VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Bećirović slagao da se obratio na Samitu u Švajcarskoj

    Bećirović slagao da se obratio na Samitu u Švajcarskoj

    Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović obrukao je BiH, državu u koju se kune, pred cijelim svijetom tokom mirovnog samita o Ukrajini, održanom prethodna dva dana u Švajcarskoj.

    Iako su juče u federalnim medijima bombastično odjeknule izjave Bećirovića sa Samita, ispostavilo se da se on uopšte nije obratio na događaju kao što su to uradili predstavnici ostalih zemalja učesnica.

    Iako je bilo predviđeno da se Bećirović obrati, on se uopšte nije nalazio u sali kada je prozvan da uzme riječ, što se jasno vidi i na samom snimku prenosa Samita.

    Međutim, ubrzo su federalni mediji prenijeli bombastične izjave Bećirovića, navodeći da su izrečene tokom mirovnog Samita. Ipak, ispostavilo se da je bošnjački član Predsjedništva tu izjavu podvalio, objavivši video na svom Instagramu, a na kome se jasno vidi da se on nije obratio za stolom kao i svi drugi predstavnici. Umjesto toga, snimio se za nekakvom govornicom, a da li je video nastao prije ili poslije samog Samita nije poznato. Djeluje da je jedino tačno to da je Bećirović ove riječi izgovorio u Švajcarskoj, ali čini se da ga niko od ostalih učesnika nije čuo.

    Tako je, po ko zna koji put, jednostranim djelovanjem Bećirović obrukao zemlju koju predstavlja.

     

  • Treba li maloljetnicima u BiH dozvoliti da glasaju?

    Treba li maloljetnicima u BiH dozvoliti da glasaju?

    Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

    Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

    Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

    Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

    Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

    “Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko'”, naveo je Šehić.

    Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

    “Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

    “Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

    “Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

    Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

    “Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

    Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

    “Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

  • SDS izlazi na izbore pod imenom “SDS – volja naroda”

    SDS izlazi na izbore pod imenom “SDS – volja naroda”

    Glavni odbor Srpske demokratske stranke odlučio je da ova stranka na lokalne izbore u oktobru izlazi pod imenom “SDS – volja naroda.”

    Istovremeno, kažu, nastavljaju pravnu borbu protiv CIK-a zbog odluke da odbije prijavu SDS-a za predstojeće izbore.

    Formiran je i Glavni izborni štab, na čijem čelu je Želimir Nešković.

    Јedna od njegovih prvih aktivnosti biće prikupljanje potpisa građana za, kako su naveli, očuvanje 9. januara kao Dana Republike Srpske.

    Predsjednik Glavnog odbora SDS-a Јovica Radulović rekao je da se nastavljaju aktivnosti, uključujući i sudski proces pred Ustavnim sudom BiH kako bi SDS “pobio” odluke CIK-a i Apelacionog odjeljenja Suda BiH, jer smatraju da su te odluke uskratile izborno pravo i stranci i biračima.

    Predsjednik SDS-a Milan Miličević rekao je da SDS nastavlja pravnu borbu kroz apelaciju Ustavnom sudu što, kaže, ima mnogo širi značaj od pojave stranke na lokalnim izborima.

    On je istakao da SDS u svim opštinama na izbore izlaze sa kandidatskim listama i da će u najvećem broju lokalnih zajednica imati kandidate za načelnike i gradonačelnike.

  • Kovačević: Evropski put nikako ne ide zajedno sa tzv. kancelarijom visokog predstavnika

    Kovačević: Evropski put nikako ne ide zajedno sa tzv. kancelarijom visokog predstavnika

    Evropski put BiH, odnosno pristupni pregovori sa EU ne idu nikako zajedno sa takozvanom kancelarijom visokog predstavnika, jer da je moguće to bi sasvim sigurno do sada kao dobru praksu pokazala jedna od 27 članica EU, izjavio je Srni delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    Kovačević je naveo da u tom smislu čovjek jedinostavno ne zna šta je jadnija i mučnija izjava, da li ona lažnog visokog predstavnika Kristijana Šmita koji tvrdi da bi optimalno vrijeme za njegov odlazak bilo nakon nekih 20 godina, dakle 50 godina poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnoh sporazuma ili je možda još gore to što stranke “trojke”, odnosno predstavnici političkog Sarajeva pružaju bezrezervnu podršku OHR-u i lažnom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu.

    Prema njegovim riječima, očigledno je da oni žele sve osim toga da preuzmu odgovornost za vođenje ove zemlje zajedno sa predstavnicima druga dva naroda i zajedno sa predstavnicima oba entiteta u BiH

    – Na njihovu priču o “ruskim satelitima”, moram da podsjetim sateliti kako ruski, tako američki, evropski, kineski ili bilo koji drugi kruže u orbiti dok u BiH oni treba da žive sa predstavnicima srpskog konstitutivnog naroda jednog od tri ravnopravna naroda u BiH i sa predstanicima oba entiteta – rekao je Kovačević, koji je i portparol SNSD-a.

