Kategorija: Politika

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) na posebnoj sjednici zakazanoj za večeras u 18 sati planira usvojiti set zaključaka u vezi s informacijom o, kako se navodi, urušavanju pravnog poretka u Bosni i Hercegovini kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Prema dokumentu zaključaka, koji je dostupan javnosti, ključne tačke odnose se na protivljenje djelovanju institucija na nivou BiH i visokih predstavnika. Zaključci su formulisani na osnovu Ustava Republike Srpske i Poslovnika NSRS-a, a njihova konačna verzija mogla bi pretrpjeti izmjene prije usvajanja.

U prijedlogu je navedeno osam zaključaka koji bi trebali biti usvojeni:

1. Narodna skupština Republike Srpske usvaja Informaciju o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, protivpravnim djelovanjem visokih predstavnika u BiH, te antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH, Suda i Tužilaštva BiH. Posebno se naglašava da su ti procesi kulminirali politički montiranim postupkom protiv Predsjednika Republike Srpske i direktora Službenog glasnika Republike Srpske.
2. Narodna skupština Republike Srpske potvrđuje privrženost poštovanju teritorijalnog integriteta i podijeljenog suvereniteta između entiteta, kako je definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom, naročito Aneksom II.
3. Narodna skupština zahtijeva od Predsjednika Republike Srpske i direktora Službenog glasnika Republike Srpske da se ne odazivaju na pozive Suda BiH. U zaključku se navodi da je Predsjednik Republike Srpske postupao u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim obavezama.
4. Od predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH traži se obustava odlučivanja na nivou BiH dok Sud i Tužilaštvo BiH ne obustave, kako se tvrdi, politički montirani proces protiv Predsjednika Republike Srpske i direktora Službenog glasnika.
5. NSRS zahtijeva prekid evropskih integracija dok se ne uspostavi vladavina prava u BiH. Navodi se da evropske integracije ne mogu nastaviti ukoliko zakoni budu nametani od strane visokih predstavnika umjesto usvajanja u zakonodavnim tijelima.
6. Vlada Republike Srpske se obavezuje da po hitnom postupku izradi i predloži dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojima bi bilo kriminalizovano nepoštovanje i neizvršavanje odluka institucija Republike Srpske.
7. U slučaju nepoštovanja zaključaka, Narodna skupština Republike Srpske najavljuje preduzimanje jednostranih mjera u roku od 48 časova kako bi osigurala njihovo provođenje.
8. Zaključci stupaju na snagu danom donošenja.

Posebna sjednica počinje u 18 sati, a prije nje će zasjedati Kolegij koji će utvrditi tačke dnevnog reda. Planiran je i sastanak šefova klubova svih parlamentarnih stranaka.

Ovaj set zaključaka dolazi u kontekstu kontinuiranih optužbi Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da Sud BiH postupa pristrasno i politički motivisano. Dodik se suočava s procesom pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Njegovo naredno ročište zakazano je za 25. decembar u Sarajevu.

Pravni tim Milorada Dodika kritikovao je stručno mišljenje sudskog vještaka, prema kojem je Dodik zdravstveno sposoban da prisustvuje suđenju. Zatraženo je novo vještačenje, dok je Dodik ranije najavio da, zbog nedavne operacije, neće prisustvovati ročištu. Sud BiH ostaje pri stavu da je zdravstveno stanje optuženog dovoljno stabilno za nastavak postupka.

Usvajanje zaključaka NSRS-a izazvalo je podijeljene reakcije u javnosti. Dok jedni smatraju da su zaključci opravdani u svjetlu zaštite entitetskih interesa, drugi ih vide kao dodatno narušavanje ionako osjetljivih političkih odnosa unutar BiH i prepreku evropskim integracijama.

Prvo Istočna gasna konekcija, pa tek onda se može razgovarati o Sporazumu sa Hrvatskom o Јužnoj interkonekciji- ovo je za našu televiziju potvrdio zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac. Ruski ambasador Igor Kalabuhov smatra da Srpska mora da dobije dozvolu za gradnju novog gasovoda ka Srbiji. Istovremeno, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže da pokušaj Bošnjaka da sve centraliziju u Federaciji pa tako i Јužnu gasnu interkonekciju ka Hrvatskoj, neće proći.O snabdijevanju gasom i mogućim sankcijama Naftnoj industriji Srbije razgovarali su Aleksandar Vučić i Sergej Lavrov i dogovorili sastanak eksperata Srbije i Rusije.

