VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Predloženi budžet BiH nije u skladu sa Ustavom; Srpski poslanici da budu jedinstveni

    Dodik: Predloženi budžet BiH nije u skladu sa Ustavom; Srpski poslanici da budu jedinstveni

    Milorad Dodik, kojem je CIK oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, rekao je da je budžet BiH o kojem bi sutra trebalo da raspravlja Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH predložen mimo Ustava i zakona, te pozvao srpske poslanike da ne podrže taj dokument.

    “Taj budžet krši nekoliko članova Ustava. Institucije kulture ne pripadaju nivou BiH. Oni to žele da nametnu”, rekao je Dodik novinarima u Gradišci.

    On je istakao da je osim toga, važno da srpski poslanici ne prihvate povećanje sredstava za odbranu.

    “To bi išlo sve na teret prihoda Republike Srpske i mislim da srpski poslanici, bez obzira kojoj političkoj partiji pripadaju, treba to da odbiju”, rekao je Dodik.

    Ukazao je da u ovom slučaju nije važno srpsko jedinstvo, već racionalnost.

    “Ne želim da dajem ocjene, ali mislim da taj budžet neće proći. Ako prođe u Predstavničkom domu, neće u Domu naroda jer SNSD tamo ima tri delegata”, poručio je Dodik.

  • Stevandić: Srpska neće imati dva predsjednika

    Stevandić: Srpska neće imati dva predsjednika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da Republika Srpska neće imati dva predsjednika, kako se nada Sarajevo i da predsjednika Srpske neće birati Federacija BiH

    – Po Ustavu Republike Srpske ne postoje dva predsjednika i ne mogu biti dva predsjednika Srpske. To je jedini pravi odgovor za sve one koji priželjkuju neko drugo rješenje – poručio je Stevandić.

    On je podsjetio da Republika Srpska ima predsjednika i on je Milorad Dodik i da broj glasova i podrška koju Dodik ima ne može da se ospori nikakvim administrativnim odlukama.

    Stevandić je istakao da je Kristijan Šmit uveo bezakonje u BiH i da Republika Srpska krajnjim snagama pokušava da održi zakonitost.

    – Koliko je bitan referendum, toliko je bitno da iz njegovih rezultata sutra izvodimo svoje buduće odluke. Ne postoji veći legitimitet od volje naroda i volja naroda će odlučivati, a ne volja nelegalnih Šmitova i namještenih sudskih procesa – naveo je Stevandić u intervjuu za Večernje novosti.

    On je ukazao da Republika Srpska nije povukla prvi potez ni prema separatizmu ni prema otcjepljenju ni prema otporu dok nije jasno definisana namjera da se deinstitucionalizuje i da joj se zabrani da se demokratski izražava i bira svoje predstavnike.

    – U tom momentu, kada je potpuno jasna tortura i zloupotreba prava, otpor je nešto što je potpuno legitimno i sve što mi radimo u Republici Srpskoj je pružanje otpora torturi i ugrožavanju osnovnih ljudskih prava svakog građanina Republike Srpske, kao i njenim funkcionerima i institucijama – rekao je Stevandić.

    On je naveo da je jasno da su procesi napada na Republiku Srpsku kroz namještene sudske presude, otimanje ovlaštenja i imovine počeli skoro istovremeno kada i blokade u Srbiji.

    To su, kako navodi, spojene posude koje imaju za cilj da nas depersonaliziuju i deinstitucionalizuju, ali i da se i u Srbiju jednog dana uvede “visoki predstvnik”, kao u BiH.

  • Stevandić i Mandić: Fokus na regionalnu saradnju i evropsku perspektivu

    Stevandić i Mandić: Fokus na regionalnu saradnju i evropsku perspektivu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić sastao se danas u vili „Gorica“ u Podgorici sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem i poslanikom, predsjednikom DNP-a, Milanom Kneževićem.

    Na sastanku su razgovarali o političkim procesima u regionu, evropskoj perspektivi Balkana i daljem razvoju ekonomske saradnje.

