VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanović: Srbiju nazivaju “crnom rupom”, a u BiH se zabranjuje ulazak profesorima i veličaju teroristi

    Cvijanović: Srbiju nazivaju “crnom rupom”, a u BiH se zabranjuje ulazak profesorima i veličaju teroristi

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da se ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković upustio u analizu koju ne treba da radi, te da je neprihvatljivo nazivanje Srbije “crnom rupom”, dok se u isto vrijeme po BiH organizuju komemoracije teroristima i zabranjuju ulasci univerzitetskim profesorima.

    • Naziva “crnom rupom” Srbiju, a ne naziva BiH koja je zabranjivala intelektualcima ulazak samo zato što su rekli istinu o BiH. Svaka bezbjednosna agencija može procijeniti kojem će pojedincu zabraniti ulazak – rekla je Cvijanović za Srnu komentarišući navode Konakovića da je Srbija “crna rupa” jer je zabranila ulazak osobi iz BiH koja je vrijeđala Srbiju i njen narod.

    Ona je naglasila da je nečuveno veličanje terorista po BiH, i da to dovoljno govori o BiH i “crnim rupama”.

    • Nisam institucija koje procjenjuje takve stvari. Nadležni treba da odlučuju o takvim pitanjima. Pritom, osuđivati druge zbog zabrane, a vi radite to isto, nije u redu. Misle svi da će nabildati svoje političke mišiće kada se obruše na Republiku Srpsku i Srbiju – istakla je Cvijanović.

    Ona je navela da očigledno imaju potrebu za takvim djelovanjem jer smatraju da će im to donijeti političku korist.

    • Na taj način pokazuju sebe kako su tobože jaki političari, ali mislim da je sve sasvim suportno, i da široka javnost to apsolutno prepoznaje – zaključila je Cvijanović.
  • Dodik: Politika neutralnosti neće biti dovedena u pitanje

    Dodik: Politika neutralnosti neće biti dovedena u pitanje

    Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen dobar je znak za BiH i poruka da i EU vidi napore koje ulažu sve strane da se sprovedu potrebne reforme. Želimo da radimo na tome i to smo pokazali, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Ipak, oko nekih stvari jasno je da ne postoji konsenzus i tokom jučerašnjeg obraćanja mogli smo da čujemo tvrdnje koje nisu istinite, a tiču se usklađenosti sa spoljnom politikom EU – naveo je Dodik u objavi na Iksu.

    Istakao je da BiH nije i neće se pridružiti stavovima u kojima se njena neutralna pozicija dovodi u pitanje.

    • Republika Srpska se zalaže za mir i tu ne ostavljamo nikakav prostor za bilo koje drugo tumačenje, ali ne možemo i nećemo pristati da učestvujemo u sukobima velikih. Saosjećamo sa stradalima i odbijamo da budemo dio licemjerne politike u režiji Zapada – istakao je Dodik.

    Naveo je da je Republika Srpska protiv sankcija Rusiji i BiH nije uvela te sankcije.

    • Privatni stavovi Bošnjaka za nas nisu nikakva obaveza. Pitanje odmetnute grupe ambasadora biće riješeno. Lagumdžija i njegovo imenovanje sporni su od početka, ali Republika Srpska željela je ostati dosljedna stavu da se ne upliće u imenovanja koja dolaze od strane Bošnjaka. Sada gledamo rezultate njihovih izbora. Došli smo do toga da u Turskoj bude odbijen ambasador kojeg su predložili muslimani i sve zbog pogubne politike koju vode Bošnjaci u BiH. To je politika koja se miješa u sve, osim u ono što joj je posao – poručio je predsjednik Srpske.

    Dodik ističe da BiH ne može ići naprijed s politikom koja svaki dan ide s nekim podmetanjima i lažima.

    • Za napredak ka EU ključno je povjerenje između svih nas, prije svega Republike Srpske i FBiH, kao i tri naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, koji su konstitutivni u BiH, a ovakvim pristupom koji pokazuju Bošnjaci to povjerenje se svaki dan sve više topi. Što se tiče Srpske, za nas je možda to i bolje, jer tako nas više niko neće moći spriječiti da sami idemo naprijed – kaže Dodik.

    Naglasio je da Srpska želi u EU, ali i FBiH treba konkretnim djelima da pokaže da želi isto.

