Kategorija: Politika

U intervjuu za “Nezavisne novine”, Majkl Marfi, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, otvoreno je govorio o ključnim političkim izazovima u zemlji, ulozi SAD u njihovom rješavanju, kao i o svojoj percepciji domaćih lidera i njihove odgovornosti.

Marfi je naglasio kako pitanje državne imovine zahtijeva kompromis i pozvao političke aktere da prestanu s neproduktivnim retorikama. “Nije tačno da imovinu ne možete mijenjati u vlasništvu ili korištenju. Primjer za to su Sjedinjene Države, gdje savezna vlada, države i lokalne uprave dijele imovinu na različitim nivoima vlasti,” kazao je Marfi, upućujući na potrebu racionalnog i funkcionalnog pristupa ovom pitanju.

Južna interkonekcija: Nacionalni interes ili lične ambicije?
Jedna od ključnih tema razgovora bila je Južna interkonekcija, projekt od strateške važnosti za energetsku sigurnost BiH. Ambasador je pohvalio napredak u usvajanju zakona u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, ali je direktno optužio Dragana Čovića za blokiranje projekta iz ličnih interesa. “Jedini koji pokušava oduzeti ekonomske prilike Hrvatima jeste gospodin Čović, koji je svoje interese stavio ispred interesa ljudi koje tvrdi da predstavlja,” izjavio je.

Marfi je ukazao na dublje implikacije ovog pitanja, ističući kako je Rusija jedina strana koja ima koristi od opstrukcije projekta. Iako nije eksplicitno povezao Čovića s Rusijom, Marfi je naglasio potrebu da se takvi potezi jasno identificiraju kao prijetnja nacionalnim interesima.

Lideri i njihova odgovornost: Dodik, Čović, Izetbegović
Jedna od najprovokativnijih tema bila je percepcija političkih lidera BiH. Ambasador nije štedio riječi, kritikujući Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića zbog njihove destruktivne retorike i koruptivnog djelovanja. Prema njegovim riječima, njih trojica često izjednačavaju svoje lične interese s interesima naroda koje navodno predstavljaju.

“Dodik aktivno radi na podrivanju države, govori o mirnom razdruživanju i stvara paralelne strukture, dok Čović blokira ključne projekte radi svojih ekonomskih i političkih interesa. Izetbegović, sa svoje strane, propagira centralističku viziju BiH, što dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima,” rekao je Marfi.

Strah i nepovjerenje: Posljedica istorije ili političke manipulacije?
Na pitanje o dubokom nepovjerenju među narodima u BiH, Marfi je istakao kako ono dijelom proizlazi iz tragične istorije, ali ga dodatno pothranjuju političari. “Postoji tendencija da političari koriste istorijske rane i ožiljke kako bi manipulisali ljudima i proizvodili strah. Umjesto da izgrađuju povjerenje, oni koriste retoriku podjela kako bi cementirali svoju moć,” kazao je.

Marfi je, međutim, naglasio da istorija BiH nije isključivo obilježena sukobima, već i stoljećima multietničke saradnje i suživota. Ova činjenica, prema njegovom mišljenju, treba biti osnova za buduću izgradnju povjerenja i zajedničkog djelovanja.

Perspektiva: Evroatlantske integracije kao prilika za stabilnost
Ambasador je naglasio da SAD ostaju posvećene podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH te njenoj integraciji u EU i NATO. “Integracija u transatlantsku zajednicu nudi BiH šansu za stabilnost i prosperitet. Političari, međutim, ne koriste ovu priliku, već su fokusirani na svoje uske interese,” istakao je.

Prema njegovim riječima, BiH se trenutno nalazi na prekretnici – ili će izabrati put zajedničkog djelovanja i integracija, ili će nacionalističke podjele i korupcija nastaviti ugrožavati budućnost zemlje.

Draško Stanivuković je izabran za novog predsjednika PDP-a i time je, kako se i sam pohvalio, postao najmlađi predsjednik jedne političke partije, ne samo u BiH, već i šire.

Dolaskom na čelo PDP-a počelo je po mnogima novo doba za ovu stranku, a sagovornici “Nezavisnih novina” uvjereni su da će doći i do novih pozicioniranja na političkoj sceni u Srpskoj, koja će se, kako ističu, više prilagođavati Stanivukoviću nego on njima.

Prethodne godine bile su više nego uspješne za Stanivukovića, jer je od običnog “stranačkog vojnika” iz grada postao jedna od najprepoznatljivijih političkih ličnosti na ovom podneblju, i koji je, dodaju analitičari, tek počeo.

