Kategorija: Politika

Kristijan šmit, kojeg instiutucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, potvrdio da je dobio nikada jaču podršku PIK i međunarodne zajednice.

On je nakon dvodnevne sjednice Savjeta za provođenje mira u BiH (PIK) poručio kako je dogovorena jača saradanj s ciljem pomoći BiH.

“Sistem štapa i mrkve”, rekao je Šmit, se nastavlja, a bonska ovlaštenja će se nastaviti koristiti, piše N1.

Uputio je i jasnu poruku šta će učiniti ako vlasti Srpske pošalju “prijedlog o mirnoj disoluciji”.

– Složili smo se da svi instrumenti koji postoje prema Dejtonu i dalje ostaju i da ćemo svi zajedno nastaviti pružati pomoć BiH na njenom evroatlantskm putu. Vidimo da je saradanja visokog predstavnika, zemalja članica PIK i EU apsolutno neophodna i potrebna je uzajamna podrška više nego ikada. Razgovarali smo o razvoju situacije u BiH. Ne želimo potcijeniti vrijednost odluke Evropskog savjeta da BiH postane članica EU. Vidjeli smo da na tom putu imamo puno izazova i da imamo pristup koji nisu samo konstruktivni ovdje u BiH i vidjeli smo da postoji potreba za političkom stabilnošću i uvjeravanja od međunarodne zajednice da se održava – rekao je Šmit.

Intenzivinija saradnja
Zahvalio se međunarodnoj zajednici što mu je pružila jednoglasnu podršku i što mu je ukazala da njegov mandat nastavlja da se provodi onakav kakav jeste.

– Mislim da to još jednom podcrtava kakav je stav međunarodne zajednice jer započinjemo jednu intenzivniju saradnju u pogledu buduće situacije u BiH, a to uključuje sastanke koje smo imali na poziv francuske vlade nedavno, a u narednim sedmicama ćemo imati druge sastanke gdje pokušavamo razgovarati o izazovima s kojima se BiH suočava. Takođe, možete to posmatrati i kao način razgovora o tome koji instrument odgovara izazovu i ko ima mogućnost da odluči koji će se upotrijebiti i onda je na toj osobi da djeluje. Mi svi zajednički djelujemo kako bi BiH krenula putem evropskih integracija i bezbjednosti – rekao je Šmit.

Izrazio je zahvalnost što su se sve političke stranke registrovale za predstojeće izbore 6. oktobra te upozorio da “niko ne može prihvatiti izborne prevare i da će to imati ozblijne posljedice kao se ne budu pravila poštivala”.

Kazao je kako zadatak visokog predstavnika i OHR da pomogne BiH na putu ka EU. Naglasio je kako ne smijemo zaboraviti tzv. obične građane koji nisu političari i svoj novac zarađuju izvan političkih struktura.

Prijedlog o “mirnoj disoluciji”
Naglasio je kako na sastanku PIK nije razgovarano o smanjenju njegovih ovlaštenja i da je naznačeno da sva njegova ovlaštenja i OHR ostaju onako kako je to Sporazmom predviđeno.

– Ponašanje organa Republike Srpske koje ide protiv Dejtona neće biti tolerisana – rekao je Šmit.

On je citirao dijelove zaključaka PIK u kojem mu se pruža podrška i ističe da se organi Srpske moraju sarađivati s njim.

– Ne radi se o tome da li nešto danas želite, a sutra ne želite već se radi o obavezi u sporazumu i vodićemo više računa kako će se to poštovati. Dogovorili smo da se kutija u kojoj se nalazi instrumenti sastoji se od štapa i mrkve pa je potrebno nekada da se koristi jedno, a nekada drugo, ali koristit će se kao i ranije – dodao je.

Na pitanje šta će OHR preduzeti ukoliko vlasti Srpske pošalju prijedlog o “mirnoj disoluciji” kako je Milorad Dodik najavio, odgovorio je da ti potezi ne bi ostali bez posljedica.