    Sagovornici su se složili da su, u današnjem svijetu punom turbulencija i sukoba, Balkanu najpotrebniji mir i stabilnost. U tom kontekstu istakli su posvećenost Crne Gore i Republike Srpske daljem jačanju dobrosusjedskih odnosa i razvoju ekonomske saradnje, što ima direktan uticaj na životni standard građana.

    Na sastanku je naglašeno da Republiku Srpsku i Crnu Goru povezuju istorijske i tradicionalne veze, koje su odavno temelj izgradnje mira, stabilnosti, saradnje i ekonomskog blagostanja u regionu. Istaknuto je i da međusobna podrška, kako u prošlosti, tako i u budućnosti, nikada neće biti usmjerena protiv drugih, te da niko ne može prekinuti ovu saradnju.

    Sastanak je prvobitno bio zakazan za ponedjeljak, 1. septembar, ali je zbog izmjena u rasporedu održan danas.

  • Nema trećeg presedana: Stevandić neće preuzeti Dodikovu funkciju

    Nema trećeg presedana: Stevandić neće preuzeti Dodikovu funkciju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić odbio je mogućnost da u vanrednim okolnostima privremeno preuzme funkciju predsjednika Republike, iako je to do sada bila ustaljena praksa. Kako saznaje Srpskainfo, on je u užem krugu saradnika naglasio da ne želi da se nađe u ulozi koja bi mogla dodatno zakomplikovati političku krizu u Srpskoj.

    Prema tvrdnjama izvora iz vlasti, Stevandić smatra da bi njegovo prihvatanje mjesta vršioca dužnosti predsjednika Republike bilo pogrešno shvaćeno, kako u koalicionim redovima tako i u javnosti. Uvjeren je da za takav korak ne postoji dovoljan stepen političkog saglasja.

    Do sada je samo u dva navrata predsjednik Narodne skupštine privremeno preuzimao rukovođenje Republikom Srpskom. Prvi put to se desilo 1999. godine, kada je tadašnji predsjednik parlamenta Petar Đokić naslijedio Nikolu Poplašena nakon što ga je smijenio visoki predstavnik. Drugi put slična situacija zabilježena je 2007. godine, kada je Igor Radojičić preuzeo dužnost nakon smrti predsjednika Milana Jelića.

    U oba slučaja predsjednici Narodne skupštine ostali su na toj funkciji sve do izbora novog šefa Republike Srpske. Upravo zbog tog presedana, posljednjih dana se sve češće spominje ime Nenada Stevandića kao privremenog rješenja nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo odluku CIK-a o prestanku mandata Miloradu Dodiku.

    Zvanično, Dodik se i dalje ponaša kao da je na funkciji, pozivajući se na ustavne odredbe koje predviđaju samo dvije mogućnosti prestanka mandata – ostavku ili opoziv na izborima. Međutim, izvori tvrde da se u vrhu vlasti sve češće raspravlja o alternativnim opcijama.

    Jedan od prijedloga je da Dodik ovlasti hrvatskog potpredsjednika RS Davora Pranjića, ali pravnici ističu da bi to bilo sporno, jer mandat potpredsjednika traje koliko i mandat predsjednika. Druga ideja je da Stevandić privremeno preuzme dužnost, ali naši izvori naglašavaju da on ne želi da uđe u takvu kombinaciju.

    – Stevandić je jasno poručio da ne prihvata tu opciju. Smatra da situacija sada nije ni nalik onima iz 1999. i 2007. godine, a posebno što nema sigurnosti u koaliciono jedinstvo, pa ni u stabilnost SNSD-a – rekao je sagovornik iz redova vlasti.

    Podsjećamo, Apelaciono vijeće Suda BiH je 1. avgusta potvrdilo presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. Nakon što je odluka postala pravosnažna, CIK BiH je zvanično konstatovao prestanak njegovog mandata na čelu Republike Srpske, a ovu odluku potvrdilo je i Apelaciono odjeljenje Suda BiH.

    Dodikova odbrana u međuvremenu traži da Ustavni sud BiH odloži izvršenje presude, dok je Sud BiH već prihvatio njegov zahtjev da novčano otkupi izrečenu zatvorsku kaznu.

