Kategorija: Politika

Najvažnije aktivnosti svih onih koji se iskreno zalažu za promjene u Republici Srpskoj moraju do 23.novembra biti fokusirane na kampanju Branka Blanuše, jer je ovo referendum o tome da li ćemo nastaviti po dosadašnjoj SNSD filozofiji vladanja ili ćemo izaći iz mraka i osloboditi se.

Ovo je, gostujući u podkastu portala Buka, izjavio potpredsjednik PDP i šef kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

– Ideja BiH sa tri entiteta je protiv interesa Republike Srpske, ali to nije ništa novo u politici SNSD. Nada Tešanović je još prije deset godina, kao član Hrvatskog narodnog sabora, glasala za Deklaraciju koja predviđa treći entitet. Srpska je praktično država u državi i ne odgovaraju joj nikakve velike prekompozicije i izmjene Dejtonskog sporazuma – naveo je Crnadak.

Republici Srpskoj, prema njegovim riječima, treba oslobađanje institucija, da vlast bude smjenjiva, da u nekoliko narednih vlada tri, četiri stranke čine većinu, da se vlast izbalansira, da nikad više ne bude u rukama jednog čovjeka i da se moć prenese sa stranačkih lidera i komiteta na nezavisne i jake institucije.

– Protiv sam pokreta, jer ne podržavam gašenje PDP i smatram da je uvredljivo prema našim biračima spajati se sa onima za čije smo rušenje tražili njihovu podršku. Kako mogu oni koji su najodgovorniji za stanje u kojem se nalazimo sada biti lice promjena – pita Crnadak, prenosi Srpskainfo.

Takvi potezi će, tvrdi on, nanijeti veliku štetu, jer potvrđuju tezu da su „svi političari isti“.

– PDP ostaje do 2026. registrovan u sudu, ali suštinski i pojavno prestaje da postoji. Žalosno je da je na Glavnom odboru rasprava o nestanku partije koja živi već 26 godina, nakon uvodnog dijela, trajala samo 45 minuta. Poslije osnivanja pokreta sva obilježja PDP biće zamijenjena oznakama pokreta, to će biti početak kraja PDP – poručio je Crnadak.

Kada političke poruke zvuče gotovo identično, iako dolaze iz formalno suprotstavljenih tabora, postavlja se pitanje – da li se zaista zna ko s kim igra u istoj postavi?

U proteklih nekoliko dana, lider HDZ BiH Dragan Čović susreo se najprije s predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem, a ubrzo potom i s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Tema oba razgovora bila je gotovo preslikana – evropski put BiH, izmjene Izbornog zakona u korist Hrvata te hitno usvajanje budžeta.

Dodik je, međutim, otišao korak dalje, ponovo pokrenuvši pitanje trećeg entiteta, što je dodatno zaoštrilo političku scenu i izazvalo brojne reakcije.

U takvoj situaciji, gdje se granice između interesa i principa sve teže razaznaju, nameće se dilema: da li su slične poruke slučajnost ili dogovoreni ton?

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo ističe da razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića gotovo da nema.

– Imena su im drugačija i drugačije im se zovu partije – sve ostalo je isto. Uzmimo za primjer dešavanja u Banjaluci – sumnjivi tenderi, sumnjivi javni radovi. Podsjetimo samo na 35 miliona KM koji su otišli u Zagreb. S druge strane, znamo da su bila i prevelika zapošljavanja po partijskoj liniji u Gradskoj upravi. Znamo da su imali i zajedničkih poduhvata, sa zajedničkim finansijerima i investitorima. Nema pretjerane razlike između politike Milorada Dodika i Draška Stanivukovića – kategoričan je Vučinić.

Prema njegovim riječima, očigledno je da su nakon sastanaka i Dodika i Stanivukovića s Čovićem prenesene gotovo identične poruke.