Moram jasno reći ako bi se desila situacija da imate komisiju koja bi bila imenovana za razdruživanje, ako biste razmislili o mom prethodniku pokojnom Pediju Ešdaunu on bio bi jasan šta treba uraditi. U tom smislu i ja imam jasan stav. Rekao bih napišite taj dokument, ali ako tu išta stoji što je vezano za razdruživanje ove zemlje, što bi uticalo na suverenitet i teritorijalni integritet BiH, onda bi se time morali baviti na drugačiji način nego prije 20 godina. Svi koji razmišljaju o takvoj priči moraju prvo odgovarati svojim građanima u BiH i objasniti im kakvu štetu bi im nanijeli. Ostavite po strani ovaj nacionalistički pristup i pokušajte vidjeti kako žive ljudi u BiH svakodnevno bez obzira jesu li iz vašeg ili drugog naroda i osigurajte dobre usluge života i rada za te ljude. Ovakvi potezi ne bi prošli bez posljedica. Svi moraju biti svjesni da je ovo opasna igra. Vidio sam da su predlagači ovih ideja izašli s puno ideja, ali nisu ništa konkretno uradili. Pratimo situaciju – naveo je Šmit.

Govorio je i o napadima na povratnike kazavši kako je broj povećan u cijeloj BiH, posebno u Srpskoj i da je to nedopustivo.

Istakao je kako su s ove sjednice PIK izašli jači i najavio da će intezivirati rad na pomaganju BiH u njenim integeracijama u EU, ali i akcijama prema onima koji taj put koče.

– Razgovarat će se o funkcionalnosti institucija ne samo u Srpskoj nego i na držvnom i entitetskom nivou, imamo određena pitanja koja nas brinu, pogotovo kada je u pitanju Ustavni sud. Oni koji krive Ustavni sud za neke odluke s kojima se ne slaže, očekujem da se odluke poštuji i da ne poduzimaju aktivnosti koje urušavaju ustavni sud – rekao je Šmit.

Podsjetimo, Upravni odbor PIK zasjedao je protekla dva dana i poručio da “entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, pravno postoje samo u Ustavu BiH“.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIC) pozvao je vlasti u Republici Srpskoj da hitno napuste politiku nepriznavanja i nesaradnje sa Kristijanom Šmitom.

Podsjećamo, Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, a iz PIC-a navode da očekuju od vlasti Srpske da s njim konstruktivno sarađuju dodajući da napadi na visokog predstavnika i podrivanje njegovih aktivnosti ozbiljno utiču na provođenje civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

Naglasili su da provođenje Opšteg okvirnoga sporazuma za mir i dalje predstavlja temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu, kao i to da su oni neupitno opredjeljeni za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

“Upravni odbor ponavlja da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH. Podsjećamo vlasti u BiH da je Ustav BiH sastavni dio Opšteg okvirnog sporazuma za mir i da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće i moraju da se sprovode. Upravni odbor još jednom potvrđuje svoju punu podršku visokom predstavniku u obezbjeđenju punog poštivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i provođenju njegovog mandata u skladu sa Aneksom 10 i odgovarajućim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a, što ostaje nepromijenjeno”, navode iz UO PIC.

Kako su dodali, međunarodna zajednica i dalje zadržava potrebne instrumente za osiguranje provođenja Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

“Upravni odbor Savjeta za provođenje mira naglašava potrebu za punom implementacijom programa 5+2, što je i dalje uslov za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika”, naveli su oni.

Iz PIC-a su istakli da očekuju od organa vlasti BiH da bez daljnjeg odlaganja usvoje budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Podsjetili su da su se strane u Sporazumu obavezale su se da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine i da će u potpunosti poštovati i promovisati ispunjavanje obaveza preuzetih aneksima Opšteg okvirnog sporazuma za mir, uključujući i njen Ustav.

Upravni odbor PIC-a dotakao se i Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koji je povučen iz procedure, te su izrazili žaljenje zbog negativnog efekta i štete koju je ovaj nacrt zakona već proizveo kada su u pitanju prostor za građansko djelovanje, sloboda udruživanja i sloboda izražavanja.

