Kategorija: Politika

Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH (SDA), rekao je da ako Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske bude tražio da se razgovara o Ustavnom sudu BiH koji je dejtonska kategorija, da će onda “otvoriti pitanje naziva Republike Srpske”.

“To je jedna ustavna kategorija. Ono što je Dejtonom propisano, sve dok Parlamentarna skupština i građani BiH se ne dogovore to ne može proći parcijalno da se rješava”, rekao je Lendo u intervju za FTV.

On je rekao i da Dodik i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a pokušavaju da kroz dio uslova koje je Evropska komisija dala, ubace nešto drugo, a to su Izborni zakon i zakon o Ustavnom sudu BiH.

Takođe, naglasio je i da se trojka, odnosno SDP, NiP i Naša stranka pokazala kao slaba I neodlučna te da se nada da to neće proći.

Inače, Lendo će danas boraviti u posjeti Banjaluci gdje će, između ostalog sastati sa Ćamilom Durakovićem, potpredsjednikom Republike Srpske, a programom posjete planiran je i sastanak sa predstavnicima Vijeća naroda i Narodne skupštine Republike Srpske.

Nekoliko dana nakon što su lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH “dogovorili” izmjene Izbornog zakona BiH, a HDZ predložio svoj tekst, u priču se ponovo vraća izmjena Ustava BiH, tako da je gotovo izvjesno da te izmjene koje garantuju da svaki narod bira svog člana Predsjedništva BiH i ovaj put neće proći, isto kao i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, što je takođe “dogovoreno”.
Naime, nakon sastanka lidera političkih partija dogovoreno je da se uz tri zakona neophodna za početak pregovora sa EU izmijeni i Izborni zakon BiH na način da svaki narod bira svog člana Predsjedništva BiH. Nekoliko dana nakon toga, tačnije u ponedjeljak, Hrvatski narodni sabor (HNS) objavio je prijedlog HDZ-a, koji je odmah odbijen od stranaka “trojke”, prije svih SDP-a.

“Niko ne treba da računa na to da ću podržati bilo koje rješenje kojim će desetine hiljada ljudi, pa i ja sam, nastaviti biti diskriminisane i onemogućene u kandidaturi za institucije naše države. Znam da ovaj moj stav podržavaju kolege iz stranaka ‘trojke'”, rekao je Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U suštini, HDZ je predložio da Hrvat koji se kandiduje za člana Predsjedništva BiH može biti izabran ako osvoji većinu glasova u četiri kantona, i to HNK, SBK, Kantonu 10 i Posavskom kantonu. Tačnije svi kandidati Hrvati činiće listu hrvatskih kandidata sa koje će biti izabran kandidat ako “dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH, uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”. Dalje, ako kandidat ne može biti izabran po ovom uslovu, umjesto većine glasova u tri od pet kantona, granica se spušta na dva kantona, a iako tada ne bude izabran, granica je jedan od pet kantona, pišu Nezavisne.

“Ako ne postoji dogovor, visoki predstavnik treba nametnuti. Ali bi poruka bila dobra da se ništa ne nameće, već da postoji dogovor. Fascinira me ova polemika oko izbora članova Predsjedništva, ne može se mijenjati bez izmjene Ustava”, rekla je Sabina Čudić, poslanica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

I Nermin Dizdar, federalni ministar za izbjeglice i raseljena lica, rekao je da pitanje izbora članova Predsjedništva BiH ne može biti riješeno bez promjene Ustava, tačnije bez implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Dakle, već sada je jasno da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona neće dobiti podršku stranaka “trojke”, a ako je suditi po njihovim izjavama, ni od odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH takođe neće biti ništa.

