Kategorija: Politika

Narativ o patriotizmu često se koristi kao štit u situacijama kada se istaknuti pojedinci suočavaju s optužbama za kriminalne aktivnosti. Najnovija hapšenja, među kojima je i uhapšenje ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine i lidera Demokratskog narodnog saveza Nenada Nešića, ponovo su otvorila prostor za ovakve interpretacije. Dok se pravosudni procesi fokusiraju na navodne zloupotrebe javnih resursa, reakcije pojedinih političkih aktera usmjerene su na kreiranje narativa o političkom progonu i ugroženosti naroda.

Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić, izjavila je da je hapšenje još jedan dokaz da je “Tužilaštvo BiH u funkciji stvaranja političke destabilizacije i diskreditacije kadra iz Republike Srpske”. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da hapšenje “nosi skrivenu poruku”, dok je premijer Radovan Višković ovu akciju nazvao “pritiskom na Srbe u zajedničkim institucijama”.

Reakcije su stigle i od lidera Socijalističke partije Petra Đokića, koji je izrazio sumnju zbog tajminga akcije, napominjući da je do hapšenja došlo samo dan nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj je učestvovao i Nešić. Đokić je insinuirao da bi akcija mogla imati političku pozadinu, dok su neki drugi komentatori hapšenje povezali sa slučajem predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, iako se priroda ovih slučajeva znatno razlikuje.

Dok se Dodik suočava s optužbama za kršenje ustavnih procedura, slučaj Nenada Nešića fokusira se na optužbe za zloupotrebe u vrijeme kada je bio direktor “Puteva Republike Srpske”. Prema navodima Tužilaštva BiH, Nešić i njegovi saradnici osumnjičeni su za pronevjeru miliona maraka iz javnog preduzeća.

Zanimljivo je da su u javnom prostoru izostali komentari o ostalim uhapšenim osobama, poput aktuelnog direktora “Puteva Republike Srpske” Milana Dakića i biznismena Mladena Lučića. Također, nije bilo isticanja činjenice da su oštećenja učinjena javnom preduzeću iz Republike Srpske, a ne nekom iz Federacije BiH. Ovo su pitanja koja, iako ključna, ostaju u sjeni političkih interpretacija i narativa o ugroženosti naroda.

Diplomata i povjesničar Slobodan Šoja ističe kako se ovakve situacije često pretvaraju u spektakle lažnog patriotizma. “Kod nas, kada se uhapsi neka ‘zvjerka’, odmah se zazvone narodna zvona i hapšenje se proglasi udarom na narod ili državu”, rekao je Šoja.

Prema njegovim riječima, ovakvi narativi uspijevaju zbog dubokih interesnih povezanosti unutar društva i nedostatka hrabrosti u pravosuđu da jasno i glasno kažu da je nespojivo krasti i predstavljati se kao vrhunski patriota. Šoja zaključuje da je u BiH često prisutna praksa gdje se kriminal brani patriotizmom, a oni koji se usude prozvati lopove bivaju označeni kao izdajnici vlastitog naroda.

Najnovija hapšenja otvaraju brojna pitanja, od odgovornosti javnih dužnosnika do uloge pravosuđa i političkih institucija. Dok pravosudni procesi traže dokaze i odgovore, reakcije dijela političke scene pokazuju kako se pitanja kriminala često preusmjeravaju u sfere nacionalne politike. U društvu u kojem su patriotizam i kriminal često povezani u javnoj percepciji, potrebna je veća hrabrost i odgovornost institucija kako bi se ove dvije sfere konačno razdvojile.

Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković i dalje je stava da je Nenad Nešić bio najbolji ministar iz Republike Srpske u Savjetu ministara BiH.

“Ono što je on uradio i kao čovjek i kao profesionalac, ja sam zaista zbog toga rekao i danas isto mislim, da je uradio više u svom resoru nego što su Košarac (Staša) i Amidžić (Srđan) u svojim ministarstvima”, kazao je Konaković.

– Nešić je bio na čelu procesa. Riješili smo tu famoznu EUROPOL tačku koju smo našli paralizovanu, nisu to prethodnici mogli riješiti dugo. Sada smo parafirali FRONTEX, jedan važan proces koji je za BiH krucjalan kada je riječ o migrantima – rekao je Konaković.

