Kategorija: Politika

Izvještaj koji je Vlada Republike Srpske usvojila i uputila Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija je sveobuhvatan i ne dozvoljava da se šire laži o Srpskoj, istakao je premijer Radovan Višković.

Izvještaj je koncipiran u tri dijela. Ukazujemo da od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, do danas mi nismo nikakvi rušioci BiH, nego tražimo da se poštuje Ustav – dodaje Višković.

Navodi da se u drugom dijelu Izvještaja ukazuje na sve češće pokušaje centralizacije BiH i uplitanje nelegalnog Kristijana Šmita, koji koristi ovlaštenja koja mu ne pripadaju.

– On odlukama pokušava nametati zakone. Ulazimo i u sferu sudskog procesa koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pred sudom BiH i sve to slažemo hronološki. I u trećem dijelu pokazujemo da je Srpska opredijeljena za evropski put, ali da isto želimo da budemo vidljivi ma tom putu i da zadržimo ustavno uređenje, a to je dva eniteta i tri konstitutivna naroda – navodi Višković.

Vlada Republike Srpske usvojila je 32. Izvještaj i uputila Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a u dokumentu je, između ostalog istaknuto da je Srpska za Dejtonski sporazum i da je obaveza domaćih i međunarodnih aktera poštovanje Ustava BiH.

Republika Srpska odlučno podržava Dejtonski sporazum, prije svega poštuje i podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i nema secesionističku politiku, navodi se u prvom dijelu 32. izvještaja Republike Srpske koji je Vlada uputila Savjetu bezbjednosti UN.

U ovom dokumentu se ističe da Republika Srpska, suprotno određenim dezinformacijama, nema plan za otcjepljenje od BiH ni de fakto niti de jure.

– U polugodišnjim izvještajima Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN dosljedno se izražava podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu. Uz to, predsjednik Republike Milorad Dodik nedavno je ponovo istakao da Srpska “nikada nije osporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu” i da “secesija nikada nije bila naša politika” – navodi se u izvještaju.

U ovom dokumentu se napominje da je Svesrpski sabor, skup predstavnika Srba iz cijelog svijeta, uz podršku Republike Srpske usvojio 8. juna Deklaraciju kojom se bezrezervno potvrđuje podrška Narodne skupštine Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je njim uspostavljen.

Deklaracija, dodaje se, prihvata i podržava pravni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom.

– U njoj se konstatuje da je “Republika Srpska zadovoljna visokim stepenom autonomije definisanim Dejtonskim mirovnim sporazumom, stoga insistiramo na suštinskom i formalnom sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma kao međunarodnog ugovora koji se ne može jednostrano ili putem intervencionizma mijenjati”. Uz to, Deklaracijom se “osuđuje svako nepoštovanje i kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i demokratskih procedura u BiH” – navodi se u izvještaju.

U ovom dokumentu, koji je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković uputio generalnom sekretaru UN i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti, ističe se da ništa u Deklaraciji ne sugeriše da Srpska treba da se otcijepi od BiH niti da na bilo koji način dovodi u pitanje Dejtonski sporazum ili suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

U izvještaju se naglašava da se izrazi podrške srpskom jedinstvu u Deklaraciji odnose na zajednicu etničkih Srba širom svijeta, bilo u Evropi, Sjevernoj Americi, Australiji ili drugdje, a ne na neki plan da se svi Srbi u svijetu objedine u jednu državu.

Poštovanje Dejtonskog sporazuma, navodi se u izvještaju, znači i da je Republika Srpska nepokolebljivo posvećena rješavanju sporova isključivo mirnim putem.

– Republika Srpska dosljedno isključuje svako pribjegavanje nasilju radi ostvarivanja sopstvenih političkih ciljeva. Republika Srpska, takođe, podržava i sarađuje sa operacijom EU `Altea` na njenoj misiji očuvanja i sprečavanja narušavanja mira u BiH – poručuje se u izvještaju.

U dokumentu se dodaje da poštovanje Dejtonskog sporazuma znači da Republika Srpska, kao strana svih aneksa koji čine suštinu sporazuma, insistira na tome da se sporazum sprovede kako je napisan, uključujući ustavnu strukturu BiH, koja se sastoji od dva entiteta sa visokim stepenom autonomije, i ustavne mehanizme zaštite tri konstitutivna naroda BiH.

