VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Ne smije se potcijeniti mogućnost terorističkih napada u BiH

    Stevandić: Ne smije se potcijeniti mogućnost terorističkih napada u BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se ne smije potcijeniti mogućnost terorističkih napada u BiH, posebno operacije “lažne zastave” pri čemu bi Srbi bili okrivljeni i stvoren alibi za akcije prema srpskom narodu.

    Stevandić je rekao da ozbiljan narod razmišlja unaprijed i da će biti donesen politički stav da nijedan Srbin nigdje nije bio terorista, te da među Srbima nema političkih pokreta koji podržavaju terorizam.

    “Mi to moramo javno da predstavimo, ali i da se branimo od terorizma”, ukazao je Stevandić.

    On je upozorio da su u BiH dostupna sva tri preduslova za terorizam – mržnja kao motivišući faktor, dostupnosti mete i posjedovanje oružja ili novca da se ono nabavi.

    Govoreći o opoziciji u Republici Srpskoj, Stevandić je rekao da je dio zarobljen u ideji da su veliki i pametni i od svega prave rijaliti, dok su kada se kamere ugase ponašaju veoma neozbiljno, dok drugi dio misli da na vlast može doći ako u državi napravi probleme za koje će biti okrivljena vlast.

    “Prema onome što oni govore, mi tačno znamo šta ambasade misle. Postoje ljudi koji znaju da svojim kvalitetom, obrazovanjem i poštovanjem kod naroda ne mogu doći na vlast, već da mogu ako se udruže sa onima koji nas pokušavaju onesposobiti i na taj način im se otvori prostor, dok je s druge strane strancima potreban faktor iznutra”, naveo je Stevandić.

    Kada je riječ o sankcijama funkcionerima Srpske, Stevandić je ukazao da je najviše sankcionisanih ljudi iz SDS-a, navodeći primjere Sonje Karadžić i Milovana Bjelice, kao i pokušaj da se zatvori bankovni račun SDS-a.

    “Ovdje se šalje poruka da morate slušati, inače će vam biti isključeno sve. To je neoliberalni neonacizam. Kristalna noć u Srpskoj počinje američkim sankcijama gdje se krše prava ljudima koji nemaju ni saobraćajni prekršaj. Van sudskih odluka vrši se pritisak na banke”, rekao je Stevandić.

    On je ispričao da su tokom sastanka u Agenciji za bankarstvo Srpske direktori banaka od čovjeka iz Amabasade SAD tražili neki dokument na osnovu kojeg će zatvoriti račune ljudima, kako bi se zaštitili od tužbi, a da to nisu dobili.

    Stevandić je rekao da je Srpska već demaskirala i ponizila neonaciste koji diraju ljude, među kojima je i Kristijan Šmit koji donosi zakon, a protiv kojeg su UN, EU, Srbi, Hrvati i dio kantona u FBiH.

    Stevandić smatra da će na predstojećim lokalnim izborima sve državotvorne stranke ostvariti dobar rezultat.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske upozorio je da će narednih 14 dana biti izuzetno teški za Srbiju i Republiku Srpsku s obzirom da se “gura rezolucija o genocidu u Savjetu bezbjednosti UN” i da se pokušava uvući samoproglašeno Kosovo u NATO.

    Stevandić je odbacio tvrdnju da njegova posjeta Rusiji predstavlja guranje prsta u oko SAD, ističući da se Srpska pošto je ugrožena od nekih zemalja Kvinte, kršenja međunarodnog prava, obraća Ruskoj Federaciji kao garantu Dejtonskog mirovnog sprazuma.

    “Da tražimo da nas Rusija primi u Orgagnizaciju za kolektivnu bezbjednost, to bi bilo prst u oko”, dodao je Stevandić.