Pohvalio je Konaković i Nešićev angažman u vezi evakuacije iz Gaze.

– Kada smo radili evakuaciju u Gazi, 49 ljudi smo ljudi evakuirali. Brzina kojom je moralo reagovati Ministarstvo bezbjednosti bila je krucijalna. Ono što je on uradio kao čovjek i profesionalac, ja sam zbog toga rekao i danas to mislim – dodao je Konaković za federalne medije.

On je rekao da hapšenje i pritvor Nenada Nešića zbog sumnji na koruptivne radnje neće ugroziti funkcionisanje državne vlasti.

Godina na izmaku donijela je mnogo pitanja, ali malo odgovora. Premijer Republike Srpske Radovan Višković ostao je dosljedan u svom stavu o zaduženju Srpske – detalji o kreditoru od 100 miliona evra ostaju misterija. Dok javnost traži odgovore, premijer je odlučan u tome da ih ne pruži.

„Nećemo da otkrivamo ko nam je pomogao, jer ne želimo da neprijatelji Srpske znaju ko su naši prijatelji“, izjavio je Višković. Prema njegovim riječima, sve što je potrebno znati već je objavljeno u Službenom glasniku.

Prema odluci Vlade Republike Srpske, donesenoj krajem novembra, kredit od 100 miliona evra namijenjen je za pokrivanje budžetskog deficita i refinansiranje postojećeg duga. Rok otplate iznosi deset godina, uz jednogodišnji grejs period i kamatnu stopu od pet odsto. Međutim, identitet kreditora nije otkriven, što je izazvalo niz reakcija, posebno među političkim protivnicima premijera.

Kritike opozicije

Narodni poslanik Igor Crnadak postavio je pitanje koje je do danas ostalo bez odgovora. „Tražio sam informaciju kao poslanik, vjerujući da nisam među onima koje premijer naziva neprijateljima Republike Srpske. Međutim, njegovo odbijanje da odgovori jasno šalje drugačiju poruku“, izjavio je Crnadak, aludirajući na Viškovićeve riječi da „neprijatelji Srpske“ ne smiju doći do tih podataka.

Crnadak smatra da je ovakvo ponašanje premijera presedan u političkoj praksi Republike Srpske. Uz to, istakao je da takav stav dodatno produbljuje nepovjerenje prema vlasti.

„Ako premijer ne želi otkriti osnovne informacije o javnom dugu, jasno je da vlast gubi kontakt sa stvarnošću. Smatram da je vrijeme da Vlada podnese ostavku i otvori prostor za promjene koje bi građanima donijele nadu u bolje sutra“, rekao je Crnadak.

Sumnje o mogućim zloupotrebama

Crnadak je otišao i korak dalje, izražavajući sumnju da se iza ove transakcije kriju nezakonite radnje. „Znamo da vlast nikada nije objavila ko je dobio proviziju od 12 miliona maraka za realizaciju ovog kredita. Ako je direktor jednog javnog preduzeća optužen za mito, ne mogu ni da zamislim šta se dešava s ovim kreditom“, izjavio je.

Stručnjaci zahtijevaju transparentnost

Ekonomistkinja Svetlana Cenić ponovila je svoj raniji stav o potrebi transparentnosti kada je u pitanju javni dug. „Neprijatelji Republike Srpske nisu oni koji traže odgovore, već oni koji nenamjenski troše novac građana i skrivaju ključne informacije od javnosti“, rekla je ona.

Građani Republike Srpske i dalje ostaju uskraćeni za odgovore na pitanje ko stoji iza kredita od 100 miliona evra, dok vlasti ostaju pri stavu da javnost ne mora znati više od onoga što je već objavljeno.

Svi u Bosni i Hercegovini moraju shvatiti da nijedan pojedinac nije iznad zakona, rekao je Kristijan Šmit, komentarišući zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, međutim upravo je Šmit taj koji je jedini iznad svih zakona u ovoj zemlji.

