Imenovanje glavnog pregovarača je jedan od najvažnijih uslova koje je Brisel postavio BiH, ako želi do kraja godine da započne pregovore o pristupanju.
Stogo gledano, imenovanje glavnog pregovarača nije uslov, već suštinski dio pregovora između zemlje koja želi da postane članica i EU, pa se s te strane može reći da bez pregovarača – nema ni pregovora.
Ako se pogledaju dokumenti i pravila EU, formalno i suštinski EU ne može nametati zemlji koja pregovara o tome koje uslove glavni pregovarač treba da zadovolji. Ako se pogledaju dosadašnji ciklusi proširenja, glavni pregovarači bili su i ministri, i šefovi kabineta, i bliski saradnici premijera i predsjednika, kao i druge osobe. Jedino je bitno da se radi o osobi koja ima autoritet i poznaje Pravnu stečevinu EU. Autoritet je potreban kako bi ta osoba mogla koordinisati između različitih agencija i institucija u zemlji koja pregovara, a poznavanje Pravne stečevine je potrebno jer treba da se dobro razumije u sve aspekte materije o kojoj se pregovara.
Glavni pregovarač bi se mogao nazvati “glavni koordinator”, jer on nema politički autoritet da donosi odluke, već cijeli proces mora koordinisati između Predsjedništva BiH, Savjeta ministara i nadležnih agencija koje se nalaze pri ovom tijelu, entitetskim vlastima i vlastima Brčko distrikta, a, vjerovatno, i s vladama i ministarstvima pojedinih kantona u slučaju BiH.
Na jednoj nedavno održanoj radionici, objašnjeno nam je da pregovori s EU zapravo nisu nikakvi pregovori – zemlja dobija Pravnu stečevinu EU, o kojoj se ne pregovara, već se ona usvaja. Jedino o čemu se pregovara su tempo, dinamika, rokovi i privremena izuzeća, dok se zemlja u potpunosti ne prilagodi pravilima EU.
U BiH se takođe velika rasprava vodi o “kancelariji glavnog pregovarača”. Ako se pogledaju sva prethodna proširenja, glavni pregovarač je jedina relevantna osoba za EU, a pomoćno osoblje i tehnički detalji su na zemlji koja pregovara. U slučaju BiH, ima smisla da postoji tim oko glavnog pregovarača, ali po svim dosadašnjim iskustvima, to tehničko tijelo ne bi trebalo da bude zamijenjeno za ulogu glavnog pregovarača.
Na radionici kojoj smo prisustvovali hrvatski predstavnici su nam objašnjavali proces kroz koji je prošla ta zemlja tokom pregovora s EU, a rečeno nam je da je to bio izuzetno izazovan i naporan posao, jer je na desetine institucija i agencija trebalo da usaglase svoje stavove koje bi Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač, dobio u obliku mandata s kojim je odlazio na pojedine runde pregovora.
U sadašnjem stanju u kojem se BiH nalazi, teško je očekivati da bi, čak i da pregovori počnu, zemlja bila u stanju izdržati taj tempo i kvalitetno voditi proces. Neformalno, EU je spremna da pruži pomoć BiH, ali ako zemlja ne zna šta tačno želi postići po svakom od poglavlja i oblasti o kojima se pregovara, teško je očekivati pozitivan ishod.
I ranije je bilo slučajeva da je BiH formalno prihvatala određene odredbe u sklopu međunarodnih sporazuma, da bi se naknadno ispostavilo da zbog žurbe, nespremosti ili nestručnosti zakinute određene kategorije unutar zemlje.
Da bi se teškoće svele na što je moguće manju mjeru, EU zemljama u procesu pruža finansijsku i tehničku pomoć da se bolje pripremi, kao što je sada slučaj sa Reformskom agendom, ali opet je problem ako zemlja ne zna ili ne želi da se adekvatno pripremi da reforme provede.
Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na konačni ugovor da preduzeće “Gas-res” preuzime kompaniju “Komsar”, rekao je potpredsjednik Vlade Srpske Alen Šeranić.
Šeranić je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade naveo da su prethodno bila dva predugovora koja su realizovana, a da je Vlada danas dala saglasnost na prijedlog rješenja o odobravanju promjene vlasničke strukture koncesionara “Komsar enerdži Republika Srpska”.
“Povećava se ukupan udio zaštićenih područja u Republici Srpskoj i sada imamo više od tri odsto područja koja je Vlada zaštitila”, rekao je Šeranić, koji je i ministar zdravlja i socijalne zaštite.
On je naveo da je data saglasnost i na Statut Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, nove ustanove koja će preuzeti aktivnosti od privatnog partnera.
On je rekao da je Vlada donijela odluku o proglašenju kanjona Cvrcka u opštini Kneževo spomenikom prirode, kao i plan upravljanja spomenikom prirode “Jama Ledena” u opštini Ribnik.
Diko Cvjetinović, vršilac dužnosti direktora Rudnika i Termoelektrane Ugljevik smijenjen je sinoć, 5.novembra na sjednici Nadzornog odbora a za novog direktora postavljen je Žarko Novaković.
Novaković je šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini opštine Ugljevik.
Kako saznaje RTRS, smijenjena je kompletna uprava RiTE Ugljevik.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, objavio je sinoć 5. novembra, da očekuje da Nadzorni odbor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik (RiTE) u toku noći smijeni upravu i imenuje novu.
“Jednako tako očekujem od nadležnih bezbjednosnih organa da ispitaju sve one koji su nezakonito izvršili diverziju i miniranje proizvodnje u RiTE Ugljevik”, naveo je Dodik na mreži “X”.
Pozvao je radnike da se vrate na svoj redovni posao.
Obećao je da će se sve druge stvari koje su važne za funkcionisanje riješiti u dogledno vrijeme.
Podsjećamo, u Ugljeviku je juče, 4. novembra održan protest radnika RiTE Ugljevik koji su u subotu stupili u štrajk.
“Naš glavni cilj je vraćanje koncesije Ugljevik istok 2. Mi kao sindikat, zajedno sa radnicima apelujemo na problem u kojem smo se trenutno našli, a to je da nam nema opstanka bez koncesionog polja Ugljevik istok 2”, poručeno je sa skupa.