    • Nećemo pristati da postanemo poslušnici i radimo sve što od nas neko traži, pa ni Evropa. Očekujemo poštovanje kao prema svakom ravnopravnom partneru, a to znači da politika neutralnosti neće biti dovedena u pitanje – zaključio je Dodik.
  • Da li je Konaković podlegao pritiscima Ambasade SAD; Poziv stranakama na sastanak o izmjenama Ustava BiH

    Da li je Konaković podlegao pritiscima Ambasade SAD; Poziv stranakama na sastanak o izmjenama Ustava BiH

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara i predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković izjavio je da je iz “trojke” upućen poziv parlamentarnim strankama na nivou BiH, da u ponedjeljak dođu na sastanak na kojem bi bilo razgovarano o izmjenama Ustava BiH.

    Prema njegovim riječima, cilj je da se riješi prioritetno pitanje i pretpostavka za izmjenu Izbornog zakona, koje se tiču provođenja presuda međunarodnih sudova.

    Konaković je rekao da je, osim ovog, prioritet i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, navodeći da je njegovo rješavanje moguće samo u paketu sa drugim izmjenama Izbornog zakona.

    • Ako se vratimo na dio neumske energije, na poligon onoga što smo imali, taj proces ćemo uspješno završiti u roku, da li do kraja februara ili aprila, sada su to termini o kojima je teže govoriti – izjavio je Konaković novinarima u Sarajevu.

    Govoreći o prijedlogu izmjena Izbornog zakona, on je rekao da ništa nije usklađeno niti usaglašeno, navodeći da su predsjednici stranaka u vlasti na nivou BiH dali načelnu saglasnost za ozbiljne procese, te da timovi stranaka posljednjih nekoliko dana rade na tome.

    Konaković je rekao da u vezi sa izmjenama Izbornog zakona koje se tiču Centralne izborne komisije BiH ne postoji nikakav problem, ističući da ovo, kako je naveo, sada političko tijelo sastavljeno od različitih savjetnika različitih političara, mora biti promijenjeno.

  • Budimir: Uticaj Amerike presudan u FBiH, Dodik je potpisao sporazum sa narodom

    Budimir: Uticaj Amerike presudan u FBiH, Dodik je potpisao sporazum sa narodom

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir ocijenio je da oglašavanje američkog ambasadora Majkla Marfija o unutrašnjim političkim pitanjima najbolje govori o tome koliko je BiH suverena i istakao da je poražavajuće što takvo djelovanje u Federaciji BiH postaje presudan faktor.

    Mene kao građanina brine to što lokalni politički akteri u FBiH ne vide da imaju odgovornost prema ovoj zemlji. Moraju da preuzimaju odgovornost mimo onih koji dolaze sa strane i zastupaju svoj interes, koji nisu u vezi sa životima građana Republike Srpske i FBiH – istakao je Budimir, komentarišući za Srnu saopštenje Ambasade SAD u kojem se navodi potreba izmjene Dejtonskog sporazuma, a nakon dogovora političkih predstavnika u Laktašima.

    Budimir je istakao da Republika Srpska vodi suverenu politiku, što je normalno u predstavničkoj demokratiji.

    • Ono što imamo sa druge strane nije dobro za budućnost BiH i mlade ljude koji ovdje treba da žive. Ako izostane dogovor, odgovornost je na političarima u Federaciji koji dopuštaju da pritisci budu presudni u donošenju njihovih odluka. S druge strane, konstantna je i odgovornost stranog faktora – istakao je Budimir, koji je i profesor međunarodnih odnosa.

    On je naveo da je riječ o uticaju Anglo-Amerikanaca, koji ne odustaju od miješanja u unutrašnje prilike BiH, te pokušavaju da nametnu tezu da su oni glavni arbitri prilikom donošenja svih odluka.

    • To je porazno. Pokazuje da je BiH najgori oblik kolonije – dodao je Budimir.

    Govoreći o izjavi Kristijana Šmita da bi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ako BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU, trebalo da potpiše izjavu o lojalnosti prema BiH, Budimir je naglasio da je predsjednik Republike Srpske izjavu potpisao onog trenutka kada je dobio najveću podršku na izborima.

