Kategorija: Politika

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen, sutra dolazi u BiH. Riječ je o njenoj novoj, višednevnoj, balkanskoj turneji kojom se nastoji potvrditi podrška evropskom putu regiona. BiH, itekako, dobro zna kakav joj je taj put, najviše zbog beskonačnih uslovljavanja iz Brisela koji, na sve to, jednostrano gleda na trenutnu političku situaciju u BiH. Zato Ursuli fon der Lajen, uoči dolaska, stižu jasne poruke iz Republike Srpske.

Nepotrebna je, kratka i vrlo jasna poruka Staše Košarca. Pita: šta očekivati od osobe koja ne poštuje i ignoriše institucije Srpske, brani Šmita i njegova nametanja, podržava političke progone legalno izabranih predstavnika? I na sve to, narušen joj kredibilitet aferama koje se vežu uz nju, poput one sa Fajzer vakcinama. Smatra kako ona predstavlja imaginarnu politiku Unije koja gubi snagu. A tu je, kaže, i jednostran pristup – odlazak u Potočare ali ne i u Bratunac.

– Šta očekuje, da bude dobrodošla? Pa ne možete gospodo iz Brisela da budete dobrodošli dok god ne uvažavate stavove Republike Srpske i njenih institucija. Mislim da dovoljno nema kredibiliteta da se bori za svoj goli opstanak u Evrospkoj komisiji da bi onda došla ovdje da nekome drži svoje predavanje. Neka drži predavanje tamo gdje može, nama ne može – rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.

Bez bilo kakvih očekivanja i Sanja Vulić. Osnovni postulat Evropske unije je vladavina prava, a toga u BiH, kaže, nema.

– Ako uzmemo u obzir činjenicu da je došao nekakav nametnuti stranac bez legitmiteta i oduzeo jednom od konstitutivnih naroda legitimno, i na demokratski način, izabranog predsjednika, onda se postavlja ključno pitanje za EU i gospođu Fon der Lajen “O kakvoj vladavini prava mi govorimo?” – naglasila je Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD u PDPS BiH.

Vulićeva upozorava na licemjernu politiku Unije prema BiH. I nije jedina koja tako misli.

Play Video

– Imamo niz uslovljavanja kada je EU u pitanju i jako licemjernih izjava kada je BiH u pitanju. Kada se napravi neki korak prema EU, obavezno se nekim povodom javi neko iz EU i kaže, pa nije sad u planu proširenje – poručio je Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije.

Iz Banjaluke i poruka za Fon der Lejen da je Srpska uradila i više nego što je traženo za evropski put BiH. Zauzvrat su stigla nova uslovljavanja pa i ne čude stavovi da je briselska politika licemjerna. Na sve ovo, stigla su i skeniranja na granici, gužve i haos. Sve suprotno onome što Ursula fon der Lajen govori – da su građani BiH dobrodošli. Možda i jesu, kao građani trećeg reda.

Nenad Nešić, vršilac dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, nedavno je smijenjen sa te pozicije, a potom je, u istom danu, vraćen u istu fotelju.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, na 4. sjednici smijenila ga je Vlada Republike Srpske, i to zato što je istekao period na koji je postavljen.

Na istoj sjednici, Vlada Republike Srpske je donijela još jedno rješenje – da Nešića postavi za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, na period od 90 dana.

U suštini, ova smjena, a potom i postavljanje, predstavlja ništa drugo nego formalnost, kakve su viđene i ranije, kako bi vršioci dužnosti ostali na pozicijama koje su im povjerene.

U praksi to znači da će Nešić još tri mjeseca ostati na ovoj funkciji, a realna je šansa da će se nakon toga ponovo dogoditi isti scenario.

Vlada Republike Srpske imenovala je, podsjetimo, 19. juna predsjednika Demokratskog narednog saveza (DNS) Nenada Nešića za ovu funkciju.

Nešić je prethodno pušten iz pritvora u kojem je proveo skoro pet mjeseci, nakon što je uhapšen dok je bio ministar bezbjednosti BiH.

Nakon hapšenja, Nešić je podnio ostavku na ministarsku poziciju. Prethodno je, podsjetimo, bio na čelu “Puteva Republike Srpske”.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović komentarisao je aktuelnu političku situaciju prilikom obraćanja na obilježavanja 35 godina o osnivanja OO SDA Hadžići.

Izetbegović je rekao da je ta stranka u ovom mandatu na silu izbačena iz vlasti, a da je nasiljem nad Ustavom instalirana Trojka. Dodao je da se Federacija u mandatu Fadila Novalića u odnosu na Republiku Srpsku doimala kao Zapadna u odnosu na Istočnu Njemačku.

