Kategorija: Politika

Manje od dva mjeseca prije održavanja lokalnih izbora “najdugovječniju i najstabilniju koaliciju na Balkanu”, kako je lider SNSD Milorad Dodik ranije često opisivao politički savez SNSD sa manjim političkim strankama u Republici Srpskoj, ponovo potresaju ozbiljne nesuglasice.

Za razliku od nekih ranijih izbornih ciklusa, kada je lider SNSD “disciplinovao” koalicione partnere iz DNS, SPS, Ujedinjene Srpske, a donekle i iz Socijalističke partije Petra Đokića, sada je na red došao Demos Nedeljka Čubrilovića.

Da je nešto ozbiljno počelo da “škripi” na relaciji SNSD-Demos, javnosti je obznanjeno odlukom Čubrilovićeve stranke da uprkos protivljenju SNSD imenuje svog kandidata za načelnika opštine Pale.

– Ovaj potez Demos je čista izdaja birača koji su nas podržavali tokom proteklih osam godina, u kojima je SNSD bio motor promjena i brojnih projekata važnih za život građana Pala, vjerujući u našu zajedničku viziju i program. Demos, naš dosadašnji partner, i opozicioni SDS, odlučili su, međutim, da se udruže kroz lažni dogovor, koji je suprotan svim našim principima – poručili su iz Opštinskog odbora SNSD Pale, nakon što je stranka Nedeljka Čubrilovića objavila da će kandidovati Dejana Kojića za načelnika Pala.

Epidemija nesporazuma

Nesuglasice su se iz Pala “spustile” do Banjaluke, a na društvenim mrežama nedavno se pojavio snimak potpredsjednika Gradskog odbora Demos, Nenada Šibarevića, kako na jednom stranačkom skupu javno poziva da se na izborima za gradonačelnika Banjaluke glasa za Draška Stanivukovića. Posljedično, došlo je do smjena direktora iz redova Demos u gradskim preduzećima koje kontroliše vladajuća većina u gradskoj skupštini.

Prije par dana objavljena je i vijest da je Predsjedništvo Gradskog odbora Demos Zvornik saopštilo da ta stranka “ni formalno niti suštinski nije dio skupštine većine niti koalicione vlasti na nivou grada”, što je kulminiralo smjenom direktora Doma zdravlja, koji je član Demos.

– O daljim koracima odlučiće Gradski odbor stranke, a o svemu smo upoznali i organe stranke na republičkom nivou, te zahtijevali hitnu sjednicu Predsjedništva Demosa – navodi se u saopštenju koje je potpisala predsjednik Gradskog odbora Demosa u Zvorniku, Spomenka Stevanović.

Inače, odlično obaviješteni izvori Srpskainfo otkrivaju da je nedavno došlo do sastanka lidera SNSD i Demos, na kojem se razgovaralo o poremećenim odnosima između tih stranaka u pojedinim lokalnim zajednicama, ali da je konstatovano da to, navodno, ne bi trebalo da utiče na odnose SNSD i Demos na republičkom nivou.

Viđen scenario
Komunikolog Mladen Bubonjić za Srpskainfo kaže da aktuelni sukob SNSD i Demos, donekle, podsjeća na do sada već viđenu matricu taktike “odvrni-zavrni”, odnosno nagrađivanja i kažnjavanja koalicionih partnera SNSD uoči predstojećih lokalnih izbora.

– Tako se i ranije dešavalo uoči nekih prelomnih događaja kao što su izbori. S druge strane, tu vidimo i postavljanje uslova od strane nekih manjih koalicionih partnera na račun SNSD, a s druge strane uslovljavanja, prijetnji i pritisaka od strane najveće političke partije i Milorada Dodika prema tim istim partnerima – kaže Bubonjić.

Kako dodaje, tu treba uzeti u obzir i trenutne procese koji su u toku i koji, prvenstveno, ne idu na ruku Miloradu Dodiku i SNSD.