“Izjava da nijedan pojedinac ne bi trebalo da bude iznad zakona je, u stvari, suština demokratskog društva i pravne države. Ona podrazumeva da su svi pred zakonom jednaki, bili oni obični građani ili visokopozicionirani političari. S te strane gledišta se nema šta prigovoriti ovoj izjavi. Međutim, kada ona dolazi od čoveka koji se ponaša kao apsolutni vladar i protektor u BiH, ko nije izabran od naroda i ko ne polaže račune za svoj rad nikome, ili barem građani BiH ne znaju kome Šmit polaže račune, ko ima ogromnu platu za sav taj svoj rad, onda je ova izjava tragikomična”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.

Kako kaže Antić, ne ulazeći u priču da li je Šmit legalno izabran ili nije, nijedan pojedinac ne bi trebalo da bude iznad volje naroda iskazane na izborima, a što on definitivno jeste, ili barem pokušava da bude.

“Zadatak visokih predstavnika jeste da nadziru sprovođenje Dejtonskog sporazuma i da budu pomoć izabranim političarima prilikom tumačenja istog, a nikako ovo što Šmit pokušava, a to je da on bude vrhovni zakonodavac. Ove prakse razvijene demokratije su se odrekle pre više vekova kada su oduzeli apsolutnu moć svojim monarsima. A Šmit se ponaša upravo kao monarh s apsolutnim ovlašćenjima, što definitivno nije odlika demokratske vladavine”, rekao je Antić.

Inače, Šmit je komentarišući zaključke Narodne skupštine Republike Srpske rekao da je pokušaj politizovanja jednog sudskog predmeta pokušaj ugrožavanja “ustavnog poretka države BiH” te da je to izuzetno zabrinjavajuće. Zanimljivo je da je taj sudski postupak koji se odnosi na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, pokrenut zbog “nepoštovanja odluka visokog predstavnika”, a to djelo je inkriminisano upravo nametnutom odlukom Šmita koji je sam izmijenio Krivični zakon BiH, a što nikada nije potvrđeno u parlamentarnoj proceduri.

Ipak, iako se izdigao iznad svih mogućih zakona, Šmit je u svojoj reakciji napisao: “Svi u BiH moraju shvatiti da nijedan pojedinac nije iznad zakona. Svi, bez obzira na to kako se zovu i bez obzira na funkciju koju vrše imaju pravo na pravično suđenje, ali imaju i obavezu da poštuju sudske odluke. To je suština vladavine prava”.

Nebojša Tojagić, politički analitičar, kaže da je Šmit svojim odlaskom i “konstruktivnim” sastankom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem dokazao da nije turista u BiH, već naprotiv, alfa i omega ne samo u BiH, već i izvan nje.

“Htjeli mi to ili ne, on je kao diplomata iznad zakona i s pravom može tvrditi da nijedan pojedinac u BiH nije iznad zakona. To je realnost koju moramo prihvatiti baš kao i činjenicu da će Milorad Dodik biti gotovo sigurno osuđen pred Sudom BiH. Naivno je vjerovati da će se sudski proces moći toliko razvlačiti i da će u procesu protiv Dodika pobijediti pravo i pravda, kao što je bilo naivno očekivati da će Karadžić, Mladić, Martić… imati šansu pred sudom u Hagu. Pravo i pravda za Srbe odavno ne postoje u sudovima”, rekao je Tojagić.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, izjavio je kako vjeruje da hapšenje Nenada Nešića, ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine, neće dodatno usporiti BiH na putu u evroatlantske integracije.

“Mi ni u miru nismo znali puno brže raditi i možda nas ovo potakne. Uvijek krizu vidim kao nekakvu šansu. S naše strane, strane HDZ-a i predstavnika hrvatskog naroda, učinit ćemo sve da se početkom iduće godine neke stvari ubrzaju, da intenziviramo razgovore s našim partnerima u BiH, da otklonimo ta naša nesnalaženja ili nadmudrivanja jer mislim da je 2025. godina posebna šansa za sve nas u BiH. Bez obzira na iskušenja koja imamo, put koji moramo sebi trasirati, evropski put, nema alternativu”, izjavio je Čović, prenosi Klix.

