Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da neće biti usklađivanja s viznim režimom ЕU.
“Nećemo se odreći naših prijatelja. Od Еvropske unije imamo velika očekivanja, imajući u vidu ranije dogovore i obećanja koja nisu u potpunosti odgovarala ogromnom napretku koji je BiH napravila“, naveo je predsjednik Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
Iako je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, povukao svoj Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, on se, ipak, našao na dnevnom redu sjednice na kojoj prisustvuju i bošnjački delegati.
Ipak, delegati su “srušili” hitnu proceduru ovog zakona i on će se naći u redovnom postupku, što znači, kako je objašnjeno na sjednici da će u konačnici biti odbačen jer će dobiti negativna mišljenja nadležnih komisija, prije svega Ustavnopravne komisije.
Podsjećanja radi, bošnjački delegati u Domu naroda još prije sedam mjeseci napustili su sjednicu Doma naroda jer se na njoj našao Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH.
Na početku sjednice bošnjački delegati insistirali su da se taj zakon povuče sa dnevnog reda. Nakon što su dobili objašenjenje da je to nemoguće zbog Poslovnika o radu Doma naroda, Bošnjaci su zatražili da se u dnevnom redu u fus notu stavi da je Nešković povukao zakon.
Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, rekao je da mu je žao što Klubu bošnjačkog naroda treba fus nota koja se zove Želimir Nešković, i da on (Nešković) ćuti na to.
Dobar dio rasprave na početku sjednice sveo se na prepucavanje delegata iz Kluba srpskog naroda, a u jednom trenutku govorilo se i o tome ko je veći patriota, a ko izdajnik.
Na početku sjednice Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda, rekao je da je i prije nego što je Nešković povukao svoj Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH razgovarao sa Klubom Bošnjaka te da je na tom sastanku dogovoreno da Hrvati i Bošnjaci glasaju protiv hitne procedure tog zakona.
Da je održan sastanak potvrdio je i Šefik Džaferović, delegat Kluba Bošnjaka, koji je rekao da je sa Čovićem dogovorena procedura koja garantuje Bošnjacima da imaju mehanizam da zakon ne bude usvojen.
“Dogovorili smo tada prije nego što smo čuli da se zakon povlači, stavi u proceduru i kroz dva mišljenja Ustavnopravne komisije izbaci iz procedure. To nama daje garancije da ćemo imati mehanizme da zakon ne bude usvojen u ovom Domu”, rekao je Džaferović.
Nikada nisam krio da nisam zaljubljenik u BiH, ali je i ne mrzim, napisoa je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Iks nalogu.
Dodik je istakao da se “bošnjački političari ubiše busajući se u prsa od ljubavi prema BiH, a mrze njenu polovinu i sve što čine svjedoči koliko je preziru, ponižavaju i gaze”.
– Patološka mržnja prema meni pretvorila se u mržnju prema zemlji u koju se kunu. Kako drugačije nego kao šizofreno može da se okarakteriše moljakanje zvaničnika SAD da sankcionišu državljane te iste BiH? Kako drugačije nego kao patologiju možete kvalifikovati ushićenost “da pritisak daje rezultat”? Kakav?” – upitao je predsjendik Srpske.
Dodik je ocijenio da “ako bošnjački političari očekuju da će im SAD dati da oni sami upravljaju BiH – neće”.
– Neće jer su vidjeli u ovih 30 godina da ne znate šta je država i ne znate da je vodite. Vi ste poslušni, ali ste neupotrebljivi. SAD samo treba “mirna Bosna”, a vi ste faktor nemira, Srbi su faktor mira. Samo su bošnjački političari devedesetih godina uspjeli da zavade sopstveni narod i imali smo bošnjačko-bošnjački rat – poručio je Dodik.
Dodik je naglasio da on ne radi protiv BiH, već da radi za Republiku Srpsku.
– Vi radite protiv BiH, jer radite protiv Republike Srpske. Јa sam za EU, a vi na nekoliko desetina kilometara od granice EU držite naoružane islamiste i vehabije – naveo je Dodik.
Predsjednik Srpske je ocijenio da od njegovih dobrih odnosa s Rusijom najveću korist imaju građani Sarajeva.