– Čović je htio da pokaže da je on neko ko je nezaobilazan faktor i da on može sa svima dobro da sarađuje – i sa opozicijom u Republici Srpskoj i sa vlašću. Veoma mudar potez! Njegov cilj je da se nastavi sa pričom kako je on glavni evropejac u BiH, iako on i njegovi kadrovi blokiraju BiH i njen evropski put posljednjih nekoliko godina. Oni su, zapravo, najveći blokaderi napretka BiH, zajedno sa SNSD i Miloradom Dodikom – ocjenjuje Vučinić.

Interesi ispred principa

Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da su politički interesi u pozadini oba susreta, a ne ideološke srodnosti ili programska bliskost.

– Što se tiče Dodika, to je nastojanje da se očuvaju koalicione veze sa političkim strukturama koje su na istom fonu i koje su do sada veoma dobro sarađivale. Što se tiče sastanka sa Stanivukovićem, tu vidimo pragmatičnost Dragana Čovića, uzevši u obzir da on više ne stoji toliko dobro politički i da je na izlaznim vratima, bar formalno. Na taj način želi sebi da otvori vrata za neke nove političke odnose sa igračima koji bi potencijalno mogli da imaju neki veći uticaj u narednom periodu. U politici nema svetih mjesta, nema ni toliko principa, koliko ima interesa i nekih drugih aspekata koji običnim ljudima nisu bliski. S druge strane, oportunistima, što političari svakako jesu, a možemo reći i da su pragmatičari, nije strano da pregovaraju čak i dok neke druge koalicije postoje – rekao je Bubonjić za Srpskainfo.

On podsjeća i na ranije spekulacije o bliskim vezama Draška Stanivukovića s pojedinim strukturama vlasti u Republici Srpskoj.

– Uzevši u obzir njegove aspiracije, možemo reći da je on oduvijek želio da dođe na vrh i da ga ne interesuje kako će to ostvariti. Sve je to dio političkog pregovaranja. S jedne strane imamo nastojanja da se očuvaju političke veze, zbog čega su se sastali Dodik i Čović, a s druge strane vidimo i otvorenost za pregovore, što je razlog sastanka Stanivukovića i Čovića – zaključuje Bubonjić.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto najavila je da je donijela odluku o imenovanju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, ali nije željela otkriti ime niti detalje procedure.

„Lično sam u svojoj kancelariji pripremila odluku o utemeljenju, odnosno, uspostavi glavnog pregovarača u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo je uskoro pustiti na mišljenje kako bi zadovoljila poslovničke, proceduralne obaveze“, rekla je Krišto na konferenciji za novinare nakon sastanka s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen.

Prema saznanjima portala Klix, Krišto ima u vidu Anu Trišić Babić, savjetnicu Milorada Dodika i njegovu dugogodišnju saradnicu. Navodno je prijedlog usaglašen na sastanku delegacija HDZ-a i SNSD-a održanom u Banjaluci.

Ipak, ostaje nejasno kako će biti sprovedena procedura imenovanja, budući da odluka o glavnom pregovaraču zahtijeva širi politički konsenzus. Očekuje se da bi Savjet ministara BiH, ali i Predsjedništvo BiH, mogli imati ključnu ulogu u potvrđivanju odluke, s obzirom na to da vanjska politika spada i u nadležnost Predsjedništva.

Krišto je, svjesna mogućih političkih otpora, poručila da imenovanje glavnog pregovarača smatra neophodnim korakom u nastavku evropskog puta BiH.

„Neka svi jasno kažu želimo li nastaviti taj proces, želimo li na tome raditi. Nadam se da će biti političke odgovornosti. Kada je u pitanju EU put, ne postoji vlast i opozicija, nego zajednički interes – naše mjesto u EU“, izjavila je Krišto, dodajući da se ne smiju koristiti „loši izgovori kao alibi politika“.

Nedugo nakon njene izjave, oglasio se i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je naveo da nije bio upoznat s odlukom predsjedavajuće Savjeta ministara.