Podsjećanja radi, lideri stranaka koje čine vlast na nivou BiH nedavno su dogovorili da se usvoje tri zakona neophodna za otvaranje pregovora sa EU, i to zakon o sprečavanju pranja novca, zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa, ali i Izborni zakon BiH, kao i to da se u aprilu predloži zakon kojim će se strane sudije u Ustavnom sudu BiH zamijeniti domaćim. Tada je dogovoreno da se do kraja ove sedmice finaliziraju tri zakona neophodna za evropski put i Izborni zakon BiH kako bi se već u petak lideri ponovo sastali u Mostaru i dogovorili održavanje posebnih sjednica Savjeta ministara BiH i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

“Sastanak u Mostaru nije potvrđen, samo je dat kao mogućnost. Morate da budete optimista jači jedno 10.000 puta od Dragana Čovića pa da biste nešto vjerovali u BiH. Sve ono što smo neki dan izdogovarali ili mislili da jesmo, ništa od toga ne važi. Ovih dana svi su tražili donošenje zakona o pranju novca, takav propis već postoji. Nije sporan ni ovaj koji smo dogovorili, ali je dogovoreno da to ide u paketu sa svim ostalim zakonima i onda sada, kada vide to nema, opšti je pritisak da se samo taj zakon donese, pa kao nešto smo krenuli, pa onda lažni Evropejci pričaju ‘idemo, mi guramo’, ništa se ne gura”, rekao je Milorad Dodik, lider SNSD-a.

On je rekao da BiH ostaje jednako neuspješna priča u kojoj je jedina sreća da se doživi mirna disolucija, pa da dva ili tri dijela krenu kuda oni hoće.

“Evropska unija više nije atraktivna priča kao što je to bila prije nekog vremena. U Evropi više nema jakih lidera, ovdje dolaze neki istrošeni ministri koji stalno pričaju istu pjesmicu”, rekao je Dodik.

Dan nakon otvaranja pregovora BiH sa Fronteksom, kao jednim od pet uslova za pregovore BiH sa Evropskom unijom, čini se da će evropski put BiH ipak na čekanje. Kao glavne krivce za to, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik označio je stranke okupljene oko federalne “trojke”. Ništa od onoga što je dogovoreno u Sarajevu, više ne važi, kategoričan je Dodik! Razlog – jer je “trojka” iz zapisnika sa sastanka izbacila dio koji se odnosi na Izborni i Zakon o Ustavnom sudu, koji je trebalo da bude predmet rasprave tek u aprilu.

Od sastanka u Mostaru, prema svemu sudeći, neće biti ništa. Lideri trojke, kao i nakon dogovora u Laktašima, predomislili su se i oko onog u Sarajevu. I ne samo to, mijenjali su i zapisnike o dogovorenom nakon oba sastanka. A dogovor je bio – sada tri zakona: o sudu, sukobu interesa i Izborni zakon, a u aprilu i onaj koji se tiče izbora sudija Ustavnog suda BiH.

• Evropa je rekla da je to minimum, evo neka bude minimum u martu, ali ovo ide odmah nakon toga. Oni se s tim slože, a kad dođe zapisnik, onda nije u redu. Ne možete svaki dan nekog varati. Јa mislim da zapisnike usaglašavaju sa nekom strukturom. Oni su zarobljeni, ja nisam zarobljen – rekao je predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik.

Sličnog stava je i ministar bezbjednosti, DNS-ov Nenad Nešić. Vrijeme je, kaže, da se presiječe i da “Trojka” jasno kaže šta želi – ono što postoji u stenogramima sastanaka tj. izgradnju BiH na dogovoru sa Srbima i Hrvatima i put ka Evropskoj uniji ili želi ono što izlazi iz izjava njihovih funkcionera, a to je ukidanje Republike Srpske.

• Vrijeme je da s e trojka izjasni, da li su evropski put BiH ili su za to da čuče i čekaju da vide šta će im reći međunarodni faktori. BiH može opstati samo na dogovoru i Dejtonu. Јa bih samo poručio “Trojki”, SDA i onima koji misle da mogu da unište Republiku Srpsku, ne možete gospodo uništiti Republiku Srpsku – rekao je Nešić.

Stručnjak za bezbjednost DŽevad Galijašević za miniranje dogovora optužio je sarajevske medije koji su, kako kaže, od 90-ih uvijek huškali na rat pa su, da bi osporili dogovor, osporavali i lokaciju sastanaka, prije svega onog u Laktašima.

