VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanović: Crnadak pokušava da dokaže da je politički živ; Nije mi potrebna reklama da sastanak sa Bernsom promovišem kao bošnjački političari

    Cvijanović: Crnadak pokušava da dokaže da je politički živ; Nije mi potrebna reklama da sastanak sa Bernsom promovišem kao bošnjački političari

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da pošto Igor Crnadak nastoji da pokaže da je politički živ, pa joj uporno postavlja pitanja, daće mu i poneki odgovor.

    – Pitao je o sastanku sa direktorom CIA. Preozbiljan je sastanak i učtiv sagovornik sa impresivnom biografijom, koji uveliko odudara od raznih nadobudnih prethodnih sagovornika, tako da nije fer da to kompromitujem na bilo koji način.

    – Nije mi potrebna reklama kao bošnjačkim političarima da to promovišem na način kako to oni rade i još tako bolesno opterećeni Miloradom Dodikom, a i opštesrpskom mržnjom, pokušavaju da jednu ovako važnu posjetu svedu na svoje male proste kvazipolitičke elemente – rekla je Cvijanović za Srnu.

    Na pitanje da prokomentariše izjavu potpredsjednika PDP-a Igora Crnatka u kojoj proziva srpskog člana Predsjedništva da nije rekla ni riječ o ovom sastanku, Cvijanović je odgovorila da se za ovakve sastanke obično traži da ne idu saopštenja, što su gosti u ovom slučaju i predložili, a što bi Igor Crnadak, da je išta naučio na svojim prethodnim poslovima, i sam mogao da pretpostavi.

    – Znaju to naravno i bošnjački političari, a pogotovo još kad im se to i kaže, ali oni su takvi kakvi jesu – istakla je Cvijanović.

    Da je bio neko neozbiljan, kaže ona, rekla bi mu na primjer da Igor Crnadak nikad neće uspjeti prebaciti više od 4.000 glasova iako se za nju kači i postavlja glupa pitanja.

    Cvijanović je rekla da o tome kako će izgledati izborni rezultati na predstojećim lokalnim izborima nije potrebno bilo koga obavještavati, jer se to zna, a i ne bi dalje komentarisala da ne bude protumačeno kao preuranjena kampanja.

    – Stav da su za funkcionisanje države odgovorni predstavnici sva tri naroda i da treba jačati bezbjednosnu i svaku drugu saradnju je sasvim racionalan – poručila je srpski član Predsjedništva BiH.

  • Dodik: Srpska posvećena borbi protiv terorizma, ohrabruje stav direktora CIA

    Dodik: Srpska posvećena borbi protiv terorizma, ohrabruje stav direktora CIA

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je danas da je borba protiv terorizma obaveza cjelokupnog slobodnog svijeta i da je u tom kontekstu značajna posjeta direktora CIA Vilijama Bernsa BiH.

    Dodik je rekao da je Republika Srpska posvećena toj borbi i da pozdravlja svaku saradnju u toj oblasti.

    – Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika. Ali Republika Srpska ima pravo na političku borbu za svoj status, shodno slovu Dejtonskog sporazuma – poručio je Dodik.

    On je podsjetio da je BiH zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda i da s toga ohrabruje stav Bernsa da odgovornost za funkcionisanje zemlje leži na svim etničkim zajednicama.

  • Evo koliko se Vlada Srpske planira zadužiti u naredne 3 godine

    Evo koliko se Vlada Srpske planira zadužiti u naredne 3 godine

    Vlada Republike Srpske izradila je plan zaduženja za naredni trogodišnji period koji je težak 3,4 milijarde maraka.

    Udokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske, a na koji su ministri u Vladi Srpske početkom ovog mjeseca dali zeleno svjetlo, navedeno je da su u periodu 2025 2027. godine planirana ukupna zaduženja od 3,4 milijarde KM. Od tog iznosa na zaduženje u idućoj godini otpada 0,9 milijardi KM, a po 1,2 milijarde u naredne dvije godine.

    Iz Vlade pojašnjavaju da zaduživanje centralne Vlade za period 2025 – 2027. godine obuhvata plan povlačenja ino-kredita po investicionim projektima u implementaciji odobrenim od strane Narodne skupštine Republike Srpske zaključno sa krajem marta 2024. godine, te plan primitaka po osnovu novih kreditnih zaduženja i emisija hartija od vrijednosti u svrhu finansiranja budžetske potrošnje u narednom trogodišnjem periodu, a o čemu će poslanici odlučivati u okviru godišnjih odluka o dugoročnom zaduženju

    – Od ukupnog zaduženja centralne Vlade za idući trogodišnji period u iznosu od 3,4 milijarde KM, 71 odsto je planirano da se realizuje putem spoljnih instrumenata (sve u valuti evro) – stoji u dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske.

    Gledano po godinama, u 2025. godini učešće spoljnih izvora u ukupnom godišnjem zaduženju iznosiće 65,1 odsto, u 2026. godini 77 odsto, dok će u 2027. taj procenat iznositi 68,8.