Prva stvar na koju će Stanivuković obratiti pažnju, smatraju, biće stranka.

“PDP, ovakav kakav je, svakako ne zadovoljava Stanivukovićeve ambicije. S tim u vezi, slijedi mu reorganizacija i novo pozicioniranje na političkoj sceni”, ističe za “Nezavisne novine” Mladen Bubonjić, komunikolog.

Mišljenja je da, uzevši u obzir način funkcionisanja gradonačelnika Banjaluke, velika je vjerovatnoća da će PDP doživjeti tektonske promjene.

“S jedne strane očekuje se rast ove stranke, slijedeći trend ličnog rasta Stanivukovića, ali s druge strane postoji bojazan da bi se paralelno sa rastom stranke i Stanivukovića mogao smanjiti demokratski potencijal PDP-a i da bi se ta stranka po načinu funkcionisanja mogla sve više približiti SNSD-u”, rekao je Bubonjić.

Ambicije su ključna riječ za Tanju Topić, analitičarku iz Banjaluke, kada je u pitanju Stanivukovićev rad.

“Bilo je jasno da stranački vrh neće održati riječ da će Igor Crnadak biti predsjednik PDP-a nakon Stanivukovićeve pobjede u Banjaluci. Slijedeći Stanivukovićevu ambiciju da jednog dana zasjedne u fotelju predsjednika entiteta, bilo je logično da mora prije toga zauzeti i predsjedničku fotelju u stranci”, izričita je Topićeva.

U razgovoru za “Nezavisne” kaže kako smatra da je PDP već sada u procesu transformacije, ali da moraju da rade izvan Banjaluke.

“Mislim da je stranka izgubila imidž stranke intelektualaca. Stranka, ako želi ostvariti cilj i vinuti se u sam politički vrh u Republici Srpskoj, definitivno mora jačati infrastrukturu širom Srpske jer joj je to najveći deficit”, navodi Topićeva.

Dolazak Stanivukovića na čelo PDP-a posebno je interesantan iz ugla novinara Darka Momića. Kao neko ko duži niz godina i te kako poznaje političku scenu Republike Srpske, a pogotovo djelovanje opozicije, Momić za “Nezavisne” slikovito opisuje kako gleda na cjelokupnu situaciju.

“Među novinarima je jedno vrijeme kružila priča da je Milorad Dodik jednom prilikom upitao Draška Stanivuković šta on u stvari želi, na šta mu je Draško navodno odgovorio: ‘Hoću da budem ti’! Dodik se, opet navodno, na to nasmijao i rekao mu: ‘Prvo moraš imati svoju partiju’. Čak i ako nije istinita, ova pričica ipak zvuči jako vjerodostojno, a u prilog tome ide izbor Stanivukovića za lidera PDP-a i činjenica da Stanivuković po političkom talentu i političkoj beskompromisnosti ne zaostaje za Miloradom Dodikom”, kaže Momić.

Navodi da je već nekoliko puta javno rekao da je jedina razlika između Milorada Dodika iz 1997. godine i Draška Stanivukovića danas u tome što Dodik nije imao Facebook i druge društvene mreže.

“Da skratim, Draško Stanivuković je neko ko će u naredne dvije decenije igrati značajnu ulogu na političkoj sceni Republike Srpske i BiH, a slobodan sam da tvrdim da će, kad Draško bude u svom političkom zenitu, biti onih koji će govoriti ‘vrati se, Mile, sve ti je oprošteno'”, zaključio je Momić.

Po preuzimanju stranke, sada se iščekuju prvi Stanivukovićevi potezi na čelu PDP-a.

Da ima razloga za nezadovoljstvo, ako to bude želio da prizna, svakako ima, jer je stranka, osim Banjaluke, te načelnika u Kotor Varošu, postala gotovo pa statistička greška u većini krajeva u Srpskoj i sigurno je da će, ukoliko već ima republičke ambicije, novi predsjednik PDP-a morati da zakuca na vrata svih gradskih i opštinskih organizacija u Srpskoj.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je pitanje imovine ključno za privlačenje stranih ulaganja u Srpsku, upozorivši da trenutna situacija prijeti najtežom društvenom krizom.

Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima, Stevandić je ukazao da je problem imovine Srpske postao središnja tačka brojnih političkih i pravnih sporova. Prema njegovim riječima, pritisci dolaze s različitih strana – od međunarodnih zvaničnika do pravosudnih i političkih institucija na nivou BiH.

