Kategorija: Politika

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je za sutra u 10 časova, a Kolegijum parlamenta usvojio je dnevni red od četiri tačke, od kojih bi vjerovatno najinteresantnija trebala da bude Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi (po hitnom postupku) RS.

Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, izmjenama i dopunama ovog zakona trebalo bi da se definiše da najavljeni referendum u Srpskoj sprovede Ad hoc komisija umjesto Republičke izborne komisije (RIK).

“Mi smo predložili da bude mogućnost da ad hoc komisija, kao model koji smo imali na referendumu o Danu Republike, sprovede taj referendum. Znači da ga ne sprovodi Republička izborna komisija u aktuelnom sastavu ni neka nova, jer je nismo izabrali još, nego da se ostavi mogućnost da se odlukom Narodne skupštine RS, a po prijedlogu Komisije za izbor i imenovanje, imenuje komisija koja će sprovesti referendum”, kazao je Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a.

Dodao je da će ovaj zakon biti uvod u četvrtu tačku koja je na dnevnom redu posebne sjednice, a to je “Razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku”.

“Tu ćemo donijeti odluku o raspisivanju referenduma sa naravno referendumskim pitanjem i datumom održavanja”, poručio je Mazalica.

Na pitanje može li da otkrije kada bi to trebalo da bude, pošto je u srijedu nakon sastanka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj saopšteno da su datumi za održavanje referenduma 18. ili 25. oktobar, Mazalica je rekao:

“Pratimo i analiziramo kako će se stvari odvijati s obzirom na rokove. Jer imamo sada ovaj zakon o referendumu, potrebno je da on stupi na snagu i onda da nakon njega NS RS imenuje komisiju koja će provesti referendum i da utvrdi konačan datum referenduma”.

Mazalica nije mogao u ovom trenutku da otkrije na koji način će se birati ad hoc komisija i ko bi je mogao činiti.

Što se tiče ostalih tačaka koje su na dnevnom redu, pred poslanike će prvo izaći Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske u ostavci, koji treba da obrazloži zbog čega je podnio ostavku.

Poslanici neće imati mogućnost da o tome razgovaraju sa Viškovićem, jer se to samo prima k znanju, a nema glasanja niti rasprave.

Nakon toga, predviđeno je da bude razmotrena “Informacija o presudi Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci CIK BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske”.

Kako je Mazalica rekao ovim povodom, predviđeni su određeni zaključci, ali nije otkrio više detalja o njima.

Tvrdi da institucije u Srpskoj samo izvršavaju političku borbu za poziciju Republike Srpske.

“Odbacićemo presudu Suda BiH i CIK BiH. Prijevremeni izbori u Srpskoj neće biti održani”, poručuje Mazalica.

Na naše pitanje koliko je siguran u to, odgovara:

“Ako budu održani, neće biti prihvaćeni. Neće imati potreban ni legitimitet, ali Srpska to ne treba dozvoliti jer se radi o kršenju Ustava Republike Srpske, a znamo šta znači kad se krši ustav. Na kraju krajeva, ni ta odluka CIK BiH nije u skladu sa nekim ranijim odlukama koje su se odnosile na FBiH, gdje je stavljen prioritet na Ustav FBiH u odnosu na Izborni zakon BiH. Mi praktično imamo ovdje da su u obje intervencije Kristijana Šmita, i na Izborni zakon BiH i na Krivični zakon BiH, a radi se o dva jako važna zakona, praktično stvorene pretpostavke za političku eliminaciju i smjenu predsjednika Republike Srpske, što je ozbiljan udar koji ne samo da nije usklađen sa Ustavom RS, nego nije u skladu ni sa Bonskim ovlašćenjima niti sa mandatom i legitimitetom samog Kristijana Šmita”.

Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, smatra da se vladajuća većina na ovaj način sprema da “ide putem radikalizacije i eskalacije, a ne da vodi stvari putem mira, stabilnosti i sigurnosti građana”.