Govoreći o rezultatima rada aktuelne Vlade FBiH i kadrova koji vrše vlast u ovom mandatu, Izetbegović je spomenuo i dopremijera Vojina Mijatovića, bivšeg člana SNSD-a.

– Čovjek radi posao zbog kojeg je tu došao. Radi za Repuvliku Srpsku. Nekada je on bio savjetnik Dodiku, sada je izgleda Dodik savjetnik njemu. FBiH polako tone. Bošnjaci predvođeni sa SDA moraju pokazati da nisu naivni, da im nije mjesto u vicevima o Muji i Sulji, da ne pristaju na lopatu Alije Sirotanovića dok drugi vežu kravate. Vrijeme je da progledamo, da se sebi dokazujemo, a ne nekom drugom – poručio je Izetbegović.

Izbnio je i tvrdnje da Bošnjaci najviše učestvuju u akumuliranju prihoda na osnovu kojih funkcioniše BiH i njene institucije.

– Stanovnik FBiH je bio duplo manje zadužen, a njegova kupovna moć je bila trostruko veća. Nažalost, taj trend slabi. U Srpskoj raste potrošnja, a FBiH se zadužuje – izjavio je Izetbegović.

– Dvije trećine sredstava dolaze sa teritorija gdje su Bošnjaci u većini, a zatim Bošnjaci pristaju na trećinu vlasti u državi. Daju dvije trećine novca, a zadovolje se sa trećinom vlasti. Brojke su neumoljive. Bošnjaci su u zemlji po kojoj su dobili ime i za koju su ginuli i krvarili u svemu neravnopravni, osim u optužnicama. Tu prednjače. Progone branioce. Tome mora doći kraj. Neće Bošnjaci vući kola dok drugi drže volan. Vrijeme je da preuzmemo upravljanje – poručio je Izetbegović.

HDZ zagovara mir i stabilnost u BiH. To smo komunicirali i na današnjem sastanku. Naši prioriteti su i evropski put i ravnopravnost, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, na konferenciji za novinare nakon sastanak delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH, u Banjaluci.

– Primarno žalimo što nije usvojen budžet pa ćemo morati sjesti i dogovarati se. Važno je i pokrenuti proceduru Fiskalnog vijeća. Opredijeljeni smo za dogovor. Јasno smo iskazali i partnerstvo koje ćemo slijediti do narednih izbora – rekao jeČović.

Nastojimo u Parlamentarnoj skupštini BiH da se dogovaramo i da ne politizujemo stvari, naveo je Čović.

– Uvjeren sam da ćemo napraviti snažan iskorak na ove teme o kojima smo razgovarali – istakao je Čović.

SNSD odbacuje optužbe da usporava evropski put Bosne i Hercegovine, izjavio je predsjednik stranke Milorad Dodik nakon sastanka sa delegacijom HDZ-a BiH u Banjaluci.

Dodik je naglasio da SNSD i HDZ imaju dugogodišnju i stabilnu saradnju, te da obje stranke dijele odgovornost za očuvanje ustavnog poretka i funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom BiH.

„Trudimo se da institucije BiH funkcionišu u okviru ustavnih rješenja. Imamo potpunu odgovornost za stabilnost i mir, i ne prihvatamo prigovore da smo kočničari evropskog puta“, poručio je Dodik.

On je ocijenio da bi bilo pogubno ukoliko budžet institucija BiH ne bude usvojen do kraja godine. „Ni mi ni HDZ nemamo problem da budžet bude usvojen, ali ne možemo prihvatiti vanustavne norme“, rekao je Dodik, dodajući da slijedi period donošenja novih osnovnih budžetskih dokumenata.

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, Dodik je istakao da SNSD podržava njegovu promjenu već više od decenije. „Spremni smo da učestvujemo u izradi rješenja koja će spriječiti preglasavanje i osigurati ravnopravnost svih naroda. Sve što je u tom smislu nametnuo Kristijan Šmit treba biti poništeno“, rekao je lider SNSD-a.

Dodik je ponovio da vjeruje kako bi stabilnost BiH bila moguća kroz formiranje tri entiteta, uz podjelu Federacije BiH na hrvatski i bošnjački dio. „Tada bi svaki narod imao punu kontrolu nad izbornim procesom i niko se ne bi mogao miješati u unutrašnja pitanja drugog naroda“, naveo je.

Kritikujući pristup dijela evropske administracije, Dodik je rekao da „u sadašnjoj delegaciji EU u BiH nema ni ‘p’ od vladavine prava“ i optužio pojedine evropske diplomate za pristrasnost.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović naglasio je da njegova stranka ostaje privržena evropskom putu i punoj ravnopravnosti tri konstitutivna naroda. „Mir i stabilnost, evropski put i dosljedna provedba Ustava predstavljaju osnov svega“, rekao je Čović.

