Kategorija: Politika

Nova posjeta Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, BiH ponovo je pokazala da je ovoj instituciji stalo da sve zemlje ostanu uključene u evropski proces, za razliku od domaćih faktora, koji i dalje ne pokazuju entuzijazam da se nešto konkretno na evropskom putu uradi.

Po svemu sudeći, Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, dogovorila je da, zajedno s SNSD-om, predlože Anu Trišić Babić kao prijedlog za glavnog pregovarača, što je trenutno najveća kočnica za organizovanje prvog koraka ka početku pregovora o članstvu BiH u EU, samo da bi imali šta predstaviti predsjednici Fon der Lajen, iako su i sami bili svjesni da prijedlog ne može proći.

Kako nam je nedavno rekao diplomatski izvor, da je Fon der Lajenova došla u Sarajevo bez makar načelnog dogovora o nastavku evropskog puta, njena posjeta bi bila promašena, i na određeni način predstavljala bi uvredu za evropske institucije. Po nekim verzijama događaja, Dragan Čović i zvanični Zagreb su diplomatski uticali na Banjaluku da se napravi ovaj korak, kako bi se barem nešto predstavilo pred Evropskom komisijom, kao i da se konačno usvoji lista reformi potrebna za pokretanje Plana rasta.

Sudeći prema činjenici da ni opozicija u Srpskoj ni stranke “trojke” ne prihvataju Trišić Babićevu, a da, sa druge strane, HDZ i SNSD ne prihvataju da opozicija iz RS uđe u državnu vlast, vrlo je izvjesno da će se trenutna kriza nastaviti i u narednoj godini.

Prema nekim razgovorima koje smo proteklih dana vodili s ljudima iz briselskih struktura, Evropska komisija će se potruditi da reformu koja je predložena u najvećoj mogućoj mjeri prihvati s minimalnim izmjenama, kako BiH ne bi ostala posljednja zemlja na zapadnom Balkanu koja nije ušla u Plan rasta. Ako se ove najave ostvare, godina dana do izbora 2026. godine mogla bi proći uz pripreme za punu implementaciju Plana rasta, kako bi poslije izbora bila spremna da iskoristi makar dio sredstava koja joj teoretski stoje na raspolaganju.

Dio briselskih struktura, kako nam je rečeno, još se nada da je moguće u prvom dijelu naredne godine organizovati i prvu međuvladinu konferenciju između EU i BiH, što bi značajno pomoglo na pozicioniranju BiH na evropskom putu.

Ursula fon der Lajen, koja je nedavno boravila u BiH, pohvalila je bh. institucije što su obavile težak posao ka usvajanju liste reformi i usvajanju nekoliko zakona na evropskom putu.

“Znam da ste na ovome naporno radili. Sada procjenjujemo vašu agendu reformi. Ostaćemo u bliskom kontaktu u vezi s ovim pitanjem. I ohrabrujem vas da finalizirate i ratifikujete sporazume potrebne za dobijanje sredstava. Ali apsolutno se isplati učiniti ove sljedeće korake sada i s naše i s vaše strane, jer Plan rasta za Bosnu i Hercegovinu iznosi skoro milijardu evra”, naglasila je Fon der Lajenova.

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, smatra da i dalje ključni problem nije riješen – elite u BiH ne žele napredovanje na evropskom putu.

“Uređen sistem uz vladavinu prava bi ih pomeo sa političke scene, a neki bi završili iza rešetaka. Uvođenje reda u duboko korumpirani sistem značilo bi promjenu vrijednosne paradigme i ostvarenje maksime da revolucija jede svoju djecu, tako da ne treba gajiti iluziju da postoji spremnost na dubinsko čišćenje društva i sistema. Zahtjevan je to posao, a vidjeli smo kako su politički autoriteti prokockali vrijeme i šanse”, smatra Topićeva.

Narodna skupština usvojila je večeras Zakon o prestanku važenja zakona, po hitnom postupku.