“UO PIC-a dalje poziva vlasti RS da povuku odluku o kriminalizaciji klevete, kao i da obustave sve aktivnosti koje ugrožavaju politički pluralizam, slobodu medija, slobodu govora i prostor za civilno društvo, te stigmatizuju manjine. Ovakvom postupanju nije mjesto u demokratskom društvu i u suprotnosti je sa višestruko istaknutim opredjeljenjem rukovodstva RS da radi na napretku cijele zemlje ka evropskim integracijama”, navodi se u saopštenju.

Takođe, PIC je pozvao i vlasti u FBiH da brzo izvrše preostala imenovanja u Ustavni sud FBiH i u regulatorna tijela te da usvoje i provedu zakone koji osiguravaju veću transparentnost i integritet javnih funkcija, suzbijaju korupciju i podržavaju ekonomski rast. Ovi koraci su neophodni za dalje unapređenje funkcionalnosti entiteta.

“UO PIC-a pozdravlja imenovanje jednog sudije u Ustavni sud BiH od strane Predstavničkog doma FBiH i poziva Narodnu skupštinu RS da brzo izvrši imenovanje dvoje sudija kako bi se uspostavio puni sastav Ustavnog suda BiH u cilju osiguranja njegovog efikasnog funkcionisanja”, naveli su oni.

Oni su pozvali i da sve javne zvaničnike u BiH da okončaju praksu negiranja genocida i da rade zajedno na izgradnji povjerenja i razumijevanja u interesu stabilnosti, mira i prosperiteta BiH.

“UO PIC-a poziva sve strane da promovišu okruženje koje će pogodovati pomirenju, a koje se može graditi samo na istini, miru i pravdi. Svi politički lideri u BiH imaju odgovornost da vode ovaj proces, zasnovan na dijalogu i međusobnom poštovanju. To zahtijeva prihvatanje i priznavanje činjenica, podučavanje budućih generacija istini, odavanje počasti i sjećanje na sve žrtve bez obzira na njihovu nacionalnost, rad na lociranju, pronalasku i identifikaciji nestalih, te istragu i krivično gonjenje osumnjičenih koji su i dalje na slobodi. Dijalog i povjerenje su preduslovi za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine, kao i za održiv ekonomski razvoj”, istakli su iz PIC-a.

Takođe, pozdravili su odluku Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore sa BiH.

Vijeće naroda Republike Srpske na današnjoj sjednici nije postiglo saglasnost o mehanizmu zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji je zbog imenovanja Dragane Čavke u Upravni odbor RTRS-a ispred reda Bošnjaka, pokrenuo Klub bošnjačkog naroda.

Ali, ono što je u ovoj priči zanimljivo, jeste da saglasnost nije postignuta isključivo zato što su delegati Kluba reda ostalih naroda u Vijeću naroda RS, glasali za Čavkino imenovanje u Upravni odbor javnog servisa, dok su protiv bili Klubovi srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Ovakav epilog, Alija Tabaković iz Kluba Bošnjaka, naziva presedanom.

“Desio se presedan da odluku o imenovanju nisu podržali klubovi tri konstitutivna naroda, odnosno Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a da je samo za bio Klub ostalih. Nažalost zbog toga se to nije moglo zaustaviti i sad ide na dalju proceduru, odnosno na Zajedničku komisiju Narodne skupštine RS i Vijeća naroda RS. A nakon toga vjerovatno i na Ustavni sud RS”, pojasnio je Tabaković za “Nezavisne novine”.

Zahvalio je kolegama iz Kluba Srba i Hrvata koji su podržali inicijativu bošnjačkog Kluba da se ispita na koji način je Dragana Čavka postala Bošnjakinja, kada se nedavno izjašnjavala kao Srpkinja.

“Ja čestitam kolegama, posebno razumnim kolegama iz Kluba Srba, koji su razumjeli o čemu se ovdje radi. Niko ovdje nema ništa lično protiv Dragane Čavke, ali imamo protiv zloupotrebe nacionalnosti na način kako to radi gospođa Čavka”, poručio je Tabaković.