“U trenutku kada pristajemo na sve iz evropske agende, osim na pitanje imovine, počinju krize. Prvo sa visokim predstavnikom i pokušajima izuzimanja imovine, zatim kroz odluke Ustavnog suda BiH, pa sve do pritisaka američkog ambasadora, sankcija, nametanja zakona od strane neizabranog visokog predstavnika, a sada i suđenja predsjedniku Srpske, Miloradu Dodiku. Kada se na to doda pitanje stranih investicija, postaje jasno da su one suštinski zabranjene u Srpskoj”, rekao je Stevandić.

On je naglasio da pitanje imovine nije samo pravno, već i razvojno pitanje. “Imovina znači mogućnost da Republika Srpska samostalno kreira svoj razvoj i privuče investicije koje su neophodne za ekonomski napredak”, zaključio je Stevandić.

Draško Stanivuković, aktuleni gradonačelnik Banjaluke, danas je izabran za novog predsjednika PDP-a na sjednici Glavnog odbora te stranke.

On je naslijedio dosadašnjeg predsjednika Branislava Borenovića, postajući treći lider ove stranke, nakon što je prije Borenovića na čelu bio Mladen Ivanić.

Stanivuković je nakon imenovanja istakao da od danas počinje promjena, jer upravo tako glasi i njegova nova parola.

“Želim da se zahvalim svima vama koji ste me izabrali, ali i vama koji ste ovdje već 25 godina. Ovo nije samo novo poglavlje za našu stranku niti za nas koji smo ovdje, već treba da bude novo poglavlje za čitavu Republiku Srpsku”, kazao je Stanivuković.

Kako je rekao, ovo je poziv na akciju i buđenje svakog pojedinca.

“Zaista vjerujem da promjene počinju danas. Ja danas neću biti isti čovjek kao juče, niti isti kao prije minut, jer tada nisam bio predsjednik stranke. Od danas, moj cilj je očuvanje svakog pedlja Republike Srpske”, istakao je Stanivuković.

Dodaje da postavlja cilj da njegova partija više ne bude druga ili treća u Republici Srpskoj, već isključivo prva.

“Naš cilj je ostvariti ono što mnogi smatraju nemogućim, jer danas je naš novi početak”, zaključio je Stanivuković.

Stanivuković je najavio i reformisanje tima u Banjaluci, dodajući da će neki ljudi koji su tu morati da odu, te će kako kaže na njihova mjesta doći drugi.

Naglasio je da će njegov rad u Banjaluci ostati prioritet, dok će istovremeno obići svaki dio Republike Srpske kako bi svi osjetili uticaj promjena.

“Ono što radimo u Banjaluci ne smije biti ograničeno samo na ovaj grad, već se mora proširiti na cijelu Republiku Srpsku. Danas stvaramo ideju koja ima potencijal da postane primjer i izvan naših granica”, poručio je Stanivuković.

Dodao je da vjeruje u ostvarenje ciljeva koji se mnogima čine nemogućim, ističući važnost povjerenja i odgovornosti u svakoj izgovorenoj riječi.

Branislav Borenović, sada već bivši predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), rekao je da je Draško Stanivuković budućnost Republike Srpske.

“Jedan veoma važan dan u istoriji naše partije. Danas smo izabrali najmlađeg predsjednika jedne političke partije. Draško ima iza sebe značajne rezultate, ali i one koje će ostvarivati u narednom periodu”, rekao je Borenović.

Dodao je da je Stanivuković budućnost Republike Srpske.

“Svi smo tu uz njega, da ga podržimo u ostvarivanju pobjeda koje će voditi Republiku Srpsku u bolju budućnost”, istakao je Borenović.

Šef Delegacije EU u BiH ambasador Luiđi Soreka pozvao je u intervjuu Srni političke aktere u BiH da nastave sa konstruktivnim razgovorima i postignu kompromise potrebne za stvaranje političke volje i dinamike za evropski put.

Soreka je, odgovarajući na pitanje Srne da li je realno da će BiH otvoriti prva pregovaračka poglavlja sa EU u martu naredne godine, rekao da je mnogo puta u ovoj zemlji viđeno da je napredak moguć kada postoji politička volja.

– Za otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja potrebno je prethodno preduzeti niz koraka. Prvo, treba usvojiti pregovarački okvir, održati međuvladinu konferenciju, a zatim se sprovodi proces skrininga koji je potrebno finalizirati prije otvaranja poglavlja. Nažalost, nakon što je u martu /ove godine/ dato zeleno svjetlo za pristupne pregovore, mnogo vremena je protraćeno – istakao je specijalni predstavnik EU za BiH.

