Sa ovakvim političarima treba nam međunarodni uticaj, rekao je Mirko Šarović, gostujući na BHT odgovarajući na pitanje da li nam je potreban OHR.
– Јa mislim, moj stav je da, OHR, u ovakvoj zemlji, sa ovakvim političarima kakvi jesmo, koji nisu uspjeli da odgovornost za zemlju preuzmu u svoje ruke ni prije 10-15-20 godina, vjerovatno taj međunarodni uticaj treba, ovakvim nama kakvi smo, treba – rekao je bivši predsjednik SDS-a.
Pored Draška Stanivukovića, Luke Petrovića, ministarske pozicije i Dragana Čovića, i Sabina Ćudić našla se među političarima koje je kritički prozvao lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović. Njegove reakcije uslijedile su nakon što je Ćudić uputila primjedbe na rad opozicije iz Republike Srpske.
Vukanović je prethodno uputio niz kritika Draganu Čoviću zbog toga što nije podržao njegovo imenovanje za ministra bezbjednosti. U svojim obraćanjima osvrnuo se i na izjave i postupke Sabine Ćudić.
Prema njegovim riječima, dio političkih aktera iz Federacije BiH kritikuje opoziciju iz Republike Srpske, što, kako tvrdi, otežava njihovu poziciju. Naveo je da mu smeta što, kako kaže, izostaje politička saradnja, pa i elementarna komunikacija, uključujući i susrete s liderima stranaka iz Federacije BiH.
Govoreći o odnosima unutar političke scene, Vukanović je istakao da opozicioni predstavnici iz Republike Srpske nemaju podršku partnera iz Federacije, te da se, prema njegovoj procjeni, često nalaze u nezavidnoj poziciji.
Sabina Ćudić reagovala je nakon što poslanici iz opozicije iz Republike Srpske nisu podržali Prijedlog zakona o budžetu na sjednici Predstavničkog doma. U svom obraćanju izrazila je nezadovoljstvo njihovim postupanjem i poručila da smatra da takav pristup ne vodi evropskom putu.
Navela je da je, kako kaže, više puta pokušavala uspostaviti zajednički stav s opozicionim poslanicima iz Republike Srpske, podsjećajući da su pred njima izbori i da, po njenoj ocjeni, imitiranje politike SNSD-a ne može donijeti rezultat. Ukazala je i na pojedine zamjerke koje su opozicioni poslanici iznosili tokom rasprave o budžetu, posebno u vezi s povećanjem budžetskih izdvajanja.
Ćudić je zaključila da, prema njenom mišljenju, takav pristup opozicije neće donijeti napredak, kao što ni u Federaciji BiH, kako kaže, ne bi bila korisna politika zasnovana na imitiranju dominantnih političkih aktera.
U Laktašima je održana izborna konferencija Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske, kojoj su prisustvovali članovi i gosti iz više lokalnih zajednica. Na konferenciji je Aleksandar Trninić izabran za predsjednika Regionalnog odbora, uz čestitke za dosadašnji rad i ukazano povjerenje.
Učesnici su pozvani da se aktivno uključe u kampanju za prijevremene predsjedničke izbore zakazane za 23. novembar, te je izražena jedinstvena podrška kandidatu Karanu.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir saopštio je da je tender za nabavku stacionarnih radara vrijedan 35 miliona KM poništen zbog dodatne analize tehničkih detalja koje su tražili dobavljači, a ne, kako tvrdi predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković, zbog političkog pritiska. Budimir je upitao aktuelnog gradonačelnika Banjaluke da li ima snage da poništi i gradski tender za javnu rasvjetu, takođe vrijedan 35 miliona KM.
“Tender nije poništen zbog podlijeganja pritisku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Ne želim da u rijaliti politiku uvlači MUP Republike Srpske kojem su radari potrebni kao sredstvo preventivnog djelovanja u smanjenju broja saobraćajnih nezgoda”, rekao je Budimir, dodajući da je pogrešno fokusirati se na cijenu jednog stuba, dok se zanemaruje cjelokupan sistem i oprema.