Ističe da ne zna kakvi bi mogli biti zaključci koji se tiču odbijanja presude Suda BiH prema Miloradu Dodiku, ali da je sve više primjera u javnom diskursu da je ta presuda ipak prihvaćena, iako vlast u Srpskoj to negira.

“RTRS koja je javni servis više ne imenuje predsjednika Republike Srpske na taj način, nego samo predsjednikom. Svi znaju da je i kazna zatvora plaćena baš u skladu sa tom presudom, tako da nije jasno šta se želi postići sa informacijom o kojom ćemo raspravljati sutra”, navodi Crnadak za “Nezavisne novine”.

On se nada da Narodna skupština RS neće donijeti nikakve odluke koje bi Srpsku mogle uvući u dodatne probleme i izolaciju, ali i stvoriti uznemirenost građana Republike Srpske.

Milorad Dodik ponovo je zakoračio u zonu političke provokacije. Ovoga puta njegova meta nisu samo protivnici u Sarajevu, već sam ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Predsjednik Republike Srpske bez ovlaštenja, nakon pravosnažne presude i gubitka mandata, tvrdi da izbora u ovom entitetu neće biti. Najavljuje izmjene zakona, krivičnu odgovornost i, kako kaže, “niz stvari” koje će učiniti da onemogući održavanje glasanja. Da li je to prijetnja ili puka iluzija moći?

Dodik je otišao i korak dalje – pozvao je saradnike da mu se pridruže u ovom pohodu, a policiji poručio da spriječi otvaranje biračkih mjesta. Njegova poruka je jasna: nijedna škola, nijedan dom kulture neće smjeti biti stavljeni u funkciju izbora. Tako, barem prema njegovim riječima, želi “poslati jasnu poruku ljudima da se drže po strani”.

Odgovor je stigao brzo. Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručio je da Bošnjaci neće odustati od svog biračkog prava i da će na prijevremenim izborima učestvovati u skladu sa Ustavom BiH. Za njega, Dodikova najava je ništa drugo do nastavak antiustavnog djelovanja. Uostalom, kaže Salkić, nije prvi put da NSRS usvaja zakone koje Ustavni sud kasnije obara.

Ali dilema ne staje unutar entitetskih granica. Šta je s dijasporom? Hiljade građana BiH širom svijeta imaju zakonsko pravo da glasaju putem pošte ili u konzularnim predstavništvima. Tu Dodikova moć ne dopire, koliko god on to želio. Struka je kategorična: on kao “običan građanin” ne može zaustaviti ni izbore u RS, ni glasove iz inostranstva. Sve što pokuša, kaže bivši sudija Suda BiH Branko Perić, nema pravnu težinu. Štaviše, takve prijetnje uvode ga, i one koji ga eventualno poslušaju, u zonu krivične odgovornosti.

U pravnom smislu, situacija je paradoksalna. Dodik je izgubio mandat, ali institucije još nisu imenovale vršioca dužnosti predsjednika. Dok se čeka potez Narodne skupštine, RS funkcioniše u svojevrsnom institucionalnom vakuumu. Perić to naziva “potpunim kolapsom pravnih institucija”.

Sličan stav iznosi i pravni stručnjak Vehid Šehić. Podsjeća da je CIK jedina institucija ovlaštena da raspiše izbore i da niko ne može zabraniti njihovo održavanje. Dodik je, kaže, danas samo građanin RS, a svaka njegova prijetnja da će izbora onemogućiti ostaje bez pravnog temelja. Šehić vjeruje da će ipak prevladati razum i da će se poštovati zakoni i Ustav, jer sve drugo vodi u anarhiju.

I dok stručnjaci govore o vladavini prava, Dodik nastavlja sa retorikom sile. Poručuje da će se izmjenama zakona obezbijediti krivična odgovornost za one koji učestvuju u izborima i time jasno prijeti svakom građaninu koji odluči da bude dio izbornog procesa. Ali, čak i da pokuša, realnost je neumoljiva – izbori se ne raspisuju u Banjaluci, već u Sarajevu, a CIK je već potvrdio da će postupiti po zakonu i obezbijediti da građani izađu na birališta.