• Zar ne vidite da pregovarači idu na različita mjesta. Јednom na jedno mjesto, drugi put na drugo. To je samo tehnika. Najbitniji je način na koji će voditi razgovore. Sramotno je da mediji natjeraju pojedine lidere da pođu vrdati oko dogovora koji su napravili – istakao je Galijašević.

A vrdalo se, po svemu sudeći, i oko otpočinjanja pregovora sa Fronteksom. Lider SNSD je objasnio i ko je i zašto kočio integraciju BiH u zajednički evropski bezbjednosni prostor. Opet isti krivci.

• Sav problem je bio što muslimani nisu htjeli da se stavi rečenica u skladu sa ustavnom nadležnošću, a to uključuje i Policiju Republike Srpske. A oni neće da Policija Republike Srpske razgovora oko Fronteksa. Sad, kad su ih pritisnu, oni na to pristaju – kaže Dodik.

A pristali su i pregovori su počeli. Dogovoren je jasan okvir u kojem će se kretati pregovarački tim koji je izabran. Republika Srpska, kaže Nešić, nije željela da bude kočničar da BiH bude dio evropske kolektivne bezbjednosti.

• Time smo još jednom pokazali da želimo da BiH bde do evropske porodice. Zaista se postavlja pitanje šta ljudi više hoće od srpskog naroda i Republike Srpske – naglasio je Nešić.

Kada je riječ o Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, na kojem insistira delegacija Evropske unije u BiH i koji je predmet ocjene i ucjene Manivala i prijetnji sivom listom, ostalo je još posljednje čitanje u Domu naroda. Iz Srpske su kategorični – ovaj zakon ide u paketu sa ostalim zakonima.

Iako je do lokalnih izbora u BiH ostalo još osam mjeseci, stranke su već ušle u predizbornu kampanju što je vidljivo iz svakodnevnih saopštenja i izjava političara, što u suštini i nije problem sve dok se za promociju partija ili kandidata ne počnu koristiti javna sredstva.

Organizacije koja prate izbornu kampanju nebrojeno puta do sada su upozorile na praksu vlasti na svim nivoima u BiH da javna sredstva usmjeravaju u političke svrhe.

Finansiranje kampanje od javnih ustanova, otvaranja radova, korištenje službenih vozila, samo su neke su od zloupotreba koje se vrše u svrhu izborne kampanje.

Tako je predsjednik Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik ovih dana najavio „turneju“ po Republici, što je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li je cilj tog obilaska briga za opštinama i gradovima ili priprema za izbore i promocija vlastite stranke i njenih kandidata.

Dodik je tako najavio da će najviše rukovodstvo Srpske u narednom periodu obići sve gradove i opštine „kako bi bili podstaknuti važni projekti i da bi se ostvarila potrebna koordinacija“.

Želim da u svakoj opštini bude organizovan tim mladih ljudi sposobnih da brzo reaguju na bilo kakvu otvorenu mogućnost – napisao je Dodik na “Instagramu”.

Direktorica Transparensi internešnela BiH, Ivana Korajlić ističe da ovakva izjava ne predstavlja ništa novo jer se pred svake izbore „pod okriljem nekakve saradnje između institucija prave događaji koji služe kao predizborna kampanja“.

– Mi smo i ranije pred izbore imali slične situacije da se organizuju serije nekakvih tribina na kojima nastupaju najviši rukovodioci. To se predstavljalo kao događaji koje organizuje vlada ili institucije predsjednika, iako su u suštini bili stranački skupovi. Sve to je koštalo poreske obveznike jer su se pravile prateće kampanje i događaji su se najavljivali na bilbordima, društvenim mrežama i slično – kaže Korajlićeva za Srpskainfo.

Ona ističe da su ti događaji u suštini služili kao preuranjena izborna kampanja.

Korajlićeva podsjeća da prema zakonu zvanična kampanja traje mjesec dana pred izbore.

Međutim, kako navodi Korajlićeva, vlasti na svim nivoima iskorištavaju tu „prazninu“ na način da vode prikrivenu kampanju, i sve to plaćaju novcem poreskih obveznika.

