Kategorija: Politika

Sudija Sena Uzunović je dopisom koji je poslala Centralnoj izbornoj komisiji /CIK/ prekršila zakone BiH i počinila disciplinski prekršaj, miješajući se u postupak za koji nema nikakvu nadležnost, izjavio je Srni bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkoj savjeta Milan Tegeltija.
– Sudija krivičnog vijeća nema nikakvu nadležnost ni pravo da tumači presude u postupcima u izbornom procesu. Ovdje se radi o prostoj stvari – istakao je Tegeltija.

Tegeltija je rekao da se svjedoči nepojmljivom i skandaloznom kršenju Zakona o krivičnom postupku i Izbornog zakona u BiH, te Ustava BiH od jednog sudije.

– Sena Uzunović je sebi dala pravo da se miješa u postupke u kojim nema nikakve nadležnosti – ocijenio je Tegeltija, reagujući na dopis Uzunovićeve CIK-u da Milorad Dodik ne može da bude predsjednik SNSD-a.

On je istakao da je riječ o sudiji koja dostavlja dopis CIK-u u postupku u kojem ona kao sudija prvostepenog krivičnog vijeća nema nikakvu nadležnost.

Tegeltija je istakao da Uzunovićeva, bez ikakvog postupka i procedure, samoinicijativno i nepozvana, sama sebi daje ovlaštenje da se petlja u postupak za koji je isključivo nadležno Apelaciono odjeljenje Suda BiH i to nakon što je ono donijelo odluku u vezi sa izbornim procesom u postupku po žalbi.

On je naveo da Uzunovićeva vrši klasični disciplinski prekršaj iz vlastitih interesa, miješajući se u sferu u kojoj nema nadležnost.

– Ovo nije akt suda, ovo je akt sudije Sene Uzunović. Riječ je o klasičnoj zloupotrebi pozicije sudije, pokušavajući da izdejstvuje nekakvu odluku – ocijeno je Tegeltija.

On je pojasnio da je njeno tumačenje pravnih posljedica presude u svojoj biti potpuno pogrešno i nakaradno, jer se one ne mogu tumačiti kako je ona to učinila u dopisu koje je poslala CIK-u.

– Potpuno je jasno definisano na šta se odnose pravne posljedice presude. One se ne odnose na pravna lica koja nisu obuhvaćena javnim finansiranjem, a političke partije su registrovane kao udruženja građana. Udruženja imaju pravo da biraju svoje predstavnike – zaključio je Tegeltija.

Upravo prema Ustavu svi su jednaki i nigdje ne piše da se bilo šta određuje brojčano, a predsjednik SDA Bakir Izetbegović nastoji da to istakne u prvi plan, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

– Ali i oko brojeva bi se moglo popričati jer je popis iz 2013. godine manipulativno urađen. Dovoljno je samo sjetiti se kako u 20 kvadrata živi 10 ili više ljudi ili kako je na adresi fabrike, srušene tokom rata, prijavljeno da živi po nekoliko višečlanih porodica. Ali sve u svoje vrijeme – istakla je Cvijanović za Srnu pitana da prokomentariše izjavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da je ona dužna da poštuje Ustav i osigura proporcionalnu zastupljenost svih naroda u institucijama.

Cvijanović je rekla da je za sad dovoljno samo što sugeriše kako je tobože loše što je Bošnjaka, kako kaže Izetbegović, više od 50 odsto, a svedeni su na jednu trećinu vlasti.

– Tako će i ostati. Ako išta i ostane nakon što tako sistematski, uz pomoć Kristijana Šmita i pravosuđa koje je on podredio sebi a ne pravnoj sigurnosti građana, gurate BiH u neizlječivi kolaps – poručila je Cvijanović.

Poltrone iz CIK-a BiH su primorali da glasaju o tome da se meni zabrani da budem predsjednik stranke, kaže predsjednik Milorad Dodik, komentarišući to što je Sud BiH uputio dopis CIK u kojem je kako se navodi “razjasnio pravne posljedice presuda Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštivanje odluka Kristijana Šmita”.