Nešiću je Sud BiH u subotu je odredio jednomjesečni pritvor nakon što je 26. decembra uhapšen zbog sumnje na korupciju. Nešić je uhapšen u okviru akcije Tunel 2.

On se tereti za više kaznenih djela počinjenih u periodu od 2016. do 2020. godine, u vrijeme kada je bio na čelu “Puteva Republike Srpske”.

Nakon hapšenja Nešića, ministar finansija BiH i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac je poručio da neće prisustvovati sjednicama Savjeta ministara.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, poručio je da Republika Srpska ostaje odlučna u očuvanju svojih prava zagarantovanih Dejtonskim sporazumom, uprkos pritiscima iz Sarajeva i dijela međunarodne zajednice. Prema njegovim riječima, institucije poput Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine, uz podršku Ustavnog suda, postale su alat za ostvarenje političkih ciljeva bošnjačkih političkih krugova i stranih ambasada.

• Mnogi ne shvataju da su Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Sud Bosne i Hercegovine, zajedno sa Ustavnim sudom, kroz svoju praksu postali dio političkog miljea koji čine bošnjačke političke struje i pojedine zapadne ambasade u Sarajevu. Njihov cilj je stvaranje unitarne Bosne i Hercegovine i brisanje autonomije i državnosti Republike Srpske. Na udaru takvog kvazipravosuđa može se naći bilo ko ko im stane na put, a rukovodstvo Republike Srpske je najveća prepreka ostvarenju njihovih planova – istakao je Stevandić u razgovoru za “Večernje Novosti”.

Stevandić je ocijenio da su ovakvi postupci nastavak ranijih pokušaja slabljenja Republike Srpske, ovaj put kroz, kako kaže, perfidne sudske presude.

• Ono što nisu mogli uništiti nekadašnjim odlukama visokog predstavnika, sada pokušavaju postići presudama. To je perfidno, ali providno. Međutim, svi moraju znati – odlučni smo i nećemo popustiti po ključnim pitanjima imovine i samostalnog odlučivanja garantovanog Dejtonskim sporazumom – poručio je on.

Hapšenje ministra Nešića kao politički pritisak

Osvrćući se na nedavno hapšenje ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića, Stevandić je kazao da je riječ o politički motivisanom potezu.

• Ministar Nešić je jedan od onih koji su posljednjih mjeseci iznosili čvrste nacionalne političke stavove Republike Srpske u Sarajevu. Zato se postupak protiv njega ne može odvojiti od te činjenice. Nažalost, nemamo povjerenja u rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine jer je jasno da se radi o političkom pritisku, pogotovo kada se optužujuća djela odnose na teritoriju Republike Srpske, dok postupaju organi Bosne i Hercegovine. To samo potvrđuje da je njihov rad duboko problematičan – rekao je Stevandić.

Presuda Dodiku kao politički proces

Kada je riječ o predstojećoj presudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, Stevandić je upozorio da je proces politički, a ne pravni.

• Dodik je jedini legalno i legitimno izabrani predsjednik u Evropi koga progoni strani namjesnik, uz saučesništvo domaćih političkih vazala. Da nije njihovog mentaliteta, mogli bismo se dogovoriti. Oni i ne kriju da im je jedini cilj osuđujuća presuda i sve čine da to postignu što prije jer osjećaju da im okolnosti ne idu u prilog. Međutim, Republika Srpska ima demokratske kapacitete i institucije koje će politički odgovoriti na svaku potencijalnu krizu – poručio je Stevandić.

Na pitanje da li bi Dodik mogao povući poteze koji bi ugrozili mir i stabilnost, Stevandić je bio jasan:

• Ne vjerujem. Svi mi, uključujući predsjednika Republike, svjesni smo ko je ko u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu. Zajedno ćemo braniti interese Republike Srpske, čak i ako to podrazumijeva lične žrtve.

Pitanje razdruživanja i crvene linije

Govoreći o mogućnosti mirnog razdruživanja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, Stevandić je naglasio da takva opcija nije prioritet, ali da o njoj treba govoriti ako se napadi na Srpsku nastave.