  • Stanivuković: Predložićemo zakon o predsjedniku Republike Srpske

    Stanivuković: Predložićemo zakon o predsjedniku Republike Srpske

    Partija demokratskog progresa (PDP) predložiće zakon o predsjedniku Republike Srpske kojim bi se definisalo ko će obavljati funkciju predsjednika Republike kada je on u tome spriječen.

    Najavio je ovo Draško Stanivuković, predsjednik PDP nakon sjednice Predsjedništva ove stranke, te istakao da bi to trebalo da bude rješenje za pravni i politički problem u kojem se Srpska sada nalazi, nakon što je CIK BiH oduzela mandat Miloradu Dodiku na mjestu predsjednika Republike Srpske.

    “Zakon treba da definiše kako se prevazilazi ova situacija. Da li polovina ili dvije trećine narodnih poslanika može izglasati ko će mijenjati predsjednika ako on nije u mogućnosti da obavlja funkciju. Otvoreni smo za razgovor”, rekao je Stanivuković.

    On je komentarišući sutrašnju posebnu sjednicu NS RS i tematiku referenduma i najavljene deklaracije o samopredjeljenju, kazao da oni nisu rješenje trenutne krize već da može dovesti do eskalacije.

    “Mi ne znamo referendumsko pitanje. U ovom trenutku sve to djeluje više kao mobilizacija biračkog tijela. Referendum se po nama može raspisati samo u dva slučaja. Prvi je kada nismo sigurni šta narod misli, a drugi je onaj konačni o našem statusu, a za koji sada nije vrijeme ni kontekst, ni politička snaga. Pitati narod na referendumu da li su za povećanje plata ili jesmo li da nam neko nameće odluke su pitanja na koja već znamo odgovor i nema potrebe da za to trošimo resurse”, kazao je lider PDP.

    Poručio je da Srpskoj treba mir u narednim mjesecima do održavanja redovnih izbora, ali da ukoliko bude prijevremenih izbora, da mora biti jedinstvenog stava o tome.

    “Mi smo za rješenja razgovore i dijalog, da sve ide u korist Republike Srpske i njenih građana”, rekao je Stanivuković.

    Istakao je da će sutra biti u NS RS, Klubu PDP-a, dodajući da će pokušati da urazume vlast da ovdje nema mjesta nikakvom radikalizmu.

    “Sa jasnom porukom da naša borba ne treba da bude vezana ni za čiji mandat, prekinuti, produženi, da mandat nijednog političara ne može biti mandat i budućnost Republike Srpske”, naglasio je predsjednik PDP-a.

    “Vidjećemo je li SNSD kukavica i izdajnik”

    Stanivuković je ponovio stav da PDP poziva sve stranke da se ne ide u prijevremene izbore, ali da sada i vlast ima drugačije stavove po pitanju izlaska na birališta.

    “Čujemo danas na javnom servisu da i SNSD razmatra da izađe na izbore. Pa ja pitam rukovodstvo Republike Srpske da li će oni izaći na izbore? To je kukavičluk i izdaja. Mi smo principijelni, smatramo da se nije trebalo odazvati ni na poziv Suda, da sve ono što je nametnuto spolja i sa strane ne treba imati naš legitimitet. Ako SNSD poklekne, a oni imaju najveću odgovornost, onu institucionalnu i mogu sprovesti da izbora ne bude, onda ćemo vidjeti. PDP neće pokleknuti ako SNSD Bude pokleknuo”, istakao je Stanivuković.

    Naglasio je da će PDP razgovarati sa opozicionim partnerima u Srpskoj.

    “Unutar opozicije treba da razgovaramo i dobro je što postoje različiti stavovi unutar opozicije, to nije podijeljenost već samo vidimo rješenja na različite načine. Svako ima pravo na svoj stav, ja sam zauzeo stav da ne želim da budem kandidat koji će proisteći iz političkog i pravnog nasilja. Ne želimo da se borimo za priču koja traje 7/8 mjeseci. I SNSD smo rekli da je ako dođe do izbora u nestranačkom kandidatu, ali ako oni žele da igraju politiku, onda ćemo i mi igrati politiku i vidjeti kako se treba postaviti”, rekao je predsjednik PDP-a.