Naime, Sud je naveo da Dodik “ne može biti predsjednik SNSD”.

– To govori o njihovoj bolesnoj ambiciji. Јedino neapsurdno rješenje je naša samostalnost. Јa jesam izabrani predsjednik, ali nisam predsjednik odlukom Suda, koja je vanustavna. Ne potpisujem akte iz praktičnog razloga, da to ne posluži ljudima iz Suda. Naš cilj je održati odnose sa Rusijom, Srbijom, Mađarskom i postaviti na najbolji strateški nivo saradnju sa Donaldom Trampom – kaže Dodik.

Istakao je da “ako hoćete BiH vratite na Dejton, ako nećete razićemo se”

Centralna izborna komisija odbila je danas, 20. oktobra, dva prigovora SNSD-a zbog navodnog preuranjenog vođenja kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, od strane više opozicionih stranaka u Srpskoj.

Oba prigovora su proglašena nedopuštenim.

Riječ je o prigovoru protiv SDS-a i pokreta „Svojim putem“. SNSD je prigovorio da su te dvije stranke vodile preuranjenu kampanju zato što je Igor Radojičić, kao predsjednik pokreta „Svojim putem“, nedavno u programu jedne televizije afirmativno govorio o Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika RS.

Takođe, SNSD je uputio i prigovor protiv PDP-a, jer je Branislav Borenović, član te stranke, za jedan medij govorio o podršci kandidatu SDS-a, prenosi Raport.

CIK je jednoglasno odlučio da ni Pokret „Svojim putem“, niti PDP nisu politički subjekti ovjereni za učešće na prijevremenim izborima, te da stoga ne mogu ni voditi preuranjenu kampanju, pa su prigovori SNSD-a odbijeni.

Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su zakazani za 23. novembar, pravo glasa imaće 20.531 birač koji živi ili boravi izvan Bosne i Hercegovine.

Ovaj podatak dostavila je Centralna izborna komisija BiH, nakon što je 14. oktobra istekao rok za registraciju novih birača koji glasaju izvan BiH.

Centralni birački spisak za ove izbore u RS, prema ranije utvrđenim rokovima, biće zaključen 3. novembra u ponoć, kada će biti poznat ukupan broj birača koji će moći birati predsjednika RS, nakon što je CiK u avgustu ove godine Miloradu Dodiku oduzeo mandat na ovoj funkciji.

Narodna skupština Republike Srpske imenovala je Anu Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, i to manje od mjesec dana uoči prijevremenih izbora koji su zakazani za 23. novembar – pod uslovom da se oni uopšte održe, s obzirom na tok aktuelnih političkih procesa i poruke koje posljednjih dana stižu iz Banjaluke.

Postavlja se pitanje zašto do imenovanja nije došlo ranije i zbog čega je izbor pao upravo na Trišić Babić, a ne na članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, čije se ime ranije pominjalo.

„Zato što je Miloradu Dodiku očigledno rečeno da treba da ga naslijedi neko ko uživa povjerenje SAD. Ne postoji nijedno drugo logično objašnjenje“, rekao je novinar Darko Momić.

On smatra da Trišić Babić posjeduje sve kvalitete potrebne za osobu koja bi Republiku Srpsku mogla povesti putem evroatlantskih integracija.

„Dakle, ne evropskih, već evroatlantskih. Iskustvo, znanje, strani jezici – sve to ima. Da je bilo državničke mudrosti, Republika Srpska bi taj put nastavila još 2009. godine, kada je tadašnji srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović to i potpisao. Danas bismo bili dio zajednice u kojoj živi oko 40 miliona pravoslavaca koji nikada nisu živjeli u uređenijim zajednicama i nikada nisu živjeli bolje. Ali da se tada nastavilo tim putem, ne bi se ljudi iz vrha vlasti i njima bliske osobe mogli na enorman način i u stotinama miliona maraka mjerenim iznosima okoristiti o Republiku Srpsku“, rekao je Momić.