Sastanak SNSD-a i HDZ-a održan je u zgradi Glavnog odbora SNSD-a u Banjaluci, a obje strane potvrdile su namjeru da nastave političku saradnju na svim nivoima vlasti.

Ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija jutros je rano ušao u zgradu OHR-a u Sarajevu, što izaziva kritike domaćih zvaničnika i političkih predstavnika. S obzirom na predstojeću sjednicu Savjeta bezbjednosti UN 31. oktobra, jasno je da je Lagumdžija došao na konsultacije kod Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, umjesto da se konsultuje sa članovima Predsjedništva BiH, koje je ustavno nadležno za spoljnu politiku.

Ambasadorka BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica ocijenila je da ovaj potez predstavlja nastavak urušavanja ustavnog poretka i soliranja u diplomatsko-konzularnoj mreži, ističući da se Lagumdžijino ponašanje u Sarajevu često „oprašta“ ako je u skladu s antisrpskim stavovima.

I poslanici SNSD-a ističu da ovakav postupak potvrđuje da Lagumdžija ne radi u interesu BiH, već po nalogu bošnjačkog člana Predsjedništva i stranih predstavnika. Miroslav Vujičić smatra da ovakvi potezi dodatno narušavaju princip konsenzusa tri konstitutivna naroda i dva entiteta, te upozorava da dok se ne poštuju stavovi svih naroda, politički napredak u BiH neće biti moguć.

Ambasador u Srbiji Aleksandar Vranješ ocenio je da je Lagumdžija priredio „novi diplomatski skandal“ i pokazao da ne priznaje Predsjedništvo BiH kao instituciju zaduženu za spoljnu politiku, već delegira taj status nelegalnom protektoru. Prema njegovim riječima, ovakav potez empirijski pokazuje kako se u praksi vidi funkcionalnost BiH – država kojom dominira stranac, umjesto domaćih političara.

Poslanik SNSD-a Milorad Kojić ukazao je da Lagumdžija zloupotrebljava diplomatsku funkciju za sprovođenje interesa jednog naroda, dok Srbi i Hrvati bivaju marginalizovani. „Oni se dogovaraju sa bošnjačkim članovima Predsjedništva i visokim predstavnikom, dok ustavna legitimnost konstitutivnih naroda ostaje ignorisana“, poručio je Kojić, dodajući da ovakvo ponašanje podstiče težnju ka unitarnoj BiH.

Jutrošnji odlazak ambasadora Lagumdžije u OHR, umjesto konsultacija sa Predsjedništvom BiH, ocenjen je kao nastavak soliranja i ignorisanja ustavnih nadležnosti, što dodatno podgrijava napetosti u političkom sistemu BiH i skreće pažnju na problem instrumentalizacije diplomatskih funkcija u interesu pojedinih političkih aktera.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Dr. Nenad Stevandić, čestitao je uspjeh liste „Dubok je naš korijen“ na Kosovu i Metohiji.

„Dublji i stariji smo od svih. Mnogi koji su nas pokoravali na Kosovu danas su ispod 0,3%, a mi se i dalje držimo“, naveo je Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

Честитке нашој листи Дубок је наш коријен на Косову и Метохији.
Дубљи и старији од свих. Многи који су нас покоравали на Косову данас су испод 0,3 % а ми се држимо и даље.
Мислили су и 1389 као Курти данас да ће нас избрисати али је историја избрисала њих.
Тако ће и Курти проћи pic.twitter.com/TZuv2SO4np

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) October 13, 2025

On je podsjetio na istorijske izazove, upoređujući današnje političke protivnike sa događajima iz 1389. godine. „Mislili su i 1389, kao Kurti danas, da će nas izbrisati, ali je istorija izbrisala njih. Tako će i Kurti proći“, dodao je Stevandić.

Poslanici prvog saziva Narodne skupštine Republike Srpske smjeli su da kažu „ne“ Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću ili Slobodanu Miloševiću. Danas je, međutim, teško zamisliti da bi bilo koji poslanik, iz vlasti ili opozicije, oponirao svom stranačkom šefu.

Rekao je to u intervjuu za Srpskainfo pravnik Milko Grmuša, ocjenjujući da je trenutni saziv Narodne skupštine „poniženje za narod“.

– Što više znanja imate, pravog znanja, imate više dostojanstva. Manje znanja – manje dostojanstva. Najmanje je dostojanstva tamo gdje je znanje kupljeno – naglasio je Grmuša.

