Kategorija: Politika

  • Čović i Izetbegović: Koalicija HDZ-a i SDA se podrazumijeva

    Čović i Izetbegović: Koalicija HDZ-a i SDA se podrazumijeva

    Bakir Izetbegović, predsjednik SDA nakon sastanka sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a rekao je da o koaliciji nakon izbora nije razgovarano, ali da misli da se to podrazumijeva.

    “Nismo konkretno o tim stvarima razgovarali, ali mislim, po njegovom kompletnom odnosu, da se to jednostavno podrazumijeva. Neće o tome ni odlučiti gospodin Čović, nego glasači i ja to očekujem jer ovako ne ide više. Prije svega, ti ljudi (političari Trojke) nemaju kadrova, nemaju iskustva, oni su pripravnici u politici”, rekao je Izetbegović.

    Naglašava da je on zainteresovan za to da se sljedeće godine napravi koalicija od najjačih stranaka u državi.

    “Moraju najjači da predvode stvar da bi se izvukli iz ovakve situacije”, poručio je Izetbegović.

    On je rekao da je sa Čovićem popio kafu nakon pola godine i da je tema razgovora bila situacija u BiH te da je Čović zainteresovan za deblokadu EU puta, dok je on insistirao donošenje zakona o proprcionalnoj zastupljenosti.

    Odgovarajući na pitanje da li je tema razgovora bila i glavni pregovarač sa EU, Izetbegović je rekao da o samom imenu nije bilo govoro ali da je SDA za svako rješenje u kojem ćemo dobiti kvalitetnog čovjeka, koji će povući BiH na evropskom putu i koji će biti politički pravilno orjentisan i dovoljno stručan da to uradi.

    Sam Čović nakon sastanka rekao je da je bilo govora o stanju u BIH, ičuvanju mira, stabilnosti i ustavne strukture te evropskom putu BiH.

    “Ustavna prava hrvatskog naroda u BiH moraju biti potpuno poštovana te trajno zaštićena”, rekao je Čović.

    Nakon sastanka, Čović je u razgovoru s novinarima govorio i o detaljima njihovog susreta.

    “Imali smo korektan i ugodan razgovor i time završavamo ovaj ciklus razgovora s predstavnicima drugih stranaka. Pričali smo o onome što je problem u funkcioniranju BiH. Nismo dugo razgovarali. Iznio sam tri stajališta. Evropski put da nema alternative, razgovarali smo o miru i stabilnosti i tu smo se složili te o jednakopravnosti Hrvata u BiH. Kolega Izetbegović je imao neka svoja viđenja o tome i mislim da je razgovor bio vrlo dobar”, rekao je Čović.

    Osvrnuo se i na pitanje proporcionalne zastupljenosti i prijedlogu koji ide u tom smjeru.

    “Ključno je legitimno predstavljanje svakog od naroda. Ako birate člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, da ga biraju Hrvati. Rekao sam da nešto ako dobijemo kao prijedlog da ćemo dati svoj komentar”, ističe Čović.

    Na pitanje da li je ovo naznaka koalicije sa SDA, Čović je odgovorio.

    “Ne, apsolutno. Mi koaliciji o budućnosti još ne razmišljamo. Nama je cilj da ovo Vijeće ministara i parlamentu funkcioniraju u mjeri koliko je to moguće prvenstveno zbog evropskog puta i mira i stabilnosti”, naglasio je.

    Na kraju, Čović se osvrnuo i na odnose u trenutnoj državnoj koaliciji i pitanju imenovanja glavnog pregovarača.

    “Vlast ne funkcionira kao što je to bilo prve godine, bez obzira ko je zastoj napravio. Naš stav je da trebamo usvojiti dva evropska zakona te da onda sjednemo politički i da se dogovorimo kako ćemo riješiti pregovarača”, zaključio je Čović.

  • Dodik sa Kalabuhovom: Odnos sa Ruskom Federacijom ostaje stabilan

    Dodik sa Kalabuhovom: Odnos sa Ruskom Federacijom ostaje stabilan

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik razgovarao je sa ambasadorom Ruske Federacije u BiH Igorom Kalabuhovom o međusobnim odnosima i tom prilikom je potvrđeno da odnos s Ruskom Federacijom ostaje stabilan, na nivou strateških odnosa na svim poljima i da će istim intenzitetom biti nastavljeno razvijanje odnosa na kulturnom, privrednom i svakom drugom planu.