    Odgovarajući na pitanje da li će BiH u Bugarskoj biti pozvana u članstvo u NATO prema novoj metodologiji, Stevandić je naglasio da BiH to nije tražila i da je od 2017. godine neutralna zemlja, te da Zapad tu neutralnu politiku zbog svoje antiruske histerije vidi kao prorusku.

    “Ne tražimo da se pridružimo ruskoj organizaciji, ali ni drugoj alijansi koju vidimo da ratuje. Mi smo protiv rata”, rekao je Stevandić za RTRS, navodeći da je nephodno u ovoj zemlji pokrenuti postupak pomirenja.

  • Stevandić: Nećemo upasti u Šmitovu zamku

    Stevandić: Nećemo upasti u Šmitovu zamku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH pravi zamka za otvaranje nove krize, ali da Narodna skupština neće u nju upasti.

    Stevandić je objasnio da se radi o tome da se Republika Srpska želi navesti da objavi svoj izborni zakon, za koji je rekao da može biti usvojen za 10 dana, i da predsjednik Srpske Milorad Dodik potpiše taj zakon.

    “Pravi se zamka da Sud i Tužilaštvo BiH donesu odluku da Dodik ide u zatvor zbog ponavljanja krivičnog djela u toku sudskog postupka. Sve su oni to fino zamislili”, rekao je Stevandić i dodao da se želi stvoriti neka nova kriza u kojoj bi Srpska mogla donijeti odluku o samostalnosti.

    On je dodao da se Dodik o Šmitovom nametnutom zakonu nije izjašnjavao i da se čeka da svoj posao u vezi sa ovim urade Zakonodavni odobor Narodne skupštine, Ministarstvo pravde, Vlada, srpski član Predsjedništva BiH…

    “Mnogo puta su nas potcijenili i mislili da ćemo se prepasti ako se sila pojača”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da Republika Srpska nikada neće usvojiti Šmitov zakon i upitao, ne ulazeći u detalje nametnutih rješenja prije nego što ona budu detaljno analizirana, gdje to ima da se u pet, šest opština izbori provode sa skenerima, čitačima, kamerama, a u ostalim opštinama na drugi način?

    “Gdje se na svijetu izbori u istoj zemlji provode različito u različitim gradovima? To je nemoguće, to je eksperiment i znak da se ne želi napraviti nikakav dobitak, nego se prekida evorpski put BiH”, dodao je Stevandić.

    Podsjećajući da Šmit nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN, predsjednik Narodne skupštine konstatovao je da nakon jučerašnje odluke nema ni podršku EU, koja se izjasnila da je ovakvo nametanje zakona neprihvatljivo.

    “Republika Srpska kao jedan od entiteta ne prihvata Šmita, nekoliko kantona u drugom entitetu suštinski je protiv ovoga, srpski narod kao jedan od tri konstitutivna naroda ga ne prihvata, a ni hrvatski ne prihvata njegove odluke”, rekao je Stevandić i pozvao Šmita da pokaže malo političkog osjećaja, ličnog integrieta i morala i ode.

    Stevandić je rekao da se za ono što Šmit radi u NJemačkoj ide u zatvor i da se zbog toga i obratio predsjednici Bundestaga Berbel Bas, ali da nije dobio odgovor.

    “Mi sarađujemo sa Alternativom za NJemačku i našli smo načina da jedan državljanin Republke Srpske podnese privatnu tužbu ombudsmenu NJemačke koji se nalazi u Parlamentu, pa je otvoren proces protiv Šmita. Zna on to i zato je ljut na sve nas”, naveo je Stevandić.

    On je dodao da je pokušano da se proces izvrda na način da se traži mišljenje od njemačkog Ministarstva inostranih poslova koje vodi Analena Berbok iz stranke Zelenih i u kojem se navodi da je dovoljna odluka Savjeta za provođenje mira za imenovanje Šmita u BiH.

    “Oni su nam ponudili taj odgovor. Mi nismo zadovoljni i sada čekamo tu presudu. Ta presuda nam omogućuje da pokrenemo postupak pred njemačkim sudom i ne samo to nego nam omogućuje i direktan ulaz u Strazburu”, rekao je Stevandić za RTRS.