    Zaduživanje će se u narednom periodu uglavnom vršiti putem fiksnih instrumenata (88,6 odsto) pri čemu će učešće fiksnih instrumenata u ukupnom zaduženju u 2025. iznositi 83,3 odsto, u 2026. godini 84,8, te u 2027. godini 96,3 odsto od planiranog godišnjeg iznosa zaduženja.

    – Učešće zaduživanja putem HoV u ukupnom zaduživanju iznosiće 87,3 odsto, pri čemu u 2025. iznosi 83,3 odsto, u 2026. 82,7 odsto, te u 2027. godini 94,7 procenata od planiranog godišnjeg iznosa zaduženja – navedeno je u dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske.

    U dokumentu koji je izradilo Ministarstvo finansija Srpske stoji da će se investicioni projekti u potpunosti finansirati iz spoljnih izvora, kao rezultat maksimalnog iskorišćavanja pristupa koncesionim izvorima finansiranja (NjB, EIB, EBRD i IFAD). Finansiranje budžetske potrošnje će se vršiti putem domaćih i spoljnih hartija od vrijednosti.

    Javni dug Srpske na kraju marta ove godine iznosio je 5,359 milijardi maraka, odnosno 32,5 odsto BDP-a, a ukupni dug 6,286 milijardi ili 38,1 odsto BDP-a.

    Ministarka finansija RS Zora Vidović je prilikom predstavljanja dokumenta okvirnog budžeta RS navela da Republika Srpska ispunjava sve obaveze te da nije bilo kašnjenja kada je riječ o isplati duga, dodavši da je ove godine vraćeno 450 miliona KM više nego što se Srpska zadužila.

    Garancije
    U dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske za idući trogodišnji period navedeno je da potencijalne obaveze opšte vlade obuhvataju obaveze po osnovu izdatih garancija Srpske, te obaveze po osnovu izdatih garancija jedinica lokalne samouprave, a koje bi mogle pasti na teret budžeta Republike, odnosno budžeta jedinica lokalne samouprave, u slučaju njihovog aktiviranja, piše Glas Srpske.

    Ukupna izloženost Srpske krajem marta po izdatim garancijama iznosi 1,256 milijardi KM. Od navedenog iznosa 11 miliona KM se odnosi na garancije Srpske izdate za zaduženja jedinica lokalne samouprave, 162,1 milion za zaduženja fondova, te 994,9 miliona za javna preduzeća, ali i 88,3 miliona KM za zaduženja zdravstvenih ustanova i Nacionalnog parka “Sutjeska” Tjentište.

     

  • Višković: Orkestrirani napadi na Srpsku i pokušaj unošenja panike i straha

    Višković: Orkestrirani napadi na Srpsku i pokušaj unošenja panike i straha

    Predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković rekao je za RTRS da su prijeteće poruke upućene na adresu Vlade Republike Srpske dio orkestriranih napada na Srpsku i da je njihov cilj unošenje panike i straha među građane.

    – Prijeteće poruke koje su došle na nekoliko mejlova na njemačkom jeziku, u kojima se Srbi nazivaju teroristima, jesu orkestrirani napadu na Srpsku, koji mjesecima traju. Mi znamo da je operator odakle je poslata prijeteća poruka iz Prištine. Nisam siguran da će prištinske valsti biti spremne da procesuiraju lice koje je odgovorno za te prijeteće poruke – naveo je premijer Srpske.

    Višković je ponovio da je ovo samo nastavak pritisaka na Srpsku i pokušaj unošenja panike i straha, ističući da se nalogodavac tih pritisaka nalazi u centrima moći u Sarajevu, odnosno u pojedinim ambasadama.

     

    – Osoba koja je poslala ove prijeteće poruke je samo još jedan u nizu izvršilaca naloga koje daje neki stranac – napominje Višković.

    On je rekao da se ambasador SAD-a u Sarajevu Majkl Marfi još uvijek bavi Republikom Srpskom, umjesto svojom zemljom i prvenstveno svojim poslom.

    Višković navodi da se Ambasada SAD uvijek prva oglasi ukoliko bilo koja isplata iz budžeta Srpske kasni samo sat vremena, ali ćuti, kao i ostali, kada je riječ o Alternativnoj televiziji kojoj NLB banka ne uplaćuje sredstva.

    – To su “izlizane” fore o demokratiji, jer upravo oni krše sva prva i slobode. Koga sankcionišete tako, nedužne radnike koji obezbijeđuju egzistenciju za sebe i svoje porodice? – upitao je Višković.

    Kada je riječ o nepoznatom licu koje je ispalilo više hitaca u pravcu policije i mještane u selu Zovi Do, u opštini Nevesinje, te aktiviralo dvije ručne bombe, Višković je rekao da je najvažnije da je ovaj slučaj riješen i da je policija brzo i efikasno reagovala.

    – Nemamo još informaciju da li se radi o migrantu, ali znamo da je riječ o stranom državljninu koji nije imao kod sebe dokumenta. Lišen je života, imao je naoružanje, nalazio se u napuštenoj kući, primijećen je dan prije toga, pokušao je i krađu. Sve je popraćeno i javljeno policiji koja je reagovala na vrijeme – dodao je Višković.

