Kategorija: Politika

Srbija i Srpska su jedna porodica, poruka je koja se čuje i nakon održanog Svesrpskog sabora, rekla je ministar za brigu o porodici i demografiju Srbije Milica Đurđević Stamenovski gostujući u Teleringu.

Јedna od tačaka potpisane deklaracije je i borba za osnivanje zajedničke fondacije Srpske i Srbije “Djeca nam se rađala”.

Srbija će uvijek stajati uz Republiku Srpsku i braniti je od svih koji žele da je sklone sa mape svijeta, rekla je Đurđević Stamenovski.

– Mi smo morali da pružimo odgovor i to svi moraju da znaju, zato što smo predugo ćutali i trpjeli .Onda kada prođe vrijeme neko kaže sad ste se sjetili, to vam je kao sa Kosmetom. Mi ne želimo poučeni iskustvom sa Kosmetom da nam se to desi sa Srpskom .Tamo gdje nema insitucija Srbi se teško brane – rekla je Đurđević Stamenovski.

Zvanični Brisel nastaviće sa pritiscima sve dok BiH u potpunosti ne uskladi viznu politiku sa EU i uvede vize za preostalih pet zemalja kojima to do sada nije uradila, izjavio je u Sarajevu ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, nakon što je potpisao sporazum sa predstavnicima Švedske o jačanju viznog kapaciteta BiH.

Ambasador Švedske Helene Lagerlof rekla je da je potpisani sporazum tek jedan korak do harmonizacije vizne politike BiH i EU.

Јedan od ključnih uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je harmonizacija vizne politike sa EU. Potpuno usklađivanje nije moguće jer BiH odbija uvesti vizni režim za državljane Rusije, Turske, Kine, Katara i Kuvajta zbog negativnih efeketa po privredu.

– Pritisak će se nastaviti da se uvede vizna harmonizacija. Na primjeru Sjeverne Makedonije vidite da nije sve idealno kada ispunite sve njihove zahtjeve. Oni imaju viznu harmonizaciju, a nalaze se gdje se nalaze, a prethodna vlast u Sjevernoj Makedoniji doživjela je fijasko na izborima ispunjavajući sve zahtjeve EU – rekao je Nešić.

– Imamo često inspekcije iz EU koji provjeravaju usklađivanje vizne politike i imamo ogromne pritiske da uskladimo ovih pet zemalja, a što s druge strane utiče na ekonomiju u BiH – naveo je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

Kao susjedna teritorija granicama EU i Šengenskog prostora, BiH prepoznata je kao ključna na Zapadnom Balkanu.

Potpisani sporazum doprinijeće boljem upravljanju migracijama i granicama, ali izvjesno je da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU još daleko.

Zbog toga, ali i konstatnih promjena pravila prijema, kod građana u BiH narasta evroskepticizam.

– Današnje potpisavanje sporazuma je jedan korak u tom procesu usklađivanja i sada treba provesti projekat korak po korak, a na kraju odluka je na ovoj zemlji, a švedska agencija za migracije će naravno pomoći tom usklađivanju, ali i to korak po korak – poručila je ambasador Švedske u BiH Helene Lagerlof.

– Svi smo opredjeljeni za evropski put, ali da se završi punopravnim članstvom do 2030. godine, nakon toga ja zaista ne znam šta da pričam našim građanima što se tiče evropskog puta BiH – poručio je Nešić.

Potpisani Sporazum omogućiće bolju kontrolu, kvalitetniju biometrijsku provjeru i sprečavanje zloupotrebe viza prilikom prelaska granica.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je za RTRS da iza američkih sankcija stoji namjera satanizacije i ukidanja Republike Srpske.

Višković je istakao da su smiješna i žalosna obrazloženja sankcija, uvedenih bez dokaza i činjenica i po principu “moćniji i jači rade kako žele”.

Premijer je naglasio da je ovo otvoreni napad na Republiku Srpski i srpski narod.