    On je citirao presudu iz Strazbura u kojom je tužba odbačena protiv nekadašnjeg visokog predstavnika u kojoj je navedeno da Valentin Incko ima imunitet jer je imenovan Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

    Stevandić je istakao da Republika Srpska radi sistematično i u skladu sa pravnim normama da se potpuno demaskira nakaradni sistem da jedan čovjek ponižava parlamente kako svoje zemlje, tako i BiH.

  • Stevandić: Očekujem konsenzus – ozbiljan narod razmišlja unaprijed

    Stevandić: Očekujem konsenzus – ozbiljan narod razmišlja unaprijed

    Sutra će biti održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Na dnevnom redu je jedina tačka: Razmatranje aktuelne bezbjednosne i političke situacije u svijetu i njenog uticaja na Republiku Srpsku. Ovu tačku predložili su predsjednik Republike, predsjednik Narodne skupštine, premijer i srpski član Predsjedništva BiH.

    Predsjednik Parlamenta Srpske Nenad Stevandić nada se da će se sutra uspostaviti neka vrsta konsenzusa, koji neće biti u vezi sa odnosom vlasti i opozicije i njihovim međusobnim razlikama, nego sa političkim trenutkom kada bi trebalo da se zaštiti Republika Srpska.

    Ne smijemo da potcijenimo mogućnost terorističkih akata u BiH, rekao je Stevandić u emisiji Telering.

    Dodaje da ozbiljan narod razmišlja unaprijed.

    • Mi ćemo donijeti politički stav da se zna da ni jedan Srbin nije bio terorista ni na čelu nekog pokreta. To mora jasno da prezentujemo. Ali da se branimo od terorizma. Terorizam se dešava kada su ispoštovana tri faktora. Prvo mržnja – to mi u BiH imamo, drugo – dostupnost mete i treće – da imate oružje ili novac. Sve te tri stvari u BiH već postoje. Ako one postoje treba da objasnimo građanima – izjavio je Stevandić.
  • Vidović: U toku udar na kompletan privredni sistem Srpske koji neće uspjeti

    Vidović: U toku udar na kompletan privredni sistem Srpske koji neće uspjeti

    Američka administaracija vrši snažan pritisak na bankarski sektor u Republici Srpskoj da ugase račune osobama i poslovnim subjektima koji su pod udarom sankcija SAD, ali i političkim organizacijama kao što je SDS. Ministarka finasija Zora Vidović smatra da je u toku udar na kompletan privredni sistem Srpske koji neće uspjeti. Ugroženo je i poslovanje domaćih banaka sa bankama u inostranstvu.

    Ovo što radi američka administracija je čista sila čiji je cilj pokušaj uništenja privrede Srpske – ocijenila je za Radio Srpske ministarka finansija Srpske Zora Vidović i dodaje da u Ministarstvu čine sve kako bi izvršili isplatu budžetskim korisnicima.

    U razgovoru sa bankama, ministarka finansija saznala je da imaju zahtjeve od američke administracije da se ugase računi za sve one koji su na OFAK-ovoj listi i fizička i pravna lica.

    Po Zakonu o bankama svako u Srpskoj ima pravo na račun kako bi mu bila isplaćena njegova primanja. To pravo sada je uskraćeno.

    • Ne zabranjuju oni bankama da ostave račune, ali ako ostave račune onda će im ugasiti sviftove ugasiti korespondentne banke sa tom bankom i onda ona ne može da posluje i u sankcijama. To znači uništenje kompletetnog privrednog sistema Republike Srpske i naravno niko ne može se dozvoliti da se to desi – navela je Vidovićeva.