– Vi biste ih u zanosu beskorisnog podaništva ostavili da se smrzavaju. Zbog mojih odluka BiH nije manja ni za milimetar, ni za slovo, nije ni veća. Svaka vaša odluka BiH je činila manje državom, a više kolonijom. Na kraju, sami ste priznali da ne sudite meni zbog nepoštovanja BiH, već zbog nepoštovanja kolonijalnog upravnika. Inače u svakoj presudi piše “u ime BiH”, živo me interesuje šta će pisati u presudi meni, pošto ovaj proces sa BiH nema nikakve veze – rekao je Dodik.
Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, pripremio je sedmi izvještaj koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, a koji će prezentovati Savjetu bezbjednosti UN.
Politička situacija u izvještajnom periodu dala je mješovitu sliku. Spoljno gledano, EU je nastavila da daje zamah za ubrzanu evropsku integraciju zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti iskoristila ovu inicijativu, uglavnom zbog neuspjeha da ispuni sve zahtjeve Plana rasta. Interno, periodom su dominirale pripreme za nedavne lokalne izbore održane 6. oktobra 2024. godine, ali i kontinuirani pokušaji podrivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Izvještajni period završen je tužno zbog vanredne situacije u zemlji uzrokovane poplavama i klizištima koja su rezultirala gubitkom dragocjenih života i materijalnom štetom u pet centralnih opština – naveo je Šmit u uvodnom dijelu uz kratki osvrt na izbore i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo.
Dalje je naveo da je “u pogledu reformi i evropskih integracija, u izvještajnom periodu došlo je do neuspjeha politike etničke pripadnosti, što je kulminiralo neusvajanjem Nacrta reformske agende u potpunosti u skladu sa svih 113 zahtjeva Plana rasta.”
– Posljedično, Bosna i Hercegovina je postala jedina zemlja u regionu koja je za sada izostavljena iz Plana rasta Evropske unije, a odgovornost je na domaćim političkim akterima. U međuvremenu, iskazana opredijeljenost vlade ka evropskim integracijama ostaje nepromijenjena. Lokalno vlasništvo nad procesom reformi će na kraju biti ključno za Bosnu i Hercegovinu da napreduje na svom putu ka evropskim integracijama – naveo je Šmit.
Šmit je istakao da opredjeljenje za reformu Ustava BiH za sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci do sada nije dalo rezultate.
Političke stranke i vlasti u Bosni i Hercegovini nisu preduzele nikakvu inicijativu u tom pogledu pokazujući malo interesa za djelovanje uprkos ponovljenim pozivima međunarodne zajednice i mene, koji ih pozivamo da sprovedu presude Evropskog suda za ljudska prava u Sejdić-Finci i srodnim predmetima koji se odnose na kompetentnost za kandidovanje na izborima koji zahtijevaju izmjenu ustavom Bosne i Hercegovine u cilju otklanjanja diskriminacije – naveo je Šmit.
On je rekao da je on odgovoran, između ostalog, za održivi razvoj demokratije u Bosni i Hercegovini.
– S tim u vezi, pozvaću u narednom periodu sve zainteresovane strane da pokrenu inicijativu za sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava – naveo je Šmit.
Šmit upozorava da vladajuća koalicija u Republici Srpskoj nastavlja da podriva Bosnu i Hercegovinu, autoritet državnih institucija i slabi njihov učinak.
– Istovremeno, i pored nastavka usvajanja neustavnog Izbornog zakona Republike Srpske, važno je napomenuti da su sve političke stranke u Republici Srpskoj odlučile da učestvuju na nedavnim lokalnim izborima u organizaciji Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine – naveo je Šmit.
Šmit navodi i da je usvajanje Rezolucije kojom se 11. jul proglašava “Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine” i osuđuje svako negiranje tog događaja i sve radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločini protiv čovječnosti.
Podsjetiće Šmit Savjet bezbjednosti UN i da je, uoči glasanja Generalne skupštine UN o Rezoluciji o Srebrenici istog dana, Vlada Republike Srpske usvojila nacrt Sporazuma o “mirnom razdruživanju”.
Nakon usvajanja Rezolucije UN o Srebrenici, navodi Šmit, u Beogradu je 8. juna 2024. godine održana prva Svesrpska skupština “Jedan narod, jedna skupština – Srbija i Srpska” sa ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajednička budućnost srpskog naroda.