On je naveo da je poništenje tendera uslijedilo zbog velikog broja tehničkih pitanja koja su potencijalni dobavljači uputili MUP-u, te odbacio tvrdnje da je odluka donesena pod pritiskom. “Neću da ulazim na taj način u politiku, ovo je preozbiljna stvar. Ljudskim životima nemamo pravo da se igramo”, poručio je Budimir, podsjećajući da je na putevima Srpske ove godine poginulo 115 osoba.
Budimir je istakao da lokalne zajednice traže postavljanje stacionarnih radara radi suzbijanja nasilničke i prebrze vožnje, te ponovio pitanje upućeno Stanivukoviću da li je spreman da povuče sporni tender za javnu rasvjetu u Banjaluci, koji je već predmet provjere tužilaštva.
Sa druge strane, Stanivuković je ranije poručio da poništenje tendera za nabavku 110 radara po cijeni većoj od 300.000 KM po uređaju znači da je “pritisak urodio plodom”.
O ovome se oglasio i Branislav Čerek, odbornik Narodnog fronta u Skupštini grada Banjaluka, koji je ocijenio da je odluka MUP-a dobra i da bi, po zdravoj logici, i gradonačelnik Banjaluke trebalo da poništi tender za javnu rasvjetu, kako je i izglasala Skupština grada. Naglasio je da je taj tender zbog navodnih malverzacija već završio u tužilaštvu.
“Slučajno ili ne, i ovaj tender je iste vrijednosti, 35 miliona KM. Ne znam kako gradonačelnik nije vidio poveznicu između ova dva slučaja kada je počeo da proziva Budimira”, rekao je Čerek, dodajući da je neobično što se SNSD uopšte ne oglašava o tom pitanju. “Da li je ovo takmičenje u disciplini ‘ko će koga više optužiti za nezakonite radnje’ ili nešto drugo, vidjećemo u narednom periodu”, zaključio je on.
Opozicione stranke u Republici Srpskoj oštro su reagovale nakon što je “Elektroprivreda Republike Srpske” podnijela zahtjev Regulatornoj komisiji za energetiku za povećanje cijene električne energije za gotovo 20 odsto i istovremeno smanjenje postojećih potrošnih pragova. Lider pokreta „Sigurna Srpska“ i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, najavio je protest građana, poručujući da se novim poskupljenjem pokušavaju prikriti gubici i kriminal u energetskom sistemu.
Stanivuković je naveo da je, zbog lošeg poslovanja i „pustošenja RiTE Ugljevik“, Elektroprivreda već kumulativno povećala cijenu za oko 33 odsto. Optužio je republičke vlasti da na nivou Republike svakodnevno odobravaju „enormna poskupljenja“, dok u Banjaluci, kako tvrdi, „glume moralne veličine“ jer odbijaju i minimalno usklađivanje cijene vode, iako je gradski Vodovod, prema njegovim riječima, direktno pogođen prijašnjim poskupljenjima struje.
„Neću dozvoliti da preko leđa građana prikrivaju gubitke i kriminal i pune privatne džepove narodnim novcem. To nije briga za građane, nego politička igra koja amortizuje pljačkanje Elektroprivrede i uništava Vodovod“, poručio je Stanivuković.
Slične optužbe iznio je i kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, Branko Blanuša, nazvavši zahtjev za povećanje cijene električne energije „besramnim“. Tvrdi da se od građana i privrede očekuje da plate posljedice dugogodišnjih štetnih odluka i milionskih izdvajanja za, kako kaže, privilegovane pojedince, rodbinu i privatne firme povezane sa energetskim sektorom.
Blanuša je ocijenio da bi najavljeno povećanje struje, koje u prosjeku, prema njegovim riječima, doseže 33 odsto, izazvalo lančani rast cijena osnovnih životnih namirnica, roba i usluga, dodatno opteretivši privredu i životni standard stanovništva. Istakao je da oni koji su, kako tvrdi, „ugrožavali energetsku stabilnost i pljačkali najvažniji resurs Republike Srpske“, štetu treba da nadoknade iz sopstvene imovine, a ne preko tereta građana.