– Tako se prije zvaničnog početka kampanje već organizuju stranački skupovi, apeluje na birače i osigurava poslušnost lokalnih administracija te konsoliduju kandidatske liste i biračko tijelo. To je suština svega, a ne priča o nekim projektima – ističe Korajlićeva.

Ona dodaje da se vrlo često ovakvi sastanci, događaji i slično koriste za indirektne prijetnje ili obećanje projekata ukoliko se ponovo podrži vlast.

Dešavaju se, navodi Korajlićeva, čak i prijetnje u lokalnim zajednicama da će im biti uskraćeni ključni projekti ukoliko ne budu glasali za vladajuću koaliciju ili je podržali.

– Dakle, sve je to suštinski kampanja i sve se dešava u izbornoj godini. To se više i ne krije, bez obzira kako se to predstavi i upakuje. Kod nas ništa nije regulisano da bi bilo ko bio sankcionisan niti postoje ikakve zakonske odredbe koje bi spriječile da se to dešava prije zvaničnog početka izbrone kampanje – podvlači Korajlićeva.

Bivši član CIK BiH Vehid Šehić kaže da se „ne može zaustaviti život kada smo u izbornoj godini“, što vlasti jako dobro znaju i koriste tu svoju poziciju za preuranjenu predizbornu kampanju.

On ističe da svi nivoi vlasti rade isto, a jedini cilj im je da se što više „uližu“ građanima i pridobiju što više glasača.

Šehić kaže da u slučaju kada se ne koristi naziv bilo koje stranke na tim skupovima, niko ne može da bude kažnjen jer se uvijek može reći kako to nema veze sa predizbornom kampanjom.

– Međutim, mi smo svjesni da će oni time promovisati svoju političku stranku jer ako se na skupu pojavi Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić ili lider neke druge stranke, to se smatra jednom vrstom korištenja trenutnog položaja u predizbornu svrhu. Međutim, jako je teško dokazati u koje svrhe se koriste javna sredstva – navodi Šehić.

O uvođenju obaveznog vojnog roka u BiH se i ne razmišlja, a istraživanja koja su navodno pokazala da je 90 odsto ispitanika za služenje vojske nisu relevantna.

Ovo je za “Glas Srpske” rekao zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović.

Iz Centra za sigurnosne studije saopšteno je da su od 31. januara do 8. februara posredstvom onlajn anketnog upitnika istraživali da li su građani u BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka. Kako su naveli na njihovu anketu odgovorio je 361 ispitanik, a kao konačan rezultat ankete navode da je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka u BiH.

– Ta istraživanja sprovedena su na malom broju uzoraka i nikako ne mogu biti relevantna da bi se moglo tvrditi da je 90 odsto ljudi u BiH za uvođenje vojnog roka – rekao je Goganović.

Smatra da BiH ne treba uvođenje obaveznog vojnog roka te da bi nadležni trebalo da se posvete razvijanju profesionalnih vojnih snaga.

Ovo je za “Glas Srpske” rekao zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović.

Iz Centra za sigurnosne studije saopšteno je da su od 31. januara do 8. februara posredstvom onlajn anketnog upitnika istraživali da li su građani u BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka. Kako su naveli na njihovu anketu odgovorio je 361 ispitanik, a kao konačan rezultat ankete navode da je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka u BiH.

– Ta istraživanja sprovedena su na malom broju uzoraka i nikako ne mogu biti relevantna da bi se moglo tvrditi da je 90 odsto ljudi u BiH za uvođenje vojnog roka – rekao je Goganović.

Smatra da BiH ne treba uvođenje obaveznog vojnog roka te da bi nadležni trebalo da se posvete razvijanju profesionalnih vojnih snaga.

– Mi bi­ u budućnosti trebalo da smanjimo broj profesionalnih vojnih lica i na taj način rasteretiti budžet Ministarstva odbrane BiH. Dakle, trebalo bi stvoriti male, ali profesionalne vojne snage – poručio je Goganović.