    Zbog toga su ljudi na OFAK-ovoj listi dobrovoljno otišli u banke, da se računi ugase, kako banke ne bi bile sankcionisane i kako ne bi došlo do gašenja privrednih subjekata i apsolutno nemogućnosti rada u Republici Srpskoj, ističe Vidovićeva. Nečuveno je, kaže, da neko u Srpskoj u 21. vijeku nema mogućnost da primi svoju platu.

  • Dodik: Šta mislimo o nametanjima, mogu svi zajedno da gledaju sutra u direktnom prenosu

    Dodik: Šta mislimo o nametanjima, mogu svi zajedno da gledaju sutra u direktnom prenosu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su pojedini predstavnici međunarodne zajednice trebali ozbiljno da shvate zvaničnike Republike Srpske kada su govorili da neće prihvatiti bilo kakvo nametanje.

    • Samo djelimični pokušaj Evrope da se izvuče iz ovog gliba, aposlutno može da proizvede prestanak evropskog puta, ali to su oni izabrali i sada mogu to da rješavaju sa ovim lažnim /Kristijanom Šmitom/ – naglasio je predsjednik Srpske za Srnu upitan da prokomentariše odluku njemačkog državljanina Kristijana Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona.

    Predsjednik Srpske je rekao da ga ne čudi što su Nijemci bili u tome, ali ga čudi odakle Britanci da to podržavaju.

    • Sve je to licemjerno, ali u svakom slučaju ono što ćemo mi raditi i kako i šta mislimo o nametanjima mogu svi zajedno da gledaju sutra u direktnom prenosu – poručio je Dodik.

    Što se tiče “trojke” i njihovog likovanja povodom nametanja zakona, Dodik je rekao: “Moguće je da se pripreme druge”.

  • Stanivuković o Šmitovoj odluci: Malo morgen

    Stanivuković o Šmitovoj odluci: Malo morgen

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, poručio je da on nije za to da stranci nameću bilo kakva politička rješenja u BiH, pa makar i da su ona najbolja moguća.

    Komentarišući odluku Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, Stanivuković je rekao da je on za fer i poštene izbore.

    “Principijelno sam za uvođenje skenera i svega, što znači da svi vjerujemo u izborni proces, građani koji glasaju i mi koji se borimo za mandate. Ali nisam za to da nam neko drugi nameće te odluke, to mora biti plod političkog i demokratskog procesa i legitimno izabranih ljudi od strane naroda”, kazao je Stanivuković.

    Bilo kakvo strano nametanje, dodao je, ne bi trebalo da bude moguće u državi gdje se narodi bore za svoj suverenitet.

    “Znate, sad ja da odem u Austriju, Njemačku, Italiju, Rusiju, Bjelorusiju, SAD, istok, zapad, sjever, jug i kažem sada će važiti zakon koji ja kažem. E malo morgen. Za šta onda služe ljudi koji su ovdje izabrani, zašto onda postoje izbori? Zamislite vi samo tog paradoksa. Čovjek nameće izborni zakon, a da mi vjerujemo u ljude koje biramo. Za šta onda služi osam narodnih poslanika PDP u NS RS ili naša dva u Parlamentu BiH, da glasaju za zakon koji on kaže, a oni su ti koji treba da donose zakone. I onda kada se usvoji nešto, onda se tim ljudima sudi. To je politički nonsens. Mi možda jesmo za sve što piše u tom zakonu, ali da ga mi donesemo i izglasamo”, istakao je Stanivuković.

  • Šta donosi Šmitovo nametanje za medije: Kraj za “fantomske” portale

    Šta donosi Šmitovo nametanje za medije: Kraj za “fantomske” portale

    U tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje.

    Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu.

    “Online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”, navodi se.

    Tako se i prethodno pomenuti član 16.2 mijenja i dodaje se stavka da je za kršenje odredbi moguće podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije.

    Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju. Dodaje se i stavka koja jasno definiše da svi mediji moraju biti objektivni i nepristrasni tokom izvještavanja.

    “Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti. Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na dalje postupanје”, navodi se.