On je rekao da su priče o korupciji neutemeljene, da je u pitanju projekat, a to je oduzimanje imovine, odnosno resursa Republike Srpske.

Višković je naglasio da je cilj sankcija i pritisaka da se Republika Srpska ekonomski oslabi i iscrpi i da se “pokuša dovesti rukovodstvo koje bi pristalo na ono što američki moćnici žele, a to je savijanje kičme”.

– Očigledno je još od Dejtona nekome dato drugo obećanje, odnosno kreatori Dejtonskog sporazuma vjerovatno su imali namjeru da to bude prolazna faza i da u nekom momentu BiH postane unitarna – rekao je Višković.

Premijer Republike Srpske je poručio da sadašnje rukovodstvo Srpske neće podleći pritiscima.

Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a na listu sankcija dodala je sedam kompanija i dva privrednika iz Republike Srpske.

Na Ustavnopravnoj komisiji parlamenta BiH sutra bi trebalo da se raspravlja o amandmanu poslanika iz Demokratske fronte o izmjeni Ustava BiH i to po pitanju izbora sudija u Ustavnom sudu BiH, dok poslanici iz Republike Srpske poručuju da od toga nema ništa.

Poslanici DF u parlamentu BiH Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš predložili su amandman na Ustava BiH i traže da se u članu VI „Ustavni sud“ u stavu 1) „Sastav“ u tački a) na početku teksta dodaju riječi „Na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine (VSTS)“.

Naime, članom VI Ustava BiH propisano je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, od četiri iz PD FBiH, a dva iz Narodne skupštine RS. Preostala tri bira Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije s Predsjedništvom BiH. Kada je riječ o kriterijumima u Ustavu je istaknuto da će „sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda“, kao i da nisu pripadnici nijedne političke partije.

Usvajanjem amandmana omogućilo bi se da prevashodno stuka VSTS BiH predlaže imenovanje sudija Ustavnog suda BiH, odnosno da daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa izborom i imenovanjem sudija Ustavnog suda.

– Kako je dosadašnja praksa potvrdila jedan broj do sada istaknutih kandidata obavljali su stranačke ili političke funkcije – naveli su poslanici DF u prijedlogu izmjene Ustava BiH.

Smatraju da bi se time zaustavila praksa da sudije biraju članovi parlamentarne komisije čiji su članovi pripadnici pojedinih političkih partija, a koji po svojim kvalifikacijama i obrazovanju često nisu u mogućnosti adekvatno i stručno procijeniti kvalifikacije kandidata kao istaknutih pravnika.

– To bi garantovalo stručnost kandidata, što je u dosadašnjoj praksi bio problem – naveo je Milan Dunović na “Iks”, predlagač amandmana.

Ovaj prijedlog poslanika DF naišao je na oštre reakcije poslanika iz Republike Srpske u parlamentu BiH, koji poručuju da izmjena Ustava BiH, odnosno da taj amandman neće proći na glasanju u ovoj instituciji.

– Apsolutno je neprihvatljiv prijedlog amandmana na Ustav BiH koji se odnosi na način izbora sudija Ustavnog suda, gdje bi VSTS BiH dao svoje mišljenje u izboru sudija. Potrebno je da se provede ustavna norma koja je rekla da će se drugačije urediti način izbora sudija i to u smislu našeg prijedloga da stranci ne budu više u sastavu Ustavnog suda BiH – kaže Milorad Kojić, poslanik SNSD u PS BiH.

S druge strane, objašnjava on, VSTS BiH ne bi smio da ima mogućnost na bilo kakav izbor sudija ustavnih sudova, to znači u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Ustavnom sudu BiH.

– Oni ne spadaju u redovne sudove, oni su posebni, i te sudije trebalo bi da bira Narodna skupština RS, u Federaciji parlament FBiH bez miješanja VSTS. Kada bi on birao onda bi se time narušio princip izbora sudija u ustavnim sudovima, jer on bira sudije u redovnim sudovima – kaže Kojić.

Poslanik PDP u PS BiH Mira Pekić ističe za Srpskainfo da prijedlog amandmana na Ustav BiH, koji predlaže DF, neće podržati.