Ranije su radnici iznijeli sedam zahtjeva među koja je i smjena resornog ministra Petra Đokića i kompletne uprave RiTE Ugljevik.
Radnici traže i da koncesiono polje Ugljevik istok 2 bude u vlasništvu RiTE Ugljevik u cjelosti, bez naknade i odmah”.
Oni su uputili i poziv premijeru Savi Miniću da dođe u Ugljevik i da im “uživo objasni” šta se dešava.
Između ostalog traže da ne bude “angažovanja trećih lica u RiTE Ugljevik u bilo kom obliku.
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je izjavio kako građani Republike Srpske, iako toga nisu svjesni, žive kao „bubreg u loju“. Tokom emotivnog obraćanja, u kojem je BiH više puta poslao „dođavola“ i ponovio da se neće povući ni nakon odluke Ustavnog suda BiH kojom mu je zabranjeno političko djelovanje u narednih šest godina, Dodik je ustvrdio da narod u Srpskoj živi u obilju.
– Dolazi vrijeme naših krsnih slava. 98 odsto razgovora, na tim okupljanjima, završava pričom kako ništa ne valja, a na stolovima ostaje 50 do 60 odsto hrane iza gostiju – rekao je Dodik.
Dodao je i da su Srbi „specifičan narod“, navodeći da i sam pripada toj zajednici.
– Ne želim da prigovaram, jer i ja pripadam tom narodu. Dolazi vrijeme naših krsnih slava. Većina tih okupljanja završava se pred bogatom trpezom, koju gotovo 90 odsto ljudi čini većom nešto što je potrebno. Kako je moguće da sjedite ispred pune trpeze, a da ništa ne valja – upitao je Dodik.
Sličnu izjavu Dodik je dao i prije dvije godine, kada je, govoreći o slavama, istakao da količina preostale hrane pokazuje „koliko se ovdje dobro živi“.
Njegove tvrdnje izazvale su burne reakcije u opozicionim redovima. Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Nedeljko Glamočak, smatra da takve izjave pokazuju koliko je vlast, kako kaže, izgubila dodir sa stvarnošću.
– Dovoljno je da se samo osvrnemo na Ugljevik, na ovu trgovinu prirodnim bogatstvima i na otimanje hljeba od radnika i sve će vam biti jasno. To što srpski narod njeguje svoju tradiciju i kulturu, uključujući krsnu slavu, i što za taj dan štedi i odvaja, a neki se čak i zadužuju, samo govori o tome da je ovaj narod ponosan – rekao je Glamočak.
On dodaje da bi, da je vlast bila odgovorna, danas mnogi građani ostali u Republici Srpskoj, umjesto da masovno odlaze.
– Budućnost našeg naroda je da imamo odgovornu vlast. To je budućnost, a ne ove isprazne fraze i priče koje već 20 godina slušamo dok su, na drugoj strani, ti koji to pričaju opustošili Republiku Srpsku, osiromašili narod, a sebe obogatili do mjere da ne znaju šta će s novcem – poručio je Glamočak.
Lider Liste „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović uporedio je Dodikovu izjavu s poznatom izjavom Marije Antoanete iz vremena francuske revolucije.
– To je kao ona: „Ako nemate hljeba, jedite kolače“. Sit gladnom ne vjeruje. Naši ljudi su domaćini i odvajaće, ako treba, tri mjeseca da bi dostojanstveno proslavili krsnu slavu. Ne vjerujem da ostane baš toliko hrane, a ako i ostane ljudi to rade zato što žele da taj dan, jedan u godini, proslave na što bolji način. To nikako nije mjerilo kvaliteta životnog standarda. Dovoljno je pogledati kolike su penzije i kupovna moć našeg stanovništva – rekao je Vukanović.
On je dodao da bi ljudi, da im je zaista dobro, ostajali u Republici Srpskoj, a ne odlazili u inostranstvo.
– Dodik i oligarhija s kojom se druži su multimilioneri od narodnih para i ne mogu da razumiju probleme običnog čovjeka. To je dokaz koliko je on (Dodik) izgubio kontakt s realnošću i zdrav razum – istakao je Vukanović.
Sličnog stava je i poslanik Narodnog fronta u Narodnoj skupštini RS, Radislav Dončić, koji Dodikove tvrdnje smatra „vrhuncem beščašća“.
– Možda Dodik i milioneri kojima se okružio, a koji su bogatstvo stekli na grbači naroda, bacaju hranu poslije krsne slave. Većina običnih ljudi, od koji se ta samozvana elita otuđila, jedva sastavlja kraj s krajem. Ovakva izjava je besramna i pokazuje koliko taj čovjek živi u nekom svom paralelnom univerzumu, bez ikakvog dodira s realnošću – zaključio je Dončić.
Nakon objavljivanja Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH, pokazalo se da će mandat ove koalicije na bh. nivou, ambiciozno najavljivane kao jedne od najposvećenijih evropskim integracijama, vjerovatno ostati upamćene kao četiri izgubljene godine.
Dok Crna Gora i Albanija krupnim koracima grabe ka evropskim integracijama koristeći povoljni momenat koji se otvorio, BiH posustaje i ne može izaći iz internih problema za koje je sama odgovorna. Čak ako bi SNSD pokazao volju da se vrati na evropski put, to bi blokirala “trojka”, koja s Miloradom Dodikom, predsjednikom te stranke, više ne želi koalirati. “Trojka” bi željela raditi s opozicijom iz Srpske, koju ne želi HDZ. Zbog pritiska bošnjačke javnosti, “trojka” ne želi popustiti HDZ-u oko izbornog zakona i još čvršće steže zagrljaj sa SNSD-om. Tako da će, po svemu sudeći, istinski napredak biti moguć tek nakon narednih izbora.
Tri faze za BiH
EU je u zadnju deceniju i po prema BiH imala tri faze.