– U izvještajnom periodu nastavljeni su i izazovi vladajuće koalicije u Republici Srpskoj institucijama na državnom nivou, posebno Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kao i instituciji i mandatu visokog predstavnika. To uključuje prijetnje i huškačku retoriku, ali i radnje kojima se potkopava moj kredibilitet, a time i sposobnost da sprovedem svoj mandat. Ovakvim postupcima se direktno krši Aneks 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir, koji nalaže punu saradnju strana u Sporazumu sa visokim predstavnikom – naveo je Šmit.
Dotakao se i HDZ i njihovih ultimatuma.
– Konkretno, HDZ BiH nastavlja da povezuje i uslovljava svaki dogovor o izmjenama i dopunama Ustava BiH i Izbornog zakona BiH u cilju rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci potrebom da se obezbjedi ravnopravnost tri konstitutivna naroda, u kojima svaki konstitutivni narod predstavljaju ‘legitimni’ predstavnici – naveo je Šmit.
Ponovo je Šmit upozorio na politiku i prijetnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
– Ova djela prati secesionistička retorika, uglavnom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Predsjednik Republike Srpske je 7. juna 2024. godine, ne iznoseći detalje, rekao da će Republika Srpska održati referendum o otcjepljenju od BiH. On je nastavio da koristi pitanje državne imovine da prijeti secesijom. Dana 7. jula 2024, Dodik je ponovio da Republika Srpska neće oklijevati da proglasi nezavisnost ako međunarodna zajednica nametne zakon o državnoj imovini. Postoji i tendencija opisivanja Republike Srpske kao samostalne države – naveo je Šmit.
Istakao je i namjerne opstrukcije u funkcionisanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a upozorio je i na sve poteze Narodne skupštine Republike Srpske kojim se podriva BiH.
Šmit se dotakao i rezultata američkih sankcija za pojedince i kompanije u Republici Srpskoj koje su povezane sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.
– Vlada Republike Srpske se u posljednjih šest mjeseci suočava sa poteškoćama u podizanju kredita sa finansijskih tržišta. Budžetom za 2024. bilo je predviđeno zaduživanje u iznosu od 1,3 milijarde KM, ali je do sredine oktobra uspjelo da se zaduži samo za 425 miliona KM. U izvještajnom periodu nije bilo većeg pomaka u implementaciji Agende 5+2. Nije bilo zakonodavnog rada na državnom nivou kako bi se riješilo veoma sporno pitanja državne imovine. Određene korake koje su preduzeli entiteti, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je prvo suspendovao, a potom ukinuo – naveo je Šmit.
U Distriktu Brčko nastavljen je generalno pozitivan trend, navodi Šmit, ali se tempo napretka nije ubrzao.
– Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine u izvještajnom periodu nije održalo nijednu sjednicu i nije usvojilo Globalni okvir fiskalnog bilansa i politike u Bosni i Hercegovini za period 2025-2027, što remeti pripremu Državnog budžeta za 2025. godinu. Novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, koji čine značajan dio klastera vladavine prava među 14 ključnih prioriteta Evropske komisije, nastavljeni su tokom izvještajnog perioda bez ikakvih konačnih rezultata – naveo je Šmit.
On dodaje da postoje brojni dokazi da, ako se njime upravlja na koordinisan način, Opšti okvirni sporazum za mir i evropske integracije su komplementarni i međusobno jačajući, piše Klix.
– Perspektiva evropskih integracija Bosne i Hercegovine do sada je bila moguća na osnovu sigurnih osnova koje je dao Opšti okvirni sporazum za mir, ali je proces integracije u EU taj koji će državu održati na putu trajnog mira i prosperiteta. Bosna i Hercegovina stoji na raskrsnici da iskoristi ili izgubi priliku koja se predstavlja kao kandidatura za EU. Svi politički akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštovati Opšti okvirni sporazum za mir, koji ne ostavlja sumnju u suverenitet, teritorijalni integritet i administrativnu strukturu zemlje – naveo je Šmit.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u Republici Srpskoj nema organizovanih terorističkih ćelija.
Kako je istakoa to je rezultat dugogodišnjih aktivnosti Srpske, ali je i upozorio da potencijalne bezbjednosne prijetnje dolaze iz Federacije BiH /FBiH/ od radikalnih krugova motivisanih islamom.
“Uspjeli smo da napravimo Republiku Srpsku pojmom stabilnosti i sigurnosti za ljude. Nama ne prijeti ništa iz Republike Srpske nego nam prijeti ovo što dolazi, radikalno motivisano islamom, iz FBiH”, rekao je Dodik, prenosi Srna.