Politička scena tako ulazi u novu fazu napetosti. Dodik, bez formalnih ovlaštenja, pokušava zadržati ulogu vođe. Opozicija je podijeljena, dio već govori o mogućem bojkotu, dok analitičari upozoravaju da je uvlačenje institucija i građana u krivična djela opasan teren. Profesor Drago Vuković iz Banjaluke priznaje da su mogući različiti scenariji – od bojkota, preko minimalnog izlaska birača, pa sve do pokušaja potpune blokade izbora. Ali jedno je jasno: formalno-pravno, izbori će biti raspisani.

Sada ostaje da se vidi ko će prevagnuti – institucije ili Dodikova politička upornost. U pravnoj državi dileme ne bi bilo. U Bosni i Hercegovini, međutim, pravna logika često biva tek jedan od glasova u političkom haosu.

Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, poslao je danas oštru poruku članovima PDP-a u vezi sa planiranim sastankom opozicije.

On je rekao da će se stranka na čijem je čelu odazvati na najavljeni sastanak samo ako bude pozvan u cjelosti, te da opozicija bez PDP nema nikakve šanse.

Govoreći o tvrdnjama da bi dio PDP mogao ići na sastanak, Stanivuković je jasno poručio:

“Za mene kao predsjednika PDP smiješno je čuti da postoji dio ljudi koji kaže da je pozvan dio PDP. Ja vam moram reći da ne postoji dio PDP. Da li će nekom pasti na pamet da dođe, on više nije dio PDP, pa makar mi iz očiju ispao. Ko to pokuša, sam se eliminisao. Ali do toga neće doći, jer kada zovete PDP, njegovo rukovodstvo odlučuje ko dolazi na sastanak. Opozicija treba da bude mudra. Mi smo spremni da budemo takvi. Ne komentarišemo nikoga, ali ne damo da bilo ko kroji našu politiku“, kaže Stanivuković.

Stanivuković je dodao da će PDP učestvovati u sastanku ukoliko bude pozvan, ističući da oni gube koji odbiju PDP, a ne obrnuto.

“Mi smo pokazali da možemo bez ikoga u Banjaluci”, naglašava on.

Tvrdi da su sastanak opozicije inicirali upravo iz PDP-a.

“Mi smo čak te sastanke inicirali. Imao sam razgovore sa pojedinim ljudima iz SDS. S obzirom na situaciju u toj stranci sa više sam ljudi razgovarao. Razgovarao sam sa Igorom Radojičićem, kao i nekoliko poruka koje sam razmijenio sa predstavnikom liste ‘Pravda i red’, tako da smo smatrali da o tome razgovaramo”, rekao je Stanivuković.

Dodao je da je čuo da neki tvrde kako PDP nije dobrodošao, ali da, prema njegovim riječima, opozicija bez PDP nema nikakve šanse.

“PDP je najsnažniji odgovor. To dokazujemo svakim danom. Bićemo najsnažnija politička organizacija koja se priprema za reforme. Nećemo izlaziti na izbore u starom ruhu, nego u novom, gdje imamo potencijal da već na narednim izborima budemo najsnažniji”, rekao je lider PDP-a.

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je odluku CIK-a kojom Milorad Dodik ostaje bez mandata predsjednika Republike Srpske. Time je otvorena obaveza da se raspišu prijevremeni izbori u roku od 90 dana. Ali, kao i mnogo puta ranije kada se formalna pravila sudare sa političkom realnošću, pred nama se otvara jedno veliko pitanje – da li će izbora uopšte biti?

Sam Dodik tvrdi da neće. Najavljuje otpor, blokade, poziva narod da stane iza Narodne skupštine i njenih odluka. Pominje novu vladu, deklaraciju o samoopredjeljenju, referendum krajem septembra, pa potom i zakone koji će sve to pretvoriti u institucionalni okvir. Ali ono što obećava ujutru, često ne važi već uveče.