Prva faza bi se mogla nazvati “Sejdić i Finci”, kada se insistiralo na implementaciji odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Druga faza je bila njemačko-britanska agenda, koja je postala novi okvir EU, koji je u prvi plan stavio socijalno ekonomske reforme, a implementaciju presude u drugi plan. Kada ni ovo nije dovelo do uspjeha, treća faza počela je najavom Žan Kloda Junkera, kao predsjednika Evropske komisije, da će EU neko vrijeme pauzirati s prijemom novih članica. U kasnijoj fazi nisu pomogle Francuska i Bugarska, koje su sukcesivno blokirale Sjevernu Makedoniju, iako je ta zemlja promijenila ime uz obećanje da će nastaviti evropske integracije ako to učini. Kada do toga nije došlo, desilo se veliko razočarenje proširenjem u cijelom regionu, ne samo u Skoplju.
Sada se BiH, ali i cijeli paket proširenja, posmatra u sklopu geostrateških tektonskih promjena nastalih proširenom ruskom invazijom na Ukrajinu. Proširenje je ponovo u interesu EU, a BiH, iako je dobila više prilika, nije iskoristila gotovo nijednu.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, slaže se da Evropska komisija prema BiH sada ima fer pristup i očekivanja, za razliku od ranijeg perioda, kada je, kako ističe, od BiH traženo nešto što od drugih kandidata nije.
“Poruka je sada da BiH može započeti proces pregovora vrlo brzo, odnosno čim se za to ispune uslovi od strane BiH, to su imenovanja glavnog pregovarača i usvajanje dva zakona”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne”.
Komentarišući izvještaj EU, Ćerimagić je mišljenja da se pripremljenost BiH nije popravila ni u jednom od 33 poglavlja.
“To znači da BiH i dalje ostaje najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU. U odnosu na susjede, sličan rezultat u smislu beznačajne ili minorne popravke u nivou pripremljenosti ostvarile su i neke druge kandidatkinje, kao što su Srbija, Gruzija ili Sjeverna Makedonija”, ističe on i dodaje da je loptica sada definitivno na BiH, da ispuni poštene uslove koji su pred njom postavljeni.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, ističe da je Evropska komisija iz pragmatičnih razloga fokus stavila na Crnu Goru i Albaniju, kao kandidatima koji imaju najveću šansu da uđu u EU tokom mandata ove komisije.
“Za BiH ostaje i dalje jasno da je reforma pravosuđa i imenovanje pregovarača uslov za oficijalno otvaranje pregovora, i u tom smislu niko ne očekuje da će se to realizirati prije okončanja opštih izbora”, ističe on za “Nezavisne”.
Kada je riječ o Evropskoj komisiji i Komesarijatu za proširenje, Kočan smatra da je pristup da je sada sve do BiH, a da je EU spremna da pomogne i pruži priliku.
“Ja sam očekivao veći angažman i pružanje platforme za partije gdje bi se razmatralo kako dalje. U prošlosti su dolazili i direktori direktorata koji su željeli biti od pomoći u tehničkom i administrativnom smislu”, naglasio je on.
EU u nezahvalnoj poziciji
EU se nalazi u nezahvalnoj poziciji – s jedne strane mora zadržati jasne kriterijume za prijem novih članica i mora se pouzdati u političke elite koje zapravo ne žele EU, a sa druge strane mora pokazati Rusiji, Americi i Kini da je u stanju voditi procese u svom dvorištu. Taj rascjep ponekad dovodi do zbunjujućih poruka i spuštanja ljestvica, što domaći političari vješto koriste. Domaća javnost je zamorena i demotivisana, a time i pritisak prema domaćim političarima da se ide ka EU postaje sve slabiji.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering, govorio je o sankcijama koje je protiv njega i drugih zvaničnika Srpske uvela, pa ukinula administracija Sjedinjenih Američkih Država.
Stevandić je poručio da je uprkos pritiscima znao da je na pravom putu i da nikada nije izdao Republiku Srpsku niti odustao od svojih uvjerenja.
– Naravno da se čovjek tada preispituje. Razmišlja čovjek da li je to njegova porodica zaslužila. Moja djeca su rođena u Republici Srpskoj, a ja sam je stvarao. Mogu se ja s nečim i ne složiti s Dodikom, ali ne mogu ga prodati. Ne treba zaboraviti da smo održali jedinstvo i da nijedna institucija nije pukla – izašli smo kao pobjednici. Svako je nosio svoju odgovornost – jasan je Stevandić.
Naglašava da nikada nije izdao Republiku Srpsku i da nije odustao od svojih uvjerenja.
– Nisam nikada izdao Republiku Srpsku i nisam ništa od svojih uvjerenja promijenio za 35 godina. Kada je SDS počeo da sluša strane ambasadore i kada su im iz američke Ambasade naređivali šta će se raditi – ja sam već otišao. Tadašnja politika SAD je bila takva. Nedavno su obećali da se više neće uplitati u unutrašnje stvari drugih zemalja – podsjetio je Stevandić.
Ističe takođe da je SDS u to vrijeme imao sjajne odnose sa SAD-om, ali to nisu iskoristili.
– SDS je tada imao sjajne odnose sa SAD sve ovo vrijeme dok smo mi patili, ali nisu iskoristili to vrijeme da sebi skinu sankcije. Nisu uradili ništa ni za Republiku Srpsku ni za svoju partiju. Јa sam očekivao da će biti ukinute sankcije SDS-u, ali je SDS kao pravno lice bio neaktivan. Јa mislim da niko ne treba da ima sankcije, a imaju ih i Ljilja i Sonja Karadžić. Moraju da se zainteresuju – naglasio je Stevandić.
Kada su u pitanju sankcije koje je on lično tada nosio, poručuje da je u njegovom slučaju neko kopirao sadržaj.
– Kod mene je čak bio neki “kopi-pejst”. Podvukla se i rečenica “i zbog nepoštovanja Rezolucije 1244”, koja je bila namijenjena nekom drugom. To pokazuje da je Marti sankcije donosio “lopatom”. A bili su dobri sa SDS-om i nisu iskoristili to da sebi skinu sankcije – prisjetio se Stevandić.