– Ubjedljiva pobjeda stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj na lokalnim izborima u oktobru pokazuje da Vlada Srpske i dalje uživa snažnu podršku javnosti za odbranu dejtonskog poretka. Najveća stranka vladajuće koalicije u Srpskoj SNSD osvojila je više glasova od bilo koje stranke u BiH, obezbijedila većinu u većini opština i izabrala 80 odsto načelnika i gradonačelnika u Srpskoj. Štaviše, polovina broja žena načelnika izabranih širom BiH dolazi iz redova SNSD-a – ističe se u Izvještaju.

Iz Vlade napominju da javna podrška poštovanju autonomije entiteta zagarantovane Dejtonskim sporazumom ni na koji način nije izraz netrpeljivosti prema bilo kojoj drugoj grupi u BiH.

U Izvještaju se podsjeća da je ovog mjeseca Republika Srpska pokazala solidarnost sa drugim entitetom BiH Federacijom BiH /FBiH/ nakon katastrofalnih poplava.

– Republika Srpska je odmah proglasila dan žalosti, uplatila pomoć iz sredstava za vanredne situacije i poslala timove civilne zaštite na područje FBiH pogođeno katastrofom. Republika Srpska je ponosna što su mnogi njeni građani takođe dobrovoljno učestvovali u pružanju pomoći – zaključuje se u prvom dijelu izvještaja.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, inicirala je na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH da se ubrzaju aktivnosti na uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača, oko kojeg, barem zasad, nema dogovora unutar vladajuće koalicije na nivou BiH.

“Nakon Odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora, BiH preduzima dalje korake na ispunjavanju zacrtanih reformi kako bi bio usvojen pregovarački okvir, a jedna od obaveza za nastavak EU procesa je imenovanje glavnog pregovarača”, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH nakon posljednje sjednice.

Inače, glavni pregovarač imaće jednu od glavnih uloga u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji, odnosno u pregovorima između BiH i Evropske unije. Od pregovarača se zahtijevaju visoka stručnost, profesionalnost i diplomatske vještine, a osim upravljačke i pregovaračke uloge ima i nadzornu ulogu. Praktično, glavni pregovarač je na vrhu i koordiniše proces kako u BiH, tako i prema Evropskoj uniji, i u direktnom je kontaktu s Evropskom komisijom.

U suštini, radi se o jednoj od najznačajnijih osoba kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, i nije čudo što domaći političari ne mogu postići dogovor ko bi to mogao biti.

“Smatramo da je racionalno i realno da glavni pregovarač bude iz Republike Srpske”, rekao je prije nekoliko mjeseci Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Stav Republike Srpske je da u ovom trenutku Hrvati imaju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i zamjenika ministra spoljnih poslova, a Bošnjaci ministra spoljnih poslova BiH i direktora Direkcije za evropske integracije te da je Federacija BiH u pregovaračkom smislu s EU već zastupljena i da Republici Srpskoj treba da pripadne mjesto pregovarača.

Odmah nakon Dodikove izjave oglasio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je rekao da nema ništa protiv toga da neko iz Republike Srpske bude glavni pregovarač, ali da ne isključuje ni druge opcije.

“To je čovjek na čelu ozbiljnog procesa u kojem će biti mnogo važnije šta rade njegovi prvi saradnici, nego on sam. Ne isključujem nijednu opciju, nemam ništa protiv da to bude neko iz Republike Srpske”, rekao je Konaković.

Kako nezvanično saznajemo, u priču oko glavnog pregovarača uključio se i HDZ, koji svoj kadar vidi na toj poziciji, a razlog zbog kojeg Krišto “požuruje” ovaj proces leži upravo u tome.

U nezvaničnim razgovorima može se čuti da bi u slučaju BiH mogla biti imenovana i tri glavna pregovarača, te da, barem zasad, Evropa nema ništa protiv toga. Ta ideja sve više dobija na značaju i o njoj su već razgovarali političari u BiH, a plan je navodno da se ti pregovarači rotiraju na mjestu “glavnog pregovarača”, kao što je slučaj u Predsjedništvu BiH ili Parlamentarnoj skupštini BiH.

