VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Smisao cirkusa sa Šmitom otimanje imovine Srpskoj

    Dodik: Smisao cirkusa sa Šmitom otimanje imovine Srpskoj

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je smisao cijelog “cirkusa” sa Kristijanom Šmitom otimanje imovine Srpskoj.

    • Kaže da će on čuvati Srpsku, da hoće da ohladi situaciju, a izazvao je potpuni haos i to u trenutku kada je BiH pokazala da može samostalno da donosi odluke i da vraća svoj suverenitet, koji su urušili stranci. Nijemac, koji je ovdje došao na nelegalan način i lažno se predstavlja Srbima, drži lekcije i priča o Evropi – naveo je Dodik na društvenim mrežama.

    On je istakao da je Šmit američki potrčko čiji je jedini cilj da silom i nametanjem sprovede njihove želje.

    • Kaže da će donijeti Evropu BiH, a pita šta nije u redu s nametanjem rješenja suverenoj zemlji. Ne samo da je nelegalan, nego je i neuračunljiv – naglasio je Dodik.

    On je rekao da je i Evropa jasno poručila Šmitu da ne podržava njegovo nametanje.

    • To niko normalan ne može da podrži, osim onih koji imaju interes da se održi kolonijalni karakter BiH – jasan je Dodik.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska rekla sve što je imala na temu nelegalnog Šmita.

    • Od svih aktera očekujemo da pokažu da u BiH nema mjesta za strane intervencije i da žele da sačuvaju dejtonsku BiH – rekao je on.

    Dodik je poručio da u BiH nema mjesta ni za Šmita ni za nametanja.

    • On je srušio evropski put po američkim uputstvima i samo njegovim odlaskom BiH se može vratiti ispunjavanju ovog strateškog cilja – istakao je Dodik.
  • Stevandić: Šmit pokušava da ustanovi legitimitet koji nema

    Stevandić: Šmit pokušava da ustanovi legitimitet koji nema

    Predsjednik NSRS Nenad Stevandić rekao je da predstavnici Srpske sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovaraju službeno, bratski i funkcionalno, a da Kristijan Šmit pokušava da ustanovi legitimitet koji nema.

    Njegova pozicija i položaj prema gospodinu Vučiću i Srbiji dovoljno govori da je on sam sebe dezavuisao – rekao je Stevandić.

    Stevandić je rekao da će pokušati da razgovara sa svim liderima političkih partija u Srpskoj o mogućnosti da Narodna skupština donese zaključak da nema provođenja izbora ili bilo čega drugog, ukoliko se bilo kojoj političkoj partiji ne dozvoljava funkcionisanje.

    Stevandić je naveo da je to nešto što je vanstranački i vanideološki, te da je to stav prava i sloboda Republike Srpske.

    • Vladajuća koalicija, a nadam se i opoziocione partije, sa kojima ću sada da kontaktiram, smatraju da niko ne može da oduzme ni jednoj političkoj partiji, u ovom slučaju SDS-u, pravo da se legitimno finansira, jer za to nema ni jednoga razloga u BiH. Mogu da mu zabrane da se kandiduje u Americi, ali ne mogu da mu zabrane da se kandiduje u Republici Srpskoj i BiH – izjavio je Stevandić.
  • Stevandić: Neprihvatljiva blokada računa

    Stevandić: Neprihvatljiva blokada računa

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je, nakon razgovora sa svim predsjednicima parlamentarnih političkih partija, da je blokada žiro računa SDS-u ili bilo kojoj drugoj političkoj partiji, nezakonita i neprihvatljiva.

    On je istakao da predsjednici svih parlamentarnih političkih partija smatraju da se ta blokada mora ukinuti.

    “U suprotnom, sprovođenje izbora bilo bi potpuno onemogućeno, čime bi se urušio demokratski i ustavni poredak, ali i proizvele nesagledive posljedice po društvo u cjelini”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je dodao da će se o svemu navedenom ubuduće oglasiti putem zvaničnog stava usaglašenog u Narodnoj skupštini Republike Srpske, saopšteno je iz parlamenta Srpske.

