Kategorija: Politika

Ustavni sud BiH i dalje je jedan od glavnih kamena spoticanja između predstavnika konstitutivnih naroda, entiteta i institucija u BiH, a ta situacija nije se promijenila još u periodu priprema za pregovore o okončanju rata u BiH, koji su završeni u Dejtonu i Parizu, potpisivanjem Dejtonskog sporazuma.

Još 1994. godine, pored nepostojanja saglasnosti o teritorijalnoj reorganizaciji BiH, vodili su se tajni pregovori s predstavnicima zaraćenih strana u BiH kako formirati ustavni sud nakon zaključivanja mirovnog sporazuma, koje bi bile njegove nadležnosti, sastav i način odlučivanja.

O ovom je puno govora bilo u deklasifikovanim depešama CIA i Stejt departmenta, u kojima se može steći djelimičan uvid u procese koji su u to vrijeme trajali. Prema ovim dokumentima, najveći kamen spoticanja je bio sastav suda, i Amerikanci su htjeli da se ovaj problem riješi ranije, kako se u Dejton ne bi unosila dodatna napetost, ali ovi napori nisu urodili plodom jer su strane ostale veoma udaljene jedna od druge. Prema tim depešama, ali i memoarima koje su objavili pojedini visoki američki zvaničnici iz tog perioda, uključujući i Džejmsa O'Brajana, aktivnog učesnika dejtonskih pregovora, glavnog autora Dejtonskog sporazuma, koji sada obavlja dužnost pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu u administraciji Džoa Bajdena, američkog predsjednika, zaraćene strane su htjele ustavni sud iskoristiti kao način za transformaciju ratne moći u mirnodopski period.

Inače, zanimljiva je informacija O'Brajana, koja je relativno nepoznata u BiH, iz njegovih memoara o Dejtonu da je dejtonski koncept iznikao iz iskustva pregovaranja o Avganistanu, Etiopiji-Eritreji i Namibiji.

S obzirom na to da se nije uspio prije Dejtona postići kakav-takav dogovor o budućem ustavnom sudu, fokus je stavljen na nadležnosti, a ne na sastav. Određeno je da on bude odgovoran i za niže organe vlasti, što je nešto s čim se nisu saglasili pregovarači iz Republike Srpske, ali i O'Brajan piše da je Slobodan Milošević, predsjednik Jugoslavije, često preglasavao njihove stavove kako bi se što prije zaključio sporazum. Slično je bilo i kad je razgovor vođen o koridoru u Brčkom i granici oko Sarajeva, kada je Milošević bio taj koji je prelomio u ime Republike Srpske. Sastav Ustavnog suda BiH je trebalo da bude odlučen naknadno, slično kao što je naknadno trebalo da bude odlučeno kome će pripasti Brčko. Arbitražnom odlukom iz 1999. Brčko je formalno proglašeno kondominijumom dva entiteta, a praktično je time vlast Republike Srpske prestala da postoji na tom području. Nekoliko godina kasnije, Republika Srpska je i obrisala administrativnu liniju kroz Brčko, čime je taj proces formalno bio završen.

Što se tiče sastava Ustavnog suda BiH, čini se da su vješti američki pregovarači, uz posrednu Miloševićevu pomoć, postavili drugu “minu” na način da je dogovoreno da tri strana člana Ustavnog suda BiH bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na period od pet godina, a da Parlamentarna skupština BiH, nakon tog perioda “može” da donese zakon koji će odrediti drugačiji način izbora. Na ovaj način je pitanje sastava suda odloženo za neki budući period, a ova klauzula, kao i upotreba engleske riječi “may” koja nema direktni prevod u našim jezicima je omogućila Ustavnom sudu da u svom sastavu ima tri stranca na praktično neograničen period. Ova riječ se u našim jezicima prevodi kao “može”, ali engleska riječ za može je “can”. U pravnom rječniku riječ “may” bi moglo da znači “može ako želi”, dok bi riječ “can” značila da tijelo u pitanju “ima nadležnost ili moć” da nešto uradi. Izborom riječi “may”, zakonodavac je htio da naglasi diskrecionu odluku parlamenta da li želi ili ne želi da donese drugačiji način izbora sudija.

Ovom lukavom pravnom formulacijom pisci Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH su napravili iluziju da će stranci morati otići iz Ustavnog suda nakon pet godina i time olakšali postizanje Dejtonskog sporazuma.

Osim toga, ovom pravnom akrobatikom dali su vremena domaćim političkim predstavnicima da pokušaju naći dogovor o načinu izbora Ustavnog suda, ali ni do danas do toga nije došlo.

Sudeći da se u BiH i dalje vode gotovo identične debate kao u periodu nakon Dejtona, teško je očekivati da u skorije vrijeme može doći do definitivnog dogovora.

Zukan Helez je poznat po iznošenju laži, on ima presudu suda Bosne i Hercegovine, da je lažno svjedočio. Ako imate čovjeka koji je službeno lažni svjedok, službeno osuđen na zatvorsku kaznu koju je otkupio, šta sada očekujete kad je on u pitanju, da će govoriti istinu? – rekao je dr Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, komentarišući aktuelnu političku situaciju i napade na Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića.