    “Saglasili smo se da godina Dejtona treba da bude obilježena i zahvalio sam i ambasadoru i Ruskoj Federaciji na velikom broju stručnjaka koji rade na pitanjima Dejtonskog sporazuma i njihovim učešćima na radnim panelima koje organizujemo ovih dana”, istakao je Dodik.

    Takođe, u objavi na “Iksu” navodi se da je potvrđen zajednički stav da Dejtonski sporazum predstavlja okvir za rješenje.

    “S naše strane je ukazano na kršenje Dejtonskog sporazuma, da ova situacija nije održiva i da mora da dođe do vraćanja na izvorne principe Dejtona ukoliko BiH i može i želi da bude održiva”, rekao je lider SNSD-a.

    Što se tiče ruske strane, dodao je, oni ostaju principijelno privrženi dejtonskim vrijednostima, teritorijalnom integritetu BiH i miru i stabilnosti.

    “Dijelimo istu zabrinutost za mir i stabilnost i sve što činimo, činimo da obezbijedimo mir”, naglasio je Dodik.

    Lider SNSD-a upoznao je ambasadora Kalabuhova o činjenici da je histerija koja je bila vidljiva kod Bošnjaka prethodnih godina, u smislu prizivanja rata, motivisana njihovom potrebom da isprovociraju, što se izbjeglo i uspjelo da taj njihov narativ potpuno bude anuliran.

    “Ovo je bila prilika da ambasadoru Ruske Federacije još jednom potvrdim činjenicu da Republika Srpska niti razmišlja, niti želi, niti hoće da ide ka članstvu u NATO, da su javno neodgovorno izrečeni stavovi politički motivisani. Naša politika ostaje ista.

    Cijenimo stav NATO-a u kojem on kaže da je za bilo kakvo pridruživanje potrebna odluka organa BiH i mi u toj odluci nećemo participirati. To znači da to onda nije moguće. Republika Srpska ne mijenja svoje bazične stavove, i u vezi s NATO i u vezi s našom strateškom saradnjom”, istakao je Dodik.

  • Minić: Imovina pripada entitetima, a ne državi

    Minić: Imovina pripada entitetima, a ne državi

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da svi prijedlozi koji nisu u skladu sa Dejtonskim sporazumom vode ka rušenju Bosne i Hercegovine, uključujući i prijedlog o državnoj imovini koji dolazi iz Federacije BiH.

    „Pokušavamo uporno i želimo da očuvamo način i modalitet funkcionisanja BiH kao zajednice. Sve ono što se odnosi na bilo kakvu inicijativu, a što je mimo Dejtonskog sporazuma, gdje je utvrđeno da imovina pripada entitetima, jeste rušenje BiH“, izjavio je Minić novinarima u Banjaluci.

    Grupa poslanika iz Federacije BiH ranije je uputila u proceduru Prijedlog zakona o državnoj imovini, koji je sličan ranijim inicijativama odbijenim od strane predstavnika Republike Srpske.

    Minić je najavio da će u četvrtak, 13. novembra, biti održana posebna sjednica Vlade Republike Srpske o stanju u „Elektroprivredi Srpske“. On je naveo da Rudnik i Termoelektrana Ugljevik još nije započeo eksploataciju uglja na koncesionom polju „Istok dva“, već da se proizvodnja i dalje odvija na polju „Istok jedan“.

    „Završava se faza koja se odnosi na preuzimanje vlasničke strukture Comsar Energy RS i nakon toga će biti prenesena koncesija na RiTE Ugljevik u punom pravnom i ostalom smislu. Oni će od tog momenta početi da kopaju rudno polje ‘Istok dva’. Pomno sve pratimo i u pitanju je još koji dan da se ta procedura završi“, rekao je Minić.

    Vlada Republike Srpske nedavno je dala saglasnost na konačni ugovor kojim preduzeće Gas-RES preuzima kompaniju Comsar Energy RS.