Politička praksa pokazuje da su odluke Narodne skupštine prečesto završavale u ladicama – od zakona o neprimjenjivanju odluka institucija BiH, do krivičnih odredbi kojima su prijetili svima koji poštuju odluke „vanustavnih“ organa. Na kraju, upravo oni koji su ih donosili – Dodik, Višković, Stevandić – uredno su odlazili pred Sud i Tužilaštvo BiH.

Otuda i dilema: da li je Narodna skupština politički štit ili samo privremeni dekor?

Politikolog Velizar Antić podsjeća na Dodikovu nedosljednost. Svaki njegov potez, kaže, zavisi od dnevnog ritma i kalkulacije. Jednog dana osporava Sud BiH, već drugog dana mu se odaziva. Isto je sa SIPA-om, sa Ustavnim sudom, sa svakim državnim organom. Politika koja stalno skače iz ekstrema u kompromis teško može imati dugoročnu strategiju.

Antić ide i korak dalje – smatra da Dodik traži signal iz Vašingtona. Ako američka administracija poruči da neće ulaziti u unutrašnje stvari BiH, Dodik bi mogao posegnuti za radikalnim koracima poput blokade izbora. Ali ako tog signala ne bude, vjerovatnije je da će izabrati put povlačenja. U oba slučaja, izvjesno je samo jedno: odluke se donose bez jasnog plana i stabilnog pravca.

S druge strane, pravnik Milko Grmuša skreće pažnju na dublji problem – sudove Republike Srpske. I dok političari usvajaju zakone kojima brišu nadležnosti državnih institucija, upravo sudovi u Srpskoj odbijaju da postupaju po tim zakonima. U praksi, oni i dalje primjenjuju presude Ustavnog suda BiH i akte visokog predstavnika. To znači da jedna trećina vlasti – sudska – ne stoji iza političkih odluka zakonodavne i izvršne.

Grmuša upozorava da time dolazimo do najveće institucionalne krize u posljednjih dvadeset godina. Ako sudovi ne prate političke odluke, tada čitava konstrukcija Dodikovih najava ostaje mrtvo slovo na papiru. Njegova poređenja su plastična: politika u Republici Srpskoj ponaša se kao dijete koje pokrije oči i misli da ga niko ne vidi.

I zato, umjesto da se pitamo hoće li Dodik blokirati izbore ili raspisati referendum, možda bi ključno pitanje trebalo glasiti: zašto ćute sudovi Republike Srpske? Ustavni i Vrhovni sud imaju ustavnu obavezu da daju stavove, da ujednače praksu, da jasno kažu šta jeste, a šta nije moguće. Njihovo ćutanje ostavlja vakuum u kojem politika glumi moć, a institucije je ne prate.

A upravo u tom raskoraku leži suština krize: Dodik može da najavljuje sve što poželi, ali bez sudova nema efektivne snage. Ako ih pridobije, njegova politika može imati učinak. Ako ne, sve ostaje samo u domeni političke igre – igre koja se opasno približava tački u kojoj prestaje da bude zabavna i postaje opasna.

Još kada je PDP nakon izborne pobjede za gradonačelnika Banjaluke u svojim prostorijama proslavljao rezultat, dio visokorangiranih članova nije se pridružio slavljeničkoj atmosferi na bini, što je otvorilo spekulacije o odnosima u partiji, a što je ponovo izašlo na vidjelo nakon najnovije političke krize u Republici Srpskoj povodom mogućih prijevremenih izbora.

Dok jedan dio opozicionih stranaka smatra da na prijevremene izbore za predsjednika Srpske treba izaći, PDP, sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem na čelu, smatra da na izbore ne treba izaći, pravdajući to nezakonitim nametanjima i miješanjima stranaca u unutrašnje odnose u BiH.

Saša Čekrlija, koji je isključen iz PDP-a, nakon što je s nekoliko kolega podržao Jelenu Trivić za predsjednicu Srpske na proteklim opštim izborima, misterioznom objavom na X-u napisao je da će na prijevremenim izborima “učestvovati PDP 2018”, sugerišući mogućnost rascjepa ili osnivanja nove stranke.