Tu mislim na sudski proces protiv Dodika, ali i postojeće američke sankcije, kao i najavu novih sankcija o kojima se priča, zatim o nametanju zakona od strane Kristijana Šmita, kao i pominjanja zakona o imovini, koji bi zaista mogao značajno da utiče na vlast u Republici Srpskoj. Manje stranke u vladajućoj koaliciji zbog toga su se okuražile i pokušavaju da za sebe dobiju što veći dio kolača vlasti – smatra Bubonjić.

Međutim, zaključuje on, jasno je da Dodik i SNSD neće preko toga tek tako preći, a to smo, kako ističe, mogli da vidimo i po nekim “eksplicitnijim slučajevima”.

– Vidjeli smo paljenja vozila u Palama i nekim drugim lokalnim zajednicama, a takvih stvari će do početka kampanje ili do samih izbora biti još, možda čak i uslovljavanja koja se neće odnositi samo na lokalni, već i na republički nivo. Moguće je da dođe i do podizanja nekih optužnica, do privođenja i hapšenja u tzv. sportskom pravosuđu koje hapsi, a zatim uhapšene poljubi i pusti na slobodu – predviđa Bubonjić.

Politički analitičar Nebojša Tojagić za Srpskainfo tvrdi da sukobi unutar vladajuće koalicije nisu neka revolucionarna novost, već tradicionalna uvertira u predizbornoj kampanji.

– Upitno je jedino ko je sada na redu i do koje mjere će se meta usitnjavati. “Disciplinovanje” Demosa je već viđen scenario SNSD koji ima za cilj potpuno marginalizovanje stranke kroz oduzimanje ranije datih funkcija, njeno infrastrukturno i kadrovsko razbijanje kroz otimanje članstva, pa čak i čitavih opštinskih ili mjesnih odbora – smatra Tojagić.

Ako se, kako navodi, sjetimo iskustva DNS, sve je jasno kuda vode ovi događaji u Banjaluci, Palama i Zvorniku.

– Potencijalni problem SNSD je što tako unakažene stranke teško mogu do mandata na parlamentarnim izborima, te na ovaj način dugoročno sijeku grane na kojima sjede. A upravo u tome treba gledati poraz Igora Radojčića u trci za gradonačelnika Banjaluke, kada je ostao napušten od stranaka koalicije – zaključuje Tojagić.

 

Ni sada, niti ikada neće biti vrijeme da se pitanje imovine rješava u institucijama na nivou BiH iz jednostavnog razloga jer to nije ustavna nadležnost institucija BiH, izjavio je delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

Pitanje imovine je riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom u kojem su jasno navedene nadležnosti BiH, a među njima ne postoji pitanje imovine, a već u sljedećem članu Ustava jasno piše da sve one nadležnosti koje nisu izričito navedene kao nadležnosti BiH, a imovina nije, pripadaju entitetima – naveo je Kovačević, reagujući na navode iz OHR-a da je sada, više nego ikada, potrebno hitno donošenje zakona o “državnoj imovini”.

On je naglasio da je stoga potpuno jasno da je pitanje imovine pitanje kojim se bave entiteti.

Prema njegovim riječima, jedini način da se riješi pitanje imovine koju bi trebalo da koriste institucije BiH jeste međuentitetski sporazum.

– To je ponuda koja je u potpunosti u skladu sa Dejtonskim sporazumom, Ustavom BiH i ponuda od koje mi iz Srpske ne odustajemo – dodao je Kovačević.

Kovačević je rekao da ne postoji nikakva kancelarija visokog predstavnika u BiH iz razloga što trenutno ne postoji ni visoki predstavnik u BiH.

On je dodao da sve i da postoji visoki predstavnik u BiH, on u skladu sa Dejtonskim sporazumom ima nadležnosti isključivo na osnovu Aneksa 10, nema nikakve veze sa Ustavom, imovinom, niti bilo kojim drugim pitanjem u BiH.

– Pitanje imovine u BiH je izmišljeno pitanje iz razloga što, ponoviću, je ono riješeno Dejtonskim sporazumom, i to je pitanje koje treba samo da zakomplikuje odnose, dodatno produbi krizu i onemogući ekonomski razvoj Republike Srpske i Federacije BiH – naglasio je Kovačević, koji je i portparol SNSD-a.