  • Stanivuković i Cvijanovićeva u otvorenom sukobu zbog litijuma i saradnje sa SAD

    Stanivuković i Cvijanovićeva u otvorenom sukobu zbog litijuma i saradnje sa SAD

    Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je da Republika Srpska „nije na prodaju“, kritikujući navodne dogovore vlasti sa stranim partnerima o rudnim bogatstvima Srpske.

    „Republika Srpska nije Uzbekistan, Tadžikistan ili Kazahstan – zemlje koje su i do sto puta veće i možda mogu potpisivati sporazume o mineralima. Ova zemlja je krvlju natopljena da bismo imali svoju slobodu i svoju zemlju, a ne da bi je oni rasprodavali da spasu sebe“, izjavio je Stanivuković.

    On je optužio vlast da je odustala od ranijih političkih inicijativa i upozorio na, kako je rekao, moguće „tajne dogovore iza leđa građana“. „Suverenost mijenjaju zavisnošću, a narodnu imovinu političkim spasom. Gdje je granica njihovoj izdaji i ima li je uopšte?“, upitao je Stanivuković.

    Ubrzo je reagovala srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, poručivši da bi banjalučki gradonačelnik trebalo da se posveti razvoju grada umjesto velikim temama koje, kako je navela, „očigledno ne razumije“.

    „Naravno da ćemo sarađivati sa Trampovom Amerikom. Da smo htjeli da se odreknemo imovine, sarađivali bismo sa tvojim mentorom Šmitom“, napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži X.

    Ona je dodala da su predsjednika Milorada Dodika „razvlačili po sudovima“, dok je, kako tvrdi, Stanivukovića „Šmit srdačno dočekivao u Sarajevu i vodio po sjednicama fantomskog PIK-a“.

    Sukob se dodatno rasplamsao nakon što je Stanivuković na društvenim mrežama objavio video-isječak iz intervjua Cvijanovićeve za novinara Avdu Avdića. U objavljenom videu, Cvijanovićeva navodno potvrđuje da se u razgovorima sa SAD pominju nalazišta litijuma, bora i magnezijuma.

    Stanivuković je uz snimak napisao: „Prvo zvanično priznanje – Milorad Dodik i njegova ekipa ličnu slobodu spremni su da plate imovinom srpskog naroda“.

    Cvijanovićeva je odgovorila tvrdnjom da je video montiran i najavila tužbu. Na svom nalogu na X-u objavila je originalni snimak, u kojem, kako navodi, jasno kaže „ne, ne“ na pitanje da li je litijum dio „paketa dogovora“.

    „Za ovu podmuklu manipulaciju ćeš zaraditi tužbu, mali sitni prevarantu“, poručila je Cvijanovićeva, dodajući da očekuje javno izvinjenje u roku od 24 časa.

    Stanivuković je ubrzo uzvratio, optužujući Cvijanovićevu za licemjerje i prozivajući je zbog, kako je naveo, političkih ustupaka i „rasprodaje“ resursa Srpske.

    „Prevarant je onaj ko je rekao da je litijum dao za svoj politički komfor, ko je dao Litvancima Aluminu, Mađarima Elektroprivredu, a Srpsku raselio i osiromašio“, naveo je Stanivuković.

    On je dodao da Cvijanovićeva može „samo da demantuje samu sebe“ i pozvao je da pažljivo posluša sopstveni intervju za federalnu televiziju.

    Politički sukob dvoje visokih funkcionera tako se iz institucija i medijskih izjava preselio na društvene mreže, otvarajući novu rundu međusobnih optužbi o temi koja već sedmicama izaziva oštre reakcije – saradnji Republike Srpske sa Sjedinjenim Američkim Državama i mogućoj eksploataciji litijuma.

  • Stevandić tvrdi da Dončić nije bio borac, već radio u voćnjaku

    Stevandić tvrdi da Dončić nije bio borac, već radio u voćnjaku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da će red i dostojanstvo biti uvedeni u rad Skupštine, nakon što je današnja rasprava o reviziji obilovala incidentima, vrijeđanjima i prozivkama.

    „Tačka o reviziji bila je obilovana vrijeđanjem, prozivanjem porodica revizora, lupanjem čaša i prilaskom bini“, rekao je Stevandić, navodeći da je u incidentima učestvovao poslanik Dončić.