  • Konaković o odluci Šmita: Veži konja gdje ti aga kaže

    Konaković o odluci Šmita: Veži konja gdje ti aga kaže

    Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH nakon što je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika ponovo namentuo izmjene Izbornog zakona rekao je da odluka nije dobra ali da je poštuje.

    “Kako kažu, veži konja gdje ti aga kaže. Nisam sretan, ali ćemo učiniti sve da maksimalno zaštitimo izborni proces. Taj CIK bira članove biračkih odbora. Imamo određene sumnje zbog svih propusta ovog istog CIK-a u prošlosti”, rekao je Konaković.

    On je naveo i da odluka Šmita nije baš muštuluk i da je ovaj CIK katastrofalan jer se radi o političkom tijelu sastavljenom od bivših savjetnika, političkih funkcionera.

    “Ne mislim da ako je to Šmitova odluka da je dobra odluka, ali poštuje odluke”, rekao je Konaković, a prenose mediji u Federaciji BiH.

    Podsjećanja radi, Šmit je ponovo izmjenio Izborni zakon BiH i nametnuo odredbu koja postojeći sastav CIK-a, odnosno njegove pojedine članove štiti od penzionisanja tako da će po svemu sudeći aktuelni sastav CIK-a sprovoditi Opšte izbore 2026. godine.

  • Šmit ponovo nametnuo Izborni zakon i od penzionisanja zaštitio članove CIK-a

    Šmit ponovo nametnuo Izborni zakon i od penzionisanja zaštitio članove CIK-a

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ponovo je izmjenio i nametnuo Izborni zakon BiH na način da se na postojeće članove Centralne izborne komisije BiH ne odnosi odredba o penzionisanju, tako da će oni po svemu sudeći dužnost obavljati do 2027. godine, odnosno sprovoditi i Opšte izbore 2026. godine.

    Šmit je izvršio ispravku u članu 20.16b, tako da se u prvoj rečenici iza riječi Centralne izborne komisije dodaju riječi “ne podliježu uslovima za odlazak u starosnu penziju propisanom u stavkama 1 i 2 člana 2.5a ovog zakona”.

    Dakle, član 20.16 b nakon ispravke od strne Šmita glasi: “Postojeći članovi Centralne izborne komisije BiH ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju propisanom u stavkama 1 i 2 člana 2.5a ovog zakona, neće biti u obavezi podnijeti ostavke ili biti razriješeni zbog neispunjavanja uslova iz člana 2.5, stav 6, ako ti uslovi nisu postojali u vrijeme njihovog imenovanja. To se neće odnositi na uslove propisane u članu 2.5 stav 6 tačka 6 i 7 ovog zakona”, navedeno je u odluci koju je Šmit potpisao 2. aprila ove godine.

    Prema prvobitnoj odluci Šmit je nametnuto odredbe prema kojima bi članovima CIK-a koji napune 65 godina istekao mandat, a to bi u praksi značilo da su već sada van mandata Suad Arnautović i Jovan Kalaba, međutim oni će kako stvari sada stoje sprovoditi izbore i 2026. godine.

  • Dodik o Izbornom zakonu i evropskom putu BiH

    Dodik o Izbornom zakonu i evropskom putu BiH

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da su politički predstavnici Republike Srpske spremni na razgovore, ali nikada neće dati Republiku Srpsku.

    Unarednih desetak dana Republika Srpska će donijeti svoj izborni zakon. Bošnjaci kažu da uslovljavamo, zamajavaju nas EU putem, a onda prihvataju nametnute zakone. Njihov cilj je razgradnja Republike Srpske – jasan je Dodik.

    Ističe da je najnovija ponuda da Ustavni sud treba da odlučuje o imovinskim sporovima između BiH i entiteta neprihvatljiva, jer bi odlučivao o svemu što je imovina Republike Srpske.

    – Republika Srpska danas živi život države, ima sve njene elemente i možemo da živimo odvojeno. Ključni problem u BiH je to što Republika Srpska pokazuje da može samostalno da živi. Naša politička borba je izazovna i teška i biće nastavljena – poručio je Dodik.

    “Usvojićemo svoj izborni zakon do 20. aprila”
    Republika Srpska će usvojiti svoj izborni zakon do 20. aprila, rekao je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.

    Istakao je da Republika Srpska ima pravo na svoj zakon.