„Nismo razgovarali o imenima i ne znam s kim je razgovarala“, napisao je Konaković na društvenim mrežama, dodajući da „Trojka neće glasati za ime koje dolazi iz SNSD-a“.

On je naglasio da će odbiti svaku kandidaturu povezanih sa SNSD-om, te kritikovao političke veze te stranke s Moskvom.

„Ponavljam da nikad nećemo glasati za kadrove SNSD-a ili njima bliske za bilo koju poziciju, a posebno ne za poziciju glavnog pregovarača. Ruska podmornica koja razara EU put neće dobiti novi alat za blokiranje ili usporavanje procesa. Glavni pregovarač koji se konsultuje sa Lavrovom i Putinom nije opcija“, poručio je Konaković.

Presjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obratila javnosti nakon sastanka sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Istakla je da je BiH prošla težak put i danas stoji na pragu EU.

– Evropski savjet je donio istorijsku odluku prošle godine, to je prekretnica na koju možete biti ponosni i to treba biti duh koji će vas voditi dalje u okviru Plana rasta. Znam da ste naporno radili na usaglašavanju Reformske agende, na nama je da je sada ocijenimo. Sada ćete morati raditi na verifikaciji sporazuma na dobijanju sredstava. Ovo bi trebalo otvoriti vrata za milione evra za investicije. Sada je potrebna međuvladina konferencija, a vi morate prije toga usvojiti zakone, trebate imenovati i glavnog pregovarača, a to treba biti osoba od povjerenja – kazala je Fon der Lajen.

Poručila je da je Evropska unija prijatelj svih zajednica u BiH, te dodala da je budućnost svih njih u EU.

– Pitanje proširenja je pitanje politike, ali i srca, glasa naroda i njih se mora uvažiti – naglasila je Fon der Lajen.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto rekla je da je obavila intenzivne razgovore sa političkim akterima o pitanju evropskih procesa.

– Spremila sam odluku o glavnom pregovaraču, uskoro ćemo je pustiti, dok ispunimo poslovničke obaveze. Trebaju svi reći da vidimo hoćemo li nastaviti ovaj proces. Podsjećam sve koji su politički akteri, tu ne postoji pozicija i opozicija, to je zajednički interes, trebamo reći jesmo li za taj put ili nismo, a ne da koristimo alibije – kazala je Krišto.

Naglasila je da je informisala predsjednicu Evropske komisije da još nisu potpisali sporazum o kretanju s ličnim kartama u regionu.

– Vjerujem da ćemo u skorije vrijeme moći i to riješiti u sklopu Berlinskog procesa, koji je stub Plana rasta. Na tome ćemo istrajati, a i da se krećemo na evropskom putu. Makar bilo teško i postojalo mnogo izazova, ipak dajemo određene rezultate. Vjerujem da ćemo na tom putu imati podršku Fon der Lajen – istakla je ona.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je danas jednoglasnom odlukom nominovalo Donalda Trampa (Trump), predsjednika Sjedinjenih Američkih Država za Nobelovu nagradu za mir.

Predsjedništvo BiH je ocijenilo da je američki predsjednik imao ključnu ulogu u posredovanju između izraelske i palestinske strane, te da su njegovi diplomatski potezi rezultovali okončanjem sukoba i otvaranjem puta ka novom mirovnom procesu na Bliskom istoku.

Podsjećamo da je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske je 22. avgusta prvi put uputila inicijativu da se Tramp nominuje za Nobelovu nagradu za mir, međutim članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić su odbili da se ova inicijativa uvrsti u dnevni red.

Tada je Cvijanovićeva istakla da je tokom svog drugog mandata predsjednik Donald Tramp svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza.

“Cijeneći njegove napore i dostignuća u oblasti mira, smatram opravdanim i zasluženim da Predsjedništvo BiH donese odluku da se Njegova ekselencija predsjednik Donald J. Tramp predloži za Nobelovu nagradu za mir”, navedeno je u inicijativi srpskog člana Predsjedništva.