    Stevandić je istakao da posjeduje dokumentaciju kojom se, kako tvrdi, dokazuje da je Dončić „lažni borac prve kategorije“.

    „Dončić je, kao predsjednik Skupštine Gradiške, tražio da mu se prizna 49 mjeseci staža u vojsci kao borcu prve kategorije, a kasnije je revizijom utvrđeno da je u zadnjoj godini rata bio na radnoj obavezi u voćnjaku, gdje je prodavao voće“, rekao je Stevandić.

    Dodao je da ne želi da bilo ko vrijeđa učesnike odbrambeno-otadžbinskog rata i da neće dozvoliti lažno predstavljanje. „U toj zadnjoj godini rata poginuli su članovi moje porodice. Neću dozvoliti da neko ko je tada bio na radnoj obavezi sebe predstavlja kao borca prve kategorije“, poručio je.

    Predsjednik Skupštine istakao je da će u parlamentu biti uveden red i da neće biti „vrijeđanja, izrugivanja i prozivanja po ličnom osnovu“. Naglasio je da razumije povišene tenzije jer je počela predizborna kampanja, ali da to ne može biti opravdanje za neprimjereno ponašanje.

    Na pitanje novinara o vezi boračkog statusa sa temom revizije, Stevandić je odgovorio da je riječ o „digresiji“ tokom rasprave, jer Dončić nije govorio o reviziji već je vrijeđao druge poslanike. „Htio sam da pokažem kako se o reviziji govori na osnovu papira, a ne uvreda“, rekao je.

  • Šta stoji iza ukidanja sankcija Dodiku

    Šta stoji iza ukidanja sankcija Dodiku

    Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku, njegovim najbližima i saradnicima, pokrenulo je lavinu pitanja o stvarnoj cijeni tog „oprostа“. U javnosti sve češće odjekuje dilema da li je Republika Srpska za taj politički mir platila previsoku cijenu – i da li su u toj trgovini žrtvovani njeni interesi zarad privatnih koristi pojedinaca.

    Posljednji potezi vlasti – povlačenje ključnih zakona u Narodnoj skupštini Srpske, izostanak priče o referendumu, prihvatanje budžeta koji mnogi nazivaju „neustavnim“ i promjene u retorici prema NATO-u – djeluju kao dijelovi šire slagalice, čiji se obris tek naslućuje.

    Sve više se govori o mogućem aranžmanu koji bi mogao postati najskuplji politički dogovor u istoriji Srpske.

    Sumnje su dodatno pojačane izjavom srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je u razgovoru za TV Hayat rekla da vjeruje u BiH i da joj odgovara saradnja sa NATO savezom, iako, kako tvrdi, to ne znači članstvo. „Bliža mi je Evropska unija nego BRIKS“, poručila je Cvijanovićeva, usput pominjući i mogućnost trgovine mineralnim resursima, o čemu se u javnosti već neko vrijeme špekuliše.

    Upravo zbog toga, mnogi se pitaju – je li ono što je predstavljeno kao politička pobjeda, zapravo veoma skupa trgovina?

    „Završena stvar“

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić podsjeća da je odavno upozoravala na dvije ključne teme koje se nalaze u središtu svih dogovora – državnu imovinu i NATO.

    – Naš Zakon o nepokretnoj imovini stavljen je van snage na sramnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 18. oktobra. Tu smo vidjeli da Republika Srpska gubi svoju pregovaračku poziciju po pitanju imovine i da će to pitanje biti riješeno onako kako je to predvidio OHR. Oni imaju spreman Zakon o državnoj imovini, koji će provući kroz parlamentarnu proceduru ili će ga Šmit nametnuti. SNSD će, zatim, malo galamiti, a na kraju će na sve pristati, kao i na sve što je do sada nemetnuto – smatra Trivićeva.

    Ona tvrdi da vlast u Srpskoj postepeno „kuva javnost“ i priprema teren za korake ka NATO-u.

    – Iz izjava Cvijanovićeve se vidi da ona lagano kuva javnost. To su sad izjave i izjaviće da se javnost anestezira na to pitanje i da, kada do toga dođe, to bude završena stvar. Ona može da kaže da to ne prejudicira članstvo, ali se čine svi oni koraci koji prethode članstvu – navela je Trivićeva.

