Kategorija: Politika

Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević istakao je da kada Bošnjaci blokiraju rad onda o tome niko ništa ne priča, a da to učine delegati iz Kluba Srba ili iz Kluba Hrvata digla bi se cijela međunarodna zajednica na noge kako Dragan Čović ili Milorad Dodik blokiraju BiH.

Kovačević je naglasio da je “Trojka” nasjela na igru SDA i DF-a, koji imaju većinu u bošnjačkom klubu Doma naroda, a rezultat svega toga jeste skoro tromjesečna blokada Parlamentarne skupštine, koja ne može da ispunjava svoje obaveze i onemogućavanje usvajanja zakoni koji bi BiH približavali ЕU, a sve to se dešava isključivo zbog neodgovornog ponašanja delegata iz Kluba Bošnjaka i to su činjenice.

Govoreći o hitnoj sjednici Doma naroda održane u poned‌jeljak, 3. juna na kojoj nije usvojen Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika ovog doma, čiji je predlagač bio delegat Kluba bošnjačkog naroda Kemal Ademović, Kovačević je za Radio-televiziju Herceg Bosne naglasio da je Poslovnik omogućio delegatima da predlažu zakone po hitnoj proceduri, što su oni radili i na šta imaju puno pravo.

“Ali, niko nema pravo bilo kome raditi da se nešto povuče sa dnevnog reda. Međutim, moramo do kraja da budemo iskreni. Gospodin Dragan Čović je na sjednici, /održanoj 18. marta na čijem dnevnom redu je bio Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH po hitnom postupku/ tri minuta prije nego što će delegati iz Kluba Bošnjaka da napuste zasjedanje i onemoguće kvorum za rad Doma naroda, izašao i za govornicom jasno i otvoreno rekao da će Klub Hrvata glasati protiv te tačke”, naveo je Kovačević.

On je podsjetio da je na posljednjoj hitnoj sjednici /održanoj 3. juna/ bošnjački delegat Šefik Džaferović otvoreno priznao da oni blokiraju Dom naroda rečenicom da su “svjesni šta znači onemogućavanje kvoruma za rad Doma naroda”.

Kovačević je ukazao da to znači isključivo blokadu rada.

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prekinuta je 18. marta zbog nedostatka kvoruma nakon što je Klub bošnjačkih delegata napustio zasjedanje nezadovoljan što je u dnevni red uvršten Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH kojim je predviđen i odlazak stranih sudija iz ove pravosudne institucije.

Na dnevnom redu te sjednice, između ostalog, bio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Nakon skoro tri mjeseca, 3. juna održana je hitna sjednica Doma naroda na čijem dnevnom redu je bio Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika ovog doma, koji nije usvojen. Predlagač je bio predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda Kemal Ademović.

 

Preletača iz jedne u drugu stranku na domaćem političkom tržištu je sve više jer se bliže lokalni izbori. Rijetko da prođe sedmica bez obavještenja pojedinaca da su odlučili da promijene dres i zaigraju za drugu političku opciju.

Tu trampu politički analitičari ocjenjuju kao uobičajenu pred svake izbore, a koja se nastavlja i nakon njihovog održavanja, samo što tada nosi naziv “trgovina papaka”.

– Građani nakon početnog negodovanja sve brzo zaboravljaju, a preletači iz izbora u izbore napreduju i izvlače benefite – saglasni su analitičari.

Trivićeva, Stanarević, Vasić…
Početkom ove sedmice potpredsjednica Ujedinjene Srpske, Natalija Trivić, objavila je da napušta tu stranku zbog dužeg neslaganja u načinu organizacije i djelovanja te partije. Ona tom prilikom nije objelodanila kojoj stranci će pristupiti, ali u javnosti se već spominje da je to najveća politička stranka u Republici Srpskoj – SNSD.

Uporedo sa Trivićevom odluku o napuštanju US donio je i odbornik te stranke u Banjaluci Željko Amidžić, o čemu je obavijestio i organe stranke, ali ni on kao i njegova stranačka koleginica nije otkrio da li će preći u neku drugu stranku. Pretpostavlja se da će u Skupštini grada za sada djelovati nezavisno.