Dodala da je rješenje sukoba u Gazi najnoviji veliki uspjeh američkog predsjednika.

Izjavama o mogućem formiranju trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik ponovo je otvorio teme iz vremena Prudskog sporazuma, ocijenio je prof. dr Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke. Prema njegovim riječima, takva retorika predstavlja ozbiljan udar na Republiku Srpsku i njene ustavne pozicije.

„To je vrlo opasan atak na Republiku Srpsku i njene interese. Nećemo dozvoliti raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i onog što on garantuje Republici Srpskoj“, poručio je Blanuša, komentarišući Dodikovu izjavu da Federaciju BiH treba podijeliti na dva entiteta.

Blanuša je podsjetio da se Dodikova politika, od ideje o nezavisnosti Srpske i referenduma, sada svela na prijedloge koji, kako kaže, potkopavaju njen dejtonski položaj.

„Od priče o nezavisnoj Republici Srpskoj, referendumima, dođosmo do priče o urušavanju njenog dejtonskog položaja. Ne vjerujem da je Dodik slučajno izgovorio riječi da od FBiH treba napraviti ‘dva entiteta’ i da BiH treba imati ‘tri entiteta’. Zašto nije rekao da FBiH treba uraditi unutrašnju reorganizaciju i broj kantona sa deset smanjiti na dva? To bi mogli uraditi kroz izmjene Ustava Federacije, bez zadiranja u Ustav BiH“, istakao je Blanuša.

Kako naglašava, stvaranje trećeg entiteta ne bi bilo moguće bez promjena Ustava BiH, što bi značilo potpunu teritorijalnu i institucionalnu reorganizaciju zemlje.

„To znači teritorijalnu reorganizaciju BiH, ali i reorganizaciju mehanizama glasanja u institucijama BiH. Republika Srpska je, po Ustavu BiH, jedan od dva ustavotvorna entiteta. Dodik bi da budemo jedan od tri, a to za sobom povlači i reorganizaciju entitetskog glasanja i glasanja u Domu naroda PS BiH. Zašto bi mi polovinu subjektiviteta koju sada imamo, svodili na trećinu? Za čiji interes?“ upitao je Blanuša.

On smatra da Dodik ovakvim potezima sve više zastupa hrvatske interese, umjesto da brani pozicije Republike Srpske.

„Ovo je, prema njegovom mišljenju, još jedna potvrda da Dodik u svom političkom djelovanju više vodi interesa o hrvatskim nego o srpskim interesima. Nakon krupnih koraka ka izolaciji Republike Srpske, ovo je još jedan potez Milorada Dodika koji direktno ugrožava budućnost Republike Srpske i njenih građana“, naveo je Blanuša.

U zaključku je poručio da Srpska i njeni interesi nisu predmet političke trgovine.

„Srpskom se niko neće kockati niti trgovati njenim interesima! Svoje interese sa Hrvatskom, neka bude siguran, neće rješavati preko leđa Republike Srpske i srpskog naroda! Dejtonski mirovni sporazum za nas je svetinja i svima poručujemo da sklone svoje ruke dalje od njega! Sigurana i stabilna budućnost Republike Srpske i njenih građana moraju nam biti na prvom mjestu“, poručio je Blanuša.

Nakon što je uporno tvrdio da prijevremenih izbora u Republici Srpskoj neće biti, pa čak prijetio slanjem policije na biračka mjesta, Milorad Dodik je promijenio ton. Pristao je na izbore, istakao da se “nije rodio da bude doživotni predsjednik”, ali i dodao da ostaje “veoma politički angažovan” na čelu SNSD-a.

U međuvremenu je i formalno podržao kandidaturu Siniše Karana te najavio sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se imenovati vršilac dužnosti predsjednika.

Međutim, Dodik sada potpuno mijenja priču. Nakon što je tvrdio da se povlači, sada kaže da ostavku – nikada nije podnio.