“O glavnom pregovaraču bilo je govora na ranijim sastancima koalicije, a sigurno će se tog pitanja dotaći i na sastanku koji je najavljen za iduću sedmicu. Samo je Republika Srpska otvoreno rekla da želi tu poziciju i da ima kadar za to mjesto”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.

Koliko je glavni pregovarač važan govori i to da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije bilo govora i o tome.

“Da bi mogla da govori jednim glasom tokom nadolazećih pregovora za pristupanje EU, BiH će morati da imenuje glavnog pregovarača i njegov tim”, navodi se u posljednjem izvještaju Evropske komisije.

Glavni pregovarač bio bi u obavezi da uspostavi pregovaračku strukturu BiH, odnosno formira i nadzire tim koji bi usklađivao zakone i pravila sa pravnom stečevinom Evropske unije. U suštini, glavni pregovarač bio bi u obavezi da sprovede ono što je utvrđeno pregovaračkim okvirom koji usvaja Evropska unija.

“Potreban vam je pregovarački tim. Glavni pregovarač je vrlo važna funkcija i ona se treba usaglasiti među vladajućom koalicijom. To mora biti osoba od autoriteta, neko ko poznaje proces evropskih integracija”, rekao je nedavno Johan Zatler, bivši šef Delegacije EU u BiH.

Izvještaj o napretku BiH na evropskom putu i po pitanju reformi, a koji je u srijedu predstavila Evropska komisija, nije se umnogome promijenio u odnosu na ono što smo imali priliku vidjeti i čuti u prethodnim dokumentima istog tipa, ocjenjuju za “Nezavisne novine” oni koji već godinama prate ovu tematiku.

Neki zajednički zaključak koji bi mogli uzeti iz njihovog mišljenja jeste da BiH i Brisel i dalje pričaju različitim jezicima.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, smatra da je BiH i dalje najmanje pripremljen kandidat za članstvo u EU, uključujući i samoproglašeno Kosovo i Gruziju.

Kako je napisao putem svog Facebook naloga, Ćerimagić ističe da je priprema BiH u 33 poglavlja ostala nepromijenjena od 2023. godine.

“‘Nema napretka’ u 20 poglavlja, ‘Ograničeni napredak’ u devet, ‘Neki napredak’ u tri, ‘Dobar napredak’ u jednom poglavlju (poglavlje 31: vanjska, sigurnosna i odbrambena politika)”, napisao je Ćerimagić.

Za osam ključnih koraka koji su neophodni da Evropska unija (EU) usvoji pregovarački okvir i odredi datum za formalni početak pregovora o pristupanju BiH u EU, Ćerimagić kaže da je Komisija odlučila da ne procjenjuje eksplicitni napredak.

“Međutim, izviještena je o nekim konkretnim aktivnostima u svakom od osam koraka, od kojih se većina dogodila prije odluke o otpočinjanju pregovora o pristupanju EU iz marta 2024. godine”, naglasio je on.

Postavljajući pitanje šta dalje, Ćerimagić odgovara da bi BiH teoretski mogla započeti formalne razgovore u decembru ove godine, ali sve pod uslovom da nastavi aktivnosti zacrtane u osam koraka i usvoji najmanje četiri zakonodavna dijela.

“Prvo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće, drugo sud(ovi) BiH, zatim granična kontrola i pod četiri, zaštita ličnih podataka. Osim toga, očekuje se da će BiH imenovati glavnog pregovarača, plus strukturu i IPA koordinatora”, naveo je Ćerimagić.

Za Tanju Topić, analitičara iz Banjaluke, prvi utisak nakon objavljenog izvještaja EK je da živimo u raskoraku između briselske i bosanskohercegovačke realnosti.

“Slika iz Brisela nam dođe kao optička varka ako ćemo gledati iz ugla potenciranja pozitivnih stvari koje nama ovdje dođu poput bajki. Pozitivna slika nečeg što niti je urađeno niti postoji je obmana”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Ono što je dobro u izvještaju, navodi, jeste isticanje lošeg stanja u medijima, odnosno pritisaka političkih autoriteta na njihov rad, kao i što je prvi put potcrtana opasnost u kojoj se nalazi javni RTV servis – BHTV.