Za “Nezavisne novine” negirao je da je mislio na novu stranku, već resetovanje postojeće stranke na pozicije izbornog programa s kojima je PDP izašao na izbore 2018. godine. Trenutne odnose u stranci, kako nam je objasnio, ne želi komentarisati. Tvrdi da veliki broj glasača očekuje da se stranka vrati tom programu, indirektno sugerišući da se ne slaže s trenutnom politikom vrha stranke.

“Mislim da će scenario biti sličan kao 2005. godine – da se jednostavno vraćamo na neki prirodan tok stvari, da je ova vlast umorna, da je potrošena i da ćemo možda, u bliskoj budućnosti, imati i neku manjinsku vlast”, kaže on. Prema njegovom mišljenju, opozicija treba da izađe na prijevremene izbore i da se dogovori o zajedničkom kandidatu.

“PDP-u je potreban reset, vraćanje na naš izborni program. Ovo ćemo mi u roku od 20 dana riješiti, imaćemo vršioce dužnosti, imaćemo nekoga ko potpisuje akte, ali šta će taj raditi, šta će biti s budžetom, gdje će ići sredstva, kako će riješiti borački dodatak, hoće li ljudi iz Krajine imati riješeno učešće u ratu…”, ističe on.

Igor Crnadak, predsjednik Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da je čuo za ideje o PDP 2018, ali da nema komentar jer, kako kaže, stanje u PDP-u i opoziciji trenutno nije najvažnija tema.

“Stvarno nemam nikakav komentar na to. Vidio sam i ja to, ali nemam komentar. O stanju u stranci, ništa. Na trenutnu situaciju ne gledam kao na partijsko pitanje, pustite sada partije i opoziciju. Sada je na potezu Stevandić (Nenad Stevandić, predsjednik NS RS), koji treba da sazove Skupštinu. Nikada nam se do sada nije desilo da nemamo ni predsjednika, ni predsjednika Vlade ni Vladu nakon što je Višković (Radovan Višković, premijer u ostavci) uveo kabinet u tehnički mandat. To je situacija koja je nezabilježena do sada”, ističe Crnadak za “Nezavisne”.

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u NS RS, javio nam se kratko porukom, negirajući da postoje podjele u stranci.

“Veoma važne odluke u prethodnom periodu smo na organima PDP-a donosili jednoglasno, nastavljamo jedinstveno”, napisao je on.

Darko Momić, banjalučki novinar, za “Nezavisne” kaže da upada u oči situacija da predsjednik i potpredsjednik stranke u javnost izlaze s dijametralno suprotnim stavovima o najvažnijim političkim pitanjima.

“Pri tome smatram da Igor Crnadak vodi izvornu politiku PDP-a, a da Draško Stanivuković, koketirajući sa SNSD-om, svojoj partiji krnji ugled tvrde opozicije. Doduše, i on na dnevnoj bazi mijenja stavove, ali u ovom trenutku je neophodno da opozicija zauzme jedinstven stav kada se radi o posljednjoj odluci CIK-a o oduzimanju mandata i predstojećoj odluci CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Srpske. U svakom slučaju, krenuti bez Draška u borbu protiv vlasti je isto kao krenuti goloruk na bager”, smatra Momić.

Dva najavljena referenduma u Republici Srpskoj govore o našem odnosu prema predsjedniku Dodiku i poštovanju Ustava i njegovog člana koji definiše da predsjednik može biti opozvan na referendumu voljom naroda ili može podnijeti ostavku, kaže za Sputnjik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Ali u svakom slučaju, predsjednika Republike Srpske ne može smjenjivati izborna komisija koja izdaje potvrde a ne vrši izbore, dodaje Stevandić.