    Trivićeva smatra i da između Milorada Dodika i Željke Cvijanović postoje duboke razlike u ključnim političkim stavovima.

    – Da li je BiH moranje i da li je raspala i nemoguća, pošto je takva za njega, a za nju nije. Cvijanovićeva kaže da njoj ne smeta BiH. Kada je riječ o Istoku ili Zapadu, Dodik je tu rezolutno na strani Istoka, a Željka kaže da joj je bliža Amerika – rekla je ona.

    „Dogovor koji tek treba da se vidi“

    Politikolog Velizar Antić ocjenjuje da je jasno da je Dodik uspostavio novi kanal komunikacije sa administracijom Donalda Trampa.

    – Sankcije su ukinute njemu i bliskim saradnicima, dok sa druge strane sankcije nisu ukinute SDS, što nam govori da ne stoji obrazloženje američke administracije da žele saradnju sa svim stranama, jer je očigledno da za neke i dalje važe sankcije. Takođe, obrazloženje da su sankcije ukinute jer su povučeni sporni zakoni u NS RS ne stoji, jer su sankcije uvedene mnogo prije izglasavanja ovih zakona i razlozi zbog kojih su uvedene su potpuno drugi u odnosu na navedeno obrazloženje – tvrdi Antić.

    Prema njegovim riječima, iza svega se krije dogovor čije će se posljedice tek pokazati.

    – Dodik i njegovi saradnici su dobili ukidanje sankcija, a šta će za uzvrat dobiti američka strana, tek ćemo da vidimo. Ono što nije dobro za Republiku Srpsku jeste mogućnost da je u dogovor uključena trgovina nadležnostima i prirodnim bogatstvima. Na nama je da pratimo šta se dešava i da ne dozvolimo da bilo šta od onoga što Srpska posjeduje bude predmet ove trgovine – upozorava Antić.

    „Cijena lične koristi“

    Poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić nedavno je upozorio da se plaši da će javnost „na bolan i tragičan način“ saznati šta je vlast dala zauzvrat.

    – Da li je to tih, što znamo zvanično, više desetina miliona konvertibilnih maraka za lobiranje, da li je to neki crni novac, da li je to neko prirodno bogatstvo, da li je to ulazak u NATO, da li je to konačno rješavanje imovine po OHR sistemu na nivou BiH, da li je to neka sedma stvar, mi to ne znamo, ali se plašim da ćemo na jedan bolan i tragičan način da saznamo. Čini mi se ćemo kroz nekoliko mjeseci znati šta smo mi to sve predali i šta je to sve založio Milorad Dodik, koje nadležnosti, koja bogatstva Republike Srpske, a sve da bi isključivo njegova lična korist bila zadovoljena – rekao je Vučinić.

  • Imovina opet u fokusu, Srbi složni da ne dođe na dnevni red

    Imovina opet u fokusu, Srbi složni da ne dođe na dnevni red

    Kao i krajem prošle, i ove godine ponovo je otvorena priča o državnoj imovini, odnosno zakonu koji to pitanje treba da uredi, međutim, kako stvari stoje, od toga neće biti ništa, jer u BiH ne postoji ni minimum saglasnosti o ovom pitanju.

    “To je ustaljena priča Bošnjaka. SNSD neće nikada glasati ni za jedan takav zakon i očekujemo da još bar dvoje iz opozicije ne glasa pa da to oborimo ako i dođe na dnevni red. To je obični politički pamflet i nadamo se samo da nemaju dogovor sa opozicijom iz Republike Srpske da to rade”, rekao je za “Nezavisne” Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    I u opozicionim partijama u Republici Srpskoj stvar je potpuno jasna, a to je da zakon o državnoj imovini neće proći i da je cilj cijele priče podizanje nacionalnih tenzija.

    “SNSD, HDZ i SDA to tako rade i dogovaraju takve situacije. Tako se podižu nacionalne tenzije i sigurno je da od toga neće biti ništa i sve je u funkciji kampanje za izbore koja već uveliko traje”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste Za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    Naime, ovaj put zakon o državnoj imovini u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić. Radi se o zakonu koji je ranije usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, i on je već bio u proceduri, međutim tadašnji članovi Kolegijuma Predstavničkog doma Nebojša Radmanović (SNSD) i Marinko Čavara (HDZ) su glasali protiv toga da on dođe na dnevni red.