Soreka je napomenuo da je, na primjer, malo vjerovatno da će u decembru na Evropskom savjetu, koji predstavlja samit lidera zemalja članica EU, biti usvojen pregovarački okvir.

– Međutim, realno se to može dogoditi na sljedećem Evropskom savjetu u martu ako BiH učini svoj dio posla. Važno je naglasiti da su vrata za članstvo u EU otvorena. Brzi napredak je moguć, međutim na nadležnim je u BiH da odluče da li će tu priliku iskoristiti ili ne – smatra šef EU Delegacije u BiH.

Soreka je potcrtao da je pristupanje EU i dalje najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za ljude u BiH, a evropski put cilj oko kojeg su saglasni politički akteri širom zemlje.

– Što se tiče EU, proširenje je visoko na listi prioriteta za drugi saziv Evropske komisije na čelu sa /Ursulom/ fon der Lajen, koja je preuzela dužnost 1. decembra. Imate preduslove za značajan napredak na evropskom putu u narednim godinama, ako to budu željele bh vlasti – poručio je specijalni predstavnik EU u BiH.

On je ukazao da EU ne može željeti da se BiH pridruži Uniji više od političkih aktera u ovoj zemlji.

– EU ima okvir zakona i standarda sa kojima treba da se uskladi svaka država koja teži članstvu u EU. Taj okvir i zajedničke vrijednosti su ono što drži na okupu raznoliku Uniju od 27 država članica. Na svom evropskom putu, BiH mora dokazati da je spremna preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU – naveo je Soreka.

Prema njegovim riječima, prednosti članstva u EU su značajne, a jedna od glavnih prednosti je puni pristup najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu, kao i povoljni uslovi trgovine sa drugim zemljama širom svijeta.

– Kao država članica EU, BiH bi mogla koristiti ove vrste mogućnosti, kao članica Unije sa značajnim uticajem na globalnoj areni. Članstvo će takođe učiniti demokratske institucije BiH funkcionalnijim, ojačati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, unaprijediti ekološke standarde, dovesti do boljeg obrazovanja i zdravstvene zaštite, itd – naveo je on.

Soreka je ukazao da je s razlogom više od 71 odsto ljudi širom BiH za EU i smatraju EU privlačnim mjestom za rad, studiranje i putovanje.

– Želimo poboljšati kvalitet života u BiH da bi se manji broj porodica odlučivao na emigraciju, ali i da bi zemlja postala privlačnija destinacija za građane i investitore iz EU. BiH baštini industrijsku tradiciju, na koju je ponosna, ima povoljan geografski položaj u srcu Evrope, što bi, ako se osnaži vladavina prava, trebalo privući investicije – rekao je Soreka.

On smatra da je BiH takođe nevjerovatno lijepa zemlja, na jedinstvenom tržištu na kojem su zaštićena prava svih građana, te da bi “digitalni nomad” iz EU koji radi od kuće lako mogao izabrati da živi ovdje.

Govoreći o prioritetima za 2025. godinu, ambasador Soreka je podvukao da su isti kao i uvijek – veća usklađenost sa EU.

– BiH je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora u martu 2024. godine i voljeli bismo vidjeti dalji napredak u narednoj godini, uključujući usvajanje pregovaračkog okvira i stvarni početak pregovora – poručio je šef Delegacije EU u BiH.

On je ukazao da jasno stavljeno do znanja šta se očekuje za usvajanje pregovaračkog okvira, odnosno usvajanje niza zakona koji su na čekanju, a koji će biti usklađeni sa evropskim standardima, kao što su zakon o sudovima, sveobuhvatni zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, zakon o zaštiti ličnih podataka i zakon o graničnoj kontroli.

– Takođe, očekujemo da BiH imenuje glavnog pregovarača i pregovarački tim koji će predstavljati BiH i govoriti jednim glasom u ime zemlje. Iako očekujemo veću usklađenost, važno je istaći podsticaje za uspostavljanje bližeg odnosa sa EU”, naveo je Soreka.

On je podsjetio da je EU daleko najveći trgovinski partner BiH, na koju otpadaju dvije trećine ukupne robne razmjene.