    Ponovio je da unutar PDP nema podjela na dvije frakcije, da bi jedna trebalo da ide na sastanak opozicije, a druga ne.

    “PDP je jedinstven, ima svoje organe i vjerujem da će doći do tog sastanka, ove ili sljedeće sedmice”, kazao je on.

    “Dodik se više ne može kandidovati, ali ja mogu”

    Tvrdi da se neće kandidovati na izborima u ovom trenutku šta god da se desi.

    “Sve ankete pokazuju da uz predsjednika Republike Srpske, Dodika, ja kao gradonačelnik Banjaluke imam najveći rejting. Imam ubjedljivo najveću podršku u ovom trenutku. Dodik se više ne može kandidovati, ali ja mogu. Eliminacijom ostajem kao neko ko može ubjedljivo pobijediti svakoga, ali ja kažem da se neću kandidovati. Smatram da je to velika nacionalna, racionalna poruka”, naveo je Stanivuković.

  • Dodik: Cilj Trampove administracije – borba protiv zloupotrebe pravosuđa; On je pobijedio i ja ću

    Dodik: Cilj Trampove administracije – borba protiv zloupotrebe pravosuđa; On je pobijedio i ja ću

    Srpski narod je ohrabren vraćanjem politike zdravog razuma i mirovnim inicijativama na čelu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom, a naročito posvećenošću njegove administracije borbi protiv zloupotrebe pravosuđa, čiji je cilj suzbijanje slobodnog izražavanja demokratske volje naroda, istakao je predsjednik Repubike Srpske Milorad Dodik.

    – Niko ne razumije našu muku bolje od predsjednika Trampa koji je i sam rekao: “Kada radikalna ljevica ne može da pobijedi na demokratskim izborima, zloupotrebljava pravosuđe i neistomišljenike šalje u zatvor. To je njihova standardna taktika širom svijeta”. Predsjednik Tramp je pobijedio – i ja ću pobijediti. Neću dozvoliti da me prijetnje zatvorom zastraše da bih se sklonio sa funkcije – naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    U Šmitovoj Njemačkoj, dodaje Dodik, riječima koje kao da su proročki bile upućene upravo Šmitu, potpredsjednik Vens jasno je iznio moralni stav: “Kada vidimo da evropski sudovi poništavaju izbore, a visoki zvaničnici prijete da će poništiti i druge, moramo se zapitati da li zaista poštujemo dovoljno visoke standarde.”

    – Mi nismo sami u borbi protiv diktatora poput Šmita. Јa neću posustati. Ostajemo nepokolebljivi, zajedno sa našim prijateljima u svijetu koji se bore za demokratiju. Sve ovo čemu danas svjedočimo predstavlja nastavak sankcija koje su uveli Obama, Bajden i Šmit protiv Republike Srpske, zato što stojimo uz predsjednika Trampa – protiv masovne migracije, protiv veza iranskog režima i Sarajeva – a zalažemo se za slobodno i ponosno izražavanje našeg nacionalnog identiteta zagarantovanog Dejtonskim sporazumom. Nisu nas slomili sankcijama – neće ni zloupotrebom pravosuđa – ističe Dodik.

  • Stevandić: Svako pravdanje protiv interesa Republike Srpske „gadno zaudara“

    Stevandić: Svako pravdanje protiv interesa Republike Srpske „gadno zaudara“

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr. Nenad Stevandić objavio je danas na društvenoj mreži X snažnu poruku u kojoj ističe značaj odbrane Republike Srpske i prava njenih građana. On je upozorio na, kako je naveo, koordinisani napad „koalicije hulja“ na entitet.

    Stevandić je poručio da pravo na drugačije mišljenje postoji, ali da su dela ta koja definišu čoveka. „Biti na strani svoga naroda, njegovog izbora, Republike, imovine i časti nije stvar principa ili političkog izbora već ljudstva“, naveo je u objavi.

    On je dodao da svaki pokušaj pravdanja protiv ovih vrednosti „gadno zaudara“, ukazujući na kritiku svih onih koji, po njegovom mišljenju, pokušavaju da opravdaju delovanja koja ugrožavaju interese Republike Srpske i njenih građana.