Dodaje da on nije pregovarač i da je za njega bilo važno da Republika Srpska ne mijenja one stvari koje je čine republikom.
– Naša spoljna politika je takva da smo insistirali na vojnoj neutralnosti i nepriključenju NATO. Nismo prihvatili da mijenjamo Ustav po pitanju imovine. Ako bismo bili potpuno iskreni, jedini poraz koji smo doživjeli nije poraz na nivou BiH, niti od suda i tužilaštva. Mi smo vidjeli zašto moramo napraviti taj korak, nismo uspjeli da nametnemo stavove našem vlastitom pravosuđu – kaže Stevandić.
Naglašava da postoje tri stuba vlasti.
– Postoje tri stuba vlasti – i sve što je zakonodavna vlast izglasala, izvršna je provodila. Ali kada smo izglasali da je zabranjeno vrijeđati Republiku Srpsku i BiH, da niko ne smije Srpsku nazivati genocidnom, niti BiH genocidnom, taj zakon nije poništio ni Ustavni sud ni visoki predstavnik. Šta se desilo? Imali smo slučaj u Kozarcu – imam je pozivao na ukidanje Srpske, a naše sudije su ga oslobodile. To je prvi signal da imamo problem u vlastitom pravosuđu – kaže Stevandić.
Poručuje da se taj dio mora urediti.
– Mi u Srpskoj izglasamo zakon, a onda sudija ili tužilac koga mi plaćamo neće da osudi nekoga ko vrijeđa Srpsku, jer se boji da neće napredovati pošto ga VSTS iz Sarajeva neće unaprijediti. Taj dio se mora unaprijediti – zaključio je Stevandić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering, govorio je o sankcijama koje je protiv njega i drugih zvaničnika Srpske uvela, pa ukinula administracija Sjedinjenih Američkih Država.
Nenad Stevandić – Foto: RTRS
Nenad StevandićFoto: RTRS
Stevandić je poručio da je uprkos pritiscima znao da je na pravom putu i da nikada nije izdao Republiku Srpsku niti odustao od svojih uvjerenja.
Play Video
– Naravno da se čovjek tada preispituje. Razmišlja čovjek da li je to njegova porodica zaslužila. Moja djeca su rođena u Republici Srpskoj, a ja sam je stvarao. Mogu se ja s nečim i ne složiti s Dodikom, ali ne mogu ga prodati. Ne treba zaboraviti da smo održali jedinstvo i da nijedna institucija nije pukla – izašli smo kao pobjednici. Svako je nosio svoju odgovornost – jasan je Stevandić.
Naglašava da nikada nije izdao Republiku Srpsku i da nije odustao od svojih uvjerenja.
– Nisam nikada izdao Republiku Srpsku i nisam ništa od svojih uvjerenja promijenio za 35 godina. Kada je SDS počeo da sluša strane ambasadore i kada su im iz američke Ambasade naređivali šta će se raditi – ja sam već otišao. Tadašnja politika SAD je bila takva. Nedavno su obećali da se više neće uplitati u unutrašnje stvari drugih zemalja – podsjetio je Stevandić.
Ističe takođe da je SDS u to vrijeme imao sjajne odnose sa SAD-om, ali to nisu iskoristili.
– SDS je tada imao sjajne odnose sa SAD sve ovo vrijeme dok smo mi patili, ali nisu iskoristili to vrijeme da sebi skinu sankcije. Nisu uradili ništa ni za Republiku Srpsku ni za svoju partiju. Јa sam očekivao da će biti ukinute sankcije SDS-u, ali je SDS kao pravno lice bio neaktivan. Јa mislim da niko ne treba da ima sankcije, a imaju ih i Ljilja i Sonja Karadžić. Moraju da se zainteresuju – naglasio je Stevandić.
Kada su u pitanju sankcije koje je on lično tada nosio, poručuje da je u njegovom slučaju neko kopirao sadržaj.
– Kod mene je čak bio neki “kopi-pejst”. Podvukla se i rečenica “i zbog nepoštovanja Rezolucije 1244”, koja je bila namijenjena nekom drugom. To pokazuje da je Marti sankcije donosio “lopatom”. A bili su dobri sa SDS-om i nisu iskoristili to da sebi skinu sankcije – prisjetio se Stevandić.
Dodaje da on nije pregovarač i da je za njega bilo važno da Republika Srpska ne mijenja one stvari koje je čine republikom.
– Naša spoljna politika je takva da smo insistirali na vojnoj neutralnosti i nepriključenju NATO. Nismo prihvatili da mijenjamo Ustav po pitanju imovine. Ako bismo bili potpuno iskreni, jedini poraz koji smo doživjeli nije poraz na nivou BiH, niti od suda i tužilaštva. Mi smo vidjeli zašto moramo napraviti taj korak, nismo uspjeli da nametnemo stavove našem vlastitom pravosuđu – kaže Stevandić.
Naglašava da postoje tri stuba vlasti.
– Postoje tri stuba vlasti – i sve što je zakonodavna vlast izglasala, izvršna je provodila. Ali kada smo izglasali da je zabranjeno vrijeđati Republiku Srpsku i BiH, da niko ne smije Srpsku nazivati genocidnom, niti BiH genocidnom, taj zakon nije poništio ni Ustavni sud ni visoki predstavnik. Šta se desilo? Imali smo slučaj u Kozarcu – imam je pozivao na ukidanje Srpske, a naše sudije su ga oslobodile. To je prvi signal da imamo problem u vlastitom pravosuđu – kaže Stevandić.
Poručuje da se taj dio mora urediti.
– Mi u Srpskoj izglasamo zakon, a onda sudija ili tužilac koga mi plaćamo neće da osudi nekoga ko vrijeđa Srpsku, jer se boji da neće napredovati pošto ga VSTS iz Sarajeva neće unaprijediti. Taj dio se mora unaprijediti – zaključio je Stevandić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering, govorio je o sankcijama koje je protiv njega i drugih zvaničnika Srpske uvela, pa ukinula administracija Sjedinjenih Američkih Država.
Stevandić je poručio da je uprkos pritiscima znao da je na pravom putu i da nikada nije izdao Republiku Srpsku niti odustao od svojih uvjerenja.