    – CIK BiH nema šta tu da traži. Sprovešćemo izbore prema našem zakonu – jasan je Dodik.

    Naveo je da je Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, privatno lice i da je lažan.

    – I ovo što je sada “nametnuo” oko Izbornog zakona BiH je fuknciji toga da se Republika Srpska pokori institucijama BiH. Navodno je dao pravo CIK da imenuje sve predsjednike biračkih odbora i da ih prevede u statrs državnih profesionalnih službenika. To se nikada neće desiti – naveo je Dodik.

    Komentarisao je i najavljen sastanak Šmita sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.

    – Razumijemo situaciju u kojoj je predsjednik Vučić. Šmit je lažan, on nije taj koj trena da govori o imovini. Ono što je najavio i želio da kaže Šmitu u oči, a to je pustite vi više priče o duhu Dejtonskog sprratzuma, pokažite nam gdje i šta piše, a onda ćemo razgovarati – naveo je Dodik.

    Kaže da mu je drago da što čuje da u Srbiji institucije primaju Šmita, a ne visokog predstavnika.

    – Sve što on želi jeste da sebi pribavi neki legitimitet. Zato on masovno laže kada kaže da štiti Republiku Srpsku. Pokažite pokažite nam jednu akicju koju su oni sporveli, a da je bila u korist Republike Srpske – naveo je Dodik.

    Istakao je da Šmit nema šta da pokaže o pitanju imovine, piše RTRS.

    – Predložili smo način kako da riješmo pitanje imovine i uvijek smo spremni da sjednemo sa FBiH, a ne sa Šmitom – rekao je Dodik.

  • Velika očekivanja od vaskršnjeg sabora Srpske i Srbije

    Velika očekivanja od vaskršnjeg sabora Srpske i Srbije

    Veliki vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske biće održan 5. i 6. maja, a najavljeno je da će biti donesene važne odluke o opstanku srpskog naroda na ognjištima, ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma i zajedničke kulturne baštine.

    Ako se na to dodaju i konkretne želje predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, reakcija neće nedostajati, posebno iz Sarajeva.

    -Republika Srpska će insistirati na Dejtonskoj ulozi Srbije i na vaskršnjem saboru treba da se konstatuje da su Bošnjaci prekršili sporazum, te da je Srbija spremna da u međunarodnim institucijama brani Republiku Srpsku i Dejton – objavio je Dodik na nedavnoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske.

    Sada se postavlja pitanje da li će prijedlozi Banjaluke biti prihvatljivi i za Beograd, u vidi zajedničke deklaracije čije usvajnje je najavljeno. Jer, ma koliko Bošnjaci kršili Dejton, pitanje je da li je takvom zvaničnom konstatacijom i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman da uđe u političku konfrontaciju sa političkim predstavnicima iz Sarajeva, a vjerovatno i sa njihovim političkim saveznicima na Zapadu.

    Kao što je poznato, za bošnjačku i zapadnu političku elitu Dodik je jedini koji krši Dejtonski sporazu, odnosno njegov aneks koji predstavlja Ustav BiH.

    Srbija mora to da prihvati jer je došla do zida. Ona se svih ovih godina povlačila, izbjegavajući udare sa Zapada, popuštajući po pitanju Kosova i Metohije i na međunarodnoj sceni izlazila u susret zapadnim interesima. Zauzvrat nije zaustavila njihove udare na sebe. Sama činjenica da se organizuje svesrpski sabor koji će govoriti o poziciji Srba na Balkanu je veliki iskorak Srbije u tom pravcu – kaže za Srpskainfo profesor geopolitike Srđan Perišić.

    S druge strane, dodaje on, taj sabor ne smije da ostane mrtvo slovo na papiru. To, kaže Perišič, znači da sa njega treba da budu upućene snažne poruke, a ne da bude obični skup velikog naslova.