Njegove tvrdnje dodatno dobivaju na težini nakon što je Stejt department pozdravio odluku Narodne skupštine Republike Srpske, ističući da je riječ o koraku ka stabilizaciji političkih prilika u BiH.

„SAD pozdravljaju akciju Narodne skupštine Republike Srpske koja potvrđuje stabilnost u BiH. Ona će, takođe, utvrditi kurs za konstruktivno partnerstvo sa SAD zasnovano na obostranim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu“, rekao je Brendan Hanrahan, visoki službenik Biroa Stejt departmenta za evropska i evroazijska pitanja.

Međutim, neizvjesnost oko održavanja izbora ostaje tema broj jedan. Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, izjavio je da vjeruje kako izbori neće biti tehnički mogući.

„Kao što znate, raspisani su ti neki izbori koje niko nije htio u Srpskoj, to je nešto što je nametnuto i javnost treba da prepozna da Sarajevo pokušava da upravlja tim procesom. Mi vjerujemo da te izbore neće biti moguće tehnički održati. Ti izbori su nepotrebni i zato smo ponudili da odlukom Narodne skupštine bude imenovan čovjek koji će privremeno obavljati dužnost predsjednika. To će stabilizovati situaciju, a istovremeno pruža šansu da kroz očekivanu odluku Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri, koja se stalno odugovlači, dobijemo priliku da se obratimo Evropskom sudu za ljudska prava koji je pun primjera odbijanja praksi kao ova koja je sprovedena u BiH“, rekao je Dodik u intervjuu za „Glas Srpske“.

I na samoj sjednici Narodne skupštine, tokom koje je imenovana Trišić Babić, pojedini poslanici govorili su u kontekstu „ako bude izbora“, što je dodatno pojačalo spekulacije da bi njihov održavanje moglo biti odgođeno.

„Politički autoriteti kupuju vrijeme da bi ušli u izbornu godinu i onda nema prijevremenih izbora. Sluti da bi prijevremeni izbori mogli biti dovedeni u znak pitanja ‘iz tehničkih razloga’, a ti tehnički razlozi su dobar alibi kada iza toga stoji opstrukcija ili politički nalog“, ocijenila je politička analitičarka Tanja Topić.

Ona je navela da Bijeljina već sada tvrdi da nema finansijskih sredstava za organizaciju izbora, dok je CIK BiH pomjerio pojedine rokove i tendere, čime se, prema njenim riječima, „stvara atmosfera u kojoj se odgađanje izbora čini sve realnijom opcijom“.

„U tim uslovima trebate imati čovjeka od povjerenja. To je dug period i ne možete te poslove prepustiti Pranjiću (Davor Pranjić, potpredsjednik Republike Srpske)“, dodala je Topićeva.

Iako pravnici ocjenjuju da je imenovanje v.d. predsjednika pravno sporno, Topićeva vjeruje da se radi o dijelu šireg političkog aranžmana zbog kojeg neće biti sankcija.

„S obzirom na šok-terapiju za vikend, stvoren je prostor da se izbori odgode. Oni sada i ne odgovaraju vladajućim partijama, ali ni opoziciji u kojoj se takođe odvijaju procesi“, istakla je ona.

Troškovi prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske planirani su u iznosu od 6,4 miliona KM. Gotovo pet miliona predviđeno je za naknade biračkim odborima, 420.000 KM za ugovore o djelu, 75.000 KM za zakup glavnog centra za brojanje i oko 800.000 KM za javne nabavke izbornog materijala.

Nakon što je CIK oduzeo mandat Miloradu Dodiku, njegov zamjenik Davor Pranjić preuzeo je dio nadležnosti predsjednika Republike Srpske. Ipak, vlast je potom odlučila da imenuje Anu Trišić Babić na tu funkciju, što znači da bi, ukoliko se izbori održe 23. novembra, u svega dva mjeseca četvoro ljudi obavljalo predsjedničku dužnost u Republici Srpskoj.