  • Šta piše u ostavci Radovana Viškovića

    Šta piše u ostavci Radovana Viškovića

    Radovan Višković, koji je početkom ove sedmice podnio ostavku na funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske, poručio je da je taj potez bio neophodan kao jedini mogući za bolju budućnost Republike Srpske i njenih građana.

    U ostavci koja je dostavljena Narodnoj skupštini RS i koju će Višković sutra detaljnije obrazložiti pred narodnim poslanicima, on je, između ostalog naveo:

    “Kao politički odgovoran čovjek u ovom izazovnom vremenu za opstanak i dalji razvoj Republike Srpske, cijeneći da su Republika Srpska i jedinstvo srpskog naroda iznad svakog pojedinca i bilo koje funkcije i uvažavajući potrebu da Republika Srpska treba Vladu koja će biti odraz nacionalnog jedinstva i najšireg političkog konsenzusa, aktera na političkoj sceni Republike Srpske, smatrao sam neophodnim da napravim, ovaj za mene, jedini mogući potez”.

    Višković je kazao da je odluka o ostavci donesena i iz razloga jer je bio svjestan činjenice “da zbog ranije izvršenih promjena u sastavu Vlade RS nije moguće izvršiti rekonstrukciju aktuelnog sastava Vlade na kvalitetan način”.

    Ovo obrazloženje, dodao je, prihvaćeno je i uz konsultacije sa predsjednikom Republike Srpske, predsjednikom Narodne skupštine i srpskim članom Predsjedništva BiH.

    “Ovim putem izražavam zadoovoljstvo što je Vlada Republike Srpske u periodu od 2018. do današnjeg dana i pored svih izazova na unutrašnjem i međunarodnom planu uspjela da održi institucionalnu i finansijsku stabilnost i obezbijedi pretpostavke za društveni i ekonomski napredak Republike Srpske u narednom periodu i što ova Vlada ostavlja Republiku Srpsku ekonomski i društveno stabilnu i bezbjednosno sigurnu za sve njene stanovnike”, naveo je Višković.

  • Dodik: Referendum 18. ili 25. oktobra – biće ispoštovane sve procedure

    Dodik: Referendum 18. ili 25. oktobra – biće ispoštovane sve procedure

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potvrdio je da je sinoć održan sastanak vladajuće koalicije na kojem je dogovoreno da referendum bude održan 18. ili 25. oktobra.

    – Zbog svih procedura koje moraju biti ispoštovane – rekao je Dodik.

  • Karan: 913 koraka ka unitarnoj BiH

    Karan: 913 koraka ka unitarnoj BiH

    Visoki predstavnici svojim odlukama sistematski 30 godina ruše dejtonski Ustav sa jedinim ciljem da od Republike Srpska naprave administrativnu jedinicu, unište njen ustavni kapaciteti, te stvore unitarnu, “građansku”, a u suštini muslimansku BiH u kojoj bi druga dva naroda bili potpuno asimilovani, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

     

    Kolumnu profesora Karana za Srnu prenosimo u cijelosti:

    Јačanje BiH na štetu entiteta, a posredstvom međunarodne zajednice, formalnopravno, a i praktično, predstavlja odstupanje od dogovorenih Osnovnih principa, potpisanih u Ženevi 8. septembra 1995. godine, kada je tačkom 2 određeno da se “Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, koja je osnovana Vašingtonskim sporazumom i Republike Srpske”.

    Treba napomenuti da je visokim predstavnicima na ovom zadatku Ustavni sud BiH pomogao tako što je prihvatio predmetne odluke kao domaću vlast i time i on doprinijeo rušenju BiH.

    SVE ODLUKE VISOKIH PREDSTAVNIKA U OSNOVI SU PRENOŠENjE NADLEŽNOSTI

    Sve odluke visokih predstavnika u osnovi su prenošenje nadležnosti, a bitno je napomenuti da je nadležnost ključni element svih federalnih država, te kada nema nadležnosti federalnih jedinica nema više ni federacije.