    Izmjene izbornog zakona donose i velike promjene za televizije, naime dosadašnja praksa koju su neki praktikovali, emitovanje propagandnog programa u okviru informativnih emisija je sada zabranjena.

    “Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti”, navodi se u članu 16.12.

    Isto tako, neće biti favorizovanja pojedinih političkih stranaka nego se u stavu 7 gore navedenog zakona navodi da će “cijene i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biti jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima”.

    Šmitovim izmjenama izbornog zakona uvode se i stavke koje se tiču izbornih spotova, odnosno oglašavanja koja uključuju diskrimiaciju ili predrasude na osnovu pola, rase, nacionalnosti, vjere i slično. Ovakav vid oglašavanja takođe je podložan prijavama Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.

    Član 16.17 je proširen tako da se sada uvodi i zabrana političkim medijima da iznoze lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. U slučaju povrede ovog člana CIK BiH provodi postupak.

    Ove izmjene su donesene, kao u konačnici i sve ostale, u svrhu transparentnijeg i poštenijeg izbornog procesa. Kako će funkcionisati i u kojoj mjeri će biti primjenjivane, saznaćemo već na jesen ove godine.

  • Krišto uputila pismo zvaničnicima EU: BiH treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja

    Krišto uputila pismo zvaničnicima EU: BiH treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto uputila je danas pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepu Borelju i komesaru Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju vezano za Izborni zakon, a u kontekstu evropskog puta BiH.

    Krišto je podsjetila na nedavno otvaranje pregovora i rekla kako je svima u BiH jasno da je za BiH od posebnog značaja cijelokupna izborna reforma.

    Istakla je kako BiH kao buduća zemlja članica Evropske unije treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja ili preglasavanja.

    U skladu s tim, Krišto je podsjetila da se sa posebnom pažnjom radi na usaglašavanju izmjena i dopuna Izbornog zakona.

    • Nadležno ministarstvo pravde je 21. marta 2024. uputilo u proceduru nacrt Zakona. Isti se trenutno nalazi u javnoj raspravi na koji svi u BiH u ovome trenutku mogu dati svoje komentare i amandmane – navodi se u pismu.

    Rekla je kako je nametanje opsežne međunarodne supervizije od čak 114 ispravaka nespojivo sa evropskom budućnosti BiH, a najpogubnije je za nezavisnu i suverenu BiH, uzevši u obzir da se radi o Zakonu na kojem se temelji demokratski sistem i koji je poslije Ustava BiH, najvažniji pravni akt.

    • Čvrsto mislim da nametanje odluke o izmjenama i dopunama Izbornog zakon BiH, za mene, kao predsjedavajuću Savjeta ministara predstavlja jedan neočekivani izazov na koji ćemo, skupa sa Vama, morati odgovoriti na način da se ne ugrozi naš EU put, kao niti rad institucija BiH, jer upravo institucije u BiH moraju preuzeti odgovornost za donošenje svih odluka – istakla je Krišto u svom pismu visokim zvaničnicima EU.

    Na kraju pisma, Krišto je istakla kako je potrebno nastaviti saradnju i zajednički rad, te “jačati povjerenje i poštovanje između nas u BiH, te dati podršku rješenjima koje će biti rezultat rada institucija BiH”.

    Iskazala je uvjerenje da je samo tako moguće napraviti iskorak “hitno potreban za sve nas u BiH pa i naš evropski put”.

  • Višković: Suština nametanja izmjena Izbornog zakona BiH je eliminisanje Dodika iz političkog života

    Višković: Suština nametanja izmjena Izbornog zakona BiH je eliminisanje Dodika iz političkog života

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je suština najnovijeg nametanja izmjena Izbornog zakona od Kristijana Šmita eliminisanje predsjednika Srpske Milorada Dodik iz političkog života BiH.

    Višković je rekao da je to jasno vidljivo iz člana osam ovog zakona.