Ovim zakonom prestaju da važe Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakon o neprimjenjivanju Odluka Ustavnog suda BiH, Izborni zakon Republike Srpske, Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

Usvojen je i Zaključak o stavljanju van snage Zaključaka u vezi sa Informacijom o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je politička situacija u Srpskoj stabilna, ali da su pritisci na njene institucije i rukovodstvo svakodnevni.
„Ponašam se u skladu s onim što jesam — demokratski izabran predsjednik na izborima, a što je Ustavni sud BiH osporio, kršeći Ustav Republike Srpske i sve civilizacijske norme“, rekao je Dodik u emisiji Aktuelno.

Dodao je da je to razlog za, kako kaže, pokušaje njegovog progona. „Nekima u Sarajevu, među sudijama, tužiocima, ali i pojedinim Srbima, važno je da se obračunaju s idejom Republike Srpske. A pošto ja to branim ‘betonirano’, problem postajem ja“, poručio je.

Dodik je naglasio da je Srpska danas međunarodno prepoznatljiva i da ima dobre odnose s više zemalja. „Danas smo viđeni gosti u Rusiji, Mađarskoj i Srbiji. I Željka Cvijanović, uprkos sankcijama, redovno putuje u Ameriku i sastaje se s važnim ljudima. Oni koji to ne vide, ne vide ništa“, rekao je Dodik.

On je istakao da Republika Srpska prvi put samostalno razgovara sa predstavnicima evropskih zemalja bez posrednika. „I dalje postoji tendencija da pojedini glume da postoji BiH, iako je ona pred raspadom. Nažalost, mi živimo u tom promašenom konceptu“, naveo je Dodik.

Govoreći o privremenom obavljanju dužnosti predsjednika, Dodik je rekao da je za vršioca dužnosti imenovana Ana Trišić Babić, njegova dugogodišnja saradnica. „Ona će obavljati funkciju u smislu predstavljanja Republike Srpske i potpisivanja ukaza. Htjeli su da me gledaju sa strane, ali nisu uspjeli. Ja ostajem da radim svoj posao“, naglasio je.

Predsjednik Srpske ocijenio je da je Republika Srpska stabilizovana i da nema izazova koji bi mogli da je ugroze. „Sve to nas čeka u narednih godinu dana — i odlazak Kristijana Šmita i kraj bonskih ovlašćenja. Vidjećete da će biti tako“, izjavio je Dodik.

On je istakao da nije dozvolio da se nametne odluka o imovini Republike Srpske, jer bi to, kako je rekao, značilo njeno razvlašćivanje. „Šmit je sada doveden u poziciju da ne smije i ne može to da uradi“, rekao je Dodik i dodao da se odupro zahtjevima političkog Sarajeva.

Govoreći o ekonomiji, Dodik je istakao da je politika povećanja minimalne plate pokazala dobre rezultate. „Sada razgovaramo o dodatnom povećanju za Novu godinu, uz smanjenje oporezivanja kako bismo pomogli poslodavcima i zadržali radnike“, rekao je predsjednik.

Prema njegovim riječima, privredni rast Srpske trenutno iznosi 2,9 odsto, a vrijednost investicija premašuje tri milijarde KM. „U narednoj godini biće blizu četiri milijarde. Počinjemo gradnju puta od Bijeljine do Brčkog i od Brčkog do Modriče, a ubrzaćemo i radove na dionici Rača–Bijeljina“, rekao je Dodik.

Dodik je ponovio da je auto-put od Banjaluke do Beograda jedan od strateških projekata Republike Srpske i da će njegova izgradnja biti „velika infrastrukturna i politička pobjeda“.

Komentarišući međunarodne odnose, Dodik je ocijenio da je predstojeći rusko-američki samit u Budimpešti „velika pobjeda premijera Mađarske Viktora Orbana“. „Ponosan sam na ono što je Orban uspio da uradi i na naše političko savezništvo. Mi smo saveznici u ideji i od njega učim o nekim stvarima“, rekao je Dodik.