„Mi ćemo kod Ustavnog suda Republike Srpske pokrenuti ustavni spor, jer se odlukama i zakonima na nivou BiH ne može derogirati Ustav Republike Srpske. A Ustav jasno kaže da predsjednik Republike može da odstupi samo ako podnese ostavku. Ja je nisam podnio, niti planiram. Ako neko želi da pokrene pitanje opoziva – može. Opozvan mogu biti samo na isti način na koji sam izabran: referendumom, sa 50 odsot plus jedan glas. To Ustav poznaje“, rekao je nedavno Dodik.

Njegova izjava otvorila je novo pitanje – ako ne planira da podnese ostavku, zašto je uopšte predložio Karana kao kandidata za prijevremene izbore?

Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Igor Crnadak među prvima je reagovao.

„Sve u redu, ali ko će onda biti predsjednik ako pobijedi Karan? Ili, ne daj Bože, Blanuša? Sluđivanje naroda“, poručio je Crnadak.

Članica Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević smatra da Dodik šalje poruke dvolične politike.

„Očigledno je da on Sinišu Karana ne smatra ozbiljnim kandidatom, nego ga posmatra kao nekoga preko koga će nastaviti da upravlja i da bude predsjednik iz sjene. To govori o tome koliko on omalovažava ljude oko sebe. Karan, kada bi pobijedio, a vjerujem da neće, neće imati veća ovlaštenja od predsjednika ZEV“, rekla je Pandurevićeva za Srpskainfo.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Dodik nastavlja da se poigrava s institucijama i građanima.

„Njegove izjave su zbunjujuće, posebno jer ih mijenja na dnevnom nivou. On sebe i dalje vidi kao predsjednika entiteta, nema veze da li će na izborima biti izabran Siniša Karan. Naravno, u slučaju pobjede kandidata opozicije, bilo bi to, govorim hipotetički, pravi šok, jer bi SNSD presudu prihvatio u najgoroj mogućoj varijanti“, rekla je Topićeva za Srpskainfo.

Ona dodaje da su „na sceni razne političke i pravne akrobacije“ kojima Dodik pokušava da izbjegne nove krivične procese.

„Sama činjenica da SNSD izlazi na izbore jeste priznanje da Dodik više nije predsjednik i kao da je prenos vlasti spor, opterećen raznim političkim dilovima koji prevazilaze okvire vladavine prava“, zaključila je Topićeva.

Politikolog Velizar Antić poručuje da Dodik ovom izjavom prvenstveno komunicira sa svojim biračima.

„Poruka je da je Dodik i dalje glavni igrač u stranci i u Srpskoj. Mislim da i sam Dodik ne vjeruje u ovo što je izjavio, jer da je zaista ozbiljan, on bi bio na onom stajalištu SNSD od prije mjesec dana, a to je da, ne samo da neće izlaziti na izbore, već da će sve uraditi da ne dozvoli njihovo održavanje na teritoriji Srpske. Onog trenutka kada je Dodik platio godinu dana zatvora i kada je odlučio da izađe sa kandidatom na izbore, bilo je jasno da je i sam prihvatio odluku Suda BiH, čijem stvaranju je i sam dao ogroman doprinos“, rekao je Antić.

On podsjeća da je upravo Dodik bio među ključnim akterima u formiranju Suda i Tužilaštva BiH, kao i SIPA i drugih zajedničkih institucija, što je značilo prenos nadležnosti.

„Kako su radili u prošlosti, tako rade i danas, jer su sa usvajanjem Plana rasta, koji je, inače, usvojen na engleskom jeziku i poslat u Brisel, prenesene dodatne nadležnosti. A šta je sve preneseno, tek ćemo saznati. U suštini, Dodik jedno radi i potpisuje razna dokumenta na državnom nivou i prenosi nadležnosti, dok sa druge strane svom biračkom tijelu šalje ovakve poruke u kojima tvrdi nešto što je potpuno suprotno od onog što potpisuje“, zaključio je Antić.