• Ako se u Sarajevu vrate na Dejton i prestanu s napadima na Srpsku, od nas više neće čuti ni riječ o razdruživanju. Međutim, ako se napadi nastave, realno je da mi sve glasnije izgovaramo riječi upozorenja. Sve radimo mirno i racionalno jer znamo da se svjetske okolnosti brzo mijenjaju – objasnio je Stevandić.

Rat nije opcija

Stevandić je posebno naglasio da Republika Srpska ne zagovara oružane sukobe.

• Rat nije opcija. To je sarajevski narativ. Republika Srpska nikada nije zagovarala oružani sukob, a svi naši problemi su političke prirode. Oni koji koriste retoriku rata samo komplikuju odnose unutar Bosne i Hercegovine – rekao je on.

Opozicija i jedinstvo u Srpskoj

Komentarišući nedavne poteze opozicionih gradonačelnika Banje Luke i Bijeljine, Stevandić je istakao da unutrašnje političke razlike ne ugrožavaju jedinstvo u odbrani dejtonskih pozicija.

• Nijedna ozbiljna politička opcija u Republici Srpskoj ne dovodi u pitanje odbranu njenih prava. Reakcije gradonačelnika su unutrašnja politička pitanja i ne treba ih miješati s odbranom interesa Srpske – kazao je Stevandić.

Očekivanja od Trampovog povratka

Upitan o mogućem povratku Donalda Trampa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama, Stevandić je ocijenio da to može donijeti promjene, ali da Srpska ne smije osloniti svoju politiku na spoljne faktore.

• Važno je da stvorimo sliku o sebi kao ozbiljnoj i racionalnoj zajednici. Očekujemo manje neprijateljski pristup američke ambasade u Sarajevu prema Republici Srpskoj, a mi ćemo se truditi da tome doprinesemo – zaključio je Stevandić.

Predsjednik Demokratskog saveza (DEMOS) Nedeljko Čubrilović poručio je da nema nikakve političke saradnje između DEMOS i Socijalističke partije Srpske (SPS) te da odluku poslanika DEMOS u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS) o formiranju zajedničkog kluba sa SPS smatra samovoljnom.

„Odluku poslanika nisu potvrdili ni Predsjedništvo ni Glavni odbor DEMOS. Radi se o samovoljnom potezu, zbog čega će poslanici snositi odgovornost u skladu sa statutom stranke“, rekao je Čubrilović.

On je naveo da su saopštenja SPS-a o navodnoj političkoj saradnji sa DEMOS „klasično spinovanje“ i pokušaj obmanjivanja javnosti. „Stranački organi DEMOS vode računa s kim i kako mogu politički sarađivati, a stranka Gorana Selaka sigurno nije među njima“, dodao je on.

S druge strane, poslanici DEMOS u NS RS izrazili su neprijatno iznenađenje Čubrilovićevim tvrdnjama. U zajedničkom saopštenju naveli su da je predsjednik stranke bio upoznat s formiranjem zajedničkog poslaničkog kluba i da je dao saglasnost za tu odluku.

„Čubrilović ovom i prethodnim izjavama samo dodatno produbljuje krizu u kojoj se stranka nalazi posljednjih mjeseci. Ako je njegova tvrdnja tačna, zašto nije reagovao istog dana kada je klub formiran, već je čekao više od deset dana?“ poručili su poslanici.

Prema njihovim riječima, komunikacija unutar DEMOS je na veoma lošem nivou, a međuljudski odnosi su znatno narušeni. Podsjetili su da su na prošloj sjednici Predsjedništva zatražili hitno održavanje sjednice Glavnog odbora kako bi šire članstvo bilo upoznato sa situacijom i donijelo odluke o daljem funkcionisanju stranke.

„Predsjednik i Predsjedništvo su prihvatili ovaj prijedlog, ali sjednica do danas nije zakazana. Prema dostupnim informacijama, planiraju je tek u drugoj polovini januara“, naveli su poslanici.

Istakli su da su svakodnevno suočeni s pitanjima članova stranke iz raznih odbora o trenutnoj situaciji, ali da ni sami nemaju odgovore. Upozorili su na učestale odlaske članova DEMOS u druge političke partije i zatražili hitno sazivanje sjednice Glavnog odbora kako bi se spriječilo dalje osipanje stranke.