  • Košarac: Iskorak na evropskom putu ne bi bio moguć bez Srpske, zastoj nastao u FBiH

    Košarac: Iskorak na evropskom putu ne bi bio moguć bez Srpske, zastoj nastao u FBiH

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac ocijenio je da iskorak na evropskom putu ne bi bio moguć bez Republike Srpske koja je u ovom procesu konstruktivan partner, dok je zastoj nastao zbog političkih odnosa u Federaciji BiH.

    – Pitanja u vezi sa usvajanjem reformske agende za Plan rasta i nastavak EU puta ne treba postavljati institucijama Srpske, niti njenim predstavnicima na zajedničkom nivou. Evidentno je da je evropski put Srpske i BiH zaustavljen zbog političkih odnosa u FBiH. Srpska je na temelju ustavnih nadležnosti i mehanizma koordinacije aktivno učestvovala u svim procesima i dala više nego konstruktivan doprinos EU integracijama. Podsjetiću da je SNSD insistirao na tome da u paketu realizujemo 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK. To je bio dio plana deeskalacije političkih odnosa kako bismo ubrzali evropsko kretanje – naveo je Košarac na “Instagramu”.

    Kako on dodaje, isto je sa reformskom agendom za Plan rasta.

    – Srpska je iznijela jasne stavove i komentare u vezi sa mjerama iz reformske agende, poštujući ustavne nadležnosti i mehanizam koordinacije, te obezbjeđujući punu vidljivost Srpske u procesu EU integracija. Zastoj je nastao zbog političkih odnosa u FBiH. Tako je politički fer i opravdano reći da je FBiH blokirala isplatu prve tranše iz Plana rasta. To je izuzetno loša politika i poruka, jer nas politički problemi u FBiH dovode u situaciju da budemo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja je izolovana od korišćenja sredstava iz Plana rasta – dodaje Košarac.

    Navodi da uprkos činjenici da je zastoj prouzrokovan u FBiH, pojedini stranci i dalje koriste pogrešne i tendenciozne narative kako bi za to okrivili politike institucija Srpske.

    – To je van svake pameti i apsolutno neprihvatljivo. Diskutabilna je i pozicija Delegacije EU u BiH, koja je vrlo često politički uslovljavala Srpsku. S druge strane, do sada ih nismo čuli da su jasno rekli da su problem i zastoj prouzrokovani u FBiH. Takođe, stiče se utisak da su prestali da zagovaraju zatvaranje OHR-a i odlazak stranaca iz institucija u BiH – napominje on.

    Kaže, da postoje određeni politički napori dijela FBiH da, u sprezi sa dijelom zapadnog faktora, problematizuje i osporava definisani mehanizam koordinacije.

    – Nismo naivni. Mehanizam koordinacije se ne može, niti će se mijenjati, jer Srpska neće dati saglasnost na to. Iskorak na EU putu ne bi bio moguć bez Republike Srpske. Mi smo konstruktivan partner evropskom putu i ostajemo posvećeni tome, uz poštovanje ustavnih nadležnosti i mehanizma koordinacije – zaključuje Košarac.

  • Treba li pooštriti kazne za zloupotrebu političke kampanje?

    Treba li pooštriti kazne za zloupotrebu političke kampanje?

    Uprkos tome što Izborni zakon BiH prema novim pravilima zabranjuje preuranjenu izbornu kampanju, zloupotrebu javnih resursa i plaćenu kampanju, to nije spriječilo političke subjekte u BiH da zanemare sve navedeno i upuste se u političku trku prije početka zvanične kampanje.

    Na takvo ponašanje Centralna izborna komisija (CIK) BiH nije zažmirila, već je do sada izrekla 59 sankcija političkim subjektima, te ih kaznila s ukupno 228.500 KM.

    “Pored napisanih 59 sankcija, mi smo tražili uklanjanje spornog sadržaja sa društvenih mreža i slično, a prema informacijama i našem praćenju, 25 stranaka je to uklonilo, ali 18 nije. Ovo će se, naravno, cijeniti kao otežavajuća okolnost ukoliko se to ne ukloni i ako stranka bude nastavila da vrši nove prekršaje”, poručila je za “Nezavisne novine” Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH.

    Kada su u pitanju sankcije koje CIK BiH može izreći, kratko ćemo podsjetiti da se za nezakonitu izbornu kampanju političkim subjektima može izreći kazna 3.000-30.000 KM, dok kandidati na izborima mogu biti kažnjeni iznosom od 3.000 pa do 15.000 KM, sve zavisno od toga o kakvom prekršaju se radi.

    Iznos kazni koji je propisan Izbornim zakonom BiH za predstavnike nevladinog sektora nije toliko loš. Međutim, problematično je, tvrde, to što CIK BiH usko tumači preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa, te ne izriče dovoljno rigorozne sankcije za političke subjekte ili ih, dodaju, uopšte ne izriče.

    Iz koalicije “Pod lupom” kažu da, iako je CIK izrekao 59 sankcija političkim subjektima, to je tek sedmi dio od ukupnog broja prijava koje su dobili, a on iznosi 393.

