Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je poruku na društvenim mrežama u kojoj je oštro reagovao na izjave poslanika Nebojše Dončića, optuživši ga za laži i falsifikate.

U objavi Stevandić navodi da je Dončić „raskrinkan i doveden u fazu rastrojstva i nasilja“, te da je priznao da nije borac prve kategorije. Prema njegovim riječima, Dončić pokušava da „spas nađe u lažima koje će ponavljati bankomat mediji“.

„Čudno je kako lažovi i falsifikatori kao ovaj Dončić, kojeg je nadležna boračka otkrila na rješenjima sa brojem protokola, plus videom, u bijesu prilaze i lupaju čaše čije staklo pada na predsjedavajuće“, napisao je Stevandić, dodajući da takvi dobijaju medijsku pažnju i šire neistine „po liniji AID-a o crvenim kombijama“.

On je naveo i da je lično „primio metak od AID-a, liječio se od udara granate, sahranio rođake i prijatelje“, poručivši da će „stići i raskrinkati sve koji šire laži“.

Dok srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručuje da vjeruje u Bosnu i Hercegovinu i njenu evropsku budućnost, lider SNSD-a Milorad Dodik nastavlja da šalje poruke koje zemlju udaljavaju od Zapada.

Cvijanovićeva tvrdi da je Bosna i Hercegovina okrenuta Zapadu i da u evropskim integracijama vidi šansu za razvoj, dok Dodik uporno ponavlja da BiH ne želi i da mu je, kako kaže, bliži Istok. Ona zagovara saradnju s Evropskom unijom, on pak odbacuje i samu pomisao o tome.

Ostaje otvoreno pitanje – da li Željka Cvijanović zaista zastupa drugačije stavove od stranačkog šefa ili samo javno izgovara ono što on u tom trenutku želi da se čuje?

Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević smatra da u SNSD-u nema prostora za nezavisno mišljenje.

„Meni je žao što i gospođa Cvijanović njeguje taj odnos idolopoklonstva, jer je to na njenu štetu, ruši njen integritet. Možda će zvučati neuobičajeno da se pohvali politički protivnik, ali ja pomno pratim rad svakog u institucijama BiH i ona neuporedivo bolje i odgovornije radi posao člana Predsjedništva BiH, nego što su to radili Milorad Dodik i Nebojša Radmanović. Ali, ti njeni hvalospjevi BiH za mene nisu iznenađenje, jer ona jeste zadužena da čisti iza Dodika – smatra Pandurevićeva.“

Prema njenim riječima, Dodikova politika je decenijama vođena dvostrukim porukama – javno se zalagao za referendume i prijetio raspadom BiH, dok su njegovi stvarni potezi, tvrdi Pandurevićeva, jačali državne institucije.

„Uvijek, kada se najžešće obrušavao na BiH, iza je bila ili neka velika afera ili neki prenos nadležnosti. Samo u posljednje tri godine, u vrijeme eskalacije krize, usvojili su desetak zakona koji su školski primjer prenosa nadležnosti i preuzeli su obaveze za dalje prenose nadležnosti. Odgovorno tvrdim, Milorad Dodik je više uradio na jačanju BiH i razvaljivanju Republike Srpske, nego svi bošnjački političari zajedno od Alije Izetbegovića do ovih današnjih, tako da je ovo, što izjavljuje gospođa Cvijanović, potpuno na tom fonu – kategorična je Pandurevićeva.“

Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović dijeli sumnju da su različiti tonovi koje šalju Dodik i Cvijanovićeva zapravo dio dogovorene političke taktike.

„Milorad Dodik svojim narativom poklapa jedan sektor, a Cvijanovićeva drugi sektor. Kada ona sjedne sa Britancima i Amerikancima, kaže šta stvarno misle, dok Dodik, istovremeno, priča priče za naivne, zabavlja mase, šalje poruke koje žele da čuju Srbija i Beograd. To je sjedenje na dvije stolice. Licemjerstvo i podlost – kaže Vukanović.“

On podsjeća da je Cvijanovićeva u nedavnom razgovoru za TV Hayat potvrdila sve ono što je, prema njegovim riječima, „već poznato“.