Naglašava i da u budućnosti treba Oružane snage BiH razvijati u segmentima u kojima imaju jako dobre ocjene, a to je pružanje pomoći stanovništvu na teritoriji BiH, ali i drugim zemljama kojima je to potrebno.

– Dokazali smo da to možemo, jer smo već upućivali pripadnike Oružanih snaga u Tursku i u Sloveniju kada je bila potrebna pomoć tim zemljama nakon katastrofalnog zemljotresa, ali i poplava. Takođe, trebalo bi se posvetiti i deminiranju, jer i u tom segmentu Oružane snage ostvaruju dobre rezultate – poručio je Goganović i podsjetio da je oko dva odsto teritorije BiH još pod minama.

Tema obaveznog vraćanja vojnog roka aktuelna je u zemljama regiona, odnosno u Srbiji i Hrvatskoj, a Goganović naglašava da su te zemlje daleko razvijenije od BiH.

– Mi nemamo potrebe za uvođenjem obaveznog vojnog roka i ne treba ni na koji način raditi na obučavanju stanovništva za te namjene. Imamo dobre odnose sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom. Niko nam ne prijeti i treba se i dalje posvetiti razvijanju dobrih odnosa sa susjednim zemljama. Dobri regionalni odnosi su garant mira i stabilnosti na Balkanu – zaključio je Goganović.

Obavezno služenje vojske u BiH ukinuto je 2006. godine i to reformom odbrane. Ta reforma podrazumijevala je i formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga, ali taj koncept nikada nije sproveden ponovo zbog nedostatka novca.

S druge strane, u zemljama regiona, odnosno u Srbiji ali i u Hrvatskoj obavezno uvođenje vojnog roka je sve češće tema. Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Srbije podnijeli su početkom ove godine čak i zvaničnu inicijativu o vraćanju vojnog roka koji je suspendovan 2011. godine. Obavezni vojni rok bi, prema prijedlogu, trajao četiri mjeseca. Takođe i u Hrvatskoj, ali i u pojedinim evropskim zemljama sve češće se govori o uvođenja obaveznog vojnog roka.

Iz Centra za sigurnosne studije poručili su da je podatak kako je 90 odsto ispitanika za uvođenje obaveznog vojnog roka trebalo da podstakne ozbiljniju raspravu unutar profesionalne zajednice i nadležnih institucija o iskazanim stavovima javnog mnjenja.

SRAMOTA! Jedna riječ opisuje udruženi potez gradskog odbora SNSD-a, Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i rukovodstva OŠ „Branko Radičević“ iz Banjaluke, i zajedničko organizovanje koncerta, ni manje ni više nego Baje Malog Knindže, izjavila je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

Dodaje, da je Vlado Đajić pokrovitelj i pita se da li je direktor Siniša Rendać dao dozvolu.

– Da li su Ministarstvo i ministrica Željka Stojičić ovo odobrili ili se, kao po pravilu, prave nijemi oko stvari iz njihove nadležnosti – pita Trivićeva.

Ona tvrdi da organizovanje koncerta u dvorani osnovne škole pokazuje koliko nisko je palo obrazovanje u Republici Srpskoj i koliko je svima navedenima stalo do naše djece.

Trivićeva kaže da je sve podređeno popravljanju rejtinga režima, a da je školstvo posljednja rupa na svirali. Naglašava da je bolje da su umjesto koncerta izgradili ogradu oko škole, a ne da iskrivljene armaturne ploče glume istu.

–Prvo su ukaljali ime velikog srpskog pjesnika Njegoša dajući orden sa njegovim imenom pjevaču upitnih umjetničkih vrijednosti, a sada kaljaju ime velikog Branka Radičevića organizovanjem ovakvog koncerta u školi koja nosi njegovo ime. Ujedno zloupotrebljavaju i Dan državnosti Srbije kao navodni povod za održavanje koncerta – ističe Trivićeva.

Trivićeva ne spori činjenicu da svako ima pravo da održi koncert, ali da niko nema pravo da koncerte održava u školskim salama koje koriste djeca.