Ustavna kriza u BiH kao posljedica kolonijalne svijesti

– Isto tako, riječ je o ustavnoj krizi koja je izazvana Kristijanom Šmitom i njegovim proglašavanjem zakona, a ne njihovim usvajanjem u parlamentu. I oni koji su prihvatili njegovo proglašavanje zakona i da po tim zakonima sude gospodina Dodika ili druge ljude šalju u zatvor, prihvatili su da uvedu u BiH nestabilnost i ustavnu krizu. Trebalo bi vidjeti da je tu počeo uzrok. Naši odgovori su do sada bili uglavnom odbrambeni i mi ćemo nastaviti u tom pravcu. Smatramo da je većina javnosti na našoj strani i da polako i evropska javnost sazrijeva jer nigdje u Evropi ne bi dozvolili u svojoj zemlji da im neki pojedinac proglasi zakon koji drugog pojedinca šalje u zatvor. Ako to ne bi dozvolili u svojoj zemlji, čudno je da zbog nekih geopolitičkih projekcija to nameću van Evrope. Dakle, to je rezultat više kolonijalne svijesti, a ne civilizacijskog dostignuća – kaže Stevandić.

Nesporno je, dodaje, da postoji dio ljudi u opoziciji koji u ovom nanošenju štete Republici Srpskoj vide svoju šansu, ali njihov uticaj u narodu je potpuno efemeran i nije relevantan za buduće procese.

Vješto izbjegavamo sukobe u koje nas Bošnjaci uvlače

U svakom slučaju, vrata za kompromis su uvijek otvorena, a rukovodstvo Republike Srpske je više puta pokazalo da nikada ne želi da ugrozi mir u BiH, naglašava Stevandić.

– Mi ne želimo da se narod se vrati na put sukoba, ali isto tako BiH je već više od 20 godina monoetnička u svim svojim regijima, gdje su multietničke samo neke institucije koje se sastaju spajajući predstavnike naroda. Tako da mislim da je kompromis ili da se držimo strogo Dejtona i da što ne prihvati jedan narod ne može mu nametnuti drugi, bez obzira na stav stranca, ‘viskog predstavnika’ i što ne prihvati jedan entitet, ne može mu nametnuti drugi. Samo tako BiH može da bude u ravnoteži i da svi građani u svojim entitetima, a onda i u takvoj BiH koja se međusobno poštuje ostvaruju svoje prava. Ali da budem iskren, Bošnjaci su prihvatanjem intervencionizma i kršenja Dejtonskog sporazuma na štetu Srba ušli u jednu opasnu igru gdje nas stalno pokušavaju uvući u sukobe koje mi za sada vrlo vješto izbjegavamo – kaže Stevandić za Sputnjik.

Prema Stevandiću, SAD su u posljednjih šest mjeseci pokazale drugačiji stav prema Republici Srpskoj jer da se presuda desila za vrijeme demokratske administracije i bivšeg ambasadora Marfija, on bi već “na tenku ušao u Banjaluku”.

– Američka administracija i ambasada u BiH su trenutno u ekvidistanci što znači da razumiju procese u BiH i mi smo sa time trenutno zadovoljni – zaključio je Stevandić.

BiH na ivici provalije

Politički analitičar Anđelko Kozomara smatra da BiH ulazi u ustavnu krizu, najveću od 1995. godine i ističe da do danas nikad nije bila na ivici provalije kao što je sada zbog neustavnih odluka, prije svega “visokog predstavnika” i ustavnog suda kojim upravljaju stranci.

– Činjenica je da su krizu nametnule snage sa zapada na čelu sa Velikom Britanijom i Njemačkom, jer njihovi ambasadori upravljaju tom krizom otkad je otišao čuveni Majkl Marfi, američki ambasador koji je u januaru napustio BiH, a novi ambasador nije došao. Dakle, upravljaju takvom snagom, takvom energijom da Republiku Srpsku svedu na jedan teritorijalni dio BiH bez osnovnih državnih obilježja koje je Republika Srpska dobila Dejtonom. Znači, ima teritoriju, ima stanovništvo, ima vlast, ima političku upravu na svojoj teritoriji sa svim ovlašćenjima koje ima svaka druga država – ističe Kozomara.