– Mi se borimo da iz Ustavnog suda odu strane sudije, a ne da se mijenja postojeće rješenje izbora domaćih sudija. Jedini način izbora sudija Ustavnog suda koji možemo prihvatiti jeste da sudije iz RS bira NS RS, a sudije iz FBiH parlament FBiH. Naravno, naša očekivanja su da to ne budu ljudi koji dolaze iz političkih stranaka i sa političkih pozicija, nego profesionalci koji će raditi isključivo u skladu sa zakonom i u okviru svojih nadležnosti – poručuje Pekićeva.

Izbaciti strance iz Ustavnog suda BiH
Republika Srpska insistira da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije i način donošenja odluka, posebno kada je u pitanju Srpska.

Podsjećamo, SNSD predlaže da se izbor troje domaćih sudija, koji mijenjaju trojicu stranih sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, radi tako što Predstavnički dom BiH, bira troje sudija iz reda različitih konstitutivnih naroda BiH i ostalih, a potvrđuje Dom naroda. U njihovom prijedlogu zakona stoji da se kandidati biraju sa liste koju dostavlja privremena Komisija za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda BiH. Ta komisija se osniva zaključkom Predstavničkog doma PS BiH. Privremena komisija bi se sastojala od sedam članova od kojih dva imenuje NS RS, četiri imenuje Dom naroda PFBiH i jednog VSTS iz reda članova Savjeta.

Nakon što je Ustavni sud BiH na posljednjoj sjednici osporio pojedine zakone i akte koje je donosila Republika Srpska, ključno je pitanje da li će i ko će poštovati te odluke Ustavnog suda BiH, što je uvod u “pravnu anarhiju”.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske rekli su nam da poštuju Ustav Republike Srpske pa samim tim i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te da se od trenutka stupanja na snagu tog zakona, odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji Republike Srpske, niti im se šalju odgovori na zahtjeve podnesene Ustavnom sudu BiH.

“Zakon propisuje da se odluka, kojom su Pravila Ustavnog suda BiH izmjenjena i odluke Ustavnog suda BiH donesene nakon izmjena Pravila Ustavnog suda BiH, neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske, dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH”, rekli su nam u Narodnoj skupštini Republike Srpske dodajući da su lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzeta od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom u BiH.

Podsjećanja radi, na posljednjoj sjednici, Ustavni sud BiH odlučio je da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ova odluka donesena je po zahtjevu Denisa Bećirovića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH. Tom prilikom, Ustavni sud BiH odlučio je i da pojedine odredbe Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj nisu u skladu sa Ustavom BiH, a donio je privremenu mjeru i obustavio primjenu Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina.

Narodna skupština Republike Srpske krajem juna usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, međutim samo nekoliko dana kasnije Kristijan Šmit taj zakon stavio je van snage i to prije nego što je on stupio na snagu.

Tada, Šmit je poništio i izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, u javnosti poznat kao zakon o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika. Kasnije, Milorad Dodik, predsjednik RS, je, uprkos ovoj odluci Šmita, donio ukaz i proglasio oba ova zakona, a Miloš Lukić, v.d direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” objavio ih je u “Službenog glasniku RS”, zbog čega je Tužilaštvo BiH protiv njih dvojice podiglo optužnicu koju je kasnije Sud BiH potvrdio i trenutno je u toku suđenje.

Dakle, u suštini, u Republici Srpskoj na snazi je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, iako je njega poništo Šmit, međutim, suština problema je u sudovima koji i pored objavljenog zakona u “Službenom glasniku Republike Srpske” primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH koje nisu objavljenje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

To se moglo vidjeti u postupku protiv Muharema Štulanovića, profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. On je Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom, a njeno proglašenje 9. januara “okoćenjem”.