On je, govoreći o nedavnom terorističkom napadu u Bosanskoj Krupi, naveo da su prije godinu postojale priče o postojanju škola Kurana u Bosanskoj Krupi, Bihaću i drugim mjestima.
“Govorili smo uporno o paradžematima, o činjenici da postoje islamski ratnici koji su se vratili iz Sirije ili nekih drugih mjesta. Da su veoma motivisani za razne vrste aktivnosti i da su spavači u nekom smislu”, ukazao je Dodik.
On je rekao da takve pojave zavređuju svu pažnju Republike Srpske.
“Imamo posebu grupu ljudi koji se bave tim pitanjem. Tačno znamo gdje se nalazi svaki paradžemat. Znamo ko su ljudi koji to vode. Ali, mi ne možemo da djelujemo u FBiH. Možemo da djelujemo kada oni dođu ovdje u Republiku Srpsku”, rekao je Dodik, navodeći da se prati i kontroliše kretanje takvih lica.
On je istakao da danas u Republici Srpskoj postoji osjećaj stabilnosti i bezbjednosti.
“Mi ne isključujemo mogućnost da će neki radikalni pripadnik islama nešto učiniti u Republici Srpskoj ili pokušati nešto da uradi, jer se oni edukuju na tu vrstu priče”, rekao je Dodik.
On je naveo da iz glava političkih i vjerskih predstavnika Bošnjaka još nije izašla priča o konačnom obračunu sa Srbima.
“Konačni obračun sa Srbima podrazumijeva eliminaciju Republike Srpske primarno i u drugom koraku Srba sa ovih prostora”, izjavio je Dodik.
On je rekao da postoje blokade rada preduzeća iz Republike Srpske u FBiH, navodeći da u Srpskoj nesmetano rade sve firme ih drugog entiteta.
“U FBiH postoji potpuno organizovana aktivnost koja ide za tim da favorizuje firme da kupuju imovinu ovdje po Republici Srpskoj. To postaje već opasna stvar u smislu dominacije određenim javnim funkcijama, recimo snabdijevanje naftom”, rekao je Dodik, navodeći da se to sve radi s ciljem nanošenja dugoročnog zla Srpskoj.
Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Gradskog odbora PDP-a Draško Stanivuković nakon sjednice Predsjedništva ovog odbora otkrio je ime budućeg predsjednika odborničkog kluba PDP-a u Skupštini Grada.
Na tom mjestu u narednom sazivu gradske Skupštine biće Nebojša Drinić, koji je na proteklim lokalnim izborima osvojio najviše glasova na stranačkoj listi.
“Ja neću biti taj koji će određivati ko će biti odbornik, to je uradio narod, koji je Driniću ukazao veliko povjerenje”, istakao je Stanivuković ovom prilikom, čime je indirektno prozvao predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je od kandidata za odbornike SNSD-a zatražio da vrate mandate na raspolaganje stranci.
Drinić tako napušta poziciju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a umjesto njega će novi poslanik PDP-a postati Bojan Kresojević, koji je do sada obavljao funkciju gradskog menadžera.
Stanivuković je ovom prilikom govorio i o budućnosti i politikama koje će on, njegovi saradnici i PDP sprovoditi u budućnosti.
“Od 2016. godine u Banjaluci smo povećali naš rezultat za 200 odsto, a u Republici Srpskoj smo postali druga najveća partija”, tvrdi on.Iako dodaje da će u njegovom fokusu i dalje biti Banjaluka, ističe i da će se truditi da sve ono što ima Banjaluka, dobiju i druge opštine i gradovi.
“Duh promjena naše organizacije u Banjaluci želimo da preko PDP-a prenesemo i na druge partije”, naglasio je on.
Prije ovoga potrebno je da u Banjaluci profunkcioniše Skupština grada, odnosno da se formira većina.
“Konstitutivnu sjednicu očekujemo krajem novembra ili početkom decembra. Kao što znate spremni smo za razgovor i razgovaramo sa svim partijama koje žele dijalog”, istakao je Stanivuković.
Otkrio je da će u narednom mandatu u gradu biti formirano posebno Odjeljenje za demografiju i brigu o porodici.