    Svi visoki predstavnici svoja ovlašćenja koristili su selektivno, vrlo često za nametanje zakonskih i drugih rješenja, te gotovo neprestano koristili pritiske i ucjene u radu sa domaćom političkom strukturom.

    Može se zapaziti da visoki predstavnici i nelegalni Kristijan Šmit nisu samo donosili zakone kada su vlasti BiH i entiteta propuštale da to blagovremeno same učine, već su mijenjali i ukidali važeće zakone i druge propise koji su bili blagovremeno doneseni od domaćih vlasti, ali čija sadržina prema njihovoj ocjeni nije bila odgovarajuća.

    Generalno posmatrajući, imajući u vidu institucije osnovane odlukama visokih predstavnika, ali i njihovu ulogu u reformama koje su provele domaće vlasti i način na koji su tu ulogu vršili, može se zaključiti da su akti visokih predstavnika i nelegalnog Šmita najviše doprinijeli situaciji u kojoj Ustavom BiH ustanovljen pravni sistem u stvarnosti predstavlja nešto sasvim drugo i da je država ustanovljena Ustavom BiH imaginarna, posebno u segmentu njene suverenosti, dok je njena stvarnost u formi protektorata.

    Zapanjujući je podatak o intervencijama visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita u ustavnopravni poredak BiH kroz donesenih 913 odluka.

    Posmatrajući pojedinačno djelovanje visokih predstavnika i nelegalnog Šmita može se zaključiti da je najaktivniji bio Pedi Ešdaun donoseći 409 odluka, te Volfgang Petrič sa 237 nametnutih odluka, dok je Karlos Vestendorp nametnuo 73, Kristijan Švarc-Šiling 68, Miroslav Lajčak 31, Valentin Incko 70, a nelegitimno i nelegalno djelovanje nesrećnog Šmita pretočeno je u 25 odluka.

    Visoki predstavnici i nelegitimni Šmit nametnuli su 128 odluka o simbolima i pitanjima na nivou BiH, od kojih treba posebno istaći odluke kojima je intervenisano u ustave Republike Srpske i BiH, kojima je direktno uticao na ustavotvornu, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u BiH.

    Potrebno je istaći i odluke o nametanju Zakona o graničnoj službi, Zakon o osnivanju Suda BiH, te odluke kojima se proglašava Zakon o imunitetu Republike Srpske, Federacije BiH i BiH. Najviše odluka, ukupno 59 za vrijeme njegovog mandata, u ovoj oblasti nametnuo je Pedi Ešdaun.

    Po pitanju odluka visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita o ekonomiji, od ukupno 99 odluka, Vestendorp je nametnuo devet, Petrič 36, Ešdaun 34, Švarc-Šiling 13, Lajčak tri, Incko i nelegalni Šmit po dvije.

    Između ostalih, visoki predstavnici su nametnuli Odluku o nametanju Zakona o telekomunikacijama BiH, Odluku o osnivanju Instituta za akreditaciju BiH, Odluka kojom se nameće Zakon o metrologiji BiH, Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH i mnoge druge.

    Od 186 odluka visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita o pravnoj reformi najviše je intervenisao Ešdaun sa ukupno 128 odluka. U ovoj oblasti veoma su značajne odluke kojim je osnovano Tužilaštvo BiH, te kojima je intervenisano u kompletno krivično zakonodavstvo.

    Odluke visokog predstavnika i nelegitimnog Šmita za područje Federacije, Mostara i Hercegovinsko-neretvanskog kantona broje ukupno 78 odluka, od kojih je Ešdaun nametnuo 41.

    Visoki predstavnici su donijeli ukupno 206 odluka o smjenama i suspenzijama. Kroz analizu i slijed donošenja odluka iz ove oblasti, kao i uvidom u spisak ličnosti koje su smijenjene, moguće je pratiti razvoj interesovanja i širenje ovlašćenja visokog predstavnika. Treba napomenuti da je ovo oblast u kojoj je visoki predstavnik donio najveći broj odluka.