– Naravno da se čovjek tada preispituje. Razmišlja čovjek da li je to njegova porodica zaslužila. Moja djeca su rođena u Republici Srpskoj, a ja sam je stvarao. Mogu se ja s nečim i ne složiti s Dodikom, ali ne mogu ga prodati. Ne treba zaboraviti da smo održali jedinstvo i da nijedna institucija nije pukla – izašli smo kao pobjednici. Svako je nosio svoju odgovornost – jasan je Stevandić.
Naglašava da nikada nije izdao Republiku Srpsku i da nije odustao od svojih uvjerenja.
– Nisam nikada izdao Republiku Srpsku i nisam ništa od svojih uvjerenja promijenio za 35 godina. Kada je SDS počeo da sluša strane ambasadore i kada su im iz američke Ambasade naređivali šta će se raditi – ja sam već otišao. Tadašnja politika SAD je bila takva. Nedavno su obećali da se više neće uplitati u unutrašnje stvari drugih zemalja – podsjetio je Stevandić.
Ističe takođe da je SDS u to vrijeme imao sjajne odnose sa SAD-om, ali to nisu iskoristili.
– SDS je tada imao sjajne odnose sa SAD sve ovo vrijeme dok smo mi patili, ali nisu iskoristili to vrijeme da sebi skinu sankcije. Nisu uradili ništa ni za Republiku Srpsku ni za svoju partiju. Јa sam očekivao da će biti ukinute sankcije SDS-u, ali je SDS kao pravno lice bio neaktivan. Јa mislim da niko ne treba da ima sankcije, a imaju ih i Ljilja i Sonja Karadžić. Moraju da se zainteresuju – naglasio je Stevandić.
Kada su u pitanju sankcije koje je on lično tada nosio, poručuje da je u njegovom slučaju neko kopirao sadržaj.
– Kod mene je čak bio neki “kopi-pejst”. Podvukla se i rečenica “i zbog nepoštovanja Rezolucije 1244”, koja je bila namijenjena nekom drugom. To pokazuje da je Marti sankcije donosio “lopatom”. A bili su dobri sa SDS-om i nisu iskoristili to da sebi skinu sankcije – prisjetio se Stevandić.
Dodaje da on nije pregovarač i da je za njega bilo važno da Republika Srpska ne mijenja one stvari koje je čine republikom.
– Naša spoljna politika je takva da smo insistirali na vojnoj neutralnosti i nepriključenju NATO. Nismo prihvatili da mijenjamo Ustav po pitanju imovine. Ako bismo bili potpuno iskreni, jedini poraz koji smo doživjeli nije poraz na nivou BiH, niti od suda i tužilaštva. Mi smo vidjeli zašto moramo napraviti taj korak, nismo uspjeli da nametnemo stavove našem vlastitom pravosuđu – kaže Stevandić.
Naglašava da postoje tri stuba vlasti.
– Postoje tri stuba vlasti – i sve što je zakonodavna vlast izglasala, izvršna je provodila. Ali kada smo izglasali da je zabranjeno vrijeđati Republiku Srpsku i BiH, da niko ne smije Srpsku nazivati genocidnom, niti BiH genocidnom, taj zakon nije poništio ni Ustavni sud ni visoki predstavnik. Šta se desilo? Imali smo slučaj u Kozarcu – imam je pozivao na ukidanje Srpske, a naše sudije su ga oslobodile. To je prvi signal da imamo problem u vlastitom pravosuđu – kaže Stevandić.
Poručuje da se taj dio mora urediti.
– Mi u Srpskoj izglasamo zakon, a onda sudija ili tužilac koga mi plaćamo neće da osudi nekoga ko vrijeđa Srpsku, jer se boji da neće napredovati pošto ga VSTS iz Sarajeva neće unaprijediti. Taj dio se mora unaprijediti – zaključio je Stevandić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering, govorio je o sankcijama koje je protiv njega i drugih zvaničnika Srpske uvela, pa ukinula administracija Sjedinjenih Američkih Država.
Nenad Stevandić – Foto: RTRS
Nenad StevandićFoto: RTRS
Stevandić je poručio da je uprkos pritiscima znao da je na pravom putu i da nikada nije izdao Republiku Srpsku niti odustao od svojih uvjerenja.
Play Video
– Naravno da se čovjek tada preispituje. Razmišlja čovjek da li je to njegova porodica zaslužila. Moja djeca su rođena u Republici Srpskoj, a ja sam je stvarao. Mogu se ja s nečim i ne složiti s Dodikom, ali ne mogu ga prodati. Ne treba zaboraviti da smo održali jedinstvo i da nijedna institucija nije pukla – izašli smo kao pobjednici. Svako je nosio svoju odgovornost – jasan je Stevandić.
Naglašava da nikada nije izdao Republiku Srpsku i da nije odustao od svojih uvjerenja.
– Nisam nikada izdao Republiku Srpsku i nisam ništa od svojih uvjerenja promijenio za 35 godina. Kada je SDS počeo da sluša strane ambasadore i kada su im iz američke Ambasade naređivali šta će se raditi – ja sam već otišao. Tadašnja politika SAD je bila takva. Nedavno su obećali da se više neće uplitati u unutrašnje stvari drugih zemalja – podsjetio je Stevandić.
Ističe takođe da je SDS u to vrijeme imao sjajne odnose sa SAD-om, ali to nisu iskoristili.
– SDS je tada imao sjajne odnose sa SAD sve ovo vrijeme dok smo mi patili, ali nisu iskoristili to vrijeme da sebi skinu sankcije. Nisu uradili ništa ni za Republiku Srpsku ni za svoju partiju. Јa sam očekivao da će biti ukinute sankcije SDS-u, ali je SDS kao pravno lice bio neaktivan. Јa mislim da niko ne treba da ima sankcije, a imaju ih i Ljilja i Sonja Karadžić. Moraju da se zainteresuju – naglasio je Stevandić.
Kada su u pitanju sankcije koje je on lično tada nosio, poručuje da je u njegovom slučaju neko kopirao sadržaj.