    Samo ova koalicija je CIK-u podnijela 62 prijave koje se odnose na preuranjenu kampanju, zloupotrebu javnih resursa, ali i trgovinu mjestima u biračkim odborima. Od toga, CIK je kazne izrekao u 11 slučajeva, a u novcu je to bilo 41.800 KM.

    Prema njihovim podacima, izborna pravila su najviše kršile najjače stranke: SNSD, SDA, SDS, HDZ, SDP… Svi oni su, kažu iz “Pod lupom”, višestruki povratnici u kršenju izbornih pravila, ali se to, tvrde, ne vidi u smislu izrečenih kazni.

    “Bilo je logično da se u početku ide s malim kaznama koje su, eto, minimum ili blizu minimuma, ali pošto imamo političke stranke koje stalno krše Izborni zakon BiH, to pokazuje njihov neodgovoran odnos prema jednom bitnom zakonu. Ovdje se očekuje da oni koji su povratnici u kršenju Izbornog zakona budu kažnjeni ne novčanim sankcijama koje su blizu minimuma, nego i većim. Ne mogu da prihvatim da neko ko je 13 puta sankcionisan ima kazne oko 3.000 ili 3.500 maraka. Takve stranke bi trebalo kažnjavati nakon treće ili četvrte povrede zakona odmah sa 30.000 KM”, poručuje za “Nezavisne novine” Vehid Šehić iz ove koalicije.

    Pošto se očigledno dešava da je maksimalna novčana kazna strankama i kandidatima u BiH teško moguća bez obzira na ponavljanje prekršaja, Šehić smatra da bi sankcije morale da budu i one nenovčane, jer se ove zasad očigledno isplate partijama.

    “Postoje tu i sankcije kao što su skidanje kandidata sa kandidatske liste, pa ako se i dalje nastave prekršaji onda čak i poništavanje ovjere tom političkom subjektu za učešće na izborima. Mislim da bi CIK ovo trebao presjeći dok je vruće”, kaže Šehić.

    Izrečene kazne, odgovaraju iz CIK-a, proporcionalne su učinjenim prekršajima.

    “Sve odluke koje donosimo podliježu kontroli pravosudnih organa u Vijeću od troje sudija Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Da mi izričemo niske sankcije naše odluke bi bile poništene ili preinačene. Mi povećavamo sankcije kod ponovljenih prekršaja, na početku smo izricali kao prvu sankciju onu od 3.000 KM, a onda se išlo na 3.500 KM, pa na 4.000 KM i tako dalje. Naravno, uvijek cijenimo koliki je doseg tih objava na društvenim mrežama jer ako neko to podijeli na svim stranicama onda je prekršaj znatno teži jer je doseg informacije veći. Ja razumijem i stavove NVO, oni treba da budu korektiv vlasti i da ukazuju na probleme, ali mi opet ne možemo da budemo nikakva osvetnička institucija i da bez jasnih dokaza kažnjavamo. Mislim da dobro radimo svoj posao jer na Sudu BiH nije pala nijedna odluka CIK-a BiH u ovom periodu”, poručila je Hadžiabdićeva.

    Sagledavajući kompletnu situaciju, novinar “Nezavisnih novina” Uroš Vukić smatra da CIK trenutno kažnjava selektivno jer su brojni oni koji prođu “ispod radara” i niko ne obraća pažnju na njih, a i oni su u kampanji, kao i ovi koji su kažnjeni.

    “Bolja je bila prošla formulacija u Izbornom zakonu da je zabranjen svaki vid plaćene preuranjene kampanje, jer ovo što sada imamo po mom mišljenju je čista glupost. Ljude kažnjavaju jer kažu da podržavaju nekoga kao kandidata, a CIK se pretvorio u inkviziciju i servis nekoliko nevladinih organizacija koje samo pišu prigovore. Te iste NVO fokusirale su se na velike stranke, a na male partije i njihove kandidate niko ne obraća pažnju pa imamo situaciju da se za iste stvari jedni kažnjavaju, a drugi ne”, rekao je Vukić.

  • Šta je radio i šta je uradio Savjet ministara BiH?

    Šta je radio i šta je uradio Savjet ministara BiH?

    Počeli su dobro pa se vratili starim navikama iz prethodnih godina. Ovo je u najkraćem opis rada Savjeta ministara BiH u prethodnih godinu i po dana.

    A počelo je zaista dobro… Tri mjeseca nakon izbora vladajuća struktura koju čine SNSD, HDZ BiH i “trojka” dogovorila je formiranje izvršne vlasti, što je bio rekordni rok, i pred sebe postavila velike prioritete poput pristupnih pregovora ka Evropskoj uniji (EU), reformske zakone o pravosuđu, izborima…

    Ka EU se zaista i krenulo, ali onda ubrzo i stalo, jer paket od 14 zakona još nije “raspakovan” zato što se vladajuća koalicija ne može ili ne želi dogovoriti.

    I dalje se blokiraju određene stvari, nekad zbog takve banalnosti koja je ljudskom mozgu nezamisliva (poput priče o helikopteru) pa javnost koja prati šta se sve dešava ne može da se ne zapita da li je sve to smišljeno ili se ministri “ne mogu gledati”.