Iz Kancelarije visokog predstavnika rečeno je da sada više nego ikada postoji potreba za hitnim donošenjem odgovarajućeg zakonodavstva na nivou BiH kojim bi se regulisalo pitanje “državne imovine” u skladu s relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH.

Protiv Republike Srpske se vodi obojena revolucija čiji je cilj njen finansijski krah, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

Naprosto, šire se dezinformacije. Zabrinjava me stav iz političkog Sarajeva, oni ne razmišljaju racionalno, nego glume portparole stranim ambasadama – navodi Višković.

Dodaje da najveći pritisak na Republiku Srpsku vrši Ambasada SAD.

– Američka Amabasada u Sarajevu više nije to što jeste, nego je politička partija, a ambasador Majkl Marfi predstavnik te partije. Grubo se miješaju u unutrašnje stvari. Ne trebamo mi da polažemo račune američkoj Ambasadi. Oni moraju da imaju određeni interes ovakvim ponašanjem, imaju i oni svoje šefove – kaže Višković.

Na pitanje da li je Republika Srpska pred slomom, Višković je rekao da nije i da pritisak već duže traje, ali da Srpska i njeni predstavnici ne bježe od problema.

– Čim vam neko onemogući normalan, zakonit i neometan pristup tržištu, to je problem. Pritisak na Republiku Srpsku traje posljednje dvije-tri godine, a posljednjih godinu dana intenzivnije zbog sankcija. Imate kompanije i medijske kuće i njihove zaposlene koji su na udaru. Ekonomske sankcije nisu usmjerene samo prema pojedincu, već i prema svim građanima Srpske – navodi Višković.

Kada je riječ o finansijskoj situaciji u Republici Srpskoj, Višković je naglasio da Srpska uredno servisira svoje obaveze.

– Penzije u Srpskoj nisu nikada isplaćene poslije desetog u mjesecu. Danas se isplaćuju socijalna davanja, nakon toga idu plate, to se ne mijenja zadnjih šest godina – ističe Višković za RTRS.

Višković kaže se projekti u Republici Srpskoj realizuju u punom kapacitetu.

– Radi se bolnica u Doboju, projekat dogradnje bloka u Prijedoru, na UKC-u Srpsku, radi se bolnica u Foči. Nema bolnice i doma zdravlja, škole, obdaništa, ulice, rasvjeta, koje se ne rade uz pomoć Vlade Srpske – dodaje Višković.

On je istakao da projekti koje finansira Vlada Republike Srpske trpe posljedice pritisaka i sankcija, ali da trpe oni koji zavise od drugih.

– Svi trebaju da rade samo svoj dio posla, tek tada će svi biti zadovoljni – zaključuje Višković.

 

 

 

 

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je finansijska situacija u Srpskoj stabilna i da se obaveze redovno izmiruju, dodajući da će se razočarati svi koji se nadaju finansijskom slomu Republike Srpske.

Neće to dočekati. Neće to doživjeti, tako da nemojte nasjedati na trikove američkog ambasadora (Majkla Marfija) i njihove priče (Ambasade SAD)- rekao je Višković.

On je istakao da se priča o navodnoj lošoj finansijskoj situaciji u Srpskoj politički podgrijava.

Višković je podsjetio da svaki dan Ambasada SAD u BiH objavljuje poruke o finansijskoj situaciji u Srpskoj

Prema njegovim riječima, Amerikanci su onemogućili da institucije Srpske dobiju novčana sredstva na međunarodnom, pa čak i na domaćem tržištu.

– Je li to normalna situacija? Nije. Je li to legalna situacija? Nije. Prosipaju živu silu, ali Bože moj, vrlo brzo će otići – naveo je Višković i dodao da će nakon izbora u SAD u BiH doći ljudi sa kojima će se moći razgovarati i dogovarati.

On je naglasio da nijedno javno preduzeće u Srpskoj neće biti u situaciji da ne plaća poreze i doprinose, navodeći da bi ih u tom slučaju Poreska uprava blokirala.

Višković je rekao da ima dovoljno novca u javnim preduzećima i da je prema Zakonu o radu krivično djelo ako poslodavci isplate lično primanje bez poreza i doprinosa.