Osvrnuo se i na stanje u Evropskoj uniji, ističući da su migracije razorile društveno i socijalno tkivo zapadne Evrope. „Oni ne znaju šta će s migrantima, pa bi ih vratili na Balkan. A mi smo rekli — nećemo. Zato Milorad Dodik ne valja Britaniji“, rekao je.

Govoreći o opoziciji, predsjednik Srpske rekao je da su priče o formiranju novog opozicionog pokreta znak nemoći. „Radojičić i Stanivuković su dvije različite ličnosti koje su se udružile da prevare narod“, naveo je.

Dodao je da je HDZ BiH pokazao „racionalnost i spremnost na dogovor“, dok SDA, prema njegovim riječima, „nastoji da majorizuje Srbe i Hrvate“.

Na kraju, Dodik je naglasio da je Srpska pravoslavna crkva u temelju identiteta srpskog naroda. „Dok sam na vlasti obnovljeno je više od 1.140 crkava i manastira. Naša vjera je u osnovi našeg života i naših politika. Na Zapadu žele da sruše identitet, a mi ga čuvamo“, zaključio je Dodik.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske da pojedine akte potrebno staviti van snage i poručila da se ulazi u drugo poluvrijeme u kojem će stvari biti mnogo povoljnije po Srpsku.

– Јednostavno ćemo to objasniti našim građanima. Imamo plan. Svaki poslanik vladajuće koalicije siguran je zbog čega to radimo. To je u interesu Republike Srpske, kao što je bilo i onda kada smo donosili te akte – rekla je Cvijanovićeva obraćajući se poslanicima koji će tokom ove sjednice po hitnom postupku razmatrati Prijedlog zakona o prestanku važenja zakona.

Cvijanović je rekla da narod vjeruje da je ovo ozbiljan trenutak i da Republika Srpska treba odgovoriti institucionalno na sve što je nametnuto, te ukazala da krizu nije izazvala Srpska već neizabrani stranac.

– Ulazimo u fazu gdje Republika Srpska neće biti kriva. Mijenjaju se vremena – rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanović kaže da svaka politička organizacija ide na izbore, predstavlja svoj program i dobija povjerenje građana, a da oni koji ne mogu ostvariti pobjedu organizuju proteste, traže prebrojavanje vreća i djelovanje OHR-a.

– Postupak protiv Dodika bio je prilika da se pravosuđe pokaže i da bude na visni zadatka. Nisu položili taj ispit jer su postupali po odlukama neimenovanog stranca – rekla je Cvijanovićeva.

Ukazala je da je ovo jedinstven primjer u svijetu da neko bude osuđen jer ne poštuje odluke neimanovanog stranca.

– Milorad Dodik je prošao kroz proces iz dva razloga. Prvi da se pruži šansa pravosuđu. Drugo, da dovede stvari do apsurda – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da je potrebno ovakav sistem srušiti, odnosno nematnutu volju i iživljavanje stranca, te pozvala opoziciju da jasnije gleda na ove procese

Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan rekao je na posebnoj sjednici Narodne skupštine da je pred poslanicima danas jedno od najvažnijih pravno-političkih pitanja, a to je pitanje šefa države.

– Izdvojio bih elemente zbog kojih niko ne može drugačije misliti, ni vladajući ni opozicija. Nesretni Šmit je do te mjere neobjašnjiv teoriji i praksi da nije ponovljen ovakav slučaj još od vremena aposlutnih monarhija – rekao je Karan na posebnoj sjednici Narodne skupštine o izboru vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Karan je naglasio da su “udarali 30 godina na nadležnsoti Republike Srpske, a da su sada po prvi put udarili na instituciju državne vlasti”.

– Oni su to uradili jer su htjeli da imamo nesuverenu vlast. Predsjednik koordiniše i druge vlasti. Bez predsjednika nema skupštine ni vlade – poručio je Karan.

Karan je istakao da je obaveza Narodne skupštine da zadrži ustavni poredak, puni legimitmet i neprekidnost državne vlasti.