Optužnica protiv Štulanovića podignuta je na osnovu Krivičnog zakona Republike Srpske koji se odnosi na povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda. Taj član Krivičnog zakona Republike Srpske u januaru je od strane Ustavnog suda BiH proglašen neustavnim i Siniša Marković, sudija Okružnog suda u Banjaluci, “priznao” je odluku Ustavnog suda BiH uprkos Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i optuženog Štulanovića oslobodio optužbe.

“Pošto je nadležnost u vezi sa VSTS-om Sporazumom o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje VSTS BiH prenesena 2004. godine na nivo BiH pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika i pošto je Republika Srpska izgubila uticaj u toj sferi, teško je očekivati da će sudovi u Republici Srpskoj implementirati Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Jedino rješenje za ovaj problem je povratak nadležnosti u ovom segmentu na nivo Republike Srpske i formiranje visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske. Na ovaj način Republika Srpska bi vratila uticaj na svoje sudije i tužioce i ne bi se dešavale situacije kao što je slučaj sa sudijom Markovićem”, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Bošnjačke političke stranke u Srebrenici odlučile su da će na predstojećim lokalnim izborima imati jednog zajedničkog kandidata za načelnika te opštine.

To je Hamdija Fejzić, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari, koga je kao kandidata za načelnika Srebrenice predložila SDA. Iako je djelovalo da se s takvim prijedlog ne slažu ostale bošnjačke političke partije, na kraju su, ipak, Fejzićevu kandidaturu prekjuče podržali i SDP, NiP, kao i Stranka za BiH.

S druge strane, dogovor o zajedničkom kandidatu svih srpskih političkih stranaka za načelnika Srebrenice još nije zvanično potvrđen, prije svega zbog žestokih previranja u Opštinskom odboru SNSD Srebrenica, gdje posljednjih godina traje otvoreni sukob između aktuelnog načelnika opštine Mladena Grujičića i predsjednika OO SNSD Radomira Pavlovića.

Posljedica navedenih obračuna je i to što je OO SNSD, kojim rukovodi Pavlović, kao svog kandidata za načelnika Srebrenice predstavio Miloša Vučića, dok je Grujičić još ranije obznanio da računa na podršku svih srpskih političkih partija za još jedan načelnički mandat.

– Stavovi srpskih političkih stranaka u Srebrenici poznati su već odavno, a tu su i predstavnici organizacija proisteklih iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata, svih privrednika koji posluju na teritoriji opštine, kao i Srpske pravoslavne crkve. Oni su meni dali podršku, ali taj jedan manji dio Opštinskog odbora SNSD, kojeg predvodi Radomir Pavlović, to nije uradio. Zbog toga je veći dio odbornika SNSD istupio iz učešća u radu opštinskog odbora, jer je formiran od ljudi koje je Pavlović postavio kako bi radili po njegovim nalozima i koji moraju da slijede ono što im on naredi – kaže za Srpskainfo načelnik Srebrenice, Mladen Grujičić.

Oni su, kako dodaje, navodno jednoglasno donijeli odluku da OO SNSD Srebrenica podrži kandidaturu Miloša Vučića za načelnika opštine, a koji, prema Grujičićevim riječima, ne uživa podršku građana Srebrenice niti ima bilo kakvu političku snagu.

– To je mlad čovjek koji je u Srebrenicu doselio iz Bugojna, a Pavlović i njegova ekipa pokušali su da slažu narod kako je on, navodno, rođak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – kaže Grujičić za Srpskainfo.

Na naše pitanje da li su se predsjednik SNSD Milorad Dodik i rukovodstvo stranke oglasili po tom pitanju i „presjekli“ koga će SNSD podržati kao kandidata za načelnika Srebrenice, Grujičić odgovara da još čekaju zvaničnu informaciju.

– Kada je nedavno održana sjednica Vlade Republike Srpske u Srebrenici, predsjednik Dodik rekao nam je da će podržati sve što se mi dogovorimo. Očekujem da se vrh stranke oglasi do kraja ove sedmice. Gubimo vrijeme i moramo da se organizujemo oko biračkog tijela, kao i svih aktivnosti koje su vezane za izbore. Možda je zvaničan dopis iz vrha stranke već stigao u opštinski odbor koji, inače, meni ništa ne dostavlja – tvrdi Grujičić.

