šmit i sa kojim pravom on plaši javnost novim konfliktima ako OHR i strane sudije odu iz Ustavnog suda BiH? On je obična kukavica koja zastrašivanjem i ratnohuškačkom retorikom nastoji da opravda svoj nelegitimni status i nelegalni boravak u BiH. Odavno je izašao iz okvira jednog turiste, a sve češće izlazi iz okvira zdravog razuma – smatra Košarac.

    Otkud Šmitu mandat da govori o demokratskom društvu, dodaje Košarac, kada je upravo on personifikacija nasilja nad pravom i demokratijom? Cilj nelegalnog i nelegitimnog stranca je da utiče na zakonodavni postupak u Parlamentarnoj skupštini BiH i da daje sugestije onima koji su nekada slijepo slušali visoke predstavnike, a danas se bespogovorno povinuju volji običnog uzurpatora.

    • Svojim nelegalnim i nelegitimnim statusom prouzrokovao je da jedna strana u FBiH traži podršku u njemu i zapadnim ambasadama, umjesto da bira unutrašnji dogovor. To je loše rješenje za BiH – poručio je Košarac.

    Ističe da je Republika Srpska demokratsko društvo i u potpunosti afirmiše dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Srpska funkcioniše institucionalno.

    • Ona ima demokratske izbore na kojima građani slobodnom voljom biraju političke predstavnike. Srpska ima legalne i legitimne institucije, koje donose odluke u skladu sa Ustavom i Dejtonom. Demokratski kapacitet Srpske je trn u oku stranca Šmita, koji želi samovlašće i potpunu pokornost njegovim nastranim željama. Kada predsjednik i institucije Srpske odlučno kažu NE takvim bolesnim ambicijama, Šmit i grupa zapadnih ambasadora, zajedno sa lokalnim izvođačim radova, montiraju sudske procese i pokreću političke progone zvaničnika Srpske – kaže on.

    Smatraa da je osnovni cilj političkih neprijatelja da uruše i razvlaste Srpsku.

    • Neće uspjeti u svom razbojničkom pohodu i namjeri da nam otmu imovinu! Pitanje imovine je riješeno Dejtonskim sporazumom. Ona pripada Srpskoj i FBiH. Zna to i Šmit, kao što zna i šta će uslijediti ako se drzne da dirne u imovinu! – poručio je Košarac.
  • Višković: Priče o prezaduženosti su orkestrirane laži

    Višković: Priče o prezaduženosti su orkestrirane laži

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je najveća kamatna stopa sa kojom se zadužila Srpska do sada šest odsto i da su sve priče o prezaduženosti orkestrirane laži kojima se pokušava satanizovati Republika Srpska, razvlastiti i umanjiti njene nadležnosti, pa čak i ekonomski ugušiti.

    Višković je pojasnio da ukupni dug na dan 31. juli iznosi 39,5 odsto bruto domaćeg prizvoda, a gornja granica je 60 odsto BDP, dok javni dug iznosi 33,2 odsto BDP, a gornja granica, kako je rekao, je 55 odsto, a u prošloj godini BDP je iznosio 14,5 milijardi KM.

    • Stalno nas optužuju da smo zadužili i unučiće, što nije tačno. Gdje je ovdje prezaduženost? Ovo je najmanji stepen zaduženosti otkad postoji Republika Srpska. Ne mogu trošiti vrijeme da raznim analitičarima objašnjavam svaki dan da to što oni govore nije tačno – rekao je Višković za Euroblic.

    Predsjednik Vlade Srpske je rekao da su protesti pravo sindikata, a da mu razlozi koji se navode za najavljene proteste nisu do kraja jasni, jer je sporazum koji je zaključen 1. juna prošle godine između Vlade Srpske i pet granskih sindikata do kraja ispoštovan.

    Višković je podsjetio da taj sporazum ima ukupno osam tačaka, dok je ono što definiše povećanje plata obuhvaćeno sa prve tri, koje su u potpunosti realizovane.