    • To je lojalnost. Najvažnija lojalnost je prema srpskom narodu i Ustavu Republike Srpske, a s tim u vezi i Ustavu BiH – poručio je Budimir.
  • Košarac: Najveći doprinos Šmita biće da napusti zemlju u kojoj je ilegalac

    Košarac: Najveći doprinos Šmita biće da napusti zemlju u kojoj je ilegalac

    Najveći doprinos koji Kristijan Šmit može dati evropskom i svakom drugom putu BiH je da momentalno napusti ovu zemlju, u kojoj je ilegalac, ocijenio je član Glavnog odbora SNSD-a Staša Košarac.

    • Svako unese radost u prostoriju – neko kad uđe, neko kada izađe. Ova druga situacija je u slučaju Šmita – napisao je Košarac na Instagramu.

    On je poručio Šmitu “da nas poštedi svojih notornih i prvorazrednih gluposti”.

    Kristijan Šmit rekao je da, ako u martu budu otvoreni pregovori BiH sa EU, onda oni moraju biti povezani sa izjavom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o lojalnosti BiH, odnosno da bi Dodik morao da “potpiše izjavu o lojalnosti državi BiH”.

  • Vulić: Međunarodni faktor ne želi napredak BiH

    Vulić: Međunarodni faktor ne želi napredak BiH

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Sanja Vulić rekla je u našem Јutarnjem progrmau je da je očigledno da međunarodni faktor ne želi napredak BiH, te da je jedina šansa da sami razvijamo Republiku Srpsku.

    Јuče na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen sam pitala kako bi se osjećali da neki nelegitimni i nelegalni stranac “nameće” odluke i napada institucije. Ona nije ništa rekla. Samo je pohvalila volju za ulazak u EU – navela je Vulićeva.

    Vulićeva je rekla da su iz Srpske opredijeljeni za ispunjavanje 14 uslova.

    – Podsjećam da je jedan od uslova i da nema stranaca u Ustavnom sudu BiH. Takođe, kakva je to zemlja gdje stranci misle da mogu nametati neke odluke, gdje je tu demokratija i kakva je uloga i nas poslanika u PS BiH, ako neki stranac donosi odluke umjesto nas? – upitala je Vulićeva.

    Istakla je da je BiH kolonija koja odgovara Kristijanu Šmitu i dijelu međunarodne zajednice.

    – On nije izabran u SB UN, nelegalan je i nelegitiman – navela je Vulićeva.

    Istakla je da su stranke iz FBiH poslušnici pojedinih ambasada.

    – Mi iz Srpske poštujemo sve oni što se dogovorimo, ali stranke iz FBiH prvo pristanu na dogovor, a onda mijenjaju stavove, jer imaju mentore iz međunarodnog faktora – izjavila je ona.

    Navela je da stranke iz FBiH ne mogu bez tutora.

    – Mi se zalažemo za ispunjavanje prioriteta i dejtonsku BiH, a oni nemaju stavovi – rekla je Vulićeva.

  • Đajić na partijskom sastanku poručio da Dodika ne treba gledati kao predsjednika stranke već da stvari „uzmu u svoje ruke“

    Đajić na partijskom sastanku poručio da Dodika ne treba gledati kao predsjednika stranke već da stvari „uzmu u svoje ruke“

    „Milorada Dodika ne možemo gledati kao predsjednika naše partije već mi moramo preuzeti stranačke stvari u svoje ruke“, poručio je sinoć u punoj sali u krugu Čajaveca partijskim kolegama predsjednik Gradskog odbora SNSD Banjaluka, Vlado Đajić, saznaje Srpskainfo od izvora koji su prisustvovali sastanku.

    Prema tvrdnjama našeg izvora Đajić je većinu sastanka govorio o „nezakonitostima“ gradske administracije i gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića.

    Naš sagovornik kaže da je Đajić pomenuo i to da je Stanivuković skupio potpise za održavanje Skupštine grada Banjaluka i da to treba spriječiti.

    – U jednom momentu se dotakao i predsjednika SNSD Milorada Dodika navodeći kako njega ne treba miješati u događanja u Banjaluci i odluke koje donesu – navodi naš izvor iz vrha stranke.

    Ističe da je Đajić, između ostalog, naveo kako Dodik treba da se bavi visokom politikom, odnosno „državnim“ problemima, a da lokalne trebaju „oni da preuzmu“.

    – U ovom trenutku mi njega ne možemo gledati kao našeg predsjednika partije, već kao predsjednika države. Ove partijske stvari treba da mi preuzmemo i da mi to radimo, da ga tu ne trošimo jer ima drugih ozbiljnijih problema – rekao je Đajić.