– Kod mene je čak bio neki “kopi-pejst”. Podvukla se i rečenica “i zbog nepoštovanja Rezolucije 1244”, koja je bila namijenjena nekom drugom. To pokazuje da je Marti sankcije donosio “lopatom”. A bili su dobri sa SDS-om i nisu iskoristili to da sebi skinu sankcije – prisjetio se Stevandić.
Dodaje da on nije pregovarač i da je za njega bilo važno da Republika Srpska ne mijenja one stvari koje je čine republikom.
– Naša spoljna politika je takva da smo insistirali na vojnoj neutralnosti i nepriključenju NATO. Nismo prihvatili da mijenjamo Ustav po pitanju imovine. Ako bismo bili potpuno iskreni, jedini poraz koji smo doživjeli nije poraz na nivou BiH, niti od suda i tužilaštva. Mi smo vidjeli zašto moramo napraviti taj korak, nismo uspjeli da nametnemo stavove našem vlastitom pravosuđu – kaže Stevandić.
Naglašava da postoje tri stuba vlasti.
– Postoje tri stuba vlasti – i sve što je zakonodavna vlast izglasala, izvršna je provodila. Ali kada smo izglasali da je zabranjeno vrijeđati Republiku Srpsku i BiH, da niko ne smije Srpsku nazivati genocidnom, niti BiH genocidnom, taj zakon nije poništio ni Ustavni sud ni visoki predstavnik. Šta se desilo? Imali smo slučaj u Kozarcu – imam je pozivao na ukidanje Srpske, a naše sudije su ga oslobodile. To je prvi signal da imamo problem u vlastitom pravosuđu – kaže Stevandić.
Poručuje da se taj dio mora urediti.
– Mi u Srpskoj izglasamo zakon, a onda sudija ili tužilac koga mi plaćamo neće da osudi nekoga ko vrijeđa Srpsku, jer se boji da neće napredovati pošto ga VSTS iz Sarajeva neće unaprijediti. Taj dio se mora unaprijediti – zaključio je Stevandić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering, komentarisao je odluku Ustavnog suda da odbije apelaciju odbrane predsjednika Milorada Dodika protiv presude Suda BiH, navodeći da je Republika Srpska izvojevala mnogo pobjeda u posljednjih mjesec dana i da postoje oni koji su željeli da te pobjede umanje.
Mnogi misle da se nešto može riješiti za dan. Treba razumjeti procese i znati kako se u njih uklopiti. Mi smo to bolje razumjeli od onih koji su nas osporavali i sada imamo kanale komunikacije kakve nikad nismo imali – podsjetio je Stevandić.
Na pitanje šta zapravo znači odluka Ustavnog suda BiH, Stevandić ističe da je u presudi izražena sumnja u nju samu.
– U toj presudi već je izražena sumnja u nju samu, a izuzete su evropske konvencije, što znači da su tretirali Dodika van okvira tih konvencija. To, zapravo, znači da i oni sami misle da će ta odluka pasti na Evropskom sudu. Najvažnije nam je da se put ka Evropskom sudu ubrzao. Ove Šmitove sudije nije izabrao Parlament, i one su legalizovale okupatorski dio i proizvele pravno dejstvo – poručio je Stevandić.
Komentarišući cijeli slučaj od raspisivanja potjernice do odluke Ustavnog suda, Stevandić je rekao da su vlasti Republike Srpske znale šta rade.
– Nemamo mi neku moćnu opoziciju – imamo male cirkusante po skupštini koji su geopolitički potpuno autistični i ne razumiju šta se dešava. Imamo odgovornost da pronađemo najbolji način, a da pri tome ne slomimo kičmu. Kada je raspisana potjernica, znali smo šta rade. Držali smo se zajedno, prošli smo kroz sve to i na međunarodnom planu izdejstvovali da se radi o političkoj torturi. Cijeli Interpol je to proglasio političkom torturom i odbio zahtjev da se uhapse Radovan Višković, Milorad Dodik i ja – podsjetio je Stevandić.
Ističe da je nakon toga nastupio narativ u kome se vjerovalo da će SAD kazniti zvaničnike Srpske.
– Narativ koji je poslije toga usledio glasio je: “Nije potjernica, ali će ih dokrajčiti Amerikanci.” Šta se desilo? Ne samo da nisu uveli sankcije, niti su tražili od nas da uvodimo sankcije Rusiji – ništa od toga nam nisu tražili. Stejt department je čak pohvalio Narodnu skupštinu, i onda su u Federaciji shvatili da je odluka Narodne skupštine važnija od Šmitove – naglasio je Stevandić.
Poručuje da je odluka Narodne skupštine akt višeg reda, te da su u političkom Sarajevu to tek sada počeli da sabiraju.
– Napravili smo kanal komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, a i dalje držimo otvorene kanale sa Rusijom i Kinom – što je malo kome u Evropi pošlo za rukom – naglasio je Stevandić.
Osvrnuo se i na kritike po kojima su zvaničnici Srpske navodno postigli neki dogovor sa SAD kako bi se ukinule sankcije, te jasno naglasio da takav dogovor ne postoji.
– Nemamo mi nikakav dogovor – uspjeli smo da deeskaliramo situaciju i zaštitimo mir. Dejtonski sporazum je mirovni sporazum. Uspjeli smo da postignemo deeskalaciju i uspostavimo kvalitetnu komunikaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama. Prošlo je mjesec dana – ni kamen se nije pomjerio u Srpskoj. Nismo izglasali pristup NATO. Nismo uveli sankcije Rusiji, nismo učinili nijedan gest protiv Srbije. Ništa se nije promijenilo, samo se pomjerila naša pozicija nabolje – jasan je Stevandić.
Naglašava da nije bilo uslovljavanja Srpske, te da je za bolju poziciju bilo važno da Republika Srpska kaže da prihvata komunikaciju, a da joj pri tome niko ne lomi kičmu.
Stevandić ističe da su čak i oni koji nisu voljeli politiku Milorada Dodika saglasni da Kristijan Šmit nije mogao da donosi zakone, dodajući da vjeruje da će Šmit ubrzo otići iz BiH.