„Ona govori da je Evropska unija naša budućnost, a Dodik govori da se ona raspala. Cvijanovićeva pohvalno govori o NATO, a pomenula je i mogućnost da su naša rudna bogatstva bila predmet nagodbi s Amerikancima. Dodik sve to pokušava da sakrije od većine građana, jer želi da pošalje poruku da je rusofil, Putinov i Vučićev prijatelj… To je samo njegova retorika, koja ima za cilj da se većina građana drži u zabludi – zaključio je Vukanović.“

Diskusija predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenada Stevandića o izuzetno pozitivnim ekonomskim pokazateljima u Srpskoj izazvala je reakcije na društvenim mrežama, ali i potvrdu od vještačke inteligencije.

Prilikom rasprave o Prijedlogu odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture, Stevandić je izjavio da je u ovom dijelu svijeta Srpska najbolje mjesto za investiranje.

Da, prema zvaničnim podacima i projekcijama Vlade Republike Srpske, budžetski deficit je planiran na oko 0,5% BDP-a ili manje, javni dug iznosi približno 30% BDP-a, a stopa nezaposlenosti kreće se oko 9-10% po anketama o radnoj snazi. Ovi pokazatelji zaista ističu relativnu…

— Grok (@grok) November 11, 2025 

Sve to je potkrijepio konkretnim podacima.

„Zašto sada možemo da uđemo u investicije i zašto će se svi utrkivati da nas kreditiraju? Zato što nam je deficit manji od 0,5 odsto, zaduženje 30,5 odsto, a nezaposlenost 8,8 odsto. To ne može da se ocrni!“, rekao je, između ostalog, Stevandić, koji je predsjednik Ujedinjene Srpske.

Korisnici društvene mreže Iks pitali su vještačku inteligenciju da li je to tačno, a onda su od „Groka“ dobili odgovor kome se vjerovatno nisu nadali.

„Da, prema zvaničnim podacima i projekcijama Vlade Republike Srpske, budžetski deficit je planiran na oko 0,5% BDP-a ili manje, javni dug iznosi približno 30% BDP-a, a stopa nezaposlenosti kreće se oko 9-10% po anketama o radnoj snazi. Ovi pokazatelji zaista ističu relativnu stabilnost u poređenju sa regijom. Međutim, nezavisne procjene poput S&P-a sugerišu nešto veći deficit, ali osnovna tvrdnja drži“, odgovor je „Groka“ – programa vještačke inteligencije koji funkcioniše u okviru društvene mreže Iks.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da će podržati zaduženje za izgradnju puta Šćepan Polje, ističući da je riječ o projektu od prioriteta za Republiku Srpsku.

„Smatram da je krajnje vrijeme i naša ljudska obaveza da to bude i put Šćepan Polje“, rekao je Stevandić tokom obraćanja na 16. redovnoj sjednici Narodne skupštine.

On je naveo da razumije inicijative poslanika koji su tražili finansiranje drugih infrastrukturnih projekata, uključujući putne pravce kroz srpska sela od Istočnog Drvara prema Drvaru, ali da u ovom trenutku prioritet mora biti područje sa većim brojem stanovnika.

 „Naći ću način da se povežu i spasu tih 20.000 stanovnika koji se protežu skoro do Karinina, ali sada moramo raditi tamo gdje živi najveći broj ljudi“, rekao je Stevandić.

Podsjetio je da su međunarodni krediti prije petnaest godina bili blokirani za projekte prema istoku Republike Srpske, te da se tada nisu mogli graditi mostovi ni putevi u tom pravcu.

„Evropska unija nije dozvoljavala kreditna ulaganja prema istoku. Dok su Sarajevo i Tuzla dobijali podršku, mi smo se sami borili da obezbijedimo sredstva za Klinički centar Banjaluka“, rekao je on.

Stevandić je istakao da je ekonomska situacija danas znatno povoljnija, što otvara mogućnosti za nova ulaganja.

 „Deficit je manji od 0,5 odsto, zaduženje 30,5 odsto, a nezaposlenost 8,8 odsto. To je trenutno najbolja ekonomska pozicija u jugoistočnoj Evropi“, naglasio je.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u prethodnim godinama bila pod političkim i finansijskim blokadama, ali je uspjela da stabilizuje odnose sa međunarodnim partnerima.

„Nakon dugih godina blokada, uspjeli smo da napravimo kolaterale i sa američkim i sa evropskim partnerima. Imamo dobre odnose sa Mađarskom, Češkom, Slovačkom, kao i sa političkim partijama u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj“, rekao je Stevandić.