    On je naveo da je to ono što je njihov problem, što žele BiH samo za sebe i BiH bez bilo koga drugog, pa su onda sve druge spremni nazivati svim pogrdnim imenima i ocrnjavati na svaki raspoloživi način.

    – Na kraju da odgovorim i Kristijanu Šmitu koji tvrdi kako je, kako on kaže, “Mile Dodik nekada bio mnogo više prijateljski nastrojen prema njemu jer je od njega nešto tražio”. Samo da podsjetim da se Milorad Dodik jednom jedini put sreo sa Kristijanom Šmitom, da je i tada bio predsjednik Republike Srpske a da je Šmit tada bio savezni njemački ministar poljoprivrede, da Milorad Dodik i tada od njega nije tražio ništa za sebe niti je bilo šta tražio od njega već je tražio da Njemačka omogući da poljoprivrednici iz Republike Srpske ne trpe štete zbog potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – rekao je Kovačević.

  • Košarac: Fijasko misije pri UN pokazuje besmisao Zlatka Lagumdžije

    Košarac: Fijasko misije pri UN pokazuje besmisao Zlatka Lagumdžije

    Ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija doživio je fijasko u UN jer se, umjesto koristi za sve građane, odlučio da uzrokuje štetu srpskom narodu, krši zakone i Ustav BiH, zloupotrijebi položaj i uzurpira institucije, rekao je Srni zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    Komentarišući fijasko Misije BiH u UN-u, koja nije uspjela da obezbijedi podršku za izbor BiH među 18 članica Ekonomskog i socijalnog savjeta UN /EKOSOK/, Košarac je istakao da to pokazuje sav besmisao Lagumdžije u Njujorku.

    – O značaju ovog savjeta govori činjenica da obuhvata oko 70 odsto aktivnosti UN i naravno da Lagumdžija ovu informaciju krije kao zmija noge, pa smo o njegovim najnovijim diplomatskim “bravurama” upoznati putem medija – naveo je Košarac koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Kao razlog za ovaj fijasko, Košarac je istakao to što je Lagumdžija svu energiju usmjerio na lobiranje i traženje sponzora za sramnu rezoluciju o Srebrenici, što je uticalo na to da BiH ostane izvan EKOSOK-a.

    – Na kraju nije uspio ni u čemu. Sramna rezolucija nije prošla onako kako se Lagumdžija potajno nadao. Nije dobila podršku 2/3 svjetske populacije, a BiH je ostala izvan EKOSOK-a – istakao je Košarac.

    Košarac kaže da Lagumdžija nije uspio ni da obezbijedi članstvo BiH u EKOSOK-u, a ni rezolucija o Srebrenici nije prošla onako kako su se nadali bošnjački političari.

    Prema njegovim riječima, Lagumdžija nije našao za shodno da se posveti zalaganju za članstvo BiH u organizaciji, koja je nakon Savjeta bezbjednosti najvažnije tijelo UN, a nije ga zanimalo ni to što su sva tri člana Predsjedništva BiH podržala pokušaj učlanjenja BiH u EKOSOK.

    – Јedino u čemu je Lagumdžija uspio jeste da obezbijedi još jedan više nego opravdan razlog za njegovu smjenu – zaključio je Košarac.

    Misija BiH u UN doživjela je fijasko jer nije uspjela da obezbijedi podršku za izbor BiH među 18 članica UN-ovog Ekonomskog i socijalnog savjeta /EKOSOK/, a ovu informaciju nije ni objavila, naveo je zagrebački Večernji list izdanje za BiH.

    Predsjednik EKOSOK-a Paula Narvaez objavila je da je 18 zemalja, među kojima nije BiH, izabrano u saziv ove organizacije, koja je nakon Savjeta bezbjednosti, najvažnije tijelo UN.

    BiH su, prema pisanju ovog lista, izbacili Azerbejdžan i Јermenija, koji su dobili podršku 148 zemalja, dok je za BiH glasalo tek 76 zemalja.

    Pokušaj uključenja BiH u EKOSOK UN podržala su sva tri člana Predsjedništva BiH, a procjena je da je članstvo BiH u EKOSOK-u postalo kolateralna šteta nedavnih podizanja napetosti u zemlji nakon podjela zbog donošenja u UN rezolucije o Srebrenici, navodi se u tekstu.

  • Uzdrmana Šmitova pozicija

    Uzdrmana Šmitova pozicija

    Iako se već dugo govori kako će napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu, učiniti suvišnim Kacelariju visokog predstavnika u BiH (OHR), posljednje informacije idu u prilog tezi o riješenosti da Bosna i Hercegovina postane suvišna.