Samo nekoliko dana prije Trivićeve i Amidžića odluku da napusti DEMOS donio je i dugogodišnji član te stranke i odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Slobodan Stanarević. Nekoliko dana nakon toga objelodanio je da je to uradio zbog neslaganja sa liderom stranke, Nedeljkom Čubrilovićem, ali je i obavijestio javnost da uzima člansku kartu SNSD.

Promjenu stranačkih dresova imali smo i u aprilu, kada je US napustio i Kostadin Vasić, poslanik te stranke, koji se pridružio Narodnoj partiji Srpske na čijem čelu je, Darko Banjac. On je 2018. godine, nakon što je isključen iz SDS, donio odluku da svoje političko djelovanje nastavi u US.

Stranačku kartu prethodnih godina često je mijenjao i narodni poslanik, Aleksandar Trninić, a posljednja koju je uzeo je US. On je prvo u maju 2020. godine, u vrijeme dok je bio odbornik SDS u Skupštini opštine Laktaši, pristupio SPS, da bi se samo nakon godinu predomislio i vratio u SDS sa kojim je izašao i na opšte izbore, te osvojio mandat poslanika. Međutim, već u maju 2023. godine napustio je stranku i prešao u Narodni front, ali ni tu se nije zadržao dugo, odnosno već nakon dva mjeseca saopštio je da izlazi iz te stranke. Posljednja adresa mu je US, koji ga je postavio i za šefa Kluba poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odnosno mjesto koje je zauzimao pomenuti Vasić koji je, nakon što je smijenjen iz te fotelje, i napustio stranku. Prelazak iz jedne u drugu političku stranku posljednjih mjeseci imamo širom Srpske, te se dešava da čitavi odbori napuštaju jednu i prelaze u drugu stranku.

Politički analitičari saglasni su da su lični interesi bili uvijek, pa i danas, glavni razlog za promjenu stranačkih knjižica.

– Riječ je o političkoj i demokratskoj nezrelosti. Politika se ne percepira kao sredstvo, već kao cilj za ostvarivanje ličnih interesa za neki politički angažman ili indirektno za postavljanje na neke funkcije. Tako je od početka formiranja društveno-političkog sistema u cijeloj BiH, pa i značajnom dijelu zemalja bivše Jugoslavije – kazao je politički analitičar, Mladen Bubonjić.

Naglasio je da ljudi ulaze iz istih pobuda u politiku i u nekim razvijenim zemljama, kao što su skandinavske ili neke druge na zapadu.

– Samo što ih sistem tamo ne motiviše i stimuliše da to rade, za razliku od nas. Naravno, tamo se sankcionišu takvi potezi, ako ne direktno, onda indirektno oni u potpunosti gube naklonost birača i ne mogu više ostvarivati benefite za sebe. Oni su na neki način u tim razvijenim zemljama politički mrtvi. Kod nas narod nije stekao još dovoljan stepen te političke i demokratske zrelosti da procijeni i kazni one koji su politički konvertiti – poručio je Bubonjić.

Naglasio je da je postalo uobičajeno i redovno stanje da se kod nas koji mjesec prije izbora mijenjaju stranačke knjižice.

– To pojedinci rade jer smatraju na osnovu svojih ličnih procjena da mogu ostvariti neke političke benefite. Promjene se u političkim taborima dešavaju i nakon izbora. To je takozvana “trgovina papaka” koju smo mogli vidjeti u nekim prethodnim izbornim ciklusima – podsjetio je Bubonjić.

Naglašava da trgovina na političkom tržištu prije izbora, niti ona nakon njihovog održavanja, nije neubičajena.

– Za nas je takav društveno-politički sistem postao, nažalost, opšte mjesto. Građani nakon početne reakcije i negativnih komentara zaborave na sve. Ti koji mijenjaju stranačke dresove ne snose nikakve sankcije u smislu gubitka naklonosti, pažnje i podrške od strane birača. Vidimo iz izbora u izbore da oni samo napreduju i izvlače benefite – zaključio je Bubonjić.

Sve zarad lične dobiti
Sličnog mišljenja je i politikolog, Mirko Matić, koji navodi da politika predstavlja sferu djelovanja u kojoj je koncentrisana ogromna količina moći i novca.

– Zbog toga su se tu oduvijek nalazile i osobe koje su pokušavale to da iskoriste radi lične koristi. Dakle, uvijek je bilo i uvijek će biti i onih koji se bave politikom isključivo radi lične dobiti zarad koje su spremni da mijenjaju onoliko stranaka koliko je potrebno – kazao je Matić.