Govoreći o političkom stanju u Republici Srpskoj, Grmuša kaže da vlada „potpuni haos“ i da ne štedi ni vlast ni opoziciju. Prema njegovim riječima, situacija u Srpskoj je „navigirana kriza“, ali se rješenja mogu pronaći ukoliko postoji politička volja.

Jedno od rješenja koje zagovara, kaže, jeste održavanje prijevremenih izbora na svim nivoima.

Komentarišući predstojeće predsjedničke izbore zakazane za 23. novembar, Grmuša navodi da je iznenađenje odluka SNSD-a da ipak učestvuje.

– SNSD je ponavljao da neće ići na prijevremene izbore. Sama činjenica da su se predomislili, po meni je prvorazredan politički, pa neko bi rekao skandal, u najmanju ruku iznenađenje. Nažalost, prošla su vremena kada su političari izazivali oduševljenje – rekao je Grmuša.

Dodaje da je i u slučaju opozicionog kandidata situacija slična, te da bi, u „profesorskom duelu“ dvojice kandidata, bilo osvježenje vidjeti kampanju zasnovanu na argumentima.

– Ako to ne bude slučaj, a mislim da neće, to će pokazati da su kandidati ikebane. Ako ne mogu da odrede ton i argumentaciju sopstvenih kampanja, to govori koliko mogu biti autonomni kada budu izabrani – istakao je on.

Govoreći o formiranju nove Vlade Republike Srpske, Grmuša je ocijenio da Milorad Dodik „ne želi da dijeli vlast“.

– On daje samo onoliko koliko mora. Nikad iskreno nije ni zvao opoziciju. Znao je više puta da izmanipuliše taj poziv, da ispadne kako je on ponudio, a oni neće, jer, navodno, pričaju samo sa Sarajevom i strancima. A opozicija se, jednostavno, nije snašla – zaključio je Grmuša.

U srijedu bi u Banjaluci trebalo da sjednu za isti sto dvije opozicione delegacije – PDP i SDS. Tema, naravno, nije ništa manje od političkog opstanka: zajednički nastup na prijevremenim izborima i eventualna podrška kandidatu SDS, Branku Blanuši, za predsjednika Republike Srpske.

Na papiru, to bi trebalo da bude simbol okupljanja opozicije. U stvarnosti, sve liči na pažljivo izbalansiranu partiju “tante za tante”.

Draško Stanivuković, lider PDP-a, do juče je poručivao da njega izbori ne zanimaju. A onda, gotovo preko noći, promijenio ton. Sada govori o zajedničkom programu, o ideji i cilju koji “predstavljaju nadu narodu”. I, naravno, o “promjeni sistema”. Lijepo zvuči, ali u domaćem političkom prevodu to obično znači – promijenila se računica.

Prema informacijama iz vrha PDP-a, Stanivuković bi podršku Blanuši uslovio podrškom za sebe – bilo na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, bilo za srpskog člana Predsjedništva BiH 2026. godine. Ukratko: podržaću te sada, ali ti mene poslije.

Takva vrsta političke trgovine nije ništa novo u domaćoj praksi, ali u opozicionom miljeu koji se ionako teško drži zajedno, može imati razorne posljedice. I zato se mnogi s pravom pitaju: da li Stanivuković zaista želi promjene ili samo bolju poziciju u opozicionom poretku?

Politička analitičarka Tanja Topić ne krije sumnju. Ona podsjeća da je Stanivuković svojim čestim zaokretima već ozbiljno narušio povjerenje kao opozicioni faktor. “Posljednji postupak – sastanak s Draganom Čovićem daleko od očiju javnosti – bio je svojevrsni udarac opoziciji”, podsjeća Topićeva, naglašavajući da se takvi potezi teško uklapaju u sliku vjerodostojnog lidera promjena.

Sličnog je stava i politički analitičar Radomir Nešković. On ne vjeruje da će SDS profitirati iz eventualnog dogovora. Naprotiv – smatra da bi time bili “prevedeni žedni preko vode”. Prema njegovom mišljenju, Stanivuković gradi vlastiti pokret i želi da preuzme ulogu vođe opozicije, što ne može dok je SDS dovoljno jak.

“Dok je SDS jak – Stanivuković ne može biti jak. Slab SDS – jak Stanivuković”, rezimira Nešković, opisujući logiku koja objašnjava mnogo više od jednog dogovora.

Zato srijedni sastanak nije tek tehnički razgovor o podršci jednom kandidatu. To je test iskrenosti opozicione saradnje – i ogledalo u kojem će se vidjeti koliko je politička sujeta teža od zajedničkog cilja.

Jer ako se opozicija ne uspije dogovoriti bez “tante za tante”, možda je vrijeme da se otvoreno prizna: borba za promjenu sistema već odavno se pretvorila u borbu za prevlast unutar njega.