Komentar o ovome pokušali smo dobiti i od predsjednika OO SNSD Srebrenica Radomira Pavlovića, ali je njegov mobilni telefon bio isključen.

Šef lokalnog odbora SDS u Srebrenici, Momčilo Cvjetinović, za Srpskainfo podsjeća da su sve srpske političke stranke u toj opštini još u februaru ove godine postigle dogovor o podršci zajedničkom kandidatu za načelnika, osim dijela SNSD kojeg u tom gradu predvodi Radomir Pavlović.

– Sve srpske političke partije, boračke organizacije i udruženja proistekla iz proteklog rata, kao i SPC, podržali su taj dogovor. Sada je loptica u dvorištu SNSD koji se još uvijek nije zvanično oglasio, mada smo imali nekih razgovora o toj temi. Međutim, o tome još nije bilo sastanka na nivou predsjednika stranaka iz Republike Srpske koji potpisuju saglasnost za takav dogovor. Što se tiče SDS, nikad nismo pravili problem po tom pitanju – tvrdi Cvjetinović.

Što se tiče previranja i sukoba u OO SNSD Srebrenica, on ističe da se radi isključivo o unutrašnjim pitanjima te stranke u koje se ne želi miješati. Što se tiče SDS, Cvjetinović kaže da je njegova partija spremna da podrži kandidaturu Mladena Grujičića za novi načelnički mandat.

– Mi smo, kao što sam već rekao, potpisali saglasnost za podršku jednom kandidatu i sada čekamo stav ostalih srpskih stranaka kako bi se do 8. jula CIK-u dostavio zajednički kandidat. Ako Dodik i SNSD eventualno podrže nekog drugog kandidata, moraćemo da razgovaramo o koalicionom sporazumu, jer ne smijemo da se oslonimo na Opštinski odbor SNSD koji nas je izigrao 100 puta. U posljednja tri lokalna izborna ciklusa Pavlović je odmah nakon izbora potpisivao koalicione sporazume s bošnjačkim strankama na čelu sa SDA, izbacivši sve srpske političke partije iz takvih dogovora, osim Ujedinjene Srpske i Demosa – kaže Cvjetinović.

Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republika Srpska juče je u Banjaluci održao sjednicu na kojoj je odlučeno da u prijedlozima Izbornog zakona i Zakona o referendumu nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.

Sjednicu je vodio predsjednik NS RS Nenad Stevandić, koji se obratio medijima nakon što je donesena odluka.

– U ovim zakonima ne postoji bilo kakav oblik diskriminacije ili bilo koji oblik ugrožavanja nacionalnih, socijalnih i etničkih prava – rekao je Stevandić i naveo da će odgovor Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS biti proslijeđen Ustavnom sudu RS na odlučivanje.

Podsjetimo, na zasjedanju zajedničke komisije Vijeća naroda i Narodne skupštine RS od 27. maja nije postignuta saglasnost o izbornom zakonu RS, kao ni o zakonu o referendumu.

Zbog toga se prema parlamentarnoj proceduri u RS sada čeka očitovanje Ustavnog suda RS.

Izborni zakon RS je usvojen na sjednici NS RS 19. aprila. Poslije toga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS pokrenulo zahtjev za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, koji je odbijen.

Zbog toga što je zahtjev odbijen, zakazana je sjednica zajedničke komisije Vijeća naroda i NS RS, gdje je trebalo da bude postignuta saglasnost o ovom zakonu, ali i o zakonu o referendumu, prenosi Klix.

Uoči sutrašnje sjednice Savjeta za implementaciju mira u BiH rasplamsala se živa diplomatska aktivnost o budućem statusu OHR-a. Razgovara se o smanjenju ovlašćenja, izmještanju i gašenju Kancelarije visokog predstavnika. Ako se pita Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, američki ambasador u BiH i bošnjačke stranke “Trojke”, status OHR-a i bonskih ovlašćenja su neupitni.