    -Očekujem da će se usvojiti razne deklaracije, a jedna od njih da bude i ta konstatacija da je Dejtonski porazum rušen od početka, ne samo od bošnjačke politike u Sarajevu, nego prije svega od strane Zapada. Ako se to ne dogodi, onda svesrpski sabor ne treba ni da se organizuje. Zbog čega tako veliki skup ako neće poslati snažne poruke? Ako se to ne desi, skup će doživjeti fijasko, a vjerujem da organizatori to ne žele. Dakle, Srbija postepeno uviđa da je došla do zida, dok je RS to shvatila ranije i spremna je na neku vrstu otpora. Nažalost, u RS nema jedinstva između svih političkih stranaka što otežava taj otpor. Vjerovatno će u međuvremenu biti formirana i nova vlada Srbije, vidjećemo ko će sve biti minstri i kakva će biti orjentacija – zaključuje Perišić.

    “Dodik ima veliki uticaj”
    Doktor političkih nauka Vladimir Pavićević smatra da postoje tri napomene oko ove teme. Od kojih je prva da Dodik i politički savez čiji je lider ima danas veliki uticaj na procese odlučivanja i u Banaluci i u Sarajevu. Takav položaj, smatra Pavićević, treba iskoristiti za dalje jačanje mira i dobra građana i u Republici Srpskoj i u BiH.

    -Drugo, sve dalje odluke koje se tiču regionalnih pitanja treba posmatrati u kontekstu revitalizacije srpske ideje. Ovaj proces je postao relevantna determinanta za razumijevanje budućih procesa u regionu i predstojeći sabor treba tumačiti upravo u tom kontekstu. I treće, Dejtonski sporazum je srce savremene BiH i svako ko se drži sadržine Dejtonskog sporazuma taj doprinosi poštovanju integriteta BiH. Posljedično, za aktere koji nastoje da se koriguje Dejton ne može se tvrditi da su posvećeni BiH – kaže Pavićević za Srpskainfo.

  • Šmit najavio obraćanje na sjednici Generalne skupštine UN

    Šmit najavio obraćanje na sjednici Generalne skupštine UN

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, potvrdio da će se obratiti na sjednici Generalne skupštine UN ovog aprila.

    Gostujući u programu N1, Šmit je, govoreći o Rezoluciji o Srebrenici koja se priprema u Generalnoj skupštini UN izjavio kako “razumije da se ne radi o gledanju unazad, nego da je nešto za budućnost da se nešto slično ne ponovi”.

    – Ono što želim ukloniti sa stola je strah bilo koga da će Republika Srpska kao entitet nestati. Ne, uopšte. Ja sam garant opstanka i Federacije BiH i Republike Srpske, i Brčko distrikta i BiH. Bilo ko ko želi da ukine Republiku Srpsku, mora da se suoči sa mnom. Ja moram braniti Dejtonski sporazum i ono što je u njemu navedeno. Nema straha, ja sam jedan od onih koji će prvi krenuti braniti strukture. Što se tiče Rezoluciuje UN, mislim da ima dovoljno vremena da se o tome razgovara – rekao je Šmit.

    Na pitanje da li će se obratiti na sjednici Generalne skupštine UN u Njujorku, Šmit je odgovorio potvrdno.

    – Obratiću se na sjednici Generalne skupštine UN. Podnijeću izvještaj o pomacima u smislu EU integracija i takođe ću podnijeti izvještaj o preprekama koje vidim. Takođe ću govoriti o propustima koje smo napravili u smislu povratka izbjeglica. Omladina odlazi, možemo izgubiti cijelu generaciju – rekao je Šmit.

    Na pitanje da li će nametnuti zakon o državnoj imovini, on je odgovorio da “nije rekao da neće”.

    – Neki imaju očekivanja, želje ili strahove, ali o tome lokalni organi treba da odluče uz pomoć međunarodne zajednice. Da budem vrlo jasan, potrebno je da svi pokažemo privrženost, Slovenija, Crna Gora, Srbija. Mi smo jedina zemlja u bivšoj Jugoslaviji koja nije riješila ovo pitanje. Dajte da sjedemo zajedno i radimo i pokažemo novi optimizam – istakao je Šmit.

    Naveo je i da sutra ide u Beograd, gdje će razgovarati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ako ga predsjednik Srbije bude pitao u čemu se krši Dejtonski sporazum, Šmit je naveo da ne zna šta će ga Vučić pitati, ali ako bude pritužbi oko toga gdje se krši Dejton, kako je istakao, to “definitivno znači da država ima pravo odlučiti šta je državna imovina, a ne samo da polaže pravo na državnu imovinu“.