    Početak mandata aktuelnog Savjeta ministara BiH bio je, prema riječima Danijala Hadžovića, novinara i politikologa, optimističan sa jedne strane, ali i previše euforičan sa druge, naročito kada su u pitanju stranke koje čine “trojku”.

    “Zbog promijenjene geopolitičke situacije, zbog rata u Ukrajini, za BiH su se otvorila vrata i kandidatskog statusa za Evropsku uniju, početka pregovora, sprovođenja reformi. I dok su stranke ‘trojke’ pa i HDZ vrlo euforično tome pristupili, vidjeli smo da je SNSD bio puno skeptičniji i da se na kraju desilo to da je SNSD paket reformi koje je trebalo sprovesti i reformsku agendu uslovljavao nekim banalnim stvarima, te da su kao i u prethodnim sazivima Savjeta ministara BiH koristili cijelu situaciju da ucjenjuju, da u čitav evropski paket svrstavaju i zahtjeve i politike koje se i ne traže od BiH, poput toga da otvore pitanje državne imovine, da izbace strane sudije iz Ustavnog suda BiH i to je dovelo do toga da je taj evropski put usporen i da nakon vremena vrlo blagog pomaka koji se desio usvajanjem ona tri zakona BiH na tom evropskom putu ne napreduje”, smatra Hadžović.

    A ako se po određenom pitanju i postigne dogovor, što se dešavalo mnogo češće nego prethodnih godina, onda se pojavljuje četvrti igrač, koji blokira zakone, rješenja, odluke ili slično. Naravno, riječ je o SDA.

    “Takav je slučaj bio i nedavno, kada su preko svojih kantona blokirali usvajanje reformske agende. BiH je, nažalost, ostala bez 80 miliona evra u prvoj tranši, a potencijalno možemo ostati bez milijardu evra i to pokazuje glupost domaće politike. Oni zaista nisu zainteresovani da istinski unaprijede živote bh. građana i poboljšaju ovu zemlju i ovo društvo. Jer da jesu, sve te nacionalne i političke razmirice bi ostavili po strani, a ispunjavali bi uslove koje zahtijeva EU”, kaže Hadžović, koji godinu i po dana rada Savjeta ministara ocjenjuje neuspješnim.

    “Od jedan do pet – dao bih im dva minus. Ali, s druge strane, ohrabruje da je nakon godina stagnacije učinjen minimalan pomak, makar načelno se uspjela pokazati neka dobra volja da se ide ka EU. Međutim, kada dođemo u praksu, pojedini politički faktori, prije svih tu mislim na SNSD i njegove koalicione partnere iz Republike Srpske, pokazuju da njima nije iskreno stalo do toga. Mislim da tu treba da postoji veći pritisak od samih građana iz Srpske”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

    Dobro upućeni u rad izvršne vlasti u BiH naglašavaju da sve ide ka tome da se vraćamo u period prethodnog Savjeta ministara, koga su obilježile neviđene blokade.

    “Rezultat je to različitih iskušenja i pritisaka, ponajprije onih koji nemaju veze s ovim tijelom, ali utiču na rad Vijeća ministara. Od nametanja izmjena Izbornog zakona, novih sankcija dužnosnicima RS do međusobnih prepucavanja oko svega, pa čak i oko angažiranja letjelica”, kaže Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” u BiH.

    Podizanje napetosti, kakve u bliskoj nam prošlosti nije manjkalo, rezultat je, smatra Krešić, činjenice da stižu lokalni izbori.

    “Tada ponovno prevladavaju teme koje se svode na srbovanje, bošnjakovanje i hrvatovanje”, rekao je Krešić za “Nezavisne”.

    Adnan Huskić, politički analitičar, kaže da je teško biti gori od prethodnog saziva Savjeta ministara, koji se na kraju pretvorio u borbu između koalicionih partnera što imenovanjima, što institucijama.

    “Ovo je sada definitivno drugačije, s tim da se mora uzeti u obzir to da svoja očekivanja zaista moramo prilagoditi realnosti. A ona su takva da čim određena stvar iziskuje široki konsenzus, dakle gdje god imate toliki broj aktera koji imaju mogućnost da ulože veto, jasno je da politike koje izbacujete ne mogu biti optimalne.

    Ali ovdje se radi o potrebi za stvaranje povjerenja među političkim akterima, koje se, nažalost, kod nas ne stvara ili se ne koristi ova mogućnost dovoljno i ponovo treba da se vratimo onom razgovoru šta su stvari u vezi s kojima se možemo dogovoriti, jer sve je bolje osim potpune paralize na državnom nivou”, smatra on.

    Ističe i da građani nerijetko ne osjete kolika je disfunkcionalnost na državnom nivou jer postoje krize i na nižim nivoima vlasti, od entiteta, kantona, do opština.

  • Cvijanović: U Sarajevu stanuje ozbiljna mržnja

    Cvijanović: U Sarajevu stanuje ozbiljna mržnja

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da sarajevska politika decenijama truje međunacionalne i regionalne odnose i da ne postoje granice u njihovoj netrpeljivosti prema svemu što je srpsko.