Za razliku od drugih sastanaka na kojima nešto traže i uslovljavaju vas, na Samitu BRIKS-a u Kazanju Srpsku, iako je bila posmatrač, uvažavali su i doživljavali kao prijatelja, kaže predsjednik Srpske Milorad Dodik.
Zato je, kaže, bilo važno da Srpska učestvuje na ovom Samitu BRIKS-a, kako bi se upoznali sa alternativom, jer postojećim finanijskim instrumentima Zapad i Amerika uslovljavaju sve, pa i nas.
– Mi smo upoznati kako BRIKS banka može da funkcioniše i u narednih par mjeseci neke od projekata koje smo pokušali obezbijediti putem evropskih institucija, nastojaćemo realizovati putem instrumenata BRIKS-a. Naći ćemo način i iskoristiti prijateljstva da zatražimo da određene projekte finansira BRIKS razvojna banka – ističe Dodik.
Sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pokazao je koliko ta velika sila daje na značaju maloj Republici Srpskoj.
O BiH, kaže predsjednik Dodik, nisu razgovarali, već isključivo o međusobnim odnosima.
– A onda kada su nestale kamere pričali smo o odnosima o kojima ni sada ne mogu da pričam jer je to realno. Niti sam ja imao u vidu da pričam o tome šta je u BiH – koliko Konaković laže i petlja, niti šta Bećirović govori. Јedini odnos koji je bio i rekao sam – predsjedniče, Srpska neće dati saglasnost za uvođenje sankcija niti vize za ruske građane – jasan je Dodik.
Putinu je Dodik prenio i priče iz Federacije, kojima se pridružila i američka ambasada o navodnim kampovima, kako Rusi obučavaju pojedince za nerede u Moldaviji.
Da bi se tim pričama stalo u kraj, zato je odmah po povratku iz Kazanja i održan sastanak u Istočnom Sarajevu.
– Sastanak je bio važan da obavijestimo javnost da u Srpskoj nema kampova. To je zlurada igra prema nama. Pokušaj destabilizacije, prekrajanje stvaranja ambijenta za priču o imovini jer žele da nam otmu imovinu. Ali evo, jedini im je problem kako skloniti Dodika – navodi predsjednik Srpske.
Skloniti Dodika pokušavaju i političkim procesom u Sudu BiH.
Svjestan je predsjednik Srpske da taj proces nema ni jedan pravni element i siguran da će presuda biti oslobađajuća.
U suprotnom, predsjednik Dodik kaže da je na eventualnu politički motivisanu odluku – spreman politički odgovor.
– Mi znamo šta ćemo raditi. Nek odmah znaju svi. Postoji konsenzus svih nas o tome šta ćemo raditi. Pa nek probaju, nek urade. Ako je to politička odluka i mi imamo pravo na politički odgovor. Mi ćemo politički odgovoriti – naglasio je Dodik.
Posljednje preglasavanje srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, kada su Komšić i Bećirović predložili i usvojili Prijedlog zakona o državnoj imovini, još jedan je pokušaj da se oduzme imovina Republici Srpskoj, upozorava predsjednik Dodik.
Na predlaganje takvog zakona, ističe, nisu imali pravo.
Sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom na marginama Samita BRIKS-a u Kazanju još jednom je pokazao obostranu dosljednu težnju za jačanje odnosa strateškog partnerstva, rečeno je u Ambasadi Ruske Federacije u BiH.
Lideri su istakli svoju posvećenost proširenju političkih kontakata i produbljivanju ekonomske saradnje, što ne mogu spriječiti suludi pokušaji Zapada da demonizuje Rusiju, uključujući i neosnovane optužbe na naš račun o navodnom miješanju u unutrašnju agendu drugih zemalja – istakli su iz Ambasade povodom učešća Dodika na Samitu BRIKS-a i sastanka sa Putinom.
Iz Ambasade su napomenuli da je 16. samit BRIKS-a postao važna etapa u razvoju ovog uglednog međunarodnog udruženja.
– Prvi put je održan sastanak zemalja BRIKS-a u proširenom formatu, uz učešće novih članica. O značaju ovog udruženja u svjetskim razmjerama svjedoči činjenica da zemlje BRIKS-a čine oko 45 odsto svjetske populacije, kao i trećinu kopnene površine planete – podsjetili su iz Ambasade Ruske Federacije za Srnu.
Samit u Kazanju pokazao je brzi rast političkog i ekonomskog značaja zemlja “globalnog juga i istoka” i potvrdio njihov status kao novih centara moći multipolarnog svijeta.