On je dodao da ulaganja kroz zaduženja donose konkretne koristi građanima, navodeći kao primjer zdravstveni sistem i helikopterski servis Republike Srpske.

 „Ove godine je bilo sto helikopterskih transporta koji su spasili stotinu života. To je veći benefit od ukupne vrijednosti helikoptera koje smo kupili. Sve što smo ulagali kroz zaduženja nije propalo“, rekao je predsjednik Skupštine.

Govoreći o kritikama koje se upućuju na račun zaduženja, Stevandić je istakao da se radi o razvojnim investicijama koje povećavaju kvalitet života građana.

 „Zaduženja nisu opterećenje za buduće generacije ako donose korist. Ona su povećala kvalitet života, zdravstvenu zaštitu i standard građana“, poručio je.

Osvrćući se na političke napade, Stevandić je rekao da dio opozicije pokušava da diskredituje vlast i projekte koji se realizuju.

„Sve se može oklevetati i zacrniti, posebno u predizborno vrijeme. Ali građani Republike Srpske razumiju da su ovi projekti za njihovo dobro“, rekao je Stevandić.

Zaključio je da će podržati zaduženje za put Šćepan Polje, bez obzira što projekat nije iz njegovog kraja, jer vjeruje da će doprinijeti razvoju Republike Srpske.

 „Bez crnila za bilo koga – podržavam ovo zaduženje u nadi da će donijeti benefite i bolju Republiku Srpsku“, rekao je Stevandić.

Usvajanjem više izvještaja u Banjaluci je okončana 16. redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.
NSRS – Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
NSRSFoto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
Usvojen je Izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora, Izvještaj o radu Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti.

Usvojena je i Odluka o prihvatanju zaduženja od 81,7 miliona evra kod Svjetske banke o Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture.

Glavni cilj ovog projekta je poboljšanje regionalne magistralne putne infrastrukture i unapređenje upravljanja putnom mrežom radi izgradnje bezbjednih puteva otpornih na klimatske nepogode, navodi se u obrazloženju ove odluke.

Rok otplate zajma je 32 godine u koji je uračunat period odgode plaćanja od sedam godina.

Јedna od podkomponenti ovog projekta odnosi se na rehabilitaciju rute između Broda na Drini /Foča/ i Huma /Šćepan Polje/ u iznosu od 39,4 miliona evra.

Podršku je dobila i Informacija o aktivnostima u vezi sa odlagalištem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Najobimnija rasprava vođena je o Izvještaju o radu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za prošlu godinu, koji je takođe usvojen.

Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem u Prijedoru izabrana je Milijana Tanasić Perišić, dok je za zamjenika sa sjedištem u Foči izabran Aleksandar Đerić.

Za članove Nadzorog odbora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske na period od četiri godne izabrani su Zorica Stamenić iz Srpca, Ognjen Hrnjak iz Prijedora, Srđan Župić iz Mrkonjić Grada, Goran Kecman iz Prijedora, Marko Milić iz Kozluka kod Zvornika, Željka Vidović iz Šipova i Nataša Slijepčević iz Banjaluke.

Ključ uspostavljanja balansa između razvoja i zdrave životne sredine je u društvenoj, institucionalnoj i pojedinačnoj odgovornosti, poručio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.

Vipotnik je rekao Srni da je potreba za stvaranjem balansa između zaštite životne sredine i razvoja u privrednom, tehnološkom, infrastrukturnom, naučnom i socijalnom smislu prioritet koji se mora rješavati sistemski, kroz zakonodavni okvir i koordinisane aktivnosti.

On je podsjetio da je Ministarstvo u protekle tri godine intenziviralo saradnju sa akademskom zajednicom, upravo radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja.

– Imamo dobar zakonodavni okvir koji se postepeno usklađuje sa politikama i evropskom pravnom praksom – pojasnio je Vipotnik koji je danas u Banjaluci učestvovao na panel diskusiji u okviru konferencije “Održivost, regulativa i biznis potencijal na zapadnom Balkanu”.

On je dodao da se kroz projektne aktivnosti i u pogledu zakonodavstva podstiče što snažnije korištenje obnovljivih izvora energije i podizanje mjera energetske efikasnosti u javnim i stambeno-poslovnim objektima.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u svoje strateške dokumente u oblasti zaštite životne sredine ugradila temeljne principe takozvane zelene agende, odnosno planove za unapređenje efikasnog korištenja resursa prelaskom na cirkularnu privredu, zaustavljanje klimatskih promjena i smanjenje zagađenja u različitim privrednim sektorima.