– Možda je i sam Šmit to znao pa želi da ode prije toga. Јa mislim da će otići relativno brzo. Vidjeli ste da u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija tri najveće sile imaju identičan odnos prema tome. Ako Amerika kaže da ne želi da miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja, to je šamarčina i to trostruka za Šmita. To je uspjeh Republike Srpske – naglasio je Stevandić.
Ističe da zvaničnici Republike Srpske ne prave od toga proslavu, te da je važno da se greške poprave i da se izvuku pouke za sutra.
– Mi želimo da se poprave greške i da se izvuku pouke za sutra. Šmit će otići u Njemačku, a mi ćemo živjeti sa Bošnjacima i Hrvatima ovdje – jasan je Stevandić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, gostujući u emisiji Telering, komentarisao je odluku Ustavnog suda da odbije apelaciju odbrane predsjednika Milorada Dodika protiv presude Suda BiH, navodeći da je Republika Srpska izvojevala mnogo pobjeda u posljednjih mjesec dana i da postoje oni koji su željeli da te pobjede umanje.
Mnogi misle da se nešto može riješiti za dan. Treba razumjeti procese i znati kako se u njih uklopiti. Mi smo to bolje razumjeli od onih koji su nas osporavali i sada imamo kanale komunikacije kakve nikad nismo imali – podsjetio je Stevandić.
Na pitanje šta zapravo znači odluka Ustavnog suda BiH, Stevandić ističe da je u presudi izražena sumnja u nju samu.
– U toj presudi već je izražena sumnja u nju samu, a izuzete su evropske konvencije, što znači da su tretirali Dodika van okvira tih konvencija. To, zapravo, znači da i oni sami misle da će ta odluka pasti na Evropskom sudu. Najvažnije nam je da se put ka Evropskom sudu ubrzao. Ove Šmitove sudije nije izabrao Parlament, i one su legalizovale okupatorski dio i proizvele pravno dejstvo – poručio je Stevandić.
Play Video
Komentarišući cijeli slučaj od raspisivanja potjernice do odluke Ustavnog suda, Stevandić je rekao da su vlasti Republike Srpske znale šta rade.
– Nemamo mi neku moćnu opoziciju – imamo male cirkusante po skupštini koji su geopolitički potpuno autistični i ne razumiju šta se dešava. Imamo odgovornost da pronađemo najbolji način, a da pri tome ne slomimo kičmu. Kada je raspisana potjernica, znali smo šta rade. Držali smo se zajedno, prošli smo kroz sve to i na međunarodnom planu izdejstvovali da se radi o političkoj torturi. Cijeli Interpol je to proglasio političkom torturom i odbio zahtjev da se uhapse Radovan Višković, Milorad Dodik i ja – podsjetio je Stevandić.
Ističe da je nakon toga nastupio narativ u kome se vjerovalo da će SAD kazniti zvaničnike Srpske.
– Narativ koji je poslije toga usledio glasio je: “Nije potjernica, ali će ih dokrajčiti Amerikanci.” Šta se desilo? Ne samo da nisu uveli sankcije, niti su tražili od nas da uvodimo sankcije Rusiji – ništa od toga nam nisu tražili. Stejt department je čak pohvalio Narodnu skupštinu, i onda su u Federaciji shvatili da je odluka Narodne skupštine važnija od Šmitove – naglasio je Stevandić.
Poručuje da je odluka Narodne skupštine akt višeg reda, te da su u političkom Sarajevu to tek sada počeli da sabiraju.
– Napravili smo kanal komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, a i dalje držimo otvorene kanale sa Rusijom i Kinom – što je malo kome u Evropi pošlo za rukom – naglasio je Stevandić.
Osvrnuo se i na kritike po kojima su zvaničnici Srpske navodno postigli neki dogovor sa SAD kako bi se ukinule sankcije, te jasno naglasio da takav dogovor ne postoji.
– Nemamo mi nikakav dogovor – uspjeli smo da deeskaliramo situaciju i zaštitimo mir. Dejtonski sporazum je mirovni sporazum. Uspjeli smo da postignemo deeskalaciju i uspostavimo kvalitetnu komunikaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama. Prošlo je mjesec dana – ni kamen se nije pomjerio u Srpskoj. Nismo izglasali pristup NATO. Nismo uveli sankcije Rusiji, nismo učinili nijedan gest protiv Srbije. Ništa se nije promijenilo, samo se pomjerila naša pozicija nabolje – jasan je Stevandić.
Naglašava da nije bilo uslovljavanja Srpske, te da je za bolju poziciju bilo važno da Republika Srpska kaže da prihvata komunikaciju, a da joj pri tome niko ne lomi kičmu.
Stevandić ističe da su čak i oni koji nisu voljeli politiku Milorada Dodika saglasni da Kristijan Šmit nije mogao da donosi zakone, dodajući da vjeruje da će Šmit ubrzo otići iz BiH.
– Možda je i sam Šmit to znao pa želi da ode prije toga. Јa mislim da će otići relativno brzo. Vidjeli ste da u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija tri najveće sile imaju identičan odnos prema tome. Ako Amerika kaže da ne želi da miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja, to je šamarčina i to trostruka za Šmita. To je uspjeh Republike Srpske – naglasio je Stevandić.
Ističe da zvaničnici Republike Srpske ne prave od toga proslavu, te da je važno da se greške poprave i da se izvuku pouke za sutra.
– Mi želimo da se poprave greške i da se izvuku pouke za sutra. Šmit će otići u Njemačku, a mi ćemo živjeti sa Bošnjacima i Hrvatima ovdje – jasan je Stevandić.
Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske, kazala je da je prosječna penzija u Srpskoj mala zato što većina od ukupnog broja penzionera kojih je više od 280.000, nema puni radni staž.
“Samo osam odsto penzionera ima puni radni staž, tačnije staž od 40 godina. Svi oni penzioneri koji imaju manji staž, logično je da imaju manje penzije i to zaista obara prosjek penzije u Republici Srpskoj”, pojasnila je Vidovićeva.