– Uz to, samit BRIKS-a je označio potpuni debakl zapadnih pokušaja da izoluje Rusiju. U Kazanju je na najvišem i visokom nivou predstavljeno 35 država i šest međunarodnih organizacija. Kao rezultat brojnih sastanaka i kontakata na marginama ovog događaja mnogi učesnici su izrazili namjeru o priključenju njihovih zemalja BRIKS-u ili uspostavljanju redovne saradnje sa ovim udruženjem – naveli su iz ruske Ambasade.
Široka popularnost BRIKS-a, ukazuju iz Ambasade, objašnjava se osnovnim principima ovog udruženja, među kojima su uzajamno poštovanje nacionalnih interesa i individualnih posebnosti svake zemlje članice, kao i razvoj saradnje radi ostvarivanja zajedničke koristi, koja ne ide na uštrb drugih.
– U vezi s tim, na završnoj konferenciji za novinare Samita u Kazanju, ruski predsjednik je naglasio da upravo takva civilizacijska raznolikost i jedinstveni spoj nacionalnih tradicija bezuslovno predstavlja izvor snage i ogromnog potencijala za saradnju – napomenuli su iz Ambasade.
Samit BRIKS-a održan je u ruskom gradu Kazanj od 24. do 26. oktobra, a u mnogim komentarima, od Istoka do Zapada, ovaj događaj je ocijenjen istorijskim za buduće odnose u svijetu.
Na ovogodišnjem Samitu BRIKS-a u Kazanju Republika Srpska učestvovala je kao posmatrač na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se 24. oktobra sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a tokom boravka u Kazanju razgovarao je sa brojnim delegacijama.
Putin je poželio dobrodošlicu Dodiku u grad Kazanj i istakao da se nada da je bilo korisno to što je učestvovao na Samitu BRIKS-a.
Dodik je ranije istakao da je bitno da se sa članicama BRIKS-a uspostavi dobra saradnja, te naveo da će koristiti kanale da sve prijatelje svijeta obavijesti o torturi koju Zapad vrši prema Republici Srpskoj sa željom da formira unitarnu BiH.
Suština izmjena Zakona o PDV-u kojim se omogućava povrat poreza na kupovinu prve nekretnine nije u tome ko je predložio zakon, već da oni koji do sada nisu uspjeli da riješe svoje stambeno pitanje to sada urade.
Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić rekao je da će izmjene zakona biti usvojene.
– PDP i SDA kažu da kao zakon nije provodiv. Njihova krajnja želja je da se to ne usvoji. Ja im poručujem da će biti usvojeno i odmah ćemo ići sa primjenom – istakao je Amidžić.
Istakao je da je predviđeno da ne bude podjele na kategorije stanovništva.
– Ne postoji starosno ograničenje, ne postoje ograničenja u oblasti bračnog statusa – rekao je Amidžić.
Naveo je da je povrat PDV-a ozbiljna ušteda.
– Izmjene zakona su usvojene u prvom čitanju, treba još u drugom – rekao je Amidžić.
Institucije Bosne i Hercegovine su u periodu od samo tri godine potrošile 13,2 miliona maraka na kupovinu službenih vozila za potrebe svojih funkcionera.
Istraživanje je provedeno za period od 2021. do 2023. godine, i njeme je obuhvaćeno ukupno 75 od 77 institucija BiH.
Odgovor o kupovini službenih vozila u ovom periodu jedino nisu dostavili Predsjedništvo BiH i Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Vjeruje se da je ukupna cifra potrošena na službena vozila još veća s obzirom na to da su i ove dvije institucije u protekle tri godine, takođe, kupovale limuzine.
Analiza je pokazala da u ovom periodu samo 24 institucije Bosne i Hercegovine nisu kupovale službena vozila, dok sve ostale jesu.
U analizi istraživačkog sektora Parlamentarne skupštine BiH navodi se da su kupljena ukupno 222 vozila u BiH i 22 vozila izvan zemlje i to za potrebe DKP mreže.
– Na kupovinu službenih vozila u toku tri godine iz Budžeta BiH potrošeno je ukupno 13,2 miliona KM od čega 12,1 milion KM u Bosni i Hercegovini, a 1,1 milion KM izvan zemlje i to za službena vozila diplomatsko-konzularne mreže Ministarstva inostranih poslova BiH – ističe se u istraživanju.