Nedavno sam bio u Tešnju, gdje sam razgovarao sa privrednicima. Kao i u ostatku BiH, oni se zalažu za veći pristup jedinstvenom evropskom tržištu. BiH već uživa mnoge pogodnosti partnerstva sa EU, uključujući članstvo u programima vrijednim više milijardi evra kao što su i Erasmus plus, Horajzon Јurop, Krijetiv Јurop, EU za zdravlje, Digital Јurop, dodao je Soreka, napominjući da EU želi produbiti to partnerstvo i da BiH koristi sredstva iz Plana rasta.

On je ukazo da Plan rasta ima potencijal da transformiše privrede na Balkanu i nudi mnoge prednosti članstva u EU prije samog pristupanja.

Centralni element Plana rasta je snažnija integracija privreda u regionu sa jedinstvenim evropskim tržištem, što će otvoriti ogromne ekonomske mogućnosti. Šest milijardi evra je osigurano kroz Plan rasta za podršku reformama. Princip je da usvajanje ili implementaciju dogovorenih reformi Evropska komisija prati ulaganjem – pojasnio je Soreka.

Specijalni predstavnik EU je podsjetio da BiH može dobiti više od milijardu evra u zamjenu za reforme.

– Međutim, prednosti nisu ograničene samo na investiranje od milijardu evra – reforme će takođe učiniti BiH privlačnijom za poslovanje i pokrenuti održivi rast i otvaranje radnih mjesta. To je zaista jedan scenario koji je dobar i za privredu BiH i njen evropski put – ukazao je šef Delegacije EU u BiH.

On je izrazio žaljenje što se politički akteri u BiH nisu uspjeli dogovoriti oko Reformske agende sa potrebnim nivoom ambicije da bi u potpunosti iskoristili Plan rasta, što je potencijalno ogromna propuštena prilika.

– Pozivamo nadležne da ubrzo postignu konsenzus koji će omogućiti građanima ove zemlje da iskoriste tu jedinstvenu ponudu koju predstavlja Plan rasta – rekao je Soreka.

Govoreći o pristupnim pregovorima, Soreka je kao prvi važan korak istakao proces skrininga, navodeći da je riječ o zajedničkoj aktivnosti Evropske komisije i zemlje kandidata u okviru koje se vrši procjena koliko je zemlja pripremljena za članstvo u EU.

– To se radi ispitivanjem usklađenosti zemlje s onim što nazivamo acquis communautaire /pravna tekovina/, odnosno sa skupom zakona i standarda EU. Svaka oblast politika EU se detaljno procjenjuje – poseban značaj pridajemo onome što nazivamo “osnovne oblasti”, a obuhvata demokratske institucije, vladavinu prava, reformu javne uprave, osnovna prava i borbu protiv korupcije – rekao je Soreka.

On je napomenuo da je su u pripremi za procesa skrininga, institucije BiH već dobile materijale sa objašnjenjima.

– Međutim, skrining se tek može obaviti kako treba nakon usvajanja pregovaračkog okvira i nakon što se održi prva međuvladina konferencija između država članica EU i BiH, kojom će se formalno otvoriti pristupni pregovori. BiH još nije ispunila neophodne uslove za to, kako je prethodno navedeno – rekao je Soreka.

Osim usvajanja reformskih zakona, Soreka je kao jedan od uslova za napredak BiH ka formalnom otvaranju pristupnih pregovora naveo imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima.

– Oni će morati biti u stanju da predstavljaju zemlju kao cjelinu i da govore jednim glasom. Takođe im je potrebno osnovno poznavanje i razumijevanje procesa pristupanja EU. Čuli smo da vladajuća koalicija napreduje po ovom pitanju i pozivamo ih da ubrzaju imenovanja – rekao je šef Delegacije EU u BiH .

Soreka je kao još jedan uslov za dalji napredak je da BiH naveo da je neophodno da se usvoji Nacionalni program za usvajanje pravne stečevine, gdje će se navesti koraci koje će zemlja preduzimati u cilju usklađivanja sa zakonodavstvom i standardima EU.

On je dodao da je takođe je potrebno da BiH brzo imenuje koordinatora za IPA fondove koji će efikasno koordinirati programiranje i raspolaganje pretpristupnim fondovima EU.

– Sve su to uslovi koji su izvodljivi i koji se mogu brzo realizovati uz politički dogovor. Važno je da BiH što prije započne pristupne pregovore – jer kao što se vidi iz primjera svih zemalja koje su uspješno završile pristupne pregovore, proces pristupanja EU donosi brojne prednosti koje unapređuju kvalitet života građana – zaključio je Soreka.