“Kad smo potpisivali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, prihvatili smo reformu javnog RTV sistema, a toliko godina kasnije zakon nikad nije sproveden niti reforma dovedena do kraja”, navodi Topićeva.

Ono što je očekivano, dodaje, jesu reakcije odgovornih.

“Jedni se raduju što su oni drugi krivi, oni drugi se ljute i tako od silnog optimizma i reformskog zamaha ostade mrtvo slovo na papiru”, poručila je Topićeva.

Enver Kazaz, analitičar, komentar počinje riječima da je BiH država koja je zakočena na evropskom putu. Za takvu situaciju, kaže, krivi su političari.

“Prije svih Milorad Dodik i njegovi nerealni zahtjevi. Ali, reforme koje traži EK nužno je provesti pa se odgovornost ne može svaliti isključivo na Dodika, već i na druge političare koji pri tome imaju neke nerealne zahtjeve”, ističe Kazaz.

Pored toga što, kako kaže, političari imaju nerealne zahtjeve od EU, i Unija se ponaša kao da ne razumije situaciju u kojoj se BiH nalazi i način na koji ona funkcioniše.

“Jasno je da mi kao složena država konsocijativnog uređenja teško možemo ispuniti one zahtjeve koje od nas traži Evropska unija i ona kao da ne razumije složenost naše situacije, ponaša se strogo birokratski. Ja mislim da u EU ne postoje političari sa vizijom, kalibra jednog Čerčila u vremenu u kojem je to potrebno. Takva EU se jednostavno govoreći ne snalazi u novim geopolitičkim uslovima”, zaključio je Kazaz za “Nezavisne novine”.

Naoružavaju nam se komšije i nemamo pravo da pred time zatvaramo oči, već moramo imati odgovor.

Ukratko, tako glasi najnoviji stav iz SDA, koja zahtijeva više novca za Oružane snage (OS) BiH, a čemu su se oštro usprotivili iz Srpske.

SDA, naime, zahtijeva od aktuelne vladajuće većine da pristupi utvrđivanju fiskalnog okvira i izradi budžeta institucija BiH za 2025. godinu, te da osigura značajno povećanje sredstava namijenjenih za opremanje i obučavanje OS BiH.

“Niko nema prava da zatvara oči pred procesima koji se odvijaju u susjednim zemljama, koje se intenzivno i ubrzano naoružavaju i ponovo aktiviraju, ili to namjeravaju uraditi, obavezno služenje vojnog roka. Uzevši u obzir te procese, kao i opštu situaciju u svijetu, BiH mora imati adekvatan odgovor”, naveli su, između ostalog, iz SDA.

Ali, u stranci kojom rukovodi Bakir Izetbegović otišli su i korak dalje.

“Disbalans u naoružavanju sasvim izvjesno će imati političke posljedice i dodatno ohrabriti politike koje djeluju protiv BiH, te može predstavljati potencijalne veoma ozbiljne sigurnosne izazove”, kažu iz SDA.

Radovan Kovačević, drugi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, kaže da je BiH okružena prijateljskim zemljama.

“Što se tiče nas iz Republike Srpske, neće biti apsolutno nikakvih povećanja troškova za OS BiH, izuzev toga da se mora pratiti da ljudi koji su zaposleni u OS, koji su iz cijele BiH, moraju da imaju adekvatna primanja, od kojih mogu dostojanstveno da žive. Za to ćemo imati razumijevanja, a za sve ostalo  neće postajati naša saglasnost. Veoma je jednostavno – BiH nema s kim da ratuje, okružena je prijateljskim zemljama”, poručio je Kovačević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, oni koji imaju iluzije da BiH treba da bude vojna sila i da treba ili može bilo kome da prijeti, treba od toga što prije da odustanu.

“Poruke koje čujemo iz SDA su jako loše i maltene nam govore da bi moglo doći do nekog regionalnog sukoba. To je katastrofalno, o tako nečemu uopšte ne treba razmišljati, tako nešto se nikada više neće dogoditi i Srpska sigurno u takvom nečemu neće učestvovati i neće dati saglasnost”, kaže Kovačević.