Opsežna, diplomatska operacija Amerikanaca da se prekine ili bar smanji zavisnost regiona od ruskog gasa, ne ide očekivanom brzinom. Prvo je ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil rekao da neće biti sankcija Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog vlasništva, potom je radost zbog usvajanja prijedloga Zakona o Јužnoj interkonekciji u parlamentu Federacije prilično spalasnula nakon potvrde ministra Staše Košarce da bez Istočnog nema ni Јužnog gasovoda.

– Kao resorni ministar neću nikada uputiti u proceduru Јužnu interkonekciju da se prethodno ne deblokira Istočna interkonekcija u Predsjedništvu zato što tamo stanuju neke predrasude o povezanosti Republike Srpske i Srbije u vezi sa ruskim gasom a da se pri tome čitavo Sarajevo grije na ruski gas – rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgvoine i ekonomske odnose u savjetu ministara.

SAD žele da eliminišu politički i ekonomski uticaj Rusije u regionu, ponašaju se kao monopolisti, ne žele konkurenciju, kaže ruski ambasador Igor Kalabuhov, komentarišući usvajanje zakona o Јužnoj gasnoj konekciji u Federaciji dok je u Predsjedništvu blokiran sporazum o izgradnji Istočne gasne konekcije koja je razvojna šansa Republike Srpske.

To ne može biti monopol. Ako jedni želi “Јužnu interkonekciju” i dobiju dozvolu da je grade, onda i Republika Srpska mora dobiti dozvolu za istočnu interkonekciju i takva mreža bi bila dobra za sve u BiH – poručio je Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u Sarajevu.

Dok Rusi nemaju problem sa diversifikacijom u BiH jer je njihov energent jeftiniji od američkog tečnog gasa, Amerikanci tj. Majkl Marfi ultimativno istrajava na Јužnoj konekciji i energetskoj nezavisnosti od Rusije. I to valjda nije maligni uticaj. Hrvati žele gasovod ka Hrvatskoj, ali ih boli šta su ih sve bošnjačke stranke brutalno preglasale u federalnom paralamentu, ignorišući njihovu želju da se osnuje posebno preduzeće koje će upravljati Јužnom interkonekcijom.

– Nažalost desilo se što se desilo, ja mislim da je ono bilo neprimjereno. Јasno mi je da su bošnjački partneri ovdje prepoznali svoju šansu i svi su ko jedan da se sve centralizira u Federaciji, to baš neće ići. Pitanje je tvrtke koja će voditi čitav posao i tu imamo različita viđenja – poručio je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

Sudbina Јužne gasne interkonekcije zavisi prvo od Čovića, jer HDZ BiH sa drugim hrvatskim strankama ima većinu u Klubu Hrvata u federalnom Doma naroda, time i mehanizam za blokadu. Ako zakon ipak dođe na Savjet ministara šanse da bude usvojen su ravne nuli sve dok se ne odblokira Istočna konekcija, jasan je Staša Košarac.

Iz ЕU i američke Ambasade u Prištini izražavaju žaljenje što Centralna izborna komisija samoproglašenog Kosova nije ovjerila kandidate Srpske liste za predstojeće parlamentarne izbore i ukazuju na političko uplitanje.

Iz ЕU poručuju da bi proces ovjere trebalo da se zasniva na pravnim standardima i procedurama, a ne na političkim razmatranjima, prenose prištinski mediji na albanskom jeziku.

“Izborni proces mora biti transparentan, pouzdan i bez političkog uplitanja”, poručuju iz ЕU.

ЕU očekuje od CIK-a da obezbijedi sveobuhvatan, pouzdan i transparentan izborni proces.

Iz američke Ambasade ističu da su duboko zabrinuti zbog odluke CIK-a da ne ovjeri kandidate Srpske liste za parlamentarne izbore 9. februara, te ocjenjuju da je riječ o očiglednom uključivanju politički motivisanih kriterijuma u ​​proces sertifikacije kandidata sa izbornih lista.

“Postupci CIK-a treba da budu striktno ograničeni na pravne standarde i procedure, a sve odluke o diskvalifikaciji kandidata moraju biti zasnovane isključivo na jednakoj primjeni zakona”, dodaje se, između ostalog, u saopštenju Ambasade.

Ovakvim postupcima, kako se navodi, narušavaju se osnovna demokratska načela slobodnih i fer izbora, jer otvaraju vrata subjektivnom političkom uticaju na izborni proces.

“Pozivamo svaku stranku koja ima problema sa procesima CIK-a da koristi postojeće institucionalne mehanizme, odnosno Izbornu komisiju za žalbe”, dodaje se u saopštenju.