Podsjećamo, Dragana Čavka je ranije danas za “Nezavisne novine” kazala da u imenovanju u UO RTRS-a ne vidi ništa sporno i da se izjasnila kao Bošnjakinja u skladu sa Ustavom i Zakonom, te da je to njeno neotuđivo i zagarantovano pravo i osjećanje.

Iako je priča o eventualnoj reformi OHR-a tek počela, Bošnjaci u prvim izjavama grčevito brane njihovu poziciju, dok s druge strane u Republici Srpskoj tvrde da je OHR remetilački faktor i da bi svima bilo bolje da ode iz Bosne i Hercegovine.

Naime, u Sarajevu je juče počelo dvodnevno zasjedanje Savjeta za provođenje mira (PIC), a spekuliše se da bi na dnevnom redu moglo biti i pitanje budućnosti OHR-a. Zvanično, najavljeno je da će na sjednici PIC-a biti riječi o “trenutnoj situaciji u BiH”, ipak, već danima, u javnosti se navodi da su evropske zemlje već počele da razgovaraju na temu reforme OHR-a.

Navodno, na stolu su tri opcije, i to zatvaranje, izmještanje ili smanjenje ovlaštenja, a sa konačnim prijedlogom trebalo bi da izađe Francuska, s tim da se osim Bošnjaka i Amerika protivi bilo kakvom redefinisanju Kancelarije OHR-a.

Očekivano, Bošnjaci u svemu ovome vide i uticaj Rusije, pokušavajući da na taj način “preplaše” Evropu, koja je, kako se ranije moglo čuti, shvatila da sa OHR-om BiH ne može ići naprijed.

U prilog tome govore i nezvanične informacije da Delegacija EU u BiH i nije u najboljim odnosima sa Kancelarijom OHR-a.

“Obavio sam veliki broj razgovora sa ministrima vanjskih poslova Evropske unije prije svega i upozorio da se niko ne igra tim procesom, jer smanjenje ovlasti OHR-a je nešto što, siguran sam, svoju kreaciju ima u nekim moskovskim kancelarijama. Svim silama treba zaštititi OHR, visokog predstavnika i bonske ovlasti, koje se koriste da se procesi deblokiraju i smetaju onima koji imaju secesionističke ili neke druge planove”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Konakoviću je podrška stigla i od Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a i premijera FBiH, koji je takođe rekao da slabljenje OHR-a zagovara Rusija te da je to “dovoljno jak alarm i dokaz da se u takvu avanturu ne treba upuštati”.

“Nažalost, pojedine članice EU, uključujući neke od oslonaca ove organizacije, pokazuju neodlučnost. Pojedine, navodno, pokazuju i spremnost da same iniciraju određeno ograničenje Dejtonom zagarantovanih i Bonskom konferencijom PIC-a potvrđenih ovlaštenja. Jedan takav sastanak je, prema mojim informacijama, održan u Briselu, ali u startu nije polučio željeni rezultat”, rekao je Nikšić.

Upravo na tom sastanku u Briselu navodno je tema bila OHR i bonska ovlaštenja, koja sve više predstavljaju prepreku dogovoru u Bosni i Hercegovini. Posljednje korištenje bonskih ovlaštenja i nametanje izmjena Izbornog zakona od strane OHR-a u BiH je prouzrokovalo političku krizu čiji se kraj ne nazire.

Za razliku od Bošnjaka koji brane poziciju OHR-a, u Republici Srpskoj kažu da je OHR remetilački faktor koji pravi brojne probleme i intervencije koje negativno utiču na opstanak BiH, i da ga zbog toga treba ukinuti.

“OHR je narastao na više stotina službenika, što je značajan aparat koji je sebe morao da hrani, izmišlja poslove, nameće rješenja, kao i probleme, da bi mogao da opstane”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da su intervencije OHR-a u Izborni zakon BiH bacile deceniju unazad.

I Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da je realno očekivati smanjenje ovlaštenja OHR-a u BiH te da velika zasluga za to pripada institucijama Republike Srpske.