Ono što je zanimljivo jeste da je većina službenih vozila kupovana prošle godine dok je 2021. godine službena vozila kupovala jedino Granična policija BiH.
Riječ je o 26 vozila VW T& kombi 2.0 TDI 4 motion vrijednosti od po 76.151 KM, što je ukupno 1,9 miliona KM.
Iste godine Granična polivija BiH je kupili i 2 teretna vozila sa pogonom na četiri točka VW Caddy Furgon 2.9 TDI bijele boje sa tovarnim prostorom dorađenim za prevoz službenih pasa vrijedna 79.560 KM.
Ukoliko se pogledaju marke vozila vidi se da su za potrebe institucija BiH kupovano sve od škode, preko dačije, folksvagena, reno megana, tojote, suzukija do audija.
Ko je kupovao najviše vozila
Najviše vozila u ovom periodu kupila je UIO BiH, ukupno 67 za šta je iz budžeta izdvojeno 1,9 miliona KM.
Slijedi Granična policija BiH koja je kupila ukupno 42 vozila vrijednosti od oko 3 miliona KM.
Ministarstvo inostranih poslova BiH kupilo je 27 vozila vrijedna 1,5 miliona KM.
Zanimljivo je da je pet vozila kupljeno za potrebe Ministarstva u Sarajevu, dok su 22 kupljena za diplomate iz BiH koje službuju širom svijeta.
Služba za poslove sa strancima je u ovom periodu kupila 11 vozila vrijedna oko pola miliona KM, a Ministarstvo civilnih poslova ukupno 6 limuzina za koje su iskeširali 372.314 KM.
Po 5 službenih vozila nabavio je Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH (529.908 KM) i Ministarstvo pravde BiH (389.912 KM).
Po četiri službena vozila kupili su Ministarstvo odbrane BiH (309.600 KM), Parlamentarna skupština BiH (390.900 KM) i Pravobranilaštvo BiH (218.982 KM).
Po tri nova službena vozila dobila je SIPA (318.311 KM) i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (269.987 KM), a po dva Regulatorna agencija za komunikaciju (231.135 KM), Ministarstvo finansija i trezora BiH (198.970 KM) i Ministarstvo bezbjednosti BiH (193.986 KM).
Ministri nisu štedjeli
Ukoliko se pogledaju cijene pojedinih vozila koja su nabavljana za potrebe institucija BiH vidljivo je da je kesu najviše odriješio Savjet ministara BiH.
Tako su sva ministarstva u prošloj godini obnovila svoj vozni park sa bar jednim skupocjenim vozilom čija je cijena iznosila oko 130.000 KM.
Najskuplja vozila definitivno je nabavio Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH. Oni su prošle godine kupili audi A6 vrijedan 159.999 KM i audi Q5 koji je, takođe, iznosio 159.930 KM.
Na kupovini nije štedjeli ni u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) koja je 2022. godine za “Toyota Land Cruiser” specijalno monitoring vozilo iskeširala ukupno 141.145 KM.
I Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prošle godine je odriješila kesu za kupovinu dva službena audija A6 od kojih je svaki koštao po 129.998 KM.
Isto toliko novca na službeno vozilo prošle godine su potrošili i Ministarstvo civilnih poslova (volvo vrijedan 129.598 KM), Ministarstvo finansija i trezora BiH (MWW 520 D xdrive vrijedan 129.980 KM), Ministarstvo odbrane BiH (audi A6 vrijedan 129.900 KM), Ministarstvo pravde BiH (audi Q5 vrijedan 129.950 KM), Ministarstvo bezbjednosti BiH (Volkswagen Touareg vrijedan 129.998 KM), Ministarstvo spoljne trgovine (audi A6 vrijedan 129.995 KM), te Ministarstvo inostranih poslova BiH (VW Touareg vrijedan 129.876 KM).
Isto toliko je za službeno vozilo izdvojilo Tužilaštvo BiH koje je kupilo audi vrijedan 129.866 KM te Ustavni sud BiH koji je sa audi dao 126.352 KM.
“Najskromniji” su bili u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice koje je prošle godine kupilo “folksvagen arteon” za 103.000 KM.
Ostala vozila koja su kupljena u vom periodu koštala su ispod 100.000 KM od kojih je najjeftiniji iznosio 23.700 KM.