Centralna izborna komisija samoproglašenog Kosova odbila je danas kandidaturu Sprske liste za predstojeće februarske izbore na Kosovu i Metohiji.

Predsjednik PDP-a, Draško Stanivuković, ušao je u novu političku fazu, oslanjajući se na formulu koja kombinuje intenzivne obilaske terena i maksimalan angažman svakog pojedinca. Prema njegovim riječima, rezultat ove strategije mogao bi donijeti dvostruko veći broj poslanika, ključne kandidature i status najjače političke partije u Republici Srpskoj.

Međutim, postavlja se pitanje hoće li Stanivukovićeva vizija uspjeti oblikovati političku stvarnost u Srpskoj. Može li PDP, pod njegovim vodstvom, postati vodeća stranka? Iako se čini da je novi lider stranke ponijet slavljeničkom atmosferom nakon preuzimanja funkcije, pred njim i njegovim timom stoji veliki izazov – transformisati PDP u organizaciju sposobnu da ostavi iza sebe SNSD, kako je najavio.

Kako navodi Srpska Info, analitičari smatraju da će doći do značajnih promjena unutar PDP-a. Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da uspjeh stranke neće zavisiti samo od Stanivukovićeve energije i ambicija, već i od faktora izvan partije, poput sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i sankcija koje su već na snazi ili se najavljuju.

– PDP više neće biti ono što je bio. Nova vizija Draška Stanivukovića podrazumijeva ozbiljnu reorganizaciju stranke. Iako postoji mogućnost da se dijelovi njegovih ambicija ostvare, s druge strane to može rezultirati smanjenjem demokratskog kapaciteta stranke – objašnjava Bubonjić.

On dodaje da bi PDP, u pokušaju jačanja, mogao početi da preuzima obrasce funkcionisanja SNSD-a.
– PDP bi mogao krenuti stopama najjače stranke i njenog lidera, ali valja podsjetiti da SNSD nije poznat po visokom nivou demokratičnosti. Takva praksa bi se mogla prenijeti i na PDP – tvrdi Bubonjić za Srpska Info.

S druge strane, politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da Stanivukovićeve ambicije trenutno djeluju kao nerealne i pretenciozne.
– Mlada energija i veliki planovi su pohvalni, ali iz perspektive nas, malih posmatrača političkih prilika u BiH, teško je povjerovati da je cilj ostvariv. Da bi se PDP proširio izvan Banjaluke i postao ozbiljna politička snaga na nivou Republike Srpske, neophodan je konstantan rad na terenu. Uz trenutne izazove koje Stanivuković ima kao gradonačelnik Banjaluke, poput neformirane Skupštine Grada, ovo više liči na naučnu fantastiku – zaključuje Topićeva.

Dok su izazovi brojni, jasno je da će predstojeće aktivnosti i odluke unutar PDP-a odrediti hoće li Stanivukovićeva vizija ostati samo ambiciozan plan ili će se pretvoriti u novu realnost političkog pejzaža Republike Srpske.

Tužilaštvo BiH uputilo je danas zvaničan zahtjev Narodnoj skupštini Republike Srpske za dostavljanje informacija i pružanje pravne pomoći.

Ovaj zahtjev temelji se na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući “Dogovor za činjenje krivičnog djela”, “Pripremanje krivičnog djela” te “Napad na ustavni poredak”.

Tužilaštvo je takođe istaklo sumnju u krivična djela kao što su “Neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava” i “Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje”.

Zahtjev je upućen direktno kabinetu predsjednika Narodne skupštine RS, Nenada Stevandića, uz poziv na hitnu saradnju i dostavu traženih dokumenata putem faksa ili mejla.

Ovi dokumenti odnose se na okolnosti posebne sjednice Narodne skupštine RS održane 22. decembra 2024, na kojoj je razmatran Prijedlog dnevnog reda koji se tiče pitanja ustavnog poretka.

Pretpostavlja se da bi Narodna skupština RS sutra mogla glasati o zaključcima kojim će se ograničiti djelovanje SIPA i Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske, o čemu su prethodnog vikenda pisali mediji.

Takođe, u zaključcima bi mogli tražiti od Dodika da ne ide na sud, odnosno mogli bi ga “obavezati” na to, piše Klix.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u prošlosti višestruko pomogao Srpskoj i zaštitio je, a da je podrška gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića protestima u Beogradu dokaz iskrivljene nacionalne i društvene svijesti.
“Jedno je kada se u Srbiji na izborima opredijelite za ovu ili onu ličnost, što svi mi radimo. Ali ukoliko podržavate delegitimizaciju izabranih predstavnika od naroda, ukoliko želite da podržavate namjere da se uspostave institucije prelazne vlade pučem, te da se dezavuiše volja građana Srbije, ako u tome učestvujete za to nema ni prijatnog tumačenja, niti lijepe riječi”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

On smatra da je potrebno utvrditi odgovornost za smrt 15 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, ali da se ova nesreća koristi za nemire u Srbiji, nasilno rušenje ustavnog poretka i dezavuisanje volje građana.