“Republika Srpska je o tome upoznala kompletnu svjetsku i političku javnost, bez obzira na to što nisu pokazivali simpatije prema nama, jer postoji stereotip okrivljivanja Srba za sve. Do svijesti svih njih je doprla argumentacija iz Republike Srpske”, rekao je Stevandić, a prenijela agencija Srna.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, uspio je napokon dogovoriti sastanak koalicije na nivou BiH, koju čine stranka kojom on rukovodi, te SNSD i trojka, a oni će se sastati 2. jula u Mostaru.

Pred ovom koalicijom je niz zadataka, pa tako je potrebno, između ostalog, usvojiti zakon o Sudu BiH, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH itd.

Čović je ranije pozvao partnere u vlasti na nivou BiH da se usmjere ka budućnosti i pokušaju “prekinuti priču o prošlosti koja se ne može promijeniti”, te najavio da će pokušati organizovati sastanak svih stranaka koje učestvuju u vlasti.

Smjena ministara u Savjetu ministara BiH rjeđa je pojava od snijega u maju. Tako će, gotovo sigurno, završiti i današnja inicijativa SDA za smjenu ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.

Poslanici SDA, koja je sada opozicija, smatraju da je Nešić u televizijskim nastupima „grubo uvrijedio žrtve genocida u Srebrenici“, te da je potencijalno počinio krivično djelo iz Krivičnog zakona BiH.

Čak i da se desi da na današnjoj sjednici Predstaničkog doma BiH bude dostignuta prosta i entitetska većina za rekonstrukciju Savjeta ministara BiH, to suštinski ništa ne znači. Jer smjenu ministra treba da izglasa i Dom naroda BiH, što je u sadašnjem odnosu snaga nemoguće, jer tamo koalicioni partner DNS i Nešića – SNSD ima većinu u Klubu Srba. A, pitanje je i kako bi se postavili i u Klubu Hrvata.

Takođe, na ruku Nešića ide i ostorija (pokušaj) smjena ministara na nivou BiH. Čak i kada su postojali čvrsti razlozi i dokazi za smjenu, one su bile nemoguća misija.

Košarac i Helez
Primjera radi, pred kraj prošle godine zvanično su u PS BiH zatražene smjene dvojice ministara – ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca i ministra odbrane BiH Zukana Heleza.

Košarčevu „glavu“ tražilo je 11 poslanika, oni su se pozvali na saslušanje bivše supruge ministra Košarca, Sanje Stanković, koja je govorila o nasilju koje je, kako je navela, trpila od bivšeg supruga.

Međutim, na sjednici Predstavničkog doma 12. decembra nije bilo većine za smjenu.

Na istoj toj sjednici trebalo je da se glasa i o smjeni Heleza zbog zapaljivih izjava o navodnim paravojnim, ruskim kampovima u Republici Srpskoj. Međutim, poslanici SNSD, DEMOS i US povukli su zahtjev za smjenu. Kako se šuškalo, dogovor je bio da ministri ostanu ministru „u paketu“.

Slučaj Lučić
U skorije vrijeme, najbliže smjeni bio je tadašnji ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić. Nakon što je DNS napustio vlast, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegelrtija smijenio je Lučića u martu 2021. Predstavnički dom BiH je sa 21 glasova “za” i 13 “suzdržanih” smijenio Lučića. A, onda je sve stalo u Domu naroda BiH, iako je postojala većina za njegovu smjenu.

SDA je tada izašla s ucjenom prema SNSD – zaprijetili su da neće glasati da Igor Radojičić naslijedi Lučića, nakon čega je SNSD ipak odustao od smjene Lučića, po principu bolje i Lučić nego prazna fotelja.

Miloš Lučić

Na istoj sjednici Doma naroda BiH 8. aprila 2021. nije prihvaćen ni zahtjev delegata Kluba Srba Mladena Bosića da se glasa o odluci o potvrđivanju smjene zamjenika ministra civilinih poslova BiH Siniše Ilića, koju je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine donio 11. januara. Ilićev grijeh je bio to što je vlasnik privrednih subjekata kod kojih su inspektori Republičke uprave za igre na sreću otkrili ilegalno priređivanje igara na sreću. Ali, za poslanike vlasti to nije bio razlog za smjenu.