    • U tački jedan je rečeno da “strane pozdravljaju povećanje plata u iznosu od 10 odsto koje je bilo u maju 2022. godine”. U drugoj tački je rečeno da su “ugovorne strane saglasne da se zaposlenim u javnom sektoru Srpske, kojima je plata utvrđena zakonima o platama, poveća za 100 KM, počev od avgusta 2022. godine”. To je i urađeno – naveo je Višković.

    On je ukazao da tačka tri ovog sporazuma kaže da “zaposleni koji imaju najniži koeficijent za obračun plate iz zakona o platama, a kojima je neto plata ispod prosječne neto plate zaposlenih u Srpskoj isplaćenoj u 2022. godini, od početka 2023. godine dobiće povećanje za pet odsto”.

    • I to je urađeno – dodao je Višković.

    On je naveo da je u tački četiri, zbog koje sada sindikati najavljuju proteste, rečeno je da će Vlada Srpske “u drugom kvartalu 2023. godine izvršiti analizu budžeta, analizu plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, i u skladu sa rezultatima te analize, u dogovoru sa sindikatima, izvršiti usklađivanje rasta plata zaposlenih u javnom sektoru sa rastom prihoda u budžetu, rastom inflacije i rastom cijena”.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske je istakao da je urađen izvještaj radne grupe, koji je potpisalo 15 osoba, a u kojem se konstatuje da su tačke jedan, dva i tri sporazuma realizovane u cjelosti.

    Višković je rekao da članovi radne grupe iz kabineta Vlade, Ministarstva finansija i članovi Radne grupe koji dolaze iz resornih ministarstava potpisnika sporazuma /MUP, lokalna uprava, obrazovanja/ nakon prezentovane analize budžeta, odnosno analiza prihoda i finansiranja, konstatuju da pokazatelji upućuju da u ovom trenutku ne postoje uslovi za povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru.

    Prema njegovim riječima, članovi radne grupe konstatuju i da u ovom trenutku nije potrebno ni raditi analizu rasta plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, na osnovu kojih bi predložili koliko bi trebalo biti povećanje plata.

    • Stoga predlažu da se radna grupa sastane ponovo u četvrtom kvartalu 2023. godine, kada budemo imali puno jasniju sliku u vezi sa ostvarenja budžetem za prva tri kvartala 2023. godine – poručio je Višković.

    On je naglasio da je sporazum ispoštovan, a “to što je neko mislio da ima uslova za povećanje plata – nešto je drugo”, kao i da razumije sve zahtjeve, ali realne mogućnosti ne mogu da ih prate.

    Govoreći o boračkom dodatku, Višković je istakao da se u septembru predaju zahtjevi, a isplata će ići za oktobar, novembar i decembar za sve borce bez obzira na godine starosti i materijalni status.

    On je naveo da je dogovoreno sa Boračkom organizacijom Srpske da će se do kraja godine za svaki mjesec učešća u ratu isplaćivati 2,20 KM.

    • Moram odmah da kažem da će biti jedan broj boraca koji imaju mjesec, dva ili tri učešća u ratu, a to su borci 7. kategorije. Oni će dobijati tri KM, šest KM ili devet KM. Dakle, onaj ko je imao 50 mjeseci učešća u ratu dobiće 150 KM, a onaj ko je imao tri mjeseca dobiće devet KM, bez obzira kakav je njihov materijalni status – pojasnio je Višković.

    Višković je rekao da je od ljudi iz Boračke organizacije tražio da se uvede cenzus, jer i Srbija to ima, a i FBiH, ali nije naišao na razumijevanje.

    • Moja je želja bila da taj cenzus bude prosječna plata u Srpskoj, dakle negdje 1.200 ili 1.300 KM. Želio sam da oni koji imaju plate veće od tog iznosa ne primaju taj mjesečni borački dodatak i da u tom slučaju ovi koji su ispod tog cenzusa prime puno više sredstava – rekao je Višković.