Međutim, izgleda da su u ovom trenutku Kristijan Šmit i sarajevska čaršija mnogo jači od Republike Srpske zato što iza sebe imaju tako moćne sile Zapada, upozorava Kozomara.

Ekstremni Bošnjaci predlažu svoj referendum

Zato najekstremniji dijelovi bošnjačkih političara predlažu ovih dana da se u Sarajevu raspiše referendum o ukidanju entiteta i unitarnoj BiH, dodaje Kozomara.

– Dakle, za taj i takav referendum mi znamo kako bi prošao u Federaciji, gotovo stoprocentno. Taj i takav referendum, može biti veliki rizik za sukob da se ponovi 1992. godina. Međutim, tu su jake snage NATO, u BiH ima preko 4.000 vojnika i vrlo su operativni i mogu brzo da povećaju broj i oni ne bi dozvolili sukob većih razmjera. Pojedinačni, mali ekscesi su mogući, ali većih razmjera kao što je bilo ‘92. uvjeren sam da je to nemoguće u ovoj situaciji – zaključio je Kozomara.

Situacija u BiH postaje sve komplikovanija, a dva referenduma u Republici Srpskoj bi mogla biti organizovana već tokom ove godine, jedan u septembru, a drugi krajem godine.

Kako je objasnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na referendumu u septembru trebalo bi da se građani Republike Srpske izjasne o presudi Suda BiH protiv njega, a, ako ni poslije toga ne bude političkog dogovora na nivou BiH i “vraćanja Dejtonskom sporazumu”, u roku od 90 dana biće raspisan referendum o samostalnosti Republike Srpske.

Dva najavljena referenduma u Republici Srpskoj govore o našem odnosu prema predsjedniku Dodiku i poštovanju Ustava i njegovog člana koji definiše da predsjednik može biti opozvan na referendumu voljom naroda ili može podnijeti ostavku, kaže za Sputnjik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Ali u svakom slučaju, predsjednika Republike Srpske ne može smjenjivati izborna komisija koja izdaje potvrde a ne vrši izbore, dodaje Stevandić.

Ustavna kriza u BiH kao posljedica kolonijalne svijesti

– Isto tako, riječ je o ustavnoj krizi koja je izazvana Kristijanom Šmitom i njegovim proglašavanjem zakona, a ne njihovim usvajanjem u parlamentu. I oni koji su prihvatili njegovo proglašavanje zakona i da po tim zakonima sude gospodina Dodika ili druge ljude šalju u zatvor, prihvatili su da uvedu u BiH nestabilnost i ustavnu krizu. Trebalo bi vidjeti da je tu počeo uzrok. Naši odgovori su do sada bili uglavnom odbrambeni i mi ćemo nastaviti u tom pravcu. Smatramo da je većina javnosti na našoj strani i da polako i evropska javnost sazrijeva jer nigdje u Evropi ne bi dozvolili u svojoj zemlji da im neki pojedinac proglasi zakon koji drugog pojedinca šalje u zatvor. Ako to ne bi dozvolili u svojoj zemlji, čudno je da zbog nekih geopolitičkih projekcija to nameću van Evrope. Dakle, to je rezultat više kolonijalne svijesti, a ne civilizacijskog dostignuća – kaže Stevandić.

Nesporno je, dodaje, da postoji dio ljudi u opoziciji koji u ovom nanošenju štete Republici Srpskoj vide svoju šansu, ali njihov uticaj u narodu je potpuno efemeran i nije relevantan za buduće procese.

Vješto izbjegavamo sukobe u koje nas Bošnjaci uvlače

U svakom slučaju, vrata za kompromis su uvijek otvorena, a rukovodstvo Republike Srpske je više puta pokazalo da nikada ne želi da ugrozi mir u BiH, naglašava Stevandić.

