Kategorija: Politika

Prigovorom ću te, prigovorom ćeš me – tako to rade domaći političari. U susret zvaničnoj kampanji, ona nezvanična (nezakonita), u punom je zamahu. Ali ne, kandidati i nisu kršili zakon toliko da bi promovisali sebe, koliko da bi diskreditovali svoje političke protivnike.

Ništa novo (osim izmjena Izbornog zakona). Centralna izborna komisija je, da se naslutiti, imala pune ruke posla. Slutnja se, zapravo, pretvara u činjenicu, kada prelistamo prigovore koje su objavili na svojoj stranici.

Pljušte prijave i kazne
Tužakali su kandidati jedni druge za sve i svašta, a ponajviše za objave na društvenim mrežama. Ono što se već na prvu da uočiti, jeste da je borba za Banjaluku, prilično “prljava”. Tako je SNSD podnio najmanje osam prilogovora protiv PDP-a, za šta je ova stranka, za sada, kažnjena sa 9.000 KM. PDP je prijavio SNSD najmanje četiri puta.

Zanimljivo je pomenuti i da se ne tužakaju samo dugogodišnji politički protivnici, nego i doskorašnji saborci. Do sada je PDP podnio četiri prijave protiv Narodnog fronta, a Narodni front, najmanje dvije protiv PDP-a.

Bez ideje i programa
Da se razumijemo, ovo su samo neki od primjera. Spisak je dug. Ko ima volje, neka “prelista”.

Ono što se da zaključiti iz priloženog, jeste da se politika tužakanja nastavlja, pa bismo, i kada kampanja postane zvanična, mogli više da slušamo međusobne optužbe, nego ideje i programe.

Savjetnica za medije i političku komunikaciju Marija Milić, za Srpskainfo kaže da većina domaćih političara zapravo i ne zna kako da istupi u javnost, niti kako može da se vodi kampanja, a da se ne krši zakon.

-Ko god to nije naučio do sada i ko god nije uložio u svoju moć komunikacije, neka bude kažnjen. Ja ne vidim ništa loše u njihovom međusobnom tužakanju, ni u tome što će budžet dobiti novac od političkih partija, kad već nisu naučili da govore – kategorična je ona.

Problem je što, kako kaže, većina političara i ne zna koja je njihova ideja, a ni poruka.

-Kada bi to znali, ne bi bilo potrebe da pljuju druge – zaključila je Milićeva.

Neki misle da je Evropska unija bankomat, a ne zajednica u kojoj su jednako važna pitanja temeljnih sloboda i ljudskih prava, rekao je Johan Zatler, šef Delegacije EU, u oproštajnom intervjuu za “Nezavisne novine” povodom završetka svog mandata u Bosni i Hercegovini. Kako ističe, jedno od ključnih pitanja kojima se posvetio tokom mandata bilo je očuvanje evropskih vrijednosti.

Zatler je podvukao da su temeljne slobode i ljudska prava najvažnije vrijednosti koje Evropska unija njeguje i očekuje od svojih članica i kandidata za članstvo da žive po tim standardima. “Nećemo prihvatiti nazadak po pitanju tih standarda”, rekao je Zatler, koji će naredne godine nastaviti svoju diplomatsku karijeru kao ambasador EU u Crnoj Gori.

Osvrnuvši se na svoje petogodišnje iskustvo u BiH, Zatler je istakao da je imao veoma dobre i konstruktivne odnose s domaćim institucijama i medijima, te da će mu Bosna i Hercegovina ostati u posebnom sjećanju. “Ova zemlja ima kombinaciju različitih kulturnih uticaja, a njeni prirodni krajolici su jedni od najljepših u Evropi,” rekao je Zatler, dodajući da su ljudi, gostoljubivost i humor činili njegov boravak u BiH vrlo prijatnim, interesantnim, ali ponekad i teškim.