    Odgovarajući na prijetnje i upozorenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će biti uhapšen ako dođe u Republiku Srpsku, Šmit je rekao da je bio već mnogo puta u Republici Srpskoj i da će ići opet, te da će sam odlučiti kada će ići.

  • Dodik: U EU nećemo u bavarskim pantalonicama, a ni u Marfijevim kaubojskim čizmama

    Dodik: U EU nećemo u bavarskim pantalonicama, a ni u Marfijevim kaubojskim čizmama

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da BiH neće ući u EU “ni u bavarskim pantalonicama, ni u Marfijevim kaubojskim čizmama” nego samo ako domaći predstavnici suvereno i demokratski upravljaju procesima.

    Dodik je istakao da poziv koji je uputio predsjednik Naše stranke, Edin Forto, da se “dogovorimo ko vuče zemlju naprijed, a ko nazad” više nego besmislen.

    – Nema se tu u vezi s čim dogovarati. Postoji samo opcija da se odredimo u vezi s tim da li želimo uključiti ili isključiti sopstveno pravo da odlučujemo u skladu sa demokratskim principima – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da je svaki rezultat na putu ka EU, koji je napravljen, bio je rezultat takvog odlučivanja.

    – Predstavnici Srba, Bošnjaka i Hrvata su sjedili, radili, dogovarali se i išli dalje. Onda su neki, za račun tuđih geopolitičkih interesa, riješili da isključe sebe i da pogaze demokratiju. Umjesto da nastave da rade posao za koji su izabrani, razumijevajući legitimnu želju i svog, ali i drugih naroda u BiH, oni su iz prostora u kojem se međusobno čujemo pristali da ih američki ambasador, Majkl Marfi, i Kristijan Šmit, kojeg nstitucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, odvedu u gluvu sobu. Stvar u vezi s apelacionim sudom je zapravo vrlo jasna – naglasio je Dodik na društvenoj mreži Iks.


    Dodik je istakao da Forto očigledno ne misli da Banjaluka treba da bude domaćin apelacionom sudu, jer je, pretpostavlja, ona sjedište institucija Republike Srpske.

    Moj stav je da je ljekovito i dobro za izgradnju međusobnog povjerenja u BiH da što više zajedničkih institucija svoja sjedišta ima na decentralizovan način. Takođe, važno je što su nam lider stranke Narod i pravda, Dino Konaković, nesvjesno, a Edin Forto svjesno obznanili da “SAD imaju svoju agendu ovdje”, uvjeravajući nas, valjda, da u BiH drugi mogu imati svoju agendu, a mi koji u njoj živimo i koje biraju naši građani to ne možemo – naglasio je Dodik.

    On smatra da politiku ovdje, prije svega, definišu i sprovode srpski, bošnjački i hrvatski demokratski predstavnici.

    – SAD i druge države imaju ambasade, koje su dobri gosti kada poštuju našu demokratiju i vrlo bezobrazni kada misle da imaju pravo da odlučuju umjesto miliona građana. Za kraj, čuli smo i to da će nam američka administracija pomoći u vezi s evropskim putem!? – naglasio je Dodik.

    On je rekao da razumije da Forto i njemu slični imaju potrebu da potcjenjuju sami sebe, ali odluka domaćih zvaničnika da BiH ide ka EU i da ih EU poštuje kao partnera na tom putu – nema mnogo veze sa SAD.

    – Ilustracije radi, u EU nećemo ući ni u bavarskim pantalonicama ni u Marfijevim kaubojskim čizmama. Ući ćemo samo ako suvereno i demokratski upravljamo procesima i odlučujemo o sebi. Zato Forti preporučujem da se ne bavi bajkama, već suštinom od koje zavisi dalji kapacitet našeg političkog odnosa: Želite li da izađete iz gluve sobe u koju su vas Marfi i Šmit uvalili 26. marta ili ne? Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske su u tom smislu jasni. I za mene, kao demokratu, obavezujući – naglasio je Dodik.