Siniša Ilić
Vratimo se Lučiću. Njegov ostanak na funkciji samo je produžio agoniju, jer je uslijedila istraga i hapšenje zbog zloupotrebe službenog položaja. Na kraju je u decembru 2022. sam podnio ostavku Tegeltiji, iako se DNS vratio u vlast mjesec dana ranije, prema dogovoru Nenada Nešića i Milorada Dodika. Lučiću se još sudi pred Sudom BiH.

Sifet Podžić
Tegeltija je u oktobru 2021. pokrenuo i smjenu ministra odbrane Sifeta Podžića nakon što je Podžić prekršio Zakon o odbrani BiH u načinu rada i odlučivanja jer je samovoljno „odgodio“ vojnu vježbu OS BiH i Vojske Srbije.

Međutim, za smjenu nije bilo većine ni u Predstavničkom domu BiH.

Grubeša i istražna komisija
Dalje, Predstavnički dom BiH u februaru 2021. odbio je inicijativu parlamenatarac za smjenu minisa pravde BiH Josipa Grubeše.

Josip Grubeša
Njegov odlazak tražila je Privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH jer je Grubeša bio jedini pozvani koji nije dopao da svjedoči pred komisijom.

Smjena Šarovića i ostalih
Jedan od rijetkih uspješnih pokušaja smjene desio se 2013. godine. Tada su bez funkcija ostali kadrovi SDS – ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Radmila Mitrović. Razlog – Milorad Dodik je odlučio da raskine koaliciju sa SDS i da izbaci njihove kadrove iz vlasti na nivou BiH. A, ostatak koalicije mu nije pravio probleme.

Kadrovi SDS tvrdili su da je njihova smjena bila nezakonita, podnijeli su apelaciju i Ustavnom sudu BiH, koju je on u decembru iste godine odbacio kao nedopuštenu.

Smjena Savjeta ministara
Osim pojedinačnih, bilo je u istoriji i zahtjeva za smjenu kompletnog Savjeta ministara. Jedna od njih bila je 11. januara 2021. na zahtjev poslanika Naše stranke, Socijaldemokratske partije i Nezavisnog bloka, ali nije bilo većine u Predstavničkom domu.

Zanimljivo, tada je SDA žestoko kritikovala rad predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, ali ipak nisu glasali za smjenu, što je posebno zasmetalo DNS, koji je tada bio opozicija.

– Podrška SDA Savjetu ministara koje vodi Zoran Tegeltija, uz istovremenu ocjenu da je to najgori Savjet ministara od Dejtona, govori da SDA brižnije čuva SNSD od propasti – saopšteno je u to vrijeme iz DNS.

I SNSD je svojevremeno inicirao mjenu Savjeta ministara, i to u aprilu 2017. kada su mu bili opozicija, odnosno kada su SDS i PDP činile vlast na nivou BiH. Ideja nije prošla, iako se tada i SDS složio da je Savjet ministara BiH povukao neprihvatljiv potez – na telefonskoj „tajnoj“ sjednici utvrdili su nekoliko zakona spornih za RS.

Srbija i Srpska su jedna porodica, poruka je koja se čuje i nakon održanog Svesrpskog sabora, rekla je ministar za brigu o porodici i demografiju Srbije Milica Đurđević Stamenovski gostujući u Teleringu.

Јedna od tačaka potpisane deklaracije je i borba za osnivanje zajedničke fondacije Srpske i Srbije “Djeca nam se rađala”.

Srbija će uvijek stajati uz Republiku Srpsku i braniti je od svih koji žele da je sklone sa mape svijeta, rekla je Đurđević Stamenovski.