Na pitanje da li postoje stvari koje je mislio da će moći postići, a nije uspio, Zatler je naveo nekoliko manjih tehničkih pitanja, kao što je uvođenje elektronskog potpisa, koje BiH još uvijek nije implementirala. Takođe je naglasio da, iako su učinjeni neki pomaci, BiH i dalje zaostaje u usklađivanju s evropskim standardima, posebno kada je riječ o izbornoj reformi i implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Jedna od tema koja je bila predmet zajedničkog rada sa vlastima Republike Srpske bila je kriminalizacija klevete, za koju Zatler ističe da predstavlja nazadak u pogledu slobode medija. “Vidimo pokušaje da se zastraše mediji i to su zabrinjavajuće tendencije”, rekao je Zatler, naglašavajući da će EU nastaviti pratiti ovo pitanje i nakon njegovog odlaska iz BiH.

Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, Zatler je istakao nekoliko značajnih dostignuća, poput otvaranja mosta u Svilaju, završetka dijelova koridora 5c, te projekata u oblasti energetike i zelene tranzicije. Iako su ovi projekti manje vidljivi u javnosti, oni direktno utiču na živote ljudi i predstavljaju korake ka bližoj integraciji BiH u EU.

Govoreći o izazovima s kojima se suočava BiH na svom putu ka EU, Zatler je istakao da su strukturalni problemi u zemlji ozbiljna prepreka napretku, te da je neophodno razvijati kulturu kompromisa. “Političari moraju da prevaziđu mentalitet u kome niko na kraju ništa ne dobija. Mora se razvijati kultura kompromisa,” rekao je Zatler, dodajući da građani takođe imaju važnu ulogu u tom procesu.

Zatler će svoju diplomatsku karijeru nastaviti u Crnoj Gori, a vjeruje da će proces evropskih integracija u regionu dobiti na zamahu u narednih pet godina. “Velika šansa je da u narednih pet godina može doći do proširenja EU,” zaključio je Zatler

Ne smijemo da izgubimo sebe, svoje ciljeve i svoj identitet i zato je važno vraćati se Petru Kočiću koji nas je učio kako treba da istrajemo, jer samo tako možemo da uspijemo – rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Stričićima.

– Samo oni koji se ne kolebaju, mogu doći do cilja, a oni koji se kolebaju ne mogu ništa i oni će uvijek iznova počinjati – rekao je Dodik.

Ovdje okupljeni, kaže Dodik, poručujemo da nećemo odustati od nas i ideja koje imamo.

– One su poznate i nećete nas zaustaviti pričom kako imamo neku lošu retoriku, ili da govorimo nešto o prošlosti. Bacite tu prošlost. BiH nije naš identitet, naš identitet je Republika Srpska i Srbija. Naš identitet ne može i ne treba nikada da bude BiH. Ako nam dirnete imovinu i ako vam padne na pamet da ste, možda jaki i da ste odlučilida imovina pripada BiH, Srpska će donijeti odluku o somalstalnosti – poručio je Dodik.

Neće vam, poručuje Dodik, pomoći ni direktor CIA, ni bilo ko ko se ovdje muva.

– Ono što mi branimo je sveto i ova Republika nije ni od koga uzeta ovo je samo pokušaj da bude naša jer je naša od kada postojimo ovdje i od kada ona postoji – rekao je Dodik.

Istakao je da svi okupljeni danas na Kočićevom zboru nose ponos u sebi jer pripadaju Kočićevom narodu.

– Ovo je zbor koji okupi nekoliko desetina hiljada ljudi govori da je to iskonsko narodno htjenje da narod hoće, pamti i voli Kočića. Da koliko god znali o Kočiću, uvijek nam se čini da nešto nismo naučili i svaki put kad dođem ovdje naučim još ponešto. Njegova borba za slobodu srpskog naroda nije bila samo u pisanoj riječi, nego i kroz bavljenje politikom. Kada uporedimo današnje vrijeme, i njegovo mi imamo veći stepen slobode kao narod, imamo Republiku Srpsku ali mi nismo potpuno oslobođeni – rekao je Dodik.