    Podsjećamo, Đajić je juče sazvao sastanak u prostorijama Gradskog odbora SNSD Banjaluka na koji su došli predsjednici mjesnih odbora, funkcioneri SNSD iz Banjaluke, odbornici, poslanici, predstavnici Aktiva žena SNDS Banjaluka, Udruženja penzionera SNSD Banjaluka i Aktiva mladih SNSD Banjaluka.

    Sastanak je, kako se navodi iz banjalučkog SNSD, „održan s ciljem da se uvede red i zakon u funkcionisanju Grada Banjaluka“.

    Nakon sastanka Đajić je zaprijetio da u slučaju da bude sazvana sjednica Skupštine grada Banjaluka bez SNSD i predsjednika Skupštine, podići će se borci, svi članovi i simpatizeri SNSD i pozvati građane da izvrše blokadu Banjaluke.

  • Na kritike zbog samovoljnog glasanja protiv Rusije, Lagumdžija odgovara analizom stanja u Palestini

    Na kritike zbog samovoljnog glasanja protiv Rusije, Lagumdžija odgovara analizom stanja u Palestini

    Nakon žestokih reakcija i kritika iz Republike Srpske zbog samovoljne odluke ambasadora BiH pri UN Zlatka Lagumdžije da podrži izjavu kojom se Rusija poziva da “prekine agresorski rat i povuče svoje trupe iz Ukrajine”, Lagumdžija se oglasio porukom u kojoj analizira stanje na Bliskom istoku i Palestini.

    Nema mira bez države Palestine u miru sa Izraelom stoji u izjavi EU zemalja članica kojoj se pridruzila Bosna i Hercegovina na Savjetu Bezbjednosti UN o stanju na Bliskom Istoku i Palestini što ponovo govori o usklađenosti naše spoljne politike sa EU, poručio je Lagumdžija na Tviteru.

    Iako najnoviji gaf ambasadora BiH pri UN nije prvi slučaj kada je bez odobrenja Predsjedništva BiH samovoljno donosio odluke i glasao o važnim spoljnopolitičkim pitanjima, nakon posljednjeg Lagumdžijinog ispada srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je od ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića da hitno i bez odlaganja, u što kraćem roku, dostavi informacije o okolnostima koje su prethodile postupku ambasadora BiH pri UN.

    U zahtjevu se navodi da je Lagumdžija potpisao zajedničku izjavu bez ovlaštenja i saglasnosti članova Predsjedništva BiH, kao nadležnog organa za vođenje spoljne politike.

  • Čović podržao odluku hrvatskog premijera da bojkotuje Komšića

    Čović podržao odluku hrvatskog premijera da bojkotuje Komšića

    Odluku hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da bojkotuje jučerašnji sastanak sa članovima Predsjedništva BiH zbog prisustva Željka Komšića, komentarisao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

    Gostujući u programu RTL, Čović je naveo da je Plenković, izbjegavajući sastanak s Komšićem, “poslao jasnu poruku”.

    – Ne mislim da je premijer Plenković izbjegao susret s Komšićem. On je poslao vrlo jasnu poruku o legitimnosti članova Predsjedništva. Mi, naime, imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. O tome sam govorio i pred predsjednikom Evropske komisije, premijerom Ruteom i, naravno, pred Andrejem i to je bila odlična prilika, jer jedan od naših uslova, od 14 onih koji nam trebaju da bi otvorili vrata EU, jeste Izborni zakon. Nema većeg ugrožavanja integriteta izbornog procesa od toga kad neko zloupotrijebi takav glas – rekao je Čović.

    Na pitanje može li Plenkovićev potez ugroziti odnose BiH i Hrvatske, lider HDZ odgovorio je odrečno.

    – Naprotiv, mislim da će ih snažno ojačati, jer ovo što radi gospodin Andrej Plenković ima apsolutnu podršku u BiH – rekao je Čović.

  • Ambasadori BiH nepoželjni širom svijeta

    Ambasadori BiH nepoželjni širom svijeta

    Nesuđeni ambasador BiH u Turskoj Kadrija Hodžić ispao je iz konkurencije za to mjesto jer je iz Ankare, preko diplomatskih kanala, jasno poručeno da Hodžić tamo nije poželjan.