    Kako drugačije objasniti ispunjavanje želja Milorada Dodika o ukidanju ovlaštenja OHR, što ga onda čini suvišnim, u trenutku kada on na sva zvona prijeti secesijom Republike Srpske koju u najnovijoj fazi zove projektom mirnog razlaza, piše Oslobođenje.

    Dodik je svoju komisiju za razdruživanje RS od Federacije ozvaničio, a po onome što se može čuti iz dobro obaviještenih krugova u Briselu pri kraju je i projekat oduzimanja ovlaštenja od Kristijana Šmita.

    On to zove “razgovorima o usklađivanju OHR i evropskog puta BiH”, ali izvori Oslobođenja kažu da je glavni argument raznih briselskih angelina da bi se s Dodikom sve dogovorilo da Šmit nije svojom intervencijom ojačao izborni integritet?!

    Pakleni plan na programu je već naredne sedmice, na sjednici Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIK).

    -Nedavni svesrpski sabor, nakon koga je čak i srpski predsjednik Aleksandar Vučić postao tumač Dejtona i vrhovna volja u podjeli imovine, očito nisu dobacili do briselskih vrhova: čak štaviše, čini se zapravo da maske padaju i da je ono Dodikovo obećavanje kako će ga pogurati evropski prijatelji došlo na red. Evropska unija – u svemu posve nejedinstvena – odjednom bi da o OHR govori jednim glasom, onim Johana Satlera koji je već spakovao kofere. Za svaki slučaj. Pod istom krinkom evropskog puta na koji će Dodik u Putinovom šinjelu – piše ovaj medij.

    Kako navode, ima zemalja koje ne pristaju na daljnju destabilizaciju Balkana – među njima su Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan, Turska, a od evropskih je najglasnija Holandija. Na Dodikovoj je strani Francuska i čvrsto Italija.

    Izvori kažu da Njemačka još nije prelomila, upravo zbog dosta dobrog poznavanja stanja na terenu ali i zbog brojnih “srbijanskih neispunjenih obećanja”.

     

     

  • Koga će u Banjaluci podržati najveća opoziciona stranka – Jelenu Trivić ili Draška Stanivukovića

    Koga će u Banjaluci podržati najveća opoziciona stranka – Jelenu Trivić ili Draška Stanivukovića

    Najveća opoziciona politička partija u Republici Srpskoj, SDS, još nije donijela odluku o tome koga će podržati za gradonačelnika Banjaluke na predstojećim lokalnim izborima u oktobru.

    Ono što je prethodnih dana i mjeseci obznanjeno jeste to da će kandidate za prvog čovjeka najvećeg grada u Srpskoj imati PDP, koji je za funkciju ponovo kandidovao aktuelnog gradonačelnika Draška Stanivukovića, zatim Narodni front, koji je kandidovao svoju predsjednicu Jelenu Trivić, te SNSD, čiji je kandidat za gradonačelnika Banjaluke Nikola Šobot.

    Iako je ranije najavljivano da bi do početka juna SDS konačno trebalo da se izjasni oko toga da li će imati svog kandidata za gradonačelnika Banjaluke ili će pak podržati nekog drugog opozicionog kandidata, Stanivukovića ili Trivićevu, prošla je i sredina mjeseca a iz najveće opozicione stranke još nije objavljena konačna odluka o tom pitanju.

    – Ono što je izvjesno jeste to da se odustalo od toga da SDS izađe sa svojim kandidatom za gradonačelnika. S druge strane, još nije donijeta odluka o tome koga će stranka podržati na predstojećim izborima – Draška Stanivukovića ili Jelenu Trivić. U Gradskom odboru SDS postoje žestoke podjele po tom pitanju i konačna odluka o tome, ma kakva ona bila, prijeti da izazove nove potrese u banjalučkom SDS – otkrivaju za Srpskainfo odlično obaviješteni izvori iz vrha najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj.

    Predsjednik SDS Milan Miličević, podsjećamo, ranije je izjavio da ne postoji šansa za dogovor između opozicionara oko zajedničkog kandidata za gradonačelnika Banjaluke.

    – Nažalost, razlozi su svima poznati. Gradski odbor SDS još nije donio zvaničnu odluku, moguće je i da mi idemo sa svojim kandidatom. O tom potom – rekao je Miličević nakon zajedničkog sastanka lidera opozicionih stranaka koji je u aprilu organizovan u Banjaluci.

    Predsjednik Gradskog odbora SDS Banjaluka, Željko Raljić, za Srpskainfo potvrđuje da ta stranačka organizacija još nije donijela konačan stav o tome koga će podržati kao kandidata opozicije za gradonačelnika Banjaluke.