    Cvijanovićeva je navela da bošnjačke opstrukcije kada je riječ o zahtjevu za angažmanom helikopetara MUP-a Srbije radi pružanja pomoći u gašenju požara u Republici Srpskoj samo govore o tome u kakvom se ambijentu živi.

    – Svega smo se nagledali u BiH u posljednjih 30 godina, ali da neko nečinjenjem doslovno i svjesno asistira vatrenoj stihiji koja guta desetine hektara Nacionalnog parka Sutjeska, a vi da odugovlačite da prihvatite pomoć Srbije koja ima neuporedivo moćnije kapacitete za gašenje požara, to je zaista van svake pameti – rekla je Cvijanovićeva za beogradsku “Politiku”.

    Da su u Sarajevu tu pomoć prihvatili čim je ponuđena, kaže Cvijanovićeva, bila bi izbjegnuta ovolika razmjera štete koju je požar prouzrokovao.

    – Veoma smo zahvalni Srbiji na pomoći, kao i na svakoj vrsti podrške koju pruža Republici Srpskoj – rekla je ona.

    Što je tiče BiH, navodi Cvijanovićeva, zvaničnici Republike Srpske nastaviće da se bore protiv sarajevskih političkih piromana, kao i posljedica njihovog štetnog djelovanja usmjerenog protiv Srpske i njenih građana.

    Cvijanovićeva je istakla da nema razloga da bude opštimista da bi Bošnjaci jednom mogli da prekinu sa osporavanjem osnosa Republike Srpske i Republike Srbije i kažu da je u redu da jedan te isti narod, koji dijeli jedna rijeka, sarađuje.

    – Nemam razlog da budem optimista, jer višedecenijska praksa pokazuje da ne postoje granice u njihovoj netrpeljivosti prema svemu što je srpsko. Primjere bih mogla da nabrajam danima, ali dovoljno ilustrativna je blokada dolaska helikoptera iz Srbije – istakla je ona.

    Srpski član Predsjedništva BiH je navela da su više puta helikopteri Republike Srpske gasili požare na prostoru Federacije BiH, jer je to stvar elementarne normalnosti, humanosti i solidarnosti koja treba da postoji uprkos svim političkim neslaganjima.

    – U Sarajevu očigledno ne misle tako. Tamo stanuje ozbiljna mržnja. Pogledajte naslovnice sarajevskih medija, u kojima su predsjednici Vučić i Dodik izjednačeni sa Luciferom i slično. A zašto? Zato što poštuju Dejtonski mirovni sporazum, zato što se bore za svoj narod i što bolje odnose Srbije i Srpske, ne ugrožavajući nikoga drugog – ukazala je Cvijanovićeva.

    Ona je upitala kako je na štetu Bošnjaka neki zajednički projekat Srbije i Srpske, poput aerodroma u Trebinju, hidroelektrane Buk Bijele, auto-put koji Beograd treba da poveže sa Banjalukom, pa i Sarajevom?

    – Da li je interes bošnjačkih privrednika, prevoznika i građana da putuju lošijim, a ne boljim i sigurnijim putevima? Naravno da nije. Ali to i dalje ne sprečava sarajevsku politiku da dodatno truje međunacionalne i regionalne odnose, što veoma dosljedno rade godinama, pa i decenijama – rekla je Cvijanovićeva.

    Srpski član Predsjedništva BiH ističe da najveća opasnost za BiH dolazi iz Sarajeva i da su sva druga objašnjenja i optužbe na račun Republike Srpske nastojanja da se zamagli realnost.

    – U Sarajevu se uzurpiraju ustavna ovlaštenja i privatizuju zajedničke institucije s namjerom da se stave u funkciju interesa samo jednog naroda. U Sarajevu se blokiraju sredstva koja po osnovu raspodjele pripadaju Srpskoj, projekti koji su važni za razvoj Srpske, ponuđena pomoć iz Srbije za gašenje požara itd – rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, u Sarajevu se raspiruje mržnja prema Srbiji i Republici Srpskoj.

    – Ako ste u stanju da svjesno otežavate gašenje požara, zaustavljate nekome razvojne projekte, blokirate sredstva na zajedničkim računima koja bi i vašim građanima značila, ne učestvujete u regionalnim inicijativama koje bi koristile i vašem narodu i privredi, onda to znači da je u pozadini destruktiva i iracionalna mržnja, kao i očiti nedostatak želje da gradite državu koja bi bila svima po mjeri. Onda nije ni čudo što sve to prouzrokuje reakciju iz Srpske – rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o bijesu bošnjačkih organizacija jer su predstavnici EU odali poštu srpskim žrtvama u Bratuncu, uključujući i direktora Memorijalnog centa u Potočarima Emira Suljagića, koji je Evropi zaprijetio da će platiti radi tog gesta, Cvijanovićeva je navela da je to razumjela kao bolesnu histeriju, krajnje nipodaštavanje srpskih žrtava i kao direktnu i monstruoznu prijetnju upućenu Delegaciji EU u BiH.