    On smatra da bi to bila korektnija raspodjela, ali da nije naišao na razumijevanje.

    Višković je rekao da većina banaka želi da sarađuje sa Srpskom i njenim institucijama, što u razgovoru i priznaju.

    • Međutim, često dobiju signale da to ne rade. Dakle, opet se vraćamo na priču da neko želi ekonomski i finansijski da slomi Srpsku – zaključio je Višković.
  • Stevandić: Srpsku neće slomiti ni pokoriti

    Stevandić: Srpsku neće slomiti ni pokoriti

    Ubrzo će biti jasno zašto se velike zemlje ponašaju kao da je ratno stanje u kome su oni okupacioni upravnici BiH, ali odavno je jasno da Srpsku neće slomiti ni pokoriti, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Stevandić je istakao da svi svjetski faktori znaju da Kristijan Šmit nema pravo da se predstavlja kao visoki predstavnik ili obavlja tu funkciju.

    • Mi iz Srpske smo učinili dostupnim sve usvojene rezolucije Savjeta bezbjednosti o imenovanim bivšim visokim predstavnicima, ali i onu o Šmitovom imenovanju koja nije usvojena – napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.
  • Političke partije masovno krše zakon

    Političke partije masovno krše zakon

    Centralna izborna komisija BiH odlučila je da pokrene postupak protiv 69 političkih partija, među kojima su i one najveće, jer su kršile Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izborni zakona BiH.

    Odluka o pokretanju postupka donesena je na osnovu nalaza revizije finansiranja političkih stranaka za lokalne izbore 2020. godine, a koja je utvrdila da 70 odsto političkih partija u Bosni i Hercegovini krši zakone kada je riječ o njihovim finansijama.

    Većina tih partija ima istu vrstu prekršaja, a to su trošenje novca mimo programa utroška sredstava, zatim neuspostavljanje evidencija o nenovčanim donacijama, finansiranje iz zabranjenih izvora, te primanje donacija od pravnih lica koja imaju sklopljene ugovore o javnoj nabavci sa organima izvršne vlasti u iznosu većem od 10.000 KM.

    Takođe, političke partije u većini slučajeva nisu vodile poslovne knjige onako kako je propisano, a postoje i indicije da su neke od njih kršile poreske propise jer su, između ostalog, isplaćivale sredstva koja imaju karakter ličnih primanja, a na njih nisu plaćali porez. Manji broj političkih partija prekršio je i član 15.10 Izbornog zakona BiH, odnosno prekoračio troškove kampanje jer je definisano da troškovi kampanje mogu iznositi maksimalno 0,3 KM po biraču u svim izbornim jedinicama.

    Inače, na lokalnim izborima 2020. godine, na koje se odnosi revizija poslovanja, učestvovala je 131 politička stranka, 71 koalicija političkih stranaka 333 nezavisna kandidata i devet lista nezavisnih kandidata. Za finansiranje izborne kampanje politički subjekti u okviru zakonom propisanog limita mogli su potrošiti 32,2 miliona KM, od čega političke stranke 26,8 miliona KM, nezavisni kandidati 5,8 miliona, a političke stranke CIK su prijavile da su na troškove kampanje potrošile ukupno 5,5 miliona KM.

    “To su elementarne odredbe zakona i ispada da se sve one krše”, rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK-a, dodajući da to rade sve velike stranke i samo 30 odsto njih koje zapravo rade u skladu sa zakonom je nešto što govori puno o načinu poslovanja.

    Ako je suditi po raspravi sa sjednice CIK-a, ove političke partije, koje će dobiti obavještenje o pokretanju postupka i moći će ispraviti dio nepravilnosti, biće kažnjene najvišom kaznom, jer se uglavnom radi o strankama koje su i ranije kršile iste članove zakona. Trenutno maksimalna kazna koja se može izreći političkoj partiji za kršenje Zakona o finansiranju političkih stranaka je 10.000 KM.