Narodna skupština Republike Srpske mora da ostane institucija koja čuva suverenitet i subjektivitet Srpske, poručio je predsjednik parlamenta dr Nenad Stevandić tokom obraćanja na Dvadeset sedmoj posebnoj sjednici.

On je naglasio da trenutna situacija nije standardna, ali da je obaveza narodnih poslanika da pronađu izlaz iz krize koja, kako je rekao, nije nastala njihovom voljom.

„Naš posao je da nađemo izlaz iz ove situacije koja je komplikovana i koju nismo mi sami smislili“, poručio je Stevandić.

Prema njegovim riječima, Narodna skupština mora odgovoriti izazovu i očuvati svoj autoritet, bez obzira na odluke koje dolaze sa nivoa BiH.

„Ako Ustav nije predvidio šta radimo u ovom slučaju, onda je na Skupštini da donese odluku. Ona ima svoj autoritet, subjektivitet i, Boga mi, suverenitet“, istakao je on.

Osvrnuo se i na odluke Suda BiH i Centralne izborne komisije, naglasivši da Republika Srpska i dalje ima svoj Ustav i institucije koje moraju biti poštovane.

„Do prije petnaest dana u Federaciji je bilo veliko slavlje, a sada je muk. Oni su se nadali da će izvuči korist iz ove situacije, da će se u Srpskoj zabraniti kandidovanje i onemogućiti donošenje odluka“, rekao je Stevandić.

On je poručio da će Narodna skupština i nakon ove sjednice nastaviti da donosi odluke, bilo o novim zakonima ili novim okolnostima, i da to ne predstavlja srljanje, već očuvanje institucionalnog integriteta.

„To nije srljanje, to je čuvanje subjektiviteta Narodne skupštine“, kazao je.

Stevandić je podsjetio da je nedavno poslao zakon o referendumu na potpis predsjedniku Republike Srpske, ističući da nije dobio nikakvu zvaničnu obavijest da Milorad Dodik više nije predsjednik.

„Ko je mjera da sutra šaljem ovaj zakon nekom drugom? Mjera mi je Narodna skupština. Svima je mjera Narodna skupština“, poručio je on.

On je upozorio da su određeni potezi Kristijana Šmita dio političke operacije koja ima za cilj podjelu unutar Republike Srpske i slabljenje njenih institucija.

„Cilj je bio da nas podijele, da stvore mogućnost za posebnu vlast na nivou BiH koja bi se suprotstavila institucijama Srpske“, rekao je Stevandić.

Dodao je da se, uprkos pritiscima, rukovodstvo Republike Srpske nije „upecalo“ u pokušaj da se izazove dublja kriza.

„Dodik se nije upecao. Njegovo ponašanje je bilo racionalno, ne emotivno“, naglasio je.

U obraćanju je podsjetio i na odluku Narodne skupštine u vrijeme potpisivanja Vens-Ovenovog plana, naglasivši da je Skupština ta koja je donosila ključne odluke u istorijskim trenucima.

„Ko je bio najvažniji? Nije bio ni Karadžić ni Krajišnik — Skupština. Ona je donijela odluku, i ona će je i sada donijeti“, poručio je predsjednik parlamenta.

Stevandić je istakao da će Narodna skupština nastaviti da funkcioniše bez obzira na političke napade i pokušaje delegitimizacije.

„Nisu nas delegitimisali. Kontinuitet odgovora na izazove pokazuje da smo sposobni da pobjeđujemo“, naglasio je.

Zaključio je da je Skupština institucija koja drži Republiku Srpsku na okupu i da bez nje nema njenog opstanka.

„Može Republika Srpska ostati bez bilo koje funkcije — predsjednika, Vlade ili Skupštine — ali ne može bez Republike Srpske, zato što smo je institucionalizovali i mi odlučujemo u njoj“, istakao je Stevandić.

„Skupština je najvažnija institucija i zato vas molim da razumijete zašto ovu odluku donosimo upravo njoj“, poručio je na kraju izlaganja.