Opozicija je time ujedinjeno poslala poruku da je zahtjev Elektroprivrede neprihvatljiv i da će, kako navode, zaštitu interesa građana tražiti i kroz institucionalne prigovore, i kroz javne proteste.
Kandidati bez puno obećanja i moglo bi se reći konkretnog programa, građani bez mnogo očekivanja – ovako bi se mogla okarakterisati predizborna kampanja za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj.
Iako nas do izbora dijeli svega šest dana, politička scena u Srpskoj neuobičajeno tiha. Aanalitičari to objašnjavaju činjenicom da je do izbora došlo usljed specifičnih okolnosti i da su oni iznuđeni. Dugo se spekulisalo i o tome hoće li ih uopšte biti, tako da ni političari nisu imali dovoljno vremena da se pripreme za kampanju.
„Mislim da su političari zatečeni bili cijelom ovom situacijom. Nije ovo onaj redovni ciklus, gdje se ljudi pripremaju. Mi smo već navikli da su izbori svake dvije godine i to j nešto što dolazi u istom periodu. Ovo je nešto što se desilo mimo redovnog procesa, svima je to opterećenje. Nekako me ne iznenađuje ta pasivnost na političkoj sceni, ni među građanima“, rekao je novinar Dejan Šajinović.”Ono što karakteriše ove izbore jeste da to nije istinska volja građana. Sve to je u neku ruku doprinijelo da izborna kampanja izgleda tako kako izgleda, te da je izuzetno pasivna”, ističe politikolog Dragana Delić.
Bez obzira što su izbori iznuđeni brine, ipak, pasivnost građana, posebno mladih, koji nemaju razvijenu svijest o važnosti predstojećih izbora.
„Da se dešavaju u trenutku kada stranci prilično djeluju u ovaj državi kao izvjesnom protektoratu. Izbori nisu prvi vanredni, ali su svakako važni i da prethode izborima koji će biti naredne godine i koji su isto značajni za Republiku Srpsku i političku scenu u Republici Srpskoj“, izjavio je politikolog i svršeni student Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Srđan Radanović.
U posljednjih pet godina građani Republike Srpske na izbore su izlazili svake godine. Pored redovnih i prijevremenih predsjedničkih imali smo i prijevremene lokalne, 2021. godine u Prijedoru. Zato i ne čudi nezainteresovanost građana.
„Da li znate da su izbori u nedjelju? Da, u nedjelju, da li je tako? Ne griješim“,
„Ja sam i zaboravila“ „Znam da su izbori. Nikada, čini se, pasivnija i tiša kampanja, kako to komentarišete? Ne znam, stvarno je tiha. Možda zbog svih ovih svjetskih dešavanja što se oko nas dešavaju“, „Znate li da su izbori? Znam. Hoćete li izaći? Ne vjerujem. Zašto? U sve sam se razočarala“, samo su neki od komentara građana.
Stiče se utisak da izbore ne doživljavaju ni oni koji su ih raspisali. Tako CIK BiH još nije objavio spot sa detaljnim uputstvima za glasanje. Na naše pitanje kada će biti dostupan građanima – odgovora nema.
Pitanje da li je Bosna i Hercegovina suverena država ili funkcionalni protektorat nije više teorijska rasprava nego suština njenog političkog opstanka. Ovaj paradoks najjasnije se vidi u raskoraku između poruka koje stižu iz različitih centara moći: dok pojedine globalne sile insistiraju na dogovoru naroda u BiH, Njemačka i dio evropskog establišmenta sistematski podržavaju nastavak međunarodne supervizije. Posjeta njemačkog šefa diplomatije Sarajevu samo je dodatno ogolila taj jaz.
Simbolika je bila neumoljiva: kratke izjave bez pitanja, strogo kontrolisan nastavak narativa o „jedino ispravnoj ulozi“ Kristijana Šmita. Berlin se ne libi da javno kaže kako BiH vidi kao zonu svog političkog uticaja, a OHR kao ključni instrument za ostvarenje tog cilja. Time Njemačka zapravo potvrđuje nešto što se dugo slutilo — da se evropska perspektiva regiona tumači prije svega kao projekcija interesa najuticajnijih članica, a tek potom kao proces usklađen s realnostima na terenu.