    “Evidentno je da sankcije koje se izriču nemaju odvraćajući karakter. Ovo je poražavajući podatak o zakonitosti rada političkih organizacija, od kojih neke učestvuju u sistemu vlasti i kreiraju zakone”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

    Koliki je problem kada je riječ o finansiranju političkih partija, govori i činjenica da se jedan od 14 prioriteta Evropske unije odnosi upravo na to, s tim da Bosna i Hercegovina još nije ispunila ni GRECO preporuke, odnosno nije revidirala Zakon o finansiranju političkih partija. I na juče održanoj sjednici Centralne izborne komisije BiH istaknuto je da se mora krenuti u tom pravcu, prije svega harmonizovati zakone na nivou BiH, ali i inovirati, kako Zakon o finansiranju političkih partija, tako i Izborni zakon BiH, koji se takođe masovno krši u dijelu koji govori o finansiranju partija i izborne kampanje.

  • Šmit: BiH bi se mogla raspasti bez OHR-a i stranih sudija

    Šmit: BiH bi se mogla raspasti bez OHR-a i stranih sudija

    Kristijan Šmit kojeg Republika Srpska ne priznaje kao Visokog predstavnika u BiH rekao je da BiH prijeti opasnost od konflikta i raspada bez OHR-a i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    “Sve dok Dejton ne bude skroz proveden, moraju ostati OHR i strane sudije. Ostaće ovako i narednih godina sve dok ne bude u potpunosti demokratsko društvo, jer postoji opasnost od konflikta i raspada BiH”, rekao je Šmit za N1.

    Šmit je rekao i da imovina pripada Bosni i Hercegovini, a da “o mogućnosti korišćenja i kako će se to pravno riješiti upravo razgovara radna grupa”.

    On je rekao i da je kod predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prisutan “veliki stepen nervoze zbog istrage Tužilaštva BiH”.

    Na pitanje da li je neko smijenjen zbog neprovođenja njegove odluke, Šmit je odgovorio da je “cilj da Tužilaštvo i sudovi odlučuju šta je ispravno ili pogrešno”.

    “Ukoliko to ne mogu sami, onda ćemo ih pojačati. Pravo ne vrijedi, ako se ne provodi”, istakao je on.

  • Dodik: Jedina barikada za dolazak Šmita u RS je u Savjetu bezbjednosti

    Dodik: Jedina barikada za dolazak Šmita u RS je u Savjetu bezbjednosti

    Jedina barikada za Šmitov dolazak u Republiku Srpsku je ona u Savjetu bezbjednosti UN i nje je svjestan i on, naveo je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na Twitteru.

    Iako je Šmit, ističe Dodik, naumio da dođe u Republiku Srpsku, nije imao kome doći.

    “Šmit u Srpskoj nema kome da kaže da je visoki predstavnik kada svi znaju da nije. Jedini koji je od jučerašnje neostvarene posjete napravio predstavu je upravo on. Režirao je predstavu, ali karte za nju u Republici Srpskoj niko nije htio da kupi. To je sva muka Kristijana Šmita!”, stoji objavu predsjednika Republike Srpske.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, izjavio je za N1 da su bile postavljene barikade da bi se spriječio njegov dolazak u Republiku Srpsku.

    “Zbog čega su bile zatvorene neke ulice? Muzički festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali da spriječe moj dolazak. Zamislite da se desio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu, i to pred kamerama, da me neko silom sprečava, da li bilo ko osim u Banjaluci vjeruje da bi se u Evropi neko radovao tome, možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova zemlja bi bila dalje od Evrope. Ja sam mudro djelovao”, rekao je Šmit.

    Inače, Šmit je juče planirao posjetu Banjaluci, ali je ona naglo otkazana.