Uzimajući u obzir činjenicu, naglašava on, da su ideološki stranke u Republici Srpskoj slične, jasno je da u najvećem broju slučajeva prelijetanja nisu iz ideoloških poriva, već radi dobijanja neke lične koristi, bilo da se radi o novcu ili funkciji.

– Vjerujem da, dugoročno gledano, stranke koje prihvate preletače su na gubitku jer u kriznim situacijama članovi koji su tu samo radi koristi će biti prvi koji će otići. Baš zbog toga prelijetanje predstavlja jedan od prvih pokazatelja slabljenja neke stranke – naglašava Matić.

Naglašava da je teško stati u kraj ovakvim nemoralnim radnjama.

– Vjerujem da se institucionalno ne može stati na kraj ovom trendu, jedino narod ima mogućnost da kazni ovakvo ponašanje na izborima – zaključio je Matić, piše Glas Srpske.

Dupli transferi
U prošlom mandatu u Narodnoj skupštini Republike Srpske trećina saziva je, prema dostupnim informacijama, promijenila stranački dres. Čak dvoje od ukupnog broja preletača u najvećem zakonodavnom tijelu Republike Srpske postali su “dupli preletači”, odnosno oni su iz stranke opozicije prešli u stranku vlasti, a onda, kada je njihova nova stranka ponovo postala opoziciona, “spas” su zatražili u stranci u vlasti.

 

 

 

 

 

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske osporio je imenovanje Dragane Čavke u Upravni odbor RTRS, u koji ju je kao pripadnicu bošnjačkog naroda, a kako se Čavka izjasnila, imenovala Narodna skupština.

Klub Bošnjaka je donio odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa na odluku o izboru za člana UO RTRS za osobu Dragana Čavka. Po zakonu o javnom servisu to mjesto, član UO moraju biti iz reda Srba, Hrvata, Bošnjaka. NSRS je na prijedlog komisije za izbor i imenovanja imenovala iz reda Bošnjaka Draganu Čavku koja se po našim saznanjima izjašnjavala kao Srpkinja, a ona je predložena na poziciju koja pripada Bošnjacima. Slijedeći te informacije Klub Bošnjaka je odlučio da pokrene veto da bi se utvrdilo ko je u stvari Dragana Čavka, je li Bošnjakinja ili nije, rekao je za N1 predsjednik Kluba Bošnjaka Alija Tabaković.

Čavka će tako sačekati imenovanje dok prođe procedura u Vijeću naroda, eventualno i u Ustavnom sudu BiH.

Po dosadašnjoj praksi, upućeni kažu da će biti teško dokazivati ko je Srbin, a ko Bošnjak, jer su zakoni dali pravo slobode izbora, a taj mehanizam često se u praksi zloupotrebljavao.

Dragana Čavka, ranije Ristić, bila je pomoćnica ministra turizma Republike Srpske, a u prethodnim ciklusima izjašnjavala se kao Srpkinja. Nakon udaje za tada potpredsjednika SBB, Admira Čavku, s prezimenom je, ispostaviće se, promijenila i nacionalnu pripadnost.

 

Od Svesrpskog sabora očekujemo nastavak dobre saradnje i potvrdu našeg jedinstva, izjavila je za RTRS srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Cvijanović je naglasila da su “dobri odnosi nešto što već živimo i što smo iskusili”.

– Naravno, očekujemo da će ti odnosi biti sve bolji i sadržajniji. Oni su proteklih godina već popunjeni na najbolji mogući način. Mislim da će to biti manifestacija upravo toga – našeg jedinstva i naše opredijeljenosti da zajedno radimo i gradimo našu budućnost – poručila je Cvijanović.

 

Cvijanović je napomenula da je “naša opredijeljenost da sarađujemo, ali isto tako i potvrda da smo mi zapravo ljudi koji streme istim ciljevima, ljudi koji imaju zajedničku istoriju, pripadaju istom narodu i ljudi koji vole i promovišu mir, saradnju, zajednički život, dobre odnose sa svima u regiji”.

– Mislim da je to zapravo glavni pokazatelj. Naravno da imamo očekivanja i kad je u pitanju nastavak dobre saradnje na konkretnom planu kad je u pitanju relaizacija raznih projekata, infrastrukturna povezanost, povezanost preko energetskih projekata, povezanost na svaki mogući način, u svim mogućim oblastima od sporta, kulture, dakle svega onog što nas vezuje – rekla je Cvijanović.