– Mi smo morali da pružimo odgovor i to svi moraju da znaju, zato što smo predugo ćutali i trpjeli .Onda kada prođe vrijeme neko kaže sad ste se sjetili, to vam je kao sa Kosmetom. Mi ne želimo poučeni iskustvom sa Kosmetom da nam se to desi sa Srpskom .Tamo gdje nema insitucija Srbi se teško brane – rekla je Đurđević Stamenovski.

Zvanični Brisel nastaviće sa pritiscima sve dok BiH u potpunosti ne uskladi viznu politiku sa EU i uvede vize za preostalih pet zemalja kojima to do sada nije uradila, izjavio je u Sarajevu ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, nakon što je potpisao sporazum sa predstavnicima Švedske o jačanju viznog kapaciteta BiH.

Ambasador Švedske Helene Lagerlof rekla je da je potpisani sporazum tek jedan korak do harmonizacije vizne politike BiH i EU.

Јedan od ključnih uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je harmonizacija vizne politike sa EU. Potpuno usklađivanje nije moguće jer BiH odbija uvesti vizni režim za državljane Rusije, Turske, Kine, Katara i Kuvajta zbog negativnih efeketa po privredu.

– Pritisak će se nastaviti da se uvede vizna harmonizacija. Na primjeru Sjeverne Makedonije vidite da nije sve idealno kada ispunite sve njihove zahtjeve. Oni imaju viznu harmonizaciju, a nalaze se gdje se nalaze, a prethodna vlast u Sjevernoj Makedoniji doživjela je fijasko na izborima ispunjavajući sve zahtjeve EU – rekao je Nešić.

– Imamo često inspekcije iz EU koji provjeravaju usklađivanje vizne politike i imamo ogromne pritiske da uskladimo ovih pet zemalja, a što s druge strane utiče na ekonomiju u BiH – naveo je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

Kao susjedna teritorija granicama EU i Šengenskog prostora, BiH prepoznata je kao ključna na Zapadnom Balkanu.

Potpisani sporazum doprinijeće boljem upravljanju migracijama i granicama, ali izvjesno je da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU još daleko.

Zbog toga, ali i konstatnih promjena pravila prijema, kod građana u BiH narasta evroskepticizam.

– Današnje potpisavanje sporazuma je jedan korak u tom procesu usklađivanja i sada treba provesti projekat korak po korak, a na kraju odluka je na ovoj zemlji, a švedska agencija za migracije će naravno pomoći tom usklađivanju, ali i to korak po korak – poručila je ambasador Švedske u BiH Helene Lagerlof.

– Svi smo opredjeljeni za evropski put, ali da se završi punopravnim članstvom do 2030. godine, nakon toga ja zaista ne znam šta da pričam našim građanima što se tiče evropskog puta BiH – poručio je Nešić.

Potpisani Sporazum omogućiće bolju kontrolu, kvalitetniju biometrijsku provjeru i sprečavanje zloupotrebe viza prilikom prelaska granica.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je za RTRS da iza američkih sankcija stoji namjera satanizacije i ukidanja Republike Srpske.

Višković je istakao da su smiješna i žalosna obrazloženja sankcija, uvedenih bez dokaza i činjenica i po principu “moćniji i jači rade kako žele”.

Premijer je naglasio da je ovo otvoreni napad na Republiku Srpski i srpski narod.

On je rekao da su priče o korupciji neutemeljene, da je u pitanju projekat, a to je oduzimanje imovine, odnosno resursa Republike Srpske.

Višković je naglasio da je cilj sankcija i pritisaka da se Republika Srpska ekonomski oslabi i iscrpi i da se “pokuša dovesti rukovodstvo koje bi pristalo na ono što američki moćnici žele, a to je savijanje kičme”.

– Očigledno je još od Dejtona nekome dato drugo obećanje, odnosno kreatori Dejtonskog sporazuma vjerovatno su imali namjeru da to bude prolazna faza i da u nekom momentu BiH postane unitarna – rekao je Višković.

Premijer Republike Srpske je poručio da sadašnje rukovodstvo Srpske neće podleći pritiscima.

Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a na listu sankcija dodala je sedam kompanija i dva privrednika iz Republike Srpske.