    Kako prenose federalni mediji, Hodžić se u Turskoj iskompromitovao svojim ranijim, najblaže rečeno, neprimjerenim izjavama o aktuelnoj vlasti u toj zemlji i turskom predsjedniku, Redžepu Tajipu Erdoganu.

    Hodžić je, inače, bio prijedlog za ambasadora koji je došao od bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića.

    “Šut-kartom”, koju je Kadrija Hodžić dobio iz Ankare, nastavljen je niz nevjerovatnih skandala u režiji domaće diplomatije koja je na ambasadorske pozicije i u prošlosti često postavljala ljude koji nisu dobijali agremane zemlje domaćina.

    Skandal do skandala

    Tako je, na primjer, bez agremana za ambasadora BiH u Sloveniji sredinom 2016. godine ostala Nermana Hadžijahić, koja je bila prijedlog tadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića. Navodno, razlog zbog kojeg su Slovenci “otpilili” Hadžijahićevu bilo je to što je njen suprug nezakonito lobirao za njeno postavljenje.

    Nekoliko mjeseci ranije SAD su takođe odbile dati agreman nesuđenom konzulu BiH u Čikagu, Ivanu Šušnjaru, a bez agremana u Saudijskoj Arabiji ostao je Ahmed Halilović. BiH, takođe, nije imala postavljenog ambasadora u Srbiji skoro tri godine, jer je zvanični Beograd odbijao dati agreman Boriši Arnautu, kao ni kasnije predloženom Seadu Avdiću. Tek nakon posredovanja tadašnjeg ministra spoljnih poslova Turske, Ahmeta Davutoglua, Arnaut je dobio agreman za ambasadora BiH u Srbiji.

    Boriša Arnaut
    Kakvo je stanje u domaćoj diplomatiji i Ministarstvu spoljnih poslova BiH možda najbolje opisuje informacija da je prošle godine iz Sarajeva kasnilo slanje agremana za čak 19 stranih ambasadora u BiH jer ih je, navodno, jedan službenik ministarstva zaboravio u fioci?! Zbog toga je, kako su tada prenosili pojedini mediji, recipročno kasnio agreman i za novog ambasadora BiH u Švedskoj Bojana Šošića, te ambasadora BiH pri NATO Vanju Filipovića.

    Diplomatska praksa

    Bivši karijerni diplomata Srećko Đukić za Srpskainfo ističe da je odbijanje slanja agremana iz zemlje domaćina za predloženog ambasadora neke druge zemlje izuzetno rijedak slučaj.

    – Nedobijanje agremana je zaista rijetko. Od 100 traženih agremana može se dogoditi jedan, dva ili eventualno tri slučaja u više godina da se agreman ne dobije. U ozbiljnim diplomatijama pažljivo se procjenjuje ličnost koja se šalje za ambasadora. Prije svega, nije korektno poslati čovjeka u neku zemlju kao ambasadora ako ne zna jezik te zemlje ili, na primjer, nije korektno poslati u muslimansku državu nekog ko je dokazani alkoholičar ili nema razumijevanja za islam. Isto tako, ne možete u Vatikan poslati ambasadora koji je “antihrist” – objašnjava Đukić.

    On, takođe, ističe da zemlja koja je odbila da da agreman ambasadoru neke druge države nije dužna da to javno saopšti.

    – Ako je agreman odobren, odgovara se notom, jer je notom agreman tražen i na isti način se potvrđuje. Kad se agreman ne dobije, ne saopštava se razlog njegovog nedobijanja, a razlozi se mogu saopštiti u neformalnim razgovorima i kontaktima. Glavni razlog za nedobijanje agremana je to što predloženi ambasador nije zadovoljio određene kriterijume, bili oni bezbjedonosni, politički ili neki drugi. Takva diplomatska praksa postojala je i prije usvajanja Bečke konvencije o diplomatskim imunitetima 1961. godine i nastavljena je do danas – ističe Đukić.

    Što se tiče rokova koji su diplomatski “pristojni” za izdavanje agremana stranom ambasadoru, Đukić navodi da je maksimalan rok dva mjeseca.

    – Smatra se da je korektno da se u roku od 45 dana odgovori na zahtjev za agreman, maksimalno 60. Poslije toga, nije diplomatski uputno da se insistira na davanju agremana. To pravilo nigdje nije zapisano, ali je praksa tako ustanovila. Sve preko toga smatra se da predloženi kandidat za ambasadora nije dobio agreman – objašnjava Đukić.