Istakla je da će u ovoj godini za najavljeno povećanje penzija ukupno trebati oko 450 miliona KM.
“Da bi se penzije isplatile u punom iznosu od 100 odsto”, dodala je Vidovićeva.
Dodik: U decembru dvije penzije
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je danas da će do petka, 7. novembra, biti isplaćena oktobarska penzija, a da će u decembru biti isplaćene dvije penzije.
“Početkom decembra penzioneri će dobiti novembarsku penziju, a krajem decembra, prije nove godine, biće isplaćena i decembarska”, rekao je Dodik.
Evropska unija se priprema za prijem novih članica, po prvi put nakon više od decenije. Proširenje Unije je realna mogućnost u narednim godinama.
Napisao je to u kolumni Luiđi Soreka, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i ambasador Evropske unije u BiH, koji ističe da uvažavajući geopolitičke promjene i osiguranje mira i stabilnosti na evropskom kontinentu, čini proširenje jednim od najvećih prioriteta Evropske unije.
“Potvrda toga su i nedavne posjete Bosni i Hercegovini predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Evropskog vijeća Antonia Coste, visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kallas te komesarke za proširenje Marte Kos. U procesu proširenja jasno postoje oni koji su otišli najdalje. Crna Gora je postavila cilj da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine, Albanija za kraj 2027. godine. Bosna i Hercegovina, uprkos ogromnom potencijalu ove zemlje, još uvijek nije formalno započela proces pristupnih pregovora”, istakao je Soreka.
Dodaje da u Izvještaju o Bosni i Hercegovini, objavljenom juče u okviru Paketa o proširenju, navode se određeni pozitivni koraci, uključujući usvajanje zakona o zaštiti podataka i graničnoj kontroli, kao i potpisivanje statusnog sporazuma sa Frontexom, što je rezultiralo angažmanom više od stotinu službenika Frontexovog Stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini u cilju pružanja podrške Graničnoj policiji BiH.
“Međutim, cjelokupna slika za 2025. godinu ističe nedostatak napretka. Izvještaj bi trebao poslužiti kao suštinski vodič koji može pomoći Bosni i Hercegovini da nadoknadi izgubljeno vrijeme. Postoje određene naznake da bi u predstojećem periodu Bosna i Hercegovina mogla usvojiti Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima, te imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, čime bi se stvorile pretpostavke za održavanje prve Međuvladine konferencije i otvaranje pristupnih pregovora. Kako je jučer istakla visoka predstavnica i potpredsjednica Kallas prilikom predstavljanja paketa o proširenju, pristupanje Evropskoj uniji ostaje pravičan i izazovan proces, temeljen na ostvarenim rezultatima. Zakon o VSTV-u BiH i Zakon o sudovima morat će biti usvojeni u cijelosti u skladu sa evropskim standardima, prvenstveno u skladu s preporukama Venecijanske komisije i preporukama Evropske komisije”, ističe Soreka u kolumni.
Dodaje da kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i kod svih drugih zemalja u pristupnim pregovorima, tu odluku donosi Bosna i Hercegovina u skladu s Ustavom i relevantnim propisima.
“Za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sagovornika s Evropskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju moći nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, te biti operativni, tj. imati resurse, kapacitete i znanje za efikasno vođenje pregovora Bosne i Hercegovine s EU. Prva Međuvladina konferencija bi se mogla organizovati do kraja 2025. godine, pod uslovom da se ispune svi uslovi. Želimo izbjeći situaciju u kojoj institucije u Bosni i Hercegovini gube vrijeme i tokom 2026. godine, upravo u trenutku kada druge zemlje u regiji koriste svoje vrijeme produktivno kako bi napravile završne korake ka punopravnom članstvu”, napisao je Soreka.
Napominje da BiH ima složeno uređenje koje iziskuje koordinaciju i usklađivanje obično suprotstavljenih političkih stavova.
“Posljedično, donošenje odluka često traje duže. Uz osiguravanje da uređenje omogućava diskusije iz različitih perspektiva i iznalaženje kompromisnih rješenja, ključno je i da Bosna i Hercegovina ima funkcionalnije demokratske institucije koje mogu jednostavnije donositi odluke. Jedan od razloga zbog kojih želimo što prije formalno pokrenuti proces pristupnih pregovora – osim što je to korak naprijed ka punopravnom članstvu – jeste i sama činjenica da pregovori predstavljaju priliku da se na sveobuhvatan i strukturisan način razgovara o uređenju Bosne i Hercegovine, uz snažniju podršku šire ekspertize koja postoji u okviru Evropske komisije. Okvir pristupnih pregovora, sa svojom metodologijom klastera i poglavlja, nudi najbolji način za podršku zemlji u uspostavljanju funkcionalnijih demokratskih institucija koje joj omogućavaju da uspije i zauzme svoje mjesto u Evropskoj uniji”, smatra Soreka.
Kako dalje navodi u kolumni, usaglašavanjem Reformske agende za Plan rasta u septembru, vlasti Bosne i Hercegovine su još jednom pokazale da je, kada postoji politička volja, moguće da zemlja postigne usaglašena, konsenzusna rješenja u kojima su svi na dobitku i koja donose koristi svima koji žive u ovoj zemlji.
“Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora koji bi trebali imati transformativni učinak na funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme da se ti koraci naprave”, zaključio je Soreka.
Važno je da sa svima razgovaramo i da prezentujemo naše jasne stavove, kako bismo spriječili druge da govore u naše ime, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Tokom današnjeg razgovora sa stranim ambasadorima i drugim diplomatama u Sarajevu, razgovarali smo o aktuelnoj političkoj situaciji, načinima za prevazilaženje stanja hronične krize u BiH, evropskom putu, kao i odnosu prema NATO-u – istakla je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.
Ona je ukazala na neophodnost da se ukine strani intervencionizam i omogući domaćim institucijama da djeluju na demokratskim principima.
– Poručila sam da je najbolji način da pomognu BiH taj da zauzmu neutralan i izbalansiran stav prema svima, te da tako ohrabre unutrašnji dijalog koji je jedini put k