Istakao je da smo “još uvijek pod skoro istim onim tutorima, pod šmitovcima, i još uvijek se borimo za maksimalnu slobodu.

– Mi smo svoji na svome, ovo je naša zemlja, ovo je naše vjerovanje, identitet, narod, naš Petar Kočić- i usmjereni smo ka istom cilju i danas, a to je konačna sloboda i ja sam uvjeren u to. Danas to obilježavamo ovaj dan zajedno sa Srbijom i ta povezanost nikad nije bila veća, a to je omogućio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić – rekao je Dodik.

Poručio je da je potrebno jedinstvo.

– Treba nam da se usmjerimo i okupimo u vremenu koje je globalno teško. Samo okupljen i jedinstven narod može da sačeka u nestabilnim vremenima rješenja koja donose veliki i da u tome bude i ostvari svoje interese. Јedinstveni moramo da branimo Republiku Srpsku. Mi nemamo drugog načina da preživimo ovo vrijeme – rekao je Dodik.

Mislim, kaže on, da se i danas borimo za Kočićeve ciljeve, a kada znamo šta je cilj lako je naći put.

– Nama je cilj da se povežemo što više sa Srbijom. Mi smo jedan jedinstven narod. Naša usvojena Deklaracija govori da ne postoje bosanski, hrvatski i ovi oni Srbi, nego Srbi. Srpska Deklaracija je najsnažniji dokument novije srpske političke istorije i značaj njen tek dolazi – poručio je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Deklaracija o zaštiti nacionalnih prava Srba temelj odnosa Srpske i Srbije i u praktičnom smislu to se ogleda u predanoj saradnji institucija.

– Zahvalan sam Srbiji jer joj je Republika Srpska prioritet – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Predsjednik Srpske je podsjetio da je tokom sedmice organizovao prijem na kojem je uručio Orden časti sa srebrnim zracima komandantu Helikopterske jedinice MUP-a Srbije Nenadu Nediću.

Dodik je naveo da je u Beogradu razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o saradnji Srpske i Srbije, a fokus je bio na realizaciji infrastrukturnih projekata, od kojih je najznačajniji povezivanje auto-putem, kao i željeznicom, te aktivnosti na zajedničkim energetskim projektima.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je na njemu da odluči kada će ići u političku penziju.

– Kada ću ja ići u penziju, to je na meni da odlučim. Starosna penzija jeste sa 65 godina, po zakonu bi trebao ići u penziju, ali politička penzija je nešto sasvim drugo – dodao je Dodik.

Dodik je istakao da se njegova politička penzija neće još dugo vidjeti.

Republika Srpska nikada nije imala plan za secesiju, izjavio je predsjednik Srpske Milorad Dodik na konferenciji za novinare.

Dodik je podsjetio da već 10 godina govori da Srpska nema planove za secesiju, niti ih je ikad imala.

– Podržavamo teritorijalni integritet BiH u skladu sa Dejtonom. Imamo pravo na političku borbu. Srpska je odlučna da brani svoju političku autonomiju. Ako nije održiva BiH na bazi Dejtona, onda nije nikakva. Bolje da se mirno razdružimo i da nema nikakvog sukoba. Nemam namjeru da objašnjavam onima koji to ne žele da shvate, da ovdje ne živi plan o secesiji – istakao je Dodik.

Dodik je napomenuo da Srpska ostaje na bazi napisanog Dejtona i da će se za to boriti i dalje.

Dodik je rekao da zna šta se govorilo na sastanku prilikom posjete direktora CIA Vilijama Bernsa Sarajevu i da je na sjednici Predsjedništva BiH rečeno da nije ponosan na to kako neki njegovi sunarornidi njegovi rade na terenu.

– To nam je bilo dovoljno da prepoznamo da ne podržava neke aktivnosti – rekao je Dodik.