  • Amidžić: Ministarstvo finansija nije udovoljilo zahtjevu koji proizlazi iz nametnutnih odluka

    Amidžić: Ministarstvo finansija nije udovoljilo zahtjevu koji proizlazi iz nametnutnih odluka

    Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara nije udovoljilo zahtjevu Centralne izborne komisije CIK BiH koji proizilazi iz nametanja izmjena Izbornog zakona o Zakona o finansiranju institucija BiH, te nije odobrilo tražena 33,6 miliona već 7,4 miliona KM, izjavio je resorni ministar Srđan Amidžić.

    Amidžić, koji je i generalni sekretar SNSD-a poručuje da ne želi da se bavi članovima SDS-a, ali ističe da bi bilo lijepo da se makar jednom referišu na Kristijana Šmita i ambasadore koji su neprijateljski nastrojeni prema Srpskoj.

    • Iako su komentari došli od SDS-ove Aleksandre Pandurević, ne želim puno da se bavim članovima SDS-a koji su u velikom problemu nakon najnovijeg udara američke administracije i blokade računa. Samo bih poručio da bi bilo lijepo, za promjenu, da počnu čitati i da se makar jednom referišu na Kristijana Šmita i ambasadore koji su neprijateljski nastrojeni prema Republici Srpskoj, pa da osude njihovo ponašanje, a ne da se konstantno bave SNSD-om i predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom – navodi se u pisanoj izjavi za medije Amidžića.

    Kako on dodaje, stiče se dojam da kolegama koje se pokušavaju baviti opozicionim političkim radom u Republici Srpskoj uopšte ne smeta činjenica da pojedinac želi nametati zakone i pravila po kojima će živjeti jedan čitav narod, pa i oni sami.

    On poručuje da javnost treba da zna da Ministarstvo finansija i trezora BiH nije udovoljilo zahtjevu CIK BiH koji proizlazi iz nametanja izmjena Izbornog zakona o Zakona o finansiranju institucija BiH.

    • Naime, nametnutim izmjenama Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine je dužno u potpunosti udovoljiti budžetskom zahtjevu CIK BiH koji je za 2024. godinu iznosio 33.658.000 KM. Toliko je potrebno ako bi se udovoljilo onima koji bi da sprovedu odluke Kristijana Šmita, jer su veća sredstva potrebna za nabavku određene opreme, softvera, novo zapošljavanje, video nadzor, usluga i sl. U instrukciji o privremenom finansiranju obezbijeđeno je 7.418.000 KM što je iznos koji je definisan godinama unazad na osnovu ranije donesenih zakona i, još jednom podvlačim, ne uvažava zahtjeve definisane kroz neprihvatljiva nametanja ili izmjene zakona – ističe se u saopštenju Amidžića.

    Kako Amidžić navodi, on kao čovjek, ali i kao ministar finansija i trezora BiH ponosno stoji iza svake odluke i stavova institucija Republike Srpske.

    • Istovremeno, moramo uvažavati činjenicu da ljudi u Federaciji BiH imaju drugačije stavove i spremnost da bezpogovorno prihvataju volju pojedinca, te na ovaj način je samo omogućeno da CIK BiH može sprovesti izbore u FBiH. Ne želim i ne mislim da imam pravo da uskratim ljudima u Federaciji BiH njihovo pravo da biraju i budu izabrani. Na kraju, za one koji žele da čitaju, sama predsjednica CIK BiH Irena Hadžiabdić je izjavila da je nametnutim izmjenama i dopunama Izbornog zakona u nadležnost CIK-a BiH stavljeno dosta novih aktivnosti, pa i testiranje i primjena određenih pilot – projekata u vezi sa izbornim tehnologijama, te da će morati tražiti dodatna sredstva. Kako smo naveli, Ministarstvo finansija i trezora BiH nije pozitivno odgovorilo na navedeni budžetski zahtjev CIK BiH u iznosu od 33.658.000 KM, već je odobrilo sredstva dovoljna da se izborni proces provodi po pravilima kao do sada – napominje Amidžić.

    Zaključuje, da želi da vjeruje da će doći vrijeme kada će kolege iz opozicije uspjeti prevazići lične frustracije i mržnju prema pojedincima, a sve u cilju kako bi nekada vidjeli interes naroda koji živi u Republici Srpskoj, te skupili političke hrabrosti da se usprotive stalnim nametanjima sa strane.