Iz Srpske poručuju da su Šmit i OHR davno trebali otići jer je njihov intervencionizam prepreka evropskom putu BiH.

Umjesto o zatvaranju, evropski i američki zvaničnici zagovaraju smanjenje ovlašćenja, čak ostanak OHR-a i visokog predstavnika i pored toga što je strani protektorat nespojiv sa evropskim integracijama. Priznao je to sarajevskim medijima Kristijan Šmit, najavivši svoj mandat u BiH i nakon penzije, u dubokoj starosti.

– Razgovarali smo o tome kako možemo iskobinovati evropsku integraciju BiH i prisutvo OHR-a. Јa ću reći da se meni ne bi dopalo da budem ovdje još nekih 30 godina – rekao je Šmit

Mnogima se ne bi dopalo da ostane još jedan dan, a kamoli 30 godina. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podsjeća da Šmita nisu izabrale strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, članovi SIM niti je potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN. O tome je Srpska obavijestila sve releventne svjetske adrese.

– Godinama govorimo da je OHR remetilački faktor u BiH, da OHR ne postoji. Prema Aneksu 10 postoji visoki predstavnik koji ima svoju kancelariju međutim ta kancelarija je vremenom narasla na 700 službenika koja izmišlja probleme da opstane i ostane – naveo je Dodik.

Iz Srpske su jasni-Šmitu i OHR-u odavno je isteklo vrijeme.

– Čekam da se završi jedan postupak u Bundestagu koji smo pokrenuli protiv Šmita. Tako da ono što radimo, nije sve što pričamo. I što se vidi, nego na svaki mogući način smo obesmilili da kažem instituciju OHR-a i čovjeka koji bez imenovanja u SB UN se tretira kao neko ko imapravo da da koristi mehanizme koje su koristili oni koji su imali imenovanje u UN – rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

– Vidim da postoji raspoloženje u PIK-u da smanji mandat Šmitu. Nikakvo umanjenje njegovih nadležnosti ne dolazi u obzir, jednostavno karta za povratak kući ako zaista PIK i neki drugi misle dobro BiH – izjavio je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac.

U izmišljanju i pravljenju problema u BiH, time i razloga za ostanak OHR-a najglasniji je američki ambasador. Sve njegove izjave o poštovanju suvereniteta BiH “padaju u vodu” kada zatraži upotrebu tzv. Bonskih ovlašćenja.

– Mi smatramo OHR, visokog predstavnika i Bonske ovlasti kao nešto što je komplementarno sa politikom EU u onome šta radi u BiH, ne vjerujemo da visoki predstavnik treba da suzdržava od korištenja tih ovlasti ako to treba – izjavio je ambasador SAD u BiH Majkl Marfi.

Međutim Delegacija EU, ali i pojedine članice Unije smatraju da je opsežna međunarodna supervizija i korišćenje izvršnih ovlaštenja suprotna članstvu u EU. Navodno Francuzi zagovoraju zatvaranje ili bar smanjenje ovlaštenja OHR-a. U francuskoj Ambasadi u Sarajevu nisu komentarisali te navode.

– Јeste bilo zagovornika da se smanje ovlasti. Smanjenje ovlaštenja OHR siguran sam da svoju kreaciju ima u moskovskim kancelarijama. OHR služi za deblokadu procesa i to mora nastaviti da radi svaki put kada neko svjesno nešto blokira – naveo je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

– Bilo bi normalno da OHR ne postoji u BiH. Јa smatram da smo dovoljno zrela zemlja i da nam nije potreban međunarodni tutor bez obzira kako se zove – izjavio je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić.

Sutra u Sarajevu zasijeda Savjet za implementaciju mira na kojem se očekuju razgovori o ispunjavanju uslova 5+2 za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, mada je odavno bilo vrijeme za gašenje i da se u udžbenicima istorije o OHR-u i visokom predstavniku govori kao simbolima kolonijalne uprave.