    -Ove žalosne, jadne, nedemokratske i necivilizacijske izmjene Izbornog zakona imaju samo jednu poruku i jednu odluku u smislu eliminacije predsjednika Republike Srpske koji se zove Milorad Dodik iz političkog života BiH i to je poenta čitave priče – rekao je Višković.

    Višković je ukazao na dvije tačke iz člana osam koje je Šmit dodao, i to tačku pet koja glasi: “Danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti”, te tačku šest, koja glasi: “Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu ima prestanak te službene dužnosti i tog radnog odnosa”.

    • Ovo je rađeno zbog predsjednika Republike Srpske i te žurbe i sudske presude koja će biti u ovom kontekstu. Međutim, u postojećem zakonu to nije pisalo tako i ovaj poslušnik nečijih naloga, a zna se čijih, koje ambasade, je ovo morao da uradi kako bi to imalo neki svoj slijed – naglasio je Višković.

    Višković je rekao da je sve to malo zamotano u celofan zbog javnosti “kako se Srbi ne bi dosjetili”.

    • Međutim, Srbi su se odmah dosjetili, i ove prevare i podvale ni po koju cijenu ne smiju prihvatiti institucije Republike Srpske – rekao je Višković.
  • Ustavni sud Srpske: Odredbe u vezi sa klevetom nisu u suprotnosti sa načelom vladavine prava

    Ustavni sud Srpske: Odredbe u vezi sa klevetom nisu u suprotnosti sa načelom vladavine prava

    Ustavni sud Republike Srpske nije prihvatio inicijativu za ocjenu ustavnosti članova Krivičnog zakona kojima su kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika određene kao krivična djela za koja je propisana novčana kazna, ocijenivši da osporene odredbe nisu u suprotnosti sa ustavnim načelom vladavine prava.

    Krivičnopravna odgovornost za osporena krivična djela ne može se dovoditi u vezu sa građanskopravnom odgovornošću za klevetu iz Zakona o zaštiti od klevete s obzirom na to da je riječ o dva potpuno različita oblika pravne odgovornosti i da propisivanje oba vida zaštite predstavlja pitanje zakonodavne politike u ostvarivanju zaštite osnovnih prava i sloboda čovjeka, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

    Osim toga, osporene odredbe imaju nivo preciznosti koji dozvoljava da se u razumnoj mjeri mogu predvidjeti ponašanja i posljedice ponašanja koja su inkriminisana.

    U pogledu tvrdnje da je zakonodavac osporenim propisivanjem ograničio slobodu izražavanja iz člana 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavni sud je ocijenio da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja moguće u skladu sa stavom 2 člana 10 Evropske konvencije.

    U konkretnom slučaju, miješanje u pravo na slobodu izražavanja propisano je na osnovu zakona, temeljem ustavnog ovlaštenja zakonodavca.

    Sud je ocijenio da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja usmjereno ostvarenju legitimnog cilja, jer se osporenim odredbama štite pravo na ljudsko dostojanstvo, čovjekova privatnost i lični i porodični život.

    Ta prava predstavljaju interakciju javnopravnih i privatnopravnih elemenata, budući da je riječ o pravom zaštićenim ličnim dobrima, ali i etičkim vrijednostima koje imaju važnost za jedno demokratsko društvo i koje su inkorporisane u ovu ustavnu normu, dodaje se u saopštenju.

    Ustavni sud je ocijenio i da osporeno propisivanje samo po sebi nije dovoljno da se može zaključiti da je takvo miješanje u pravo na slobodu izražavanja neproporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

    U vezi s tim, Sud je imao u vidu prirodu i visinu zaprijećenih sankcija, jer je riječ isključivo o novčanim kaznama za navedena krivična djela čija je visina precizno određena i to na razumnom nivou, pogotovo kad se ima u vidu opšti minimum i maksimum novčane kazne predviđen Krivičnim zakonikom Republike Srpske.