    Kroz 19 odluka visokih predstavnika o medijima uspostavljane su nove institucije u oblasti komunikacija, odnosno telekomunikacija. Tako je 1998. godine uspostavljena Nezavisna komisija za medije, kao i Regulatorna agencija za komunikacije, da bi 2001. Odlukom visokog predstavnika došlo do spajanja nadležnosti Nezavisne komisije za medije i Regulatorne agencije za telekomunikacije, čime je uspostavljeno jedno regulatorno tijelo za komunikacije pod nazivom Regulatorna agencija za komunikacije, u čiju nadležnost spadaju elektronski mediji i telekomunikacije.

    Visoki predstavnici donijeli su ukupno 125 odluka o imovinskim zakonima, povratku raseljenih osoba i izbjeglica, a posebnu pažnju ovoj temi posvetio je Volfgang Petrič donoseći 58 odluka.

    Visoki predstavnici donijeli su ukupno 72 odluke o pojedincima koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene na području bivše Јugoslavije.

    NEUSTAVNO INSTITUCIONALNO UČEŠĆE MEĐUNARODNE ZAЈEDNICE U VLASTI BiH

    Ustav BiH ne sadrži odredbe koje bi se odnosile na institucionalno učešće međunarodne zajednice u stvaranju i funkcionisanju vlasti u BiH, iako je to učešće u praksi veoma prisutno, ponajprije izraženo kroz postojanje i funkcionisanje Savjeta za implementaciju mira, konstituisanog Londonskom deklaracijom od decembra 1995. godine.

    Sjednice Savjeta za implementaciju mira, odnosno njegovog Upravnog odbora, se organizuju kao konferencije na kojima prisustvuju predstavnici zemalja garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma /osim Srbije i Hrvatske/, strana potpisnica tog sporazuma, međunarodni predstavnici u BiH ili predstavnici međunarodnih organizacija koje imaju mandat u BiH, te predstavnici zemlje domaćina, a tačan vremenski raspored njihovog održavanja nije unaprijed određen.

    Neke od najznačajnijih konferencija koje su do sada održane su one u Londonu (decembra 1996. godine), Sintri (maja 1997. godine), Bonu (decembra 1997. godine), Luksemburgu (juna 1998. godine), Madridu (decembra 1998. godine), Briselu (maja 2000. godine), a vrijedi pomenuti i Deklaraciju iz Njujorka (novembra 1999. godine), s obzirom na to da je taj akt dobio težinu prethodno pobrojanih konferencija.

    Na nekim od ovih konferencija došlo je do pretakanja političkih stavova u formalne pravne kategorije i ovlaštenja, kojima je ostvaren uticaj na nadležnost i rad institucija BiH, na način i u formi koju Ustav BiH, kao ni ustavi entiteta, ne poznaju.

    Dakle, iako prvenstveno politički akti, deklaracije konferencija u stvarnosti su dobile sasvim drugačiju ulogu, stekle su status ugovora i sporazuma koji je kasnije (u parlamentarnoj proceduri ili mimo nje u vidu odluka visokog predstavnika) ozakonjen.

    Na ovaj način dio međunarodne zajednice vrši stalnu reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma i to, sudeći bar po dosadašnjoj praksi, uglavnom na štetu entiteta. Takvi postupci ulozi Savjeta daju negativnu konotaciju, jer reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao svakog međunarodnog ugovora, mogu vršiti samo strane potpisnice.

     

    Nadležnosti nisu poklon, nego rezultat međunarodnog sporazuma. Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor, a njegovo kršenje od visokih predstavnika i institucija BiH predstavlja opasanost ne samo za BiH, već i za međunarodno pravo u cjelini.

    Visoki predstavnici, od prvog do posljednjeg, pa sve do nesrećnog i nelegitimnog Šmita srušili su sve i napravili svoju privatnu državu, protektorat neviđenih razmjera.

    Republika Srpska ne traži ništa više od onog što joj pripada, a to je njena ustavna pozicija, priznata i verifikovana Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zato zahtijevamo poštovanje potpisanog u Dejtonu 1995. godine, a budući da ga visoki predstavnici i nesrećni Šmit 30 godina u kontinuitetu urušavaju, onda će to obezbijediti narod i to putem referenduma kao najdemokratskijeg načina izražavanja narodne volje.