Govoreći o jučerašnjem problemu sa gasom, Višković je rekao da je u razgovoru sa premijerom FBiH Nerminom Nikšićem riješen taj problem.

 

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da se Denis Zvizdić svojim najnovijim medijskim istupima, nažalost, ponovo stavlja u poziciju neželjenog portparola institucija EU, te tumači i prevodi odredbe onako kako njemu odgovara, bez ikakvog reda i konteksta.

Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Zvizdića da “nije istina da je jedan od prioriteta iz mišljenja Evropske komisije ‘izbacivanje’ stranih sudija iz Ustavnog suda BiH”, Vulićeva je rekla da želi podsjediti kolegu da Član šest 1.d) Ustava predviđa mogućnost da Parlamentarna skupština može zakonom odrediti drugačiji izbor stranih sudija.

– Dakle, to nije mišljenje EU nego ustavna odredba. A kad već spominje mišljenje, Zvizdić je trebao doslovno i da ga citira: Prioritet 4.d) glasi: d) reformisati Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka – ukazala je Vulićeva.

Ona je naglasila da i iz ovoga proizilazi da sa stranim sudijama nema članstva u EU, niti je to kompatibilno sa pojmom suvereniteta i demokratske zemlje koja funkcioniše na osnovu vladavine prava i slobodnih izbora.

– Kolega Zvizdić treba da se okrene unutrašnjem dijalogu i traženju rješenja sa domaćim akterima koji su izabrani i imenovani da vrše vlast. Razumijem potrebu dokazivanja i ambiciju da bude veći lider od dojučerašnjeg uzora Bakira Izetbegovića, ali, polako, ne ide to na bazi iznošenja neistina i samosebi znanih tumačenja” – istakla je Vulićeva.

Ona je rekla da Zvizdić ni u jednoj stranci nikad nije bio prvi, niti će, iako to stalno priželjkuje, pa je odatle i razumljiva njegova politička frustracija i stalno izvrtanje činjenica.

– Јasno je nama da oni žele i da zadrže kolonijalni status BiH, ali onda neka objasne građanima u FBiH zbog čega ih obmanjuju i stalno serviraju priče o nekoj nezavisnoj BiH kada im se sva politika svodi na grčevitu borbu za opstanak stranaca koji vode politiku umjesto njih. Domaći političari su ti koji su izabrani da vode brigu o BiH i njenim stanovnicima, a ne ambasadori, visoki predstavnici i strane sudije – naglasila je Vulićeva.

Nije istina da je jedan od prioriteta iz mišljenja Evropske komisije za BiH “izbacivanje” stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, jer to nigdje ne piše, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

– Istina je da se insistira na dosljednom provođenju odluka Ustavnog suda, dok strane sudije ostaju kao i trenutni model njihovog izbora koji je najbolji jer je najprofesionalniji i depolitizovan u najvećoj mogućoj mjeri – rekao je Zvizdić.

Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez rekao je da je nakon razgovora sa načelnikom Foče Milanom Vukadinovićem o situaciji na požarištu rekao da je pokrenuo mehanizam da se zatraži pomoć od susjednih država – Crne Gore, Hrvatske i Srbije u gašenju vatre.

On je dodao da mu je načelnik opštine Foča prenio da u jednom dijelu samo kanaderi mogu gasiti požar.

– Procedura je sljedeća, ministar bezbjednosti šalje zahtjev Savjetu ministara, koje traži pomoć od susjednih zemalja preko Ministarstva inostranih poslova i onda čekamo da dođu da pomognu – rekao je Helez novinarima na Tjentištu.

Na pitanje da li se moglo ranije reagovati, Helez je rekao “da nije do njega”.

Da su poslali zahtjev, ovo bi bilo ugašeno – rekao je on i naglasio da mu nije jasno “to prepucavanje” i da se stalno “zaobilazi BiH i šalje se u Srbiju”, te ponovio da se zna procedura.

Prema njegovim riječima, BiH ima šest helikoptera, poslije gašenja oni idu na kontrole i uvijek imaju najmanje dva slobodna.

– Mi smo potpuno spremni da saniramo ovakvu vrstu požara – naglasio je Helez.