    – Danas će biti održana sjednica Glavnog odbora SDS u Istočnom Sarajevu i tu bi, između ostalog, trebalo da se razgovara i o kandidatima za predstojeće lokalne izbore. Što se tiče Banjaluke, odluka o tome koga će SDS podržati još nije donijeta – ističe Raljić.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, za naš portal kaže da očekuje podršku SDS njenoj kandidaturi za gradonačelnika Banjaluke.

    – Ta odluka je na njihovom gradskom odboru i vjerujem da će biti pozitivna. Kako sam više puta naglasila, ishod njihove odluke u Banjaluci neće remetiti naše odnose generalno, niti našu odluku da podržimo kandidate SDS u mnogim lokalnim zajednicama širom Republike Srpske – poručuje Trivićeva.

     

  • Dodik: Kavazović ne može nama Srbima držati nikakve lekcije

    Dodik: Kavazović ne može nama Srbima držati nikakve lekcije

    Mislim da bi bilo pristojno da se reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović uoči velikog muslimanskog praznika ne bavi politikom, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Iks nalogu.

    Dodik je naveo da Kavazović “traži od nas da ih zovemo onako kako hoće, a nas naziva bosanskim Srbima”.

    – Mi nismo bosanski Srbi, već Srbi. A ljutite se kad vas nazivamo bosanski muslimani, a ne Bošnjaci. I nemojte da brinete o nama Srbima, jer veoma dobro znamo kako ste brinuli o nama kad ste formirali Handžar diviziju i Zelene beretke – naglasio je Dodik.

     

    Dodik je poručio Kavazoviću da “ne može nama Srbima držati nikakve lekcije”.

    – Republika Srpska je u BiH unijela svoju teritoriju i suverenitet, a to može i da iznese – istakao je Dodik.

  • Stevandić: Onaj ko traži ukidanje Srpske, glasa za njenu samostalnost

    Stevandić: Onaj ko traži ukidanje Srpske, glasa za njenu samostalnost

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da onaj ko traži ukidanje Republike Srpske u stvari glasa za njenu samostalnost.

    U ovom momentu Zukana Heleza smatramo najvećim promoterom samostalnosti Republike Srpske – rekao je Stevandić u Trebinju.

     

    Helez je nedavno najavio da će bošnjačke vlasti, u svjetlu rezolucije o Srebrenici, zatražiti ukidanje Republike Srpske, tako što će ona biti podijeljena na dva kantona, a njeno ime biti izbrisano zauvijek.

    On je zaprijetio i da će Srbi “izvući deblji kraj” ako se ne povinuju njegovom planu o podjeli, i proći, kako je rekao, kao Srbi iz Republike Srpske Krajine, koji su protjerani u hrvatskoj akciji “Oluja”.

    Helez je rekao da bi za Srbe bila “prednost” ako bi se sami iselili iz Republike Srpske i BiH

  • Ujedinjena Srpska podržava republičke institucije u zaštiti Ustava i imovine

    Ujedinjena Srpska podržava republičke institucije u zaštiti Ustava i imovine

    Predsjedništvo Ujedinjene Srpske usvojilo je danas zaključak da će pružiti podršku institucijama Republike Srpske kako u zaštiti imovine i Ustava, tako i predsjedniku Republike Srpske u montiranom sudskom procesu.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da neće sklapati koalicije niti davati podršku kandidatima opozicionih stranaka jer je nisu odazivali na sastanke o važnim temama u Narodnoj skupštini ni kod predsjednika Republike Srpske.

    On je naveo da su, tamo gdje postoje dobri odnosi sa koalicionim partnerima, uglavnom SNSD-om, koji ima najviše načelnika, opštinski i gradski odbori Ujedinjene Srpske dobili potpunu slobodu da sklope uslovnu podršku kandidatima.

    Stevandić je rekao i da su zadužili Milana Petkovića i pravni tim stranke da kreira zaključak na Deklaraciju Svesrpskog sabora u danu usvajanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske da bi se izbjegle nedoumice u vezi sa 9. januarom.

    Takođe, Stevandić kaže da su zaduženje dobili i da se u skladu sa članom 30. Deklaracije, koja definiše da je Bože pravde svesrpska himna, a svesrpski grb, grb Nemanjića izradi prijedlog zakona o upotrebi grba, zastave i himne i vrati na pravno nesporan način u zakonodavstvo Srpske.

    Stevandić je pojasnio da to treba da bude na način da se ne mijenja sadašnji grb, nego radi sporazuma specijalnih i paralelnih veza, koji je definisao da se mogu koristiti simboli koji imaju istorijsko, kulturološko i etičko nasljeđe naroda u BiH.