Politički zaokret Milorada Dodika i spremnost da prihvati “igru kompromisa s Amerikom” pokazali su se kroz najnovije odluke Narodne skupštine Republike Srpske — imenovanje Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednice i povlačenje šest zakona koje je ranije osporio Ustavni sud BiH. Analitičari ocjenjuju da je time Dodik otvorio vrata mogućem političkom primirju sa Zapadom.

Prema njihovim riječima, riječ je o taktici koja omogućava i Dodiku i Republici Srpskoj da zadrže status svojevrsne “države u državi”.

Potezi vlasti iz Banjaluke izazvali su niz reakcija. Dok Dodik tvrdi da Sarajevo nije uspjelo da ga “posmatra sa strane” i da on nastavlja da obavlja svoj posao, iz političkog vrha BiH poručuju da se parlament Srpske “pokorio pritiscima”.

Milivojević: Dodik nije imao veliki manevarski prostor

Politikolog Cvijetin Milivojević kaže za Blic da aktuelna Dodikova diplomatija nije rezultat slobodnog izbora.

– Dodik zna da jedini partner koji ga neće pustiti niz vodu je Moskva. Dodik nije imao velikog manevarskog prostora zbog čega mu se politika svodi na “kreni, stani pa dva koraka unazad” – ocenjuje Milivojević.

On smatra da posljednji politički potezi iz Srpske nose prepoznatljiv pečat “nove američke diplomatije”.

– Amerika već dvije godine nema ambasadora u BiH zbog čega je glavnu ulogu preuzeo Kristijan Šmit. Ne treba zaboraviti da Dodik nije krio izuzetnu ljubav prema Trampu. Zbog toga ovi potezi Dodika, kao što je izbor v.d. predsjednice Republike Srpske na mjesec dana i poništavanje šest zakona neustavnih po Ustavu BiH, predstavljaju ispunjavanje američkih želja. Dodik je požurio da udovolji Americi, a zauzvrat skinute su sankcije za četiri njegovih saradnika kao znak dobre volje – navodi Milivojević.

Milivojević podsjeća da Dodik i dalje insistira na poštovanju Dejtonskog sporazuma, što, kako kaže, odgovara i američkoj viziji BiH.

– Dodik traži samo da se poštuje Dejtonski sporazum koji je u osnovi američki proizvod. On se ponaša kao ruski i mađarski štićenik, a od ranije je poznat i kao političar koji se oslanja na jevrejsku državu. Sada želi nagodbu sa Trampovom administracijom koja bi odgovarala i njemu lično, ali i Republici Srpskoj koja bi ostala “država u državi” u BiH ako bi se i dalje poštovao Dejtonski sporazum – analizira Milivojević.

“Šta će biti nakon izbora 23. novembra?”

Analitičar se pita šta će donijeti prevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani za 23. novembar.

– Da li će predsjednik biti Branko Blanuša ili Siniša Karan ili možda Ana Trišić Babić ili Dodik? Dodik je zatražio i od Ustavnog suda da se izjasni da li predsjednik Republike Srpske ima pravo da se smijeni, a da o tome ne odlučuju građani odnosno da li je to što piše u Ustavu BiH, u Ustavu Republike Srpske i Dejtonskom sporazumu oborivo jer o tome odlučuje Kristijan Šmit. Dodik pothranjuje tu priču i vjerovatno mu odgovara dvovlašće i trovlašće jer iza Karana i Trišić Babić stoji njegova SNSD – ocjenjuje Milivojević.

“Dodik progutao nekoliko velikih žaba”

Prema njegovim riječima, Dodik je u posljednjih nekoliko mjeseci morao da odustane od više krupnih najava.