S druge strane, kontrapunkt stiže iz Savjeta bezbjednosti UN, gdje je u oktobru postavljeno fundamentalno pitanje legitimnosti OHR-a i mandata visokog predstavnika. Većina zemalja indirektno je označila Šmita kao destabilizirajući faktor, a ključna poruka Sjedinjenih Država – da era „teške ruke“ i izgradnje država pod tutorstvom prolazi – ide gotovo dijametralno suprotno od njemačkih stavova. Intervencionizam kao model upravljanja regionom više nema uporište ni u globalnim trendovima ni u međunarodnom pravu.
Upravo u toj pukotini između dva koncepta – protektorata i suverene države – BiH godinama ostaje zarobljena. Mađarska, s druge strane, otvoreno odbacuje imperijalne impulse, braneći nacionalni suverenitet kao temelj svakog evropskog poretka. Taj diskurs, premda često kontroverzan, postavlja logično pitanje: ako evropski narodi insistiraju na pravu da samostalno odlučuju, zašto se to pravo osporava narodima BiH?
U Federaciji BiH, dio političkog vrha i dalje vidi bonska ovlaštenja kao sredstvo održavanja „redа“. Koncept unutrašnjeg dogovora gotovo da se više i ne spominje. U Republici Srpskoj, stavovi su suprotni – insistira se na preuzimanju pune odgovornosti domaćih institucija i odbacivanju međunarodne supervizije kao anahronizma koji je odavno ispunio svoju svrhu. Ironično, u tome se pozicije Srpske preklapaju s ocjenama velikih svjetskih sila, koje sve otvorenije govore da je vrijeme protektorata prošlo.
Suština dileme je jednostavna: BiH ne može biti i protektorat i suverena država. Ignorisanje ove činjenice sve više vodi u političku šizofreniju iz koje se ne može izroditi funkcionalan poredak. Dok se Berlin drži starog modela upravljanja regionom, ostatak svijeta ga napušta. A BiH, umjesto da sama bira put, ostaje paralizovana između nesaglasja u zemlji i sve vidljivijeg raspada konsenzusa međunarodnih aktera.
Ako je ključ za stabilnost zaista u dogovoru tri naroda, onda je prvi korak priznati da se suverenitet ne može graditi uz stalnu intervenciju. Ako, pak, BiH ostaje protektorat, onda bi to makar trebalo biti jasno rečeno. Sve između je samo produžavanje političkog vakuuma u kojem stagnira čitavo društvo.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi KM. Za budžet je glasao 21 poslanik, sedam je bilo protiv, a 12 uzdržanih.
Usvojeni prijedlog razlikuje se od ranijeg, jer iz njega nisu bila uključena dodatna sredstva za Oružane snage BiH, finansiranje institucija kulture, kao ni iznos namijenjen za vraćanje dugova BHRT-a. Budžet predviđa jednokratnu isplatu od 1.000 KM zaposlenima u zajedničkim institucijama. Da bi bio konačno usvojen, dokument mora potvrditi i Dom naroda.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara najavio je redovnu sjednicu za 27. novembar, nakon završetka zajedničke sjednice oba doma zakazane za istog dana u 11 časova.
Šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da SNSD nema primjedbi da Evropska unija finansira dug BHRT-a, navodeći da se EU tome ionako zalaže. „Nemamo apsolutno ništa protiv da EU plati BHRT-u dug“, poručila je, naglašavajući da se u budžet ne može „uglavljivati ono što ne postoji“, jer Ustav ne prepoznaje institucije kulture niti BHRT kao ustavne kategorije. Dodala je da SNSD neće dozvoliti „dalji intervencionizam Kristijana Šmita“.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović ocijenio je da je zaposlenima nanesena šteta zbog dugog čekanja budžeta. Naveo je da je oko 23.000 radnika očekivalo pravičnu nadoknadu izgubljenih sredstava u visini od oko 2.000 KM, navodeći da je odluka da se isplati 1.000 KM „vrlo nekorektna“.