Cvijanović je istakla da su “ovakva okupljanja veoma važna”.

– Mislim da su ovo složena vremena, i naravno da u tako složenim vremenima tražite različite forme da pokažete da ste ljudi koji žele i mogu da rade zajedno, koji su usmjereni na iste ciljeve i koji osjećaju bliskost jedni prema drugima na način koji samo predstavlja jednu prirodnu vezu, dakle ništa drugo”.

Cvijanović je naglasila da “tu nema nikakvih posebnih interesa”.

– Ovo je jedna čista ideja koja je zasnovana na čistoj ljubavi, čistim bratskim odnosima, čistim porodičnim odnosima i čistim nacionalnim odnosima. Moram reći da se dešavaju otvorenog i punog srca i da su uvijek znak naše ljubavi koju imamo jedni za druge i konačno našeg opredjeljenja da tako bude i u budućnosti – poručila je Cvijanović.

Cvijnanović je napomenula da smo “upućeni jedni na druge”.

– Mi smo i podrška jedni drugima, dijelimo iste vrijednosti, ista stremljenja, rekla bih da imamo iste strahove kada je u pitanju budućnost, ali i iste rane kada je u pitanju prošlost – rekla je Cvijanović.

Cvijanović je istakla da smo “toliko višestruko povezani da predstavljamo jedno zajedničko organsko tkivo i da je to nešto što će biti manifestovano i sad”.

– I naravno da u tom smislu očekujem da i naši odgovori na pritiske budu usaglašeni, harmonizovani, da budu ono što obuhvata interese i Republike Srpske i Srbije i srpskog naroda u cjelini. Sigurna sam da će se i kroz ovakvu manifestaciju sada, ali i u budućnosti upravo tražiti takvi odgovori ili delegirati određena pitanja na koja mi svakako treba da nađemo kroz takve skupove, i na svaki drugi mogući način, kroz različite forme, i zajedničke odgovore – zaključila je Cvijanović.

Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će “Svesrpski Sabor biti velika manifestacija i da će se uspostaviti saradnja na svim nivoima”.

Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas odgovore u predmetima ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom Srpske Zakona o komunalnim taksama i Zakona o stvarnim pravima.

Odbor je utvrdio odgovor Ustavnom sudu Republike Srpske kada je riječ o ocjenjivanji ustavnosti člana 7. stav 2. Zakona o komunalnim taksama kojom osporava usaglašenost navedene odredbe Zakona sa čl. 16, 45, 50, 54, 63, 66, 68. stav 6. i članom 108. Ustava Republike Srpske.

Odbor je naveo da je osporavana odredba Zakona već bila predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom, da je taj prijedlog odbijen, tako da se radi o već presuđenoj stvari. Ukoliko Sud ipak odluči da pokrene postupak, Odbor ističe da je zakonodavac u ovom predmetu postupao u okviru svojih nadležnosti.

Odbor za ustavna pitanja utvrdio je odgovor i za ocjenu ustavnosti člana 1. Zakona o stvarnim pravima kojim se uređuje sticanje korišćenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine u Republici Srpskoj.

Odbor je naveo da je Zakon o stvarnim pravima donesen po postupku i na način utvrđen u skladu sa ustavnim i zakonskim procedurama i navodi da Republika Srpska ima isključivo pravo da donese ovaj zakon što znači dosljednu primjenu člana 5. alineja 4. Ustava Republike Srpske, koja garantuje da se ustavno uređenje Republike Srpske temelji na vladavini prava.

Odbor navodi da, iako je pozivanje na odluke Ustavog suda BiH irelevantno za postupak koji se vodi pred Ustavnim sudom Republike Srpske, da je i taj sud donio odluku da je Zakon o stvarnim pravima u skladu sa Ustavom BiH.

Sjednicom Odbora predsjedavao je predsjednik Odbora i Narodne skupštine dr Nenad Stevandić.

Iako se očekivalo da bi dijalog na visokom nivou između EU i BiH održan u ponedjeljak mogao donijeti neke novine, ispostavilo se da su svi ostali na svojim prijašnjim pozicijama, a BiH se nije približila početku pregovora.

Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, na sastancima je prenio stavove EU vrata za BiH su otvorena, ali ako ne bude reformi, neće biti ni napretka, uključujući i ulazak BiH u Plan rasta za zapadni Balkan. Ova situacija za BiH može biti posebno opasna, iz nekoliko razloga. Kao prvo, Evropski savjet je pristao da otvori pregovore sa BiH “na obraz” zvaničnika Evropske komisije, Evropske službe za spoljne poslove i Delegacije EU u Sarajevu, pišu Nezavisne.

Ovi zvaničnici su najskeptičnije zemlje EU uoči evropskog samita na kojem je trebalo da donesu odluku uvjerili da će BiH otvaranje pregovora shvatiti kao ohrabrenje i da će podstaći reforme, a da bi crveno svjetlo dovelo do rezignacije i slabljenja motiva za sprovođenje reformi. BiH je dobila zeleno svjetlo, a reforme su izostale, pa je realno očekivati da će naredna garnitura u Evropskoj komisiji i Delegaciji EU u Sarajevu imati puno teži posao da Evropski savjet naredni put ubijedi da BiH treba da dobije naredni korak u evropskim integracijama.

Pres konferencija nakon sastanka djelovala je relativno optimistično samo zato što niko u Briselu nije želio da donese loše vijesti uoči veoma važnih izbora u EU za Evropski parlament, koji će odlučiti sastav naredne Evropske komisije u kojoj se njemačka političarka iz konzervativne frakcije Ursula fon der Lajen nada još jednom mandatu na čelu izvršnog evropskog tijela.

Osim toga, rat u Ukrajini iscrpljuje evropske finansije, zbog čega će biti sve teže otvoriti novčanik i platiti skupe reforme na zapadnom Balkanu, ako domaći političari ne pokažu veći nivo ozbiljnosti. EU je pokazala neviđen nivo spremnosti da otvori vrata regionu i kroz uključivanje u pojedine elemente zajedničkog evropskog tržišta, što bi bila izuzetna vijest za domaće privrednike, ali hladan odgovor domaće političke elite mogao bi ta vrata zatvoriti na duži period. U tom slučaju EU bi se fokusirala na EUFOR i vojne aspekte svoje misije, odnosno da osigura mir i stabilnost, ali i menadžment migracija, dok bi pridruživanje EU bilo stavljeno u drugi plan.

Varhelji je rekao da EU očekuje ispunjenje osam koraka koji su postavljeni uz dobijanje kandidature, posebno kad je riječ o Zakonu o sudovima, Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakonu o zaštiti ličnih podataka i Zakonu o graničnoj kontroli.

– Ovo su koraci koji će nam biti potrebni da bismo mogli da pređemo na sljedeću fazu, u kojoj bi Savjet trebalo da bude u mogućnosti da odobri pregovarački okvir, što je prvi korak u stvarnim pregovorima – rekao je Varhelji. Drugim riječima, BiH će stajati u mjestu dok se ne usvoje ova četiri zakona, za koje za sada nema ni naznake kada bi se to moglo desiti.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, za Nezavisne je ocijenio da se na forumu nije desilo ništa bitno.

– Čini se kako je ovosedmični forum na najvišem nivou bio baš to, forum u okviru kojeg su ponovljene već poznate pozicije EU. Za učešće u Novom planu za rast očekuje se usvajanje državnog budžeta, za usvajanje pregovaračkog okvira, usvajanje zakona iz osam koraka koji su pratili kandidatski status. Niko od učesnika nije ostavio utisak da je sam forum ponudio neki pomak u smislu konkretnih dogovora – ocijenio je on.

Izjave domaćih lidera nakon sastanka s evropskim komesarom ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam. Milorad Dodik, predsjednik Republie Srpske, rekao je da je EU postavila previsoke uslove, Elmedin Konaković, predsjednik NiP, da je BiH izgubila zamah u evropskim integracijama, a Zukan Helez, ministar odbrane BiH, da u BiH posljednjih mjeseci dominiraju ozbiljna politička neslaganja. Uz to, Rezolucija o Srebrenici dovela je do daljih podjela, jer su srpski lideri u regionu ustvrdili da nije cilj odavanje pošte žrtvama nego proglašenje Srba genocidnim narodom. Sve to ostavlja malo prostora za optimizam i mogućnost da u narednih nekoliko godina dođe do ozbiljnog približavanja Briselu.