    – Šta znači kada nekome kažete, kao što je on to učinio, da će zbog nečega “pakleno platiti”? Svašta mi pada na pamet, a nijedna od tih asocijacija nije bezazlena. Mada, vidim da se pravosuđe nije previše potreslo zbog ove prijetnje. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi odreagovali da je predstavnik nekog srpskog udruženja izjavio nešto slično – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da se Bošnjacima i njihovim predstavnicima već decenijama oprašta sve i svašta od njihovih mentora, uključujući veze sa Al Kaidom, dovođenje terorista za vrijeme rata koji su preko noći postajali državljani BiH, pa sve do šurovanja sa raznim državama koje su osvjedočeni neprijatelji kolektivnog zapada.

  • Cvijanović: Američka ambasada preuzela ulogu opozicije

    Cvijanović: Američka ambasada preuzela ulogu opozicije

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je američka Ambasada u Sarajevu, zbog spoznaje da opozicija u Republici Srpskoj stoji veoma loše, odlučila da pred lokalne izbore preuzme njihovu ulogu.

    Povodom velikog broja saopštenja američke Ambasade u Sarajevu u proteklom periodu u kojima se kritikuju vlasti Republike Srpske i šalju destimulativne poruke potencijalnim investitorima, Cvijanovićeva je istakla da ne bi bilo zgoreg da se mnoge ambasade u BiH vrate u okvire Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.

    – Sigurna sam se ovakvo ponašanje u zemljama iz kojih dolaze ne bi tolerisalo ni 24 časa – rekla je Cvijanovićeva za “Politiku”.

    Govoreći o pismu koje je ministar inostranih poslova u Savjetu ministar Elmedin Konaković nedavno pisao zapadnim prestonicama moleći ih da zadrže OHR u BiH, Cvijanovićeva je rekla da Konaković ne predstavlja BiH i da je pisao u svoje ime.

    – Konaković je samo jedan od primjera upornog kršenja ustavnih procedura od bošnjačkih političara, a što se dešava u kontinuitetu, a u kontinuitetu se i toleriše od tih istih stranaca koji tobože brane dejtonski ustav, a ustvari ga razgrađuju zajedno sa svojim bošnjačkim partnerima. To je praksa koja decenijama urušava BiH – rekla je Cvijanovićeva.

    Što se tiče OHR ili uloge visokog predstavnika, Cvijanovićeva je istakla da ju je trebalo davno vratiti u okvire Dejtonskog sporazuma, a primat dati dijalogu između BiH i EU ako se željelo BiH dati šansa da počne živjeti život normalne demokratske države.

    – Tolerisati pojavu da jedan pojedinac naprimjer donosi zakone umjesto demokratski izabranih nadležnih parlamenata, stvarno ne djeluje baš normalno, a ni demokratski. Međutim, Konakoviću i njemu sličnima treba strani tutor koji će bošnjačke političke želje pretvarati u stvarnost i zato i piše to što je pisao – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da se predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i direktoru “Službenog glasnika” Milošu Lukiću sudi za ono za šta se nikome ni u jednoj demokratskoj i uređenoj zemlji ne bi sudilo i da bošnjački političari zato pišu pisma po svijetu i moljakaju za ostanak onih koji su im omogućili da se preko pravosuđa obračunavaju sa Republikom Srpskom i njenim izabranim predstavnicima.

    Kada je riječ o Ustavnom sudu BiH, Cvijanovićeva je ukazala da postoje određeni šabloni i da pojedini stanci podržavaju privatizaciju zajedničkih institucija od Bošnjaka, a onda i njihove odluke koje su po pravilu na štetu Republike Srpske.

    – Po opštem uvjerenju koje vlada u Republici Srpskoj, Ustavni sud je svojim odlukama, kojima je kreirao nova ustavna rješenja umjesto da je štitio postojeći ustav, bio generator mnogih političkih kriza u BiH. Stoga se i tražila njegova reforma kako bi ta institucija dobila neophodni kredibilitet, a njegove odluke ne bi bile tema za uporne rasprave i krize – rekla je ona.

    Cvijanovićeva je istakla da to očito nije u interesu onih koji na svaki način nastoje centralizovati BiH, a onda optužuju Republiku Srpsku jer se protivi devijacijama koje su u ustavnom sistemu zemlje napravile razne intervencije visokih predstavnika ili odluke tog suda.

    – Reformi Ustavnog suda, ali i redovnog pravosuđa treba pristupiti na ozbiljan i odgovoran način da bi, s jedne strane, postojala efikasna zaštita ustava, a s druge strane i opšta pravna sigurnost svih građana i privrednih subjekata. Zašto se neki tome opiru, treba pitati bošnjačke političare i pojedine strane ambasade – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da budućnost vlasti na nivou BiH može počivati samo isključivo na dijalogu predstavnika tri naroda bez obzira na aspiracije pojedinih političkih partija da se predstavljaju kao građanske.

    – A istinski dijalog biće moguć tek onda kada političko Sarajevo prestane da mašta o zlatnim ribicama sa strane koje će im na tacni isporučiti unitarnu BiH – rekla je Cvijanovićeva.