-Krajnje je vrijeme da se uvede minimum dostojanstva u sve odluke vlastodržaca i živote svih nas – zaključuje Trivićeva.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da je krajnje vrijeme da federalna policija kazni i spriječi bivšeg pripadnika odreda “El mudžahedin” Sanina Musu da diže tenzije, provocira i unosi strah kod ljudi koji su preživjeli strahote rata.

Kojić je, povodom objave Muse na Fejsbuku da planira defile automobila sa ratnim zastavama takozvane Armije BiH povodom 1. marta, naglasio da je neophodno da Musa bude kažnjen i da prestane sa takvim vidom ponašanja i radikalizacije bošnjačkog stanovništva u Federaciji BiH /FBiH/ jer to u budućnosti može izazvati ozbiljan problem.

• Činjenica je da imamo ustavni poredak gdje je BiH državna zajednica sastavljena iz dva entiteta i koja ima svoja zvanična obilježja, zastavu BiH kao i Republike Srpske, svaka upotreba bilo koje zastave koja nije zvanična, a posebno one koja srpski narod podsjeća na ogromna i velika stradanja, protjerivanja i etničko čišćenje se isključivo može smatrati kao dizanje tenzija, provokacija i kao unošenje straha kod ljudi koji su preživjeli strahote rata – rekao je Kojić za Srnu.

On je istakao da je najbolja prevencija sprečavanje i blagovremeno kažnjavanje.

• Imajući u vidu sve ovo što se dešava u posljednje vrijeme i najava njegovog okupljanja ispred Suda BiH i prijetnje pojednim mojim kolegama u Predstvaničkom domu parlamenta BiH srpske nacionalnosti i generalno srpskom narodu, vrijeme je već bilo da bude sankcionisan, uhapšen i procesuiran u skladu sa zakonodavstvom FBiH – rekao je Kojić.

Bivši pripadnik odreda “El mudžahedin” Sanin Musa uputio je poziv za defile automobilima povodom 1. marta, koji se u dijelu FBiH obilježava kao “dan nezavisnosti BiH”.

On je ranije pozivao svoje pristalice da se okupe ispred Suda BiH kada je trebalo da bude održano ročište u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku s ciljem zabrane okupljanje osoba koje daju podršku predsjedniku Srpske.

Nakon posljednjeg ročišta na suđenju predsjedniku Srpske u Sudu BiH, šefu Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanji Vulić sa više naloga na društvenim mrežama upućene su prijetnje po život, a među onima koji prijete je i bio i Musa.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da Bošnjaci imaju pravo da obilježavaju svoje datume, samo nemaju pravo da to bude usmjereno protiv građana srpske ili hrvatske nacionalnosti, ili protiv Republike Srpske.

Banjaluka u ljubavi prema Republici Srpskoj ne sadrži mržnju prema BiH, a u Sarajevu ljubav prema BiH sadrži mržnju prema Srpskoj i to je osnovni problem našeg međusobnog razumijevanja – rekao je Stevandić povodom poziva bivšeg pripadnik odreda “El mudžahedin” Sanina Muse za defile automobilima sa ratnim zastavama povodom 1. marta, koji se u dijelu FBiH obilježava kao “dan nezavisnosti BiH”.

Stevandić je podsjetio da 9. januara nije bio uznemiren nijedan pripadnik drugog naroda, nego da su se svi Bošnjaci i Hrvati i svi ljudi osjećali odlično.

• Što se tiče njihove želje da obilježavaju svoje datume koje mi ne priznajemo ili se sa njima ne slažemo, oni na to imaju pravo, samo nemaju pravo da to bude usmjereno protiv građana srpske nacionalnosti, hrvatske ili protiv Republike Srpske – poručio je Stevandić.

On je dodao da je to i osnovni problem u percepciji koja je stvorena u Banjaluci i Sarajevu.

Musa je na Fejbuku napisao da bi u defileu povodom 1. marta trebalo da bude što više automobila iz svih krajeva BiH, njenih patriota, i što više zastava sa ljiljanima.

On je ranije pozivao svoje pristalice da se okupe ispred Suda BiH kada je trebalo da bude održano ročište u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku s ciljem zabrane okupljanje osoba koje daju podršku predsjedniku Srpske.