– Najavljivao je prvo referendum u Republici Srpskoj 25. oktobra, pa 23. novembra da bi sad spomenuo 9. januar kao novi datum. Takođe, parlament u Republici Srpskoj izglasao je prestanak šest zakona koje je nedavno doneo. Dodik svaki napad na sebe predstavlja kao napad na Republiku Srpsku i to mu je sad, kao što sam rekao, jedini mogući put – navodi Dodik.

Milivojević ističe i da su predstojeći izbori više formalnost nego istinska politička borba.

– Svi znaju da su sljedeće godine važniji izbori što pokazuje i to da opozicija ne izlazi na te izbore sa najjačim kandidatom, a to je Draško Stanivuković – zaključuje Milivojević.

Politički zaokret koji su SNSD i Milorad Dodik napravili gotovo preko noći, od oštrog suprotstavljanja do ponovne spremnosti na saradnju sa Zapadom, otvorio je neočekivani prostor opoziciji u Republici Srpskoj, smatraju analitičari.

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, vlast je povukla niz zakona koje je ranije promovisala kao stubove “odbrane Republike Srpske” od odluka visokog predstavnika i zapadnih ambasada. Sada, isti ti propisi stavljeni su van snage – što su funkcioneri SNSD-a pokušali predstaviti kao promišljenu i “mudru strategiju”.

– U Narodnoj skupštini Republike Srpske ozvanična je potvrda potpune kapitulacije Milorada Dodika, a poslanici vladajuće koalicije pojeli su i polizali sve ono što su zas..li u prethodne dvije godine. Potvrda da su lutali i vodili pogrešnu politiku i da su se povукли као највеће кукавице – objavio je na društvenim mrežama politički analitičar Velizar Antić.

Prema njegovoj ocjeni, sjednica je pokazala da poslanici vlasti “nemaju svoj stav i kičmu”, već da se radi o ljudima koji bez pogovora slijede partijske naloge.

– Šamar svim pristalicama koje su vjerovale u ono što je vlast radila i koji su bili spremni da sve druge nazivaju raznim imenima i da pravdaju ove poteze. Od danas je šansa za Blanušu skočila za duplo. Ako je do sada imao manje šanse za pobjedu, od danas se stvari drastično mijenjaju. Ako sada opozicija doda gas do kraja, Blanuša ima velike šanse da pobijedi. Time bi se napravio prvi veliki korak ka pobjedi na izborima sljedeće godine – naglasio je Antić.

Slično mišljenje dijeli i politička analitičarka Tanja Topić, koja smatra da je vlast u Republici Srpskoj ovim potezom izgubila dio podrške među svojim biračima.

– Rejting aktuelne vlasti je kroz ovaj “salto mortale” u subotu pao i izgubili su dobar dio podrške među građanima koju su imali. Međutim, nemamo apsolutnu garanciju da ih opozicija može “pomesti”, s obzirom na stanje u opoziciji – rekla je Topićeva za Srpskainfo.

Dodala je da opozicione stranke i dalje nisu konsolidovane i da se suočavaju sa ozbiljnim unutrašnjim podjelama.

– Druga stvar jeste kako će na ovo reagovati građani koji su razočarani i koji su do juče glasali za SNSD? Da li će oni povećati broj apstinenata ili će izaći na izbore i iz protesta glasati protiv politike SNSD? Mnogo je otvorenih pitanja – istakla je Topićeva.

Prema njenim riječima, dodatno je značajno pitanje mogućeg održavanja prijevremenih izbora.

– U ovakvim uslovima, SNSD nikako ne odgovara održavanje prijevremenih izbora upravo zbog pada podrške, a već vidimo da se, na neki način, pokušavaju sakriti iza tehničkih uslova, odnosno da se izbori prolongiraju kako bi građani kratke pameti zaboravili na situacije kojima smo svjedočili – zaključuje Topićeva.

Na taj način, sjednica koja je trebalo da pokaže političku snagu vladajuće većine pretvorila se, po ocjenama analitičara, u potvrdu zaokreta koji je opoziciji otvorio novu priliku – i to uoči predstojećih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, ali i narednih opštih izbora.