  • Da li se Srpska zbog američkih sankcija nalazi pred finansijskim slomom

    Da li se Srpska zbog američkih sankcija nalazi pred finansijskim slomom

    Protiv Republike Srpske se vodi obojena revolucija čiji je cilj njen finansijski krah, nedavno je izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

    Isplata penzija je redovna, uprkos ekonomskom i finansijskom ratu koji se vodi protiv Srpske, poručio je juče direktor Fonda PIO, Mladen Milić. Sudeći po ovim izjavama, kojima se komotno mogu pridružiti i druge slične izjave i poruke najviših zvaničnika Srpske povodom sankcija SAD pojedincima iz vlasti, može se izvući zaključak da nam “spasa nema, ali da propasti nećemo”.

    Citiranom čuvenom rečenicom predsjednika srpske Vlade Nikole Pašića, koju je izgovorio u jeku Prvog svjetskog rata, najbolje se može opisati trenutna ekonomska situacija u Srpskoj i mišljenja njenih najviših političkih funkcionera o stanju u budžetu i javnim fondovima koji su, prema njihovom vlastitom priznanju, kao nikad do sada pritisnuti teretom američkih sankcija.

    – Čim vam neko onemogući normalan, zakonit i neometan pristup tržištu, to je problem. Pritisak na Republiku Srpsku traje posljednje dvije-tri godine, a posljednjih godinu dana intenzivnije zbog sankcija. Imate kompanije i medijske kuće i njihove zaposlene koji su na udaru. Ekonomske sankcije nisu usmjerene samo prema pojedincu, već i prema svim građanima Srpske – izjavio je prije par dana premijer Višković.

    Međutim, uprkos svemu, Višković tvrdi da je finansijska situacija u Srpskoj stabilna, da ekonomski sistem nije pred slomom te da Vlada, kako je istakao, uredno servisira sve svoje obaveze. U sličnom tonu juče je govorio i direktor Fonda PIO, Mladen Milić.

    – Danas, kada se vodi ekonomski i finansijski rat protiv Republike Srpske, možemo reći da budžet Srpske uredno izmiruje sve svoje obaveze koje ima prema penzionerima, ne samo onim u Srpskoj nego i onim koji žive van Republike, a to je više od 55.000 korisnika prava Fonda PIO – poručio je Milić, dodajući da se u posljednjih nekoliko godina penzije isplaćuju čak i nekoliko dana ranije.

    Da li se Republika Srpska nalazi pred finansijskim kolapsom zbog američkih sankcija, da li je protiv nje u toku “obojena revolucija” te da li se protiv nje vodi “ekonomski i finansijski rat”, kako tvrde predstavnici vlasti, javnih institucija i fondova, pitali smo za mišljenje ekonomistu Svetlanu Cenić.

    Prema njenim riječima, protiv Republike Srpske se ne vodi bilo kakav finansijski rat već je Srpska, odnosno njena vlast, kako kaže, ratovala protiv same sebe “obezvređivanjem i uništavanjem svega”.

    – Koje veze ima s bilo kakvim ekonomskim ratom ovoliko zaduženje javnih i državnih preduzeća, zdravstva, dug koji je premašio vrijednost naftne industrije, propali projekti… Pored toga, treba sabrati koliko je međunarodnog novca došlo u Republiku Srpsku, tako da nema pojma o bilo kakvom ekonomskom ili finansijskom ratu protiv Srpske – tvrdi Cenićeva.

    S druge strane, ona navodi da postoje sankcije prema jednom krugu ljudi.

    – Te sankcije nisu usmjerene na cijelu Republiku Srpsku ili njeno stanovništvo. Ko je doveo do propasti svih preduzeća koje sam navela, to stanovništvo Republike Srpske treba da se pita. Zašto su propale “Željeznice”, “Šume”, ne znam da je bilo šta ostalo ekonomski zdravo. Podsjetiću vas da je prije dvije godine čak i “Lutrija Republike Srpske” bila u minusu. Najbolje je sakriti vlastitu neodgovornost i to prebaciti na nekakav ekonomski rat koji se, tobože, vodi protiv Srpske. Nigdje veze – smatra Cenićeva.

    Na konstatacije predstavnika vlasti da je domaći finansijski sistem, uprkos svemu, i dalje stabilan, Cenićeva odgovara da sistem ni približno nije stabilan jer mu, kako tvrdi, fali novca.

    – Pominje se cifra od 810 miliona KM, a ja tvrdim da je to mnogo više. Ko će sanirati zdravstvo, koje se nalazi u kolapsu? Ko će vraćati silne dugove javnih i državnih preduzeća? Nije to samo stvar kratera u budžetu. To su mnogo veće cifre. Što se tiče redovne isplate penzija, poenta je u tome što su ovoj vlasti penzioneri, očigledno, najodaniji glasači pa je zbog toga isplata penzija prioritet. Zbog toga je Fond PIO, odnosno isplata penzija prebačena na trezor. Bez obzira koliko se puni fond uvijek će se isplatiti penzije, a ostalima, šta Bog da! Zato i kasne sve ostale uplate, od doprinosa prosvjeti, zdravstvu i svim ostalima. Treba pitati i dobavljače koliko oni čekaju svoje pare – poručuje Cenićeva.