– Mi ne želimo da se narod se vrati na put sukoba, ali isto tako BiH je već više od 20 godina monoetnička u svim svojim regijima, gdje su multietničke samo neke institucije koje se sastaju spajajući predstavnike naroda. Tako da mislim da je kompromis ili da se držimo strogo Dejtona i da što ne prihvati jedan narod ne može mu nametnuti drugi, bez obzira na stav stranca, ‘viskog predstavnika’ i što ne prihvati jedan entitet, ne može mu nametnuti drugi. Samo tako BiH može da bude u ravnoteži i da svi građani u svojim entitetima, a onda i u takvoj BiH koja se međusobno poštuje ostvaruju svoje prava. Ali da budem iskren, Bošnjaci su prihvatanjem intervencionizma i kršenja Dejtonskog sporazuma na štetu Srba ušli u jednu opasnu igru gdje nas stalno pokušavaju uvući u sukobe koje mi za sada vrlo vješto izbjegavamo – kaže Stevandić za Sputnjik.

Prema Stevandiću, SAD su u posljednjih šest mjeseci pokazale drugačiji stav prema Republici Srpskoj jer da se presuda desila za vrijeme demokratske administracije i bivšeg ambasadora Marfija, on bi već “na tenku ušao u Banjaluku”.

– Američka administracija i ambasada u BiH su trenutno u ekvidistanci što znači da razumiju procese u BiH i mi smo sa time trenutno zadovoljni – zaključio je Stevandić.

BiH na ivici provalije

Politički analitičar Anđelko Kozomara smatra da BiH ulazi u ustavnu krizu, najveću od 1995. godine i ističe da do danas nikad nije bila na ivici provalije kao što je sada zbog neustavnih odluka, prije svega “visokog predstavnika” i ustavnog suda kojim upravljaju stranci.

– Činjenica je da su krizu nametnule snage sa zapada na čelu sa Velikom Britanijom i Njemačkom, jer njihovi ambasadori upravljaju tom krizom otkad je otišao čuveni Majkl Marfi, američki ambasador koji je u januaru napustio BiH, a novi ambasador nije došao. Dakle, upravljaju takvom snagom, takvom energijom da Republiku Srpsku svedu na jedan teritorijalni dio BiH bez osnovnih državnih obilježja koje je Republika Srpska dobila Dejtonom. Znači, ima teritoriju, ima stanovništvo, ima vlast, ima političku upravu na svojoj teritoriji sa svim ovlašćenjima koje ima svaka druga država – ističe Kozomara.

Međutim, izgleda da su u ovom trenutku Kristijan Šmit i sarajevska čaršija mnogo jači od Republike Srpske zato što iza sebe imaju tako moćne sile Zapada, upozorava Kozomara.

Ekstremni Bošnjaci predlažu svoj referendum

Zato najekstremniji dijelovi bošnjačkih političara predlažu ovih dana da se u Sarajevu raspiše referendum o ukidanju entiteta i unitarnoj BiH, dodaje Kozomara.

– Dakle, za taj i takav referendum mi znamo kako bi prošao u Federaciji, gotovo stoprocentno. Taj i takav referendum, može biti veliki rizik za sukob da se ponovi 1992. godina. Međutim, tu su jake snage NATO, u BiH ima preko 4.000 vojnika i vrlo su operativni i mogu brzo da povećaju broj i oni ne bi dozvolili sukob većih razmjera. Pojedinačni, mali ekscesi su mogući, ali većih razmjera kao što je bilo ‘92. uvjeren sam da je to nemoguće u ovoj situaciji – zaključio je Kozomara.

Situacija u BiH postaje sve komplikovanija, a dva referenduma u Republici Srpskoj bi mogla biti organizovana već tokom ove godine, jedan u septembru, a drugi krajem godine.

Kako je objasnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na referendumu u septembru trebalo bi da se građani Republike Srpske izjasne o presudi Suda BiH protiv njega, a, ako ni poslije toga ne bude političkog dogovora na nivou BiH i “vraćanja Dejtonskom sporazumu”, u roku od 90 dana biće raspisan referendum o samostalnosti Republike Srpske.