    Obrazloženje Radmanovića i Čavare bilo je da Predsjedništvo BiH nije ni ovlašteno da predlaže zakone.

    I ovaj put pitanje je da li će zakon koji su predložili Emrić, Mehmedović, Baručija i Hodžić uopšte doći pred poslanike, jer za tako nešto je potreban konsenzus Kolegijuma Predstavničkog doma u kojem sjede Denis Zvizdić (NiP), Čavara i Darko Babalj (SDS). Ako uzmemo u obzir da Čavare nema jer je na bolovanju, Babalj i Zvizdić bi trebali postići dogovor o zakonu o državnoj imovini, što je malo vjerovatno, gotovo nemoguće.

    “Pitanje je da li ćemo mi do izbora uopšte imati redovnu sjednicu Predstavničkog doma. Ako bude ta redovna, biće zahtjev ponovo za smjenu Čavare, tako da ćemo izgleda do kraja imati samo hitne sjednice jer tu nema dopune dnevnog reda”, ispričao je za “Nezavisne” jedan od poslanika iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Što se tiče samog zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru, njega je Predsjedništvo BIH usvojilo 21. oktobra prošle godine, međutim zbog neodobravanja Čavare i Radmanovića on nikada nije došao pred poslanike.

    U tom zakonu piše šta je državna imovina, pod kojim uslovima se može dati u zakup ili prodati, a predviđa se i osnivanje direkcije koja bi upravljala državnom imovinom te formiranje jedinstvenog registra.

    Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, odlukom Pedija Ešdauna, tadašnjeg visokog predstavnika, a precizirano je da će tako biti sve dok bh. parlament ne usvoji zakon o imovini.

    U Republici Srpskoj smatraju da je imovina riješena Dejtonskim mirovnim sporazumom i da Bosna i Hercegovina nema nikakve imovine jer ona pripada entitetima. S druge strane, Bošnjaci smatraju da je sva imovina na teritoriji BiH (šume, rijeke, poljoprivredno zemljište itd..) u vlasništvu države Bosne i Hercegovine i ne pristaju da o toj imovini na bilo koji način odlučuju entiteti.

  • Cvijanović: SNSD je brana unitarizaciji BiH, a ne SDS

    Cvijanović: SNSD je brana unitarizaciji BiH, a ne SDS

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da je SNSD brana unitarizaciji BiH, a ne SDS.

    Cvijanovićeva je istakla da SNSD vjeruje u onu BiH koja je ustavna, a to znači da Republika Srpska čini 49 odsto teritorije BiH i u kojoj se poštuju njene nadležnosti.

    – Ali, tačno u takvu BiH sarajevske partije ne vjeruju. One bi unitarnu državu u kojoj su Srbi i Hrvati pokriće za navodnu multietničnost, a u kojoj Republika Srpska ne bi postojala – navela je Cvijanovićeva na Iksu povodom izjave potpredsjednika SDS-a Želimira Neškovića da “SNSD vjeruje u BiH više nego sve sarajevske partije”.

    Ona je istakla da je takvoj unitarizaciji brana SNSD, a ne SDS.

  • Evropska komisija sve više frustrirana sa BiH

    Evropska komisija sve više frustrirana sa BiH

    Evropska unija je sve više frustrirana Bosnom i Hercegovinom, što se posebno vidi u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, u kojem je otvoreno rečeno da Brisel nije zadovoljan radom vlasti u BiH.

    “Vlasti su sve više nezadovoljavajuće. Članovi Predsjedništva iznose suprotstavljene stavove. Funkcionisanje Savjeta ministara pogoršalo se prekidom vladajuće koalicije, a novi ministar sigurnosti još nije imenovan. Izvršna vlast ima malo kapaciteta za koordinaciju i planiranje politika. Nezavisne institucije su slabe. Svi nivoi vlasti pokazuju znakove zarobljene države od strane politike, što direktno utiče na svakodnevni život građana. Entitet Republika Srpska treba u potpunosti da prizna i sprovodi odluke Ustavnog suda BiH i brzo da imenuje sudije na dvije upražnjene pozicije u Ustavnom sudu”, navedeno je.