Poslanici su pojasnili da formiranje zajedničkog poslaničkog kluba sa SPS nije političko ujedinjenje, već tehnička i praktična odluka s ciljem veće efikasnosti u pripremama za skupštinske sjednice.

„Neprimjerenim smatramo dvosmislene izjave rukovodstva SPS kojima pokušavaju privući naše članove u momentima krize u DEMOS“, naglasili su.

Zaključili su da žele očuvati DEMOS koji su gradili proteklih šest godina i apelovali na stranačke kolege da prevaziđu lične animozitete i zajednički riješe trenutne probleme u stranci.

redsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, u intervjuu za Face TV govorio je o hapšenju Nenada Nešića, političkim odnosima u Bosni i Hercegovini te o optužbama za secesionističke namjere. Istakao je da je prioritet očuvanje mira i demantovao navode o težnji ka otcjepljenju Republike Srpske.

Nenad Stevandić je izrazio sumnju u motive hapšenja Nenada Nešića, smatrajući da je tajming postupka sumnjiv. „Nenad Nešić je prije dva dana na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske jasno govorio o odbrani institucija, poretka i imovine Republike Srpske. Ne može se izbjeći kontekst da mu je neko vrlo brzo vratio milo za drago“, izjavio je Stevandić.

Govoreći o pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, Stevandić je izrazio nepovjerenje u njihov rad. „Nisam stekao vjeru u to. Moja vjera je uglavnom u crkvi“, kazao je.

Odbacio je tvrdnje o secesionističkim planovima Republike Srpske, naglasivši da se politika ovog entiteta temelji na očuvanju postojećeg stanja. „Ne težimo otcjepljenju, već opstanku Republike Srpske. Jedni drugima ne trebamo otimati imovinu. Nema dokumenata koji vode ka secesiji“, rekao je Stevandić. Kao ključni cilj, naveo je očuvanje mira. „U vremenu kada ima mnogo ludaka, prioritet je sačuvati mir u Bosni i Hercegovini“, dodao je.

Stevandić je istakao i neutralan stav Republike Srpske u međunarodnim pitanjima. „Nas pokušavaju optužiti da smo ruski nosač političkih aviona, ali to nije istina. Neutralni smo jer smatramo da je to najbolji način za očuvanje mira u Bosni i Hercegovini“, rekao je.

Komentarišući zdravstveno stanje Milorada Dodika i njegovo nepojavljivanje na sudu, Stevandić je naglasio da bi prisustvo suđenju moglo ugroziti Dodikovo zdravlje. „Kao ljekar, nikada ne bih potpisao da ide na suđenje u takvom stanju. Ubrzavanje procesa nauštrb zdravlja neprihvatljivo je“, poručio je.

Na kraju, Stevandić je zaključio da odluke Narodne skupštine Republike Srpske nisu prijetnja miru u Bosni i Hercegovini. „Ovi zaključci su odbrana mira i suvereniteta. Optužuju nas, ali mi se ne svrstavamo ni na jednu stranu. Neutralnost je dobra i za Bošnjake, iako oni možda misle drugačije“, rekao je Stevandić, dodajući da je smirivanje političkih tenzija od ključnog značaja.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da mu Tužilaštvo BiH pakuje optužnicu i da je sljedeća meta poslije predsjednika Srpske Milorada Dodika.

“Ja sam sljedeća meta poslije Milorada Dodika. Pakuju mi svaki dan”, rekao je Višković tokom novogodišnjeg prijema za predstavnike medijskih kuća iz Srpske, prenosi Srna.

Na pitanje ko mu pakuje, Višković je istakao da se našao na udaru Tužilaštva BiH zbog “nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH”, iako su do sada odluke tog suda prekršene u više od 90 slučajeva.

“Bilo je 90 odluka tog suda koje se ne poštuju, ali sam se samo ja našao na udaru. Zašto? Zbog prodaje zemljišta na Jahorini, iako je sve urađeno prema zakonu. Međutim, oni kažu da nisam `imao pravo prodati državnu imovinu'”, istakao je Višković.