– Koliko ja imam informacije, nije to toliko loše koliko se želi predstaviti, po Republiku Srpsku, nego naprotiv, održane su lekcije i nekima drugima u BiH…

 Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas novinarima u Banjaluci da ne vidi nikakv pretjeran značaj u dolasku šefa CIA-e u BiH Vilijama Bernsa.

„Vidjeli ste da je to bilo kratko i da u suštini čovjek nije ni dao izjavu poslije svih tih sastanaka”, kazao je Višković, odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi sastanka američkih diplomata sa članovima Predsjedništva BiH.

Prema Viškovićim riječima, vjerovatno je trebao da prikupi neke informacije koje su njemu zanimljive.

“Koliko ja imam informacije, nije to toliko loše koliko se želi predstaviti, po Republiku Srpsku, nego naprotiv, održane su lekcije i nekima drugima u BiH da ovde samo dijalogom i dogovorom možemo graditi budućnost.  Svađama jednih protiv drugih neće profitirati ni jedni ni drugi“, istakao je Višković.

Dolazak direktora CIA Vilijama Bernsa u Beograd nije puka slučajnost, već potvrda da su srpske službe svojim efikasnim djelovanjem primorale jednu od najmoćnijih svjetskih obavještajnih agencija na ličnu intervenciju. Berns je bio prinuđen hitno napustiti Vašington i doći u region jer su planovi Zapada, koje je predvodila CIA, bili ozbiljno ugroženi.

Plan destabilizacije Srbije, čiji je cilj bio izazivanje haosa na ulicama Beograda i slabljenje državnih institucija, uspješno je otkriven i osujećen od strane srpskih bezbjednosnih struktura. Bernsova posjeta Sarajevu, Banjaluci i Prištini, prije dolaska u Beograd, jasno pokazuje da ovaj region ima veliki značaj za američke obavještajne interese, ali i da je situacija izmakla kontroli.

Sastanak Bernsa sa Elmedinom Konakovićem u Sarajevu, poznatim po svojim antisrpskim stavovima i retorici usmjerenoj na rušenje Dejtonskog sporazuma, predstavlja još jedan u nizu pokušaja destabilizacije regiona. Nakon toga uslijedila je kurtoazna, ali vrlo tajanstvena posjeta direktoru BIA Vladimiru Orliću u Beogradu, koja nije rezultirala nikakvim zvaničnim izjavama, dodatno pojačavajući sumnje da je Berns došao s namjerom da prenese ultimatume i izvrši pritisak na srpske institucije.

Poslije Beograda, Berns je hitno otputovao u Prištinu, gdje su ga albanski separatisti srdačno dočekali, pokazujući potpunu usklađenost interesa CIA i paralelnih vlasti na Kosovu u vezi sa slabljenjem Srbije. Njegova posjeta potvrđuje ono što mnogi već dugo znaju – da su protesti u Srbiji organizovani i podržani od strane Zapada, s ciljem izazivanja haosa, secesije Kosova i Metohije, kao i ukidanja Republike Srpske.

Istovremeno, prozapadni mediji pokušavaju okrenuti priču u svoju korist, izvještavajući da je predsjednik Vučić bio na raportu kod ruskog ambasadora. Međutim, istina je da su upravo ruske obavještajne službe otkrile i potvrdile saznanja srpskih službi o pripremama za destabilizaciju. Zahvaljujući tim informacijama, srpske službe su pravovremeno reagovale i spriječile teže posljedice.

Bernsova hitna posjeta pokazuje da je situacija toliko ozbiljna da je bilo neophodno da sam direktor CIA dođe i pokuša spasiti situaciju koja je izmakla kontroli. Očigledno je da je CIA angažovana na svim frontovima u regionu kako bi osigurala slom Srbije pod pritiskom, primoravanje na secesiju Kosova, ukidanje Republike Srpske i uvođenje sankcija Rusiji. Ipak, reakcija srpskih službi i podrška Rusije pokazuju da Srbija neće lako popustiti i da će nastaviti borbu za očuvanje svojih nacionalnih interesa i teritorijalnog integriteta.