“Svuda na svijetu se predsjednik republike mjeri po BDP-u, broju zaposlenih, snazi vojske, auto-putevima, bolnicama, a samo u Srbiji predsjednik Republike treba da se mjeri preko nesreće u kojoj su strali ljudi i da se njihova smrt koristi kao katalizator protesta i nasilnog rušenja ustavnog poretka”, rekao je Stevandić.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović podržao je juče protest studenata i opozicije na Trgu Slavija u Beogradu, dok s druge strane njegova stranka, SDS, traži sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Petrović je na društvenim mrežama objavio fotografiju sa sinoćnjeg okupljanja na Slaviji uz konstataciju “e, ovo ja zovem protest”.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je danas da su Bošnjaci svi kao jedan za to da se u Federaciji BiH sve centralizuje, ali da to neće ići.

Vidjeli ste inicijativu da se sada na isti način centralizuju `Elektroprivreda Herceg-Bosne`, HT `Eronet`, `Hrvatska pošta`. Dobro je da se i to pojavilo da javnost vidi šta je bila nečija namjera. Kao predvodnici politike Hrvata iznosimo jasne i transparentne stavove koji su u interesu svih u BiH – rekao je Čović.

Govoreći o preglasavanju Hrvata kod donošenja Zakona o južnoj interkonekciji, Čović je rekao da je to bio neprimjeren način demokratije i za BiH i izlazak iz okvira postupanja.

– Svi koji su me zvali, a ovdje su akreditovani od članica EU istog su ili sličnog razmišljanja. Tražimo dalje rješenja, put je otvoren – rekao je Čović novinarima u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH.

On je poručio da je južna interkonekcija strateški interes i da se kompromis traži i uvijek se treba tražiti.

– Našli smo davno kompromis o tome da je ovo strateški interes BiH, ali kako ga realizovati? Pitanje je samo firme koja će voditi posao i tu imamo različita viđenja – rekao je Čović

On je naveo da je obavio mnogo razgovora sa svim akterima, ali da se, nažalost, desilo šta se desilo.

– Mi smo kompromis našli za Vladu FBiH. Ja i kolega Nermin Nikšić sa saradnicima usaglasili smo zakon da bi sutra na Vladi rekli `neće moći da se sprovede zakon`. Imamo usaglašen zakon. Moraćemo vas preglasati, preglasajte ako morate. Što smo ga usaglašavati ako ćete nas preglasavati – rekao je Čović.

Komentarišući tvrdnje da neki kalkulišu da će HDZ nešto blokirati, Čović je rekao da ova stranka neće ništa blokirati i da nije toliko politički naivna.

– Mi smo na Vladi imali prvi put preglasavanje o strateškoj temi. Išlo se na Predstavnički dom Parlamenta FBiH kako se išlo. Sada će sve ići na Dom naroda, vidjećemo kako će tamo proći, postoje pravne radnje, ali ćemo nastojati sve da stavimo u okvire Ustava i zakona. Želimo da se ispoštuje nešto što mislimo da je tehnički, politički, finansijski i vrlo jasno energetski standard koji treba uvažavati, a ne nikakav hir. Tražimo dalja rješenja – naveo je Čović.

On je podsjetio da je prijedlog zakona predviđao da se napravi nova firma sa sjedištem u Mostaru čiji će vlasnik biti Vlada FBiH.

Čović je naveo da je Predsjedništvo HDZ-a BiH danas analiziralo svoje aktivnosti, te napravilo planove za iduću godinu kako bi stigli rokove kada je riječ o evropskom putu.

On je rekao da će nakon praznika morati da se angažuju na učvršćivanju partnerstava i evropskom putu.

– Nismo usvojili ni budžete na federalnom i nivou BiH i to će biti izazov za januar – rekao je Čović.

On je najavio mogućnost da 30. decembra bude održana sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi bila usvojena dva ključna reformska zakona, koja su bila uslov EU – zakon o graničnoj kontroli i zakon o zaštiti ličnih podataka, koje je usvojio Savjet ministara.

– Ako ne bude tada, onda polovinom januara. Želja je bila da ovaj posao završimo dok Mađari predsjedavaju EU – rekao je Čović.