Stevandić ističe da napadi na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbiju rastu paralelno s njenim uspjesima i jačanjem njene pozicije.

“I taj hibridni rat koji se vodi protiv Srbije, nije započet juče. A zašto se sada odjednom u taj hibridni rat ubacuje ono što svaki čovjek najviše voli? Svaki čovjek voli svoju djecu. Zašto sada pokušavaju dodatno da ga opterete? To je jasno, ide ključno vrijeme razrješenja procesa na Balkanu i ako oslabite najjače, onda možete reći da se nadate nekom uspjehu.”

Stevandić je potom govorio o situaciji u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, naglasivši da je Dejtonski sporazum donio mir, ali i da neki političari nazivaju taj mir greškom, ali je istakao važnost očuvanja mira.

“Mi u Banjaluci i u Republici Srpskoj spavamo s jednim okom otvorenim. Mi nismo u toj vrsti komoditeta kao građani Srbije. Nezavršena ustavna konstitucija Bosne i Hercegovine i izjave svakog bošnjačkog političara, bez obzira na njihove intelektualne sposobnosti, svi oni nazivaju Dejtonski mirovni sporazum greškom i s tim paralelno ide ratno-huškačka retorika”, rekao je Stevandić.

Kada je riječ o prisustvu kadeta Vojske Srbije na obilježavanju godišnjice bitke na Kozari, Stevandić je rekao da su kadeti učenici i da su oni pozvani da odaju počast žrtvama. Istakao je da je na Kozari stradalo mnogo Srba i da je prirodno da srpska vojska odaje počast tim žrtvama.

“Prvo moram da vam kažem da su kadeti učenici. Boravio je Turski vojni orkestar i svirao po Sarajevu, mi smo to ignorisali. Zašto im smeta kad neko dođe iz Srbije? Na Kozari su poklani Srbi. Ta vojska i ti kadeti pozvani su da odaju pijetet i da uče, što je potpuno prirodno”, rekao je Stevandić.

Govoreći o temi imovine, Stevandić kaže da je pitanje trenutno u statusu quo jer su se iz međunarodne zajednice zaustavili kada je definisano kao crvena linija Republike Srpske.

“U Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu, Aneksima 4 i 10, lijepo piše da sve što nije definisano na nivou Bosne i Hercegovine pripada entitetima. Nema ni slova u Ustavu o imovini, to imaju samo parole nekih ambasadora, OHR-a i ljudi koji nemaju legitimitet da odlučuju o imovini. Prema tome, mi svoju imovinu štitimo kao što štitimo svoje ukućane. Mi ne razdvajamo imovinu Republike Srpske od svojih ukućana i to njima smeta”, rekao je Stevandić.

Stevandić dodaje da je u Brčko Distriktu, koji je zajedničko vlasništvo Federacije i Republike Srpske, imovina normalno uknjižena na Brčko distrikt, koji ima mnogo manji stepen državnosti od Republike Srpske i Federacije.

“To im ne smeta, ali im smeta što mi nazivamo svoju imovinu svojom. Kako da je nazovemo tuđom? Da je damo nekom titularu da pripada nečemu imaginarnom? Tu nastaje problem. Sa druge strane, kada mi govorimo o odvajanju, mi to govorimo samo kao odgovor na ugrožavanje. Naša primarna politika nije ni odvajanje ni razdvajanje, to su odgovori na one koji pokušavaju da ukine Republiku Srpsku”, poručio je Stevandić.

On dodaje da je odvajanje Republike Srpske odgovor na prijetnje njenog ukidanja i da kad se to javno kaže, oglasi se cijela međunarodna zajednica.

“Jednostavno, oni ne žele da kažu da mi ni time ne pozivamo na rat, nego na mir. Mi želimo mirno da rješavamo probleme. Ako nas u Bosni i Hercegovini ne uvaže, ako ne diraju našu imovinu kao što mi ne diramo u Sarajevu i drugim predjelima, mi ćemo živjeti po Dejtonu. Ako žele da zapale i unište našu kuću, pa nećemo, valjda, to im dopustiti”, smatra Stevandić.

Stevandić poručuje da strane ambasade, PIK i OHR ćute na ratno-huškačke izjave Heleza koji spominje rat i ministra unutrašnjih poslova Federacije Ramu Isaka dok snima spot o svojoj ratnoj vještini.

“Oni ćute na očigledne pozive na nasilje, a nas kažnjavaju i pokušavaju nam nametnuti okove zbog verbalnih odgovora na ono što oni rade. Nikada se u Narodnoj skupštini nije raspravljalo o odvajanju, niti postoje dokumenti o tome u vladi Republike Srpske”, zaključio je Stevandić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zahvalio je svim srpskim političkim strankama u Srebrenici koje su postigle dogovor o zajedničkom kandidatu za načelnika na predstojećim lokalnim izborima.

“Sloga kuću gradi. Zahvaljujem svim srpskim političkim strankama u Srebrenici koje su postigle dogovor o zajedničkom kandidatu za načelnika na predstojećim lokalnim izborima”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

Prema još nezvaničnim saznanjima, kandidat srpskih političkih stranaka za načelnika Srebrenice biće Miloš Vučić.

Zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović izjavio je da neupućeni pojedinci iz političkog Sarajeva nepotrebno dižu tenzije i šire strah među građane BiH, naglasivši da Republika Srbija nijednim svojim potezom nije urušila suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

“U defileu nisu učestvovali pripadnici Vojske Srbije nego kadeti Vojne i Policijske akademije, a na osnovu potpisanog sporazuma između Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije”, pojasnio je Goganović za Srnu.

Na pitanje da prokomentariše reagovanja iz političkog Sarajeva i pisanja tamošnjih medija o defileu pitomaca Vojne akademije u Beogradu ulicama Prijedora, Goganović je rekao da je Republika Srbija ozbiljna država i da je ispoštovala sve neophodne zakonske procedure.

“Naime, u ovakvim situacijama kada kadeti sa uniformama, ali bez naoružanja ulaze na teritoriju BiH, neophodno je obavijestiti Ministarstvo inostranih poslova BiH, što je Republika Srbija i uradila”, naglasio je Goganović.

Zamjenik ministra odbrane rekao je da pojedinim političarima iz Sarajeva, krajnje dobronamjerno, savjetuje da prouče zakone i procedure prije istupanja u javnost.

Pitomci Vojne akademije u Beogradu prodefilovali su jutros ulicama Prijedora uoči obilježavanja 82 godine od Bitke na Kozari, kojem su prisustvovali na Mrakovici.

Tridesetak kadeta i dvadesetak starješina ovog nastavnog centra prošlo je glavnim gradskim šetalištem od hotela “Prijedor” do prijedorskog pozorišta. Na Mrakovici su, u zajedničkoj organizaciji vlada Republike Srpske i Srbije, danas obilježene 82 godine od Bitke na Kozari, koja je simbol stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša u Drugom svjetskom ratu.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je da MUP Srpske uspješno ispunjava svoje ustavne i zakonske zadatke, a to je zaštita Ustava Srpske, te osiguravanje bezbjednosti njenih građana.

– Ovako moderno i perspektivno ministarstvo danas ne bismo imali, da naše političko rukovodstvo Srpske nije snažno podržalo i održalo Policiju Srpske – rekao je Karan.

Karan je izrazio zahvalnost predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i predsjedniku Vlade Srpske Radovanu Viškoviću, na podršci radu MUP-a.

– Cilj glavnog udara na Srpsku trebalo da bude njen nestanak. Međutim, danas sa sigurnošću možemo reći da je MUP Srpske dovoljno opremljen, osposobljen i kapacitiran da može garantovati zaštitu ustavnog poretka Srpske i bezbjednost njenih građana – rekao je Karan.

Karan je naveo da je oko 180 miliona KM uloženo u opremu, kao i formiranje specijalnih organzacionih jedinice, koje mogu da odgovore savremenim bezbjednosnim izazovima.

– Nastavićemo da razvijamo kapacitete MUP-a, nabavkom opreme i obukom službenika, a posebno ćemo akcenat staviti na kadrovsku strukturu, te je u tom pogledu veliki iskorak napravljen ponovnim formiranjem Srednje škole MUP-a – dodao je Karan.

Željko Komšić se sada sjetio Predsjedništva i sad mu je važna odluka Predsjedništva, a kad Denis Bećirović ode u svijet i “laje” po Republici Srpskoj, tada nema Predsjedništva, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Takvi kao što je Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, su srušili Predsjedništvo svojim nelegitimnim izborom kao hrvatski član Predsjedništva. Vjerovatno su se on i Bećirović, bošnjački član Predsjedništva, dogovorili da on pita. Pa pitajte. Mi vas pitamo otkud vi u Generalnoj skupštini UN-a. Gdje je tu stav Predsjedništva, gdje je stav Predsjedništva kada glasate po raličitim mjestima u svijetu. Kako se onda niste sjetili da ima Predsjedništvo – rekao je Dodik, reagujući na izjavu Komšića povodom svečanog defilea kadeta vojne i policijske akademije Srbije Prijedorom uoči obilježavanja 82. godine od Bitke na Kozari.

Upitao je kako se nisu sjetili Predsjedništva kad je Bećirović prije nekoliko dana bio u Italiji i tamo govorio u ime BiH i lažno se predstavljao.

– Smeta im desetak momaka koji su pripadnici akademije, nenaoružanih jer je događaj oko Kozare jedno veliko stratište za srpski narod. Umjesto da kažu rečenicu na tu temu, njima smetaju momci i djevojke koji su ponosni na uniformu koju nose – rekao je Dodik.

Poručio je da ga neće ni sljedeći put pitati.

– Dođete u poziciju da sada nama držite lekcije i pitate gdje odluka Predsjdništva, a niste se sjetili na bazičnim stvarima. Šta očekujete, da mi poštujemo BiH koju ste vi srušili i Predsjedništvo kojeg nema. To nećemo da poštujemo, a nećete ni vi. Kad se budete vratili u okvire Predsjedništva i uvjerite nas da ozbiljno mislite onda ćemo razgovarati na tu temu – poručio je Dodik.