    Imajući u vidu da se ovi izvještaji pišu biranim riječima, svakom ko ih je godinama čitao jasno je da je izvještaj za BiH formulisan da bi jasno iskazao frustraciju i razočarenje.

    To je posebno zato što su ljudi iz Komisije, ali i Delegacije EU u Sarajevu, zemlje članice u Evropskom savjetu uvjeravale da BiH treba omogućiti dalje korake u evropskim integracijama, jer su im političari u BiH obećali da će reforme pokrenuti ako budu dobili kandidatski status i uslovni početak pregovora, što je Brisel ispoštovao.

    Jedan diplomata iz jedne od zemlje članica nam je nedavno na jednom sastanku ispričao da su pojedini predstavnici Komisije ulagali i lični integritet u Briselu ne bi li se pozitivnim potezima iz Brisela motivisale domaće vlasti da pokrenu reforme.

    Izvještaj koji je nedavno objavljen vrlo jasno pokazuje da postoji sve veće nezadovoljstvo potezima Sarajeva, Banjaluke i Mostara.

    Istaknuto je da je Parlamentarna skupština u godinu dana usvojila samo osam zakona, od čega čak sedam u hitnoj proceduri, u poređenju sa 14 prošle godine. EU je posebno zabrinuta što raste broj zakona koji se donose po hitnoj proceduri.

    “U januaru 2025. godine, savez ‘trojka’, koji čine Socijaldemokratska partija, Narod i pravda i Naša stranka, raskinuo je vladajuću koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Dugotrajni pregovori između svih koalicionih partnera, uključujući i HDZ BiH, nisu doveli do formiranja nove koalicije. Odsustvo stabilne većine otežalo je funkcionisanje vlade i parlamenta”, naglasili su.

    Posebno ih zabrinjava što je nadzor nad izvršnom vlašću slab, uključujući i na nivou entiteta i kantona.

    “Skupštine ne prate da li izvršna vlast postupa po preporukama nezavisnih institucija”, naglašeno je.

    Predsjedništvo, kako je rečeno, konstantno iznosi različite stavove, što dovodi do kašnjenja u donošenju odluka, uključujući i u oblastima koje su važne za evropske integracije, a posebne primjedbe usmjerene su u Banjaluku zbog blokada institucija nakon presude Dodiku.

    “Funkcionisanje Savjeta ministara BiH pogoršalo se nakon raskida vladajuće koalicije. Ministar bezbjednosti uhapšen je u decembru 2024. godine, a novi ministar još nije imenovan”, upozoravaju oni i naglašavaju da su nezavisne institucije slabe, a proces konsultacija s civilnim sektorom se gotovo i ne koristi.

    I u pogledu evropskih integracija i dijaloga s evropskim institucijama napretka nema.

    “Savjet ministara nije preduzeo nikakve mjere za unapređenje dijaloga o politikama unutar tijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u skladu s preporukama koje je dobio od Evropske komisije u maju 2022. i maju 2025. godine”, ističu.

  • Trišić Babić sa Ginkelom: Srpska posvećena dijalogu kao jedinom putu napretka

    Trišić Babić sa Ginkelom: Srpska posvećena dijalogu kao jedinom putu napretka

    Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić istakla je tokom današnjeg sastanka sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH DŽonom Ginkelom da Srpska ostaje dosljedno posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu, principu dva entiteta i tri konstitutivna naroda, kao i miru, stabilnosti i dijalogu kao jedinom putu napretka.

    Ona je navela da Republika Srpska pozdravlja svaki korak koji vodi smanjenju tenzija i jačanju unutrašnjeg dijaloga, saopšteno je iz Kabineta vršioca dužnosti predsjednika Srpske.

    Trišić Babić je potvrdila spremnost Republike Srpske da ostane pouzdan i konstruktivan partner u očuvanju mira i stabilnosti.

    Sagovornici su sastanak ocijenili otvorenim i konstruktivnim i saglasili se da će se dijalog nastaviti u istom duhu razumijevanja i uvažavanja.