Aleksandar Radić, vojni analitičar i stručnjak za bezbjednost, ističe da stav koji stiže iz SDA predstavlja nacionalni pogled na situaciju, što je, kako kaže, jako opasno u državi sa tri konstitutivna naroda, jer se sagledava “opasnost” koja proističe iz modernizacije, naoružavanja i jačanja oružanih snaga dvije susjedne zemlje, Srbije i Hrvatske.

“Naravno, u formuli funkcionisanja BiH to bi trebalo da predstavlja tabu temu, mora se obazrivo pričati o tome. BiH ima na snazi od 2017. dugoročan plan modernizacije, ali on gotovo ni u jednom elementu nije proveden. Ali znate kako, koliko para, toliko muzike”, rekao je Radić za “Nezavisne novine”.

On podsjeća da u BiH postoje tri konstitutivna naroda, zajedničke oružane snage i zajednički interesi.

“Postoji tu još jedan problem. Ne treba zaboraviti da je voljom stranog faktora ukinuto obavezno služenje vojnog roka u BiH. Dok Srbija i Hrvatska obnavljaju koncept služenja, BiH nema šanse ni da obezbedi kadar. Priča je jako složena i vrlo bitne su tu međunarodne procene i ne može tu jednostrano da se kaže: ‘E sada treba dati pare i mi ćemo kupiti oružje'”, naveo je Radić.

Izjavu smo pokušali dobiti i od Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, ali se na naše pozive nije javljao.

Inače, u svom zahtjevu, iz SDA su, između ostalog, napisali i da OS BiH “moraju dobiti sredstva koja će im omogućiti opremu i obučavanje i za učešće u međunarodnim mirovnih misijama, te posebno za potrebe pomoći civilnom stanovništvu u vanrednim okolnostima izazvanim prirodnim nepogodama i katastrofama, kao što su poplave, požari i zemljotresi”.

Direktori koji su negativno poslovali, imali nizak stepen izvršenja proizvodnje, nisu primjenjivali savremene tehnologije u šumarstvu, te su imali neisplaćene obaveze prema lokalnim zajednicama, biće smijenjeni.

Objavio je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nakon održanog sastanka sa direktorom i članovima nadzornog odbora “Šume Republike Srpske”.

“Direktor šumskog gazdinstva ‘Panos’ Višegrad, ‘Zelengora’ Kalinovik, ‘Birač’ Vlasenica, ‘Vučevica’ Čajniče, ‘Sjemeć’ Rogatica, ‘Vrbanja’ Kotor Varoš i direktor ‘Istraživačko-razvojnog i projektnog centra’ Banja Luka”, napisao je Dodik na svom profilu na društvenoj mreži “X”.

Dodao je da će se u roku od pet dana izvršiti dodatna kontrola poslovanja i donijeti odgovarajuće mjere za šumska gazdinstva “Klekovača-Potoci” Istočni Drvar i “Oštrelj-Drinić” Drinić, kao i za upravu javnog preduzeća “Šume Republike Srpske”.

“Svi oni koji su evidentirani da su u lancu nelegalnog prometa šumskih drvnih sortimenata koji je nađen u kontrolama, biće suspendovani i utvrdiće se njihova zakonska odgovornost”, naveo je on.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da osuđuje svaki kriminal i korpciju, te da u svim predmetima kao što je i onaj za nabavku medicinske opreme, presude treba da donesu sudovi a ne političari ili novinari.

“Ne smatram da na osnovu jedne informacije Tužilaštva, koja doživi svoj neki medijski spin, treba da osuđujemo ljude kao što je to bio ranije običaj. Treba da sačekamo i vidimo šta će odlučiti Sud”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci, odgovarajući na pitanje o istrazi u vezi sa nabavkom respiratora u Republici Srpskoj za vrijeme pandemije virusa korona.

Odgovarajući na pitanje novinara, Stevandić je rekao da bi podržao inicijativu o ograničavanju cijene službenih automobila, te dodao da treba sve analizirati i na kraju odlučiti ko i kakav automobil treba da koristi.

“Potrebna je analiza. Ne pokrećem ad-hok analize. Smatram da treba napraviti tabelarni pristup ko i kakav automobil treba da ima. Nije to nešto čime se podilazi javnosti. Za sve što radim, ne radim u svrhu marketinga, nego u svrhu ozbiljnog obavljanja posla. Mislim da se to treba dobro osmisliti i realizovati”, istakao je Stevandić.