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić istakao je da je u sali postojala saglasnost da se raspoloživih 36 miliona KM raspodijeli zaposlenima. Objasnio je da nakon uračunatih poreza i doprinosa jednokratna isplata od 1.000 KM predstavlja realan i zakonski održiv iznos. Odbacio je tvrdnje da se od tih sredstava može isplatiti 2.000 KM po zaposlenom, ocijenivši ih „manipulacijama i političkim bezobrazlukom“.
Amidžić je izrazio zadovoljstvo što se budžet razmatra po hitnoj proceduri, čime se otvara prostor da se već u decembru isplate uvećane plate na osnovu povećane osnovice i koeficijenta za radnike sa srednjom stručnom spremom. Naveo je da je u postupku usaglašavanja zakonsko rješenje o retroaktivnoj primjeni povećanja plata, uz očekivanje da će od 1. januara 2026. godine svi zaposleni biti obuhvaćeni osnovicom od 690 KM. Ministarstvo, kako je rekao, planira i dodatnu jednokratnu naknadu u narednoj godini kako bi se nadomjestilo kašnjenje povećanja plata tokom 2025.
Sanja Vulić ocijenila je da je sjednica obilježena „politikanstvom i bespotrebnim napadima“ na Ministarstvo finansija, naglasivši da je SNSD podržao rješenja koja su u skladu sa zakonom i Ustavom i koja ne predstavljaju prenos nadležnosti. Ponovila je da je pitanje kulture i BHRT-a u nadležnosti entiteta te da se Ustav ne može mijenjati kroz budžetske odluke.
Govoreći o stanju BiH tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, Vulić je navela da Republika Srpska poštuje „svako slovo Dejtona“, dok se u Federaciji BiH, kako tvrdi, favorizuje „duh, a ne slovo“ sporazuma. Dodala je da se Republika Srpska 21. novembar obilježava kao neradni dan, dok se u FBiH slavi 25. novembar.
– Oni žele da i dalje remete odnose koji su zasnovani na ravnopravnosti, međusobnom poštovanju entiteta i naroda, koji odlukama sa konsenzusom treba da se kreću naprijed. Dok je to postojalo postojao je napredak BiH – rekao je Stevandić Srni.
On je izrazio nadu da je bošnjački narod dovoljno zreo i pametan, te da želi isto što i srpski narod u smislu očuvanja mira i poštovanja autentične, a ne nametnute volje entiteta i naroda.
– Nadam se da je bošnjački narod mnogo zreliji od svojih političara – rekao je Stevandić.
On je dodao da se nada da će i sa srpske strane sve to biti pravilno i pametno shvaćeno.
– Nadam se da nećemo gasiti vatru benzinom, nego da ćemo se pokazati kao ljudi koji razumiju procese i edukativno djeluju na ostale – naveo je Stevandić.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa šefom Specijalne misije za procjenu izbora Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) pri OEBS-u Matijašem Eoršijem o organizaciji i toku predstojećih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.
Predsjednik Stevandić je naglasio da se aktuelna kampanja za prijevremene izbore odvija mirno i da svi kandidati imaju jednake mogućnosti da predstave svoje programe građanima.
On je upoznao Misiju sa katastrofalnim posljedicama koje su proizašle iz nedemokratskih i jednostranih odluka Kristijana Šmita, kojima je onemogućeno finansiranje pojedinih političkih partija, što je ozbiljno i direktno narušilo demokratski proces u Republici Srpskoj. On je istakao da očekuje da će predstavnici ODIHR-a bolje razumjeti nastalu situaciju i doprinijeti sveobuhvatnoj stabilizaciji prilika.
Sastanku su, pored Matijaša Eoršija, prisustvovali i Elisavet Karagianidu, zamjenica šefa misije, Dimaš Alžanov, politički analitičar, i gđa Marijam Tabatadze, pravna analitičarka.