On je ukazao na to da zastarjele tehnologije koje se koriste u industriji i nedostatak finansijskih sredstava znatno usporavaju realizaciju ciljeva zelene agende.

Ukupni troškovi za zaštitu životne sredine na teritoriji cijele BiH prošle godine su iznosili 0,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, a istovremeno, prema dostupnim podacima, Srbija u prosjeku izdvaja 0,8 BDP-a, Hrvatska 2,3 odsto BDP-a, Slovenija 1,4 odsto, Crna Gora 0,9 odsto ukupnih sredstava budžeta države, a Sjeverna Makedonija 1,7 odsto.

– Јoš poraznije je što i od ovih minimalnih sredstava u BiH oko 80 odsto ide u tekuću potrošnju, a samo 20 odsto u investicije za zaštitu životne sredine. To su jasni signali da moramo nešto mijenjati, da moramo napraviti disperziju odgovornosti kada je riječ o životnoj sredini, ali i finansiranju njene zaštite – ocijenio je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, kako bi se ubrzao put ka održivijem energetskom sistemu, svako od nas može početi da mijenja navike, da provjeri gdje se gubi toplota i riješi problem.

– Јedno od brzih rješenja je uvođenje mjerenja i praćenje potrošnje energije. Ako bismo svi od sutra zaista počeli tu praksu, poboljšanja bi se ubrzo osjetila. Mijenjajmo navike, budimo odgovorniji prema energiji, a samim tim i prema životnoj sredini – poručio je Vipotnik.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se izbor glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, koji su organizovale stranke takozvane trojke iz Federacije BiH i Republike Srpske, pretvorio u „pravu buvlju pijacu“.

„Da bismo se ogradili od ovih trgovaca svim i svačim, bilo bi zanimljivo kada bi sada institucije Republike Srpske predložile svog glavnog pregovarača“, poručila je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

Ona je navela i da je Predsjedništvo BiH usvojilo identičan budžet kakav je ranije usvojio i Savjet ministara BiH. „Nikakvih amandmana nije bilo“, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva se danas sastala sa šefom Delegacije Evropske unije i specijalnim predstavnikom EU u BiH Luiđijem Sorekom. Na sastanku je razgovarano o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, kao i o procesu evropskih integracija.

Predsjedništvo BiH je na današnjoj sjednici usvojilo prijedlog budžeta institucija BiH za 2025. godinu.
Prijedlog Ministarstva finansija i trezora usvojen bez izmjena i jednoglasno.

Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi KM, a u odnosu na raniji prijedlog razlikuje se u tome da nema povećanja sredstava za Oružane snage BiH, finansiranje institucija od kulturnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a.

Ovaj prijedlog bi sada trebao doći u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, gdje je krajem prethodnog mjeseca srušen prijašnji prijedlog zbog nedostatka entitetske većine.

U slučaju da ovaj prijedlog bude usvojen u Predstavničkom domu, treba ga potvrditi i Dom naroda PS BiH.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić, poručila je za RTRS da, kada je u pitanju izbor glavnog pregovarača BiH sa EU, SNSD ima jasan stav o tome ko treba da imenuje pregovarača – a to je Savjet ministara.
– Kada je u pitanju pregovarač, SNSD ima jasan stav i jasno je propisano ko treba da imenuje pregovarača, a to je Savjet ministara. Imajući u vidu da se pojedinci poigravaju i Poslovnikom i Zakonom, ali i Ustavom, mi smo odlučili, ispred Kluba poslanika SNSD-a, da zatražimo ocjenu ustavnosti same odluke koju je donijela srpska i bošnjačka trojka, a koja se odnosi na to da pregovarača određuje Predstavnički dom – istakla je Vulićeva.

Poručuje da takva odluka nije u skladu ni sa Zakonom ni sa Ustavom, te da će struka imati priliku da se izjasni.

– Naravno, naš pravni tim je pripremio zahtjev za ocjenu ustavnosti i privremenu mjeru, tako da će naše kolege iz Narodne skupštine Republike Srpske uputiti taj zahtjev. Imajući u vidu da Ustav kaže da jedna četvrtina poslanika u određenom zakonodavnom tijelu može podnijeti zahtjev, a nas je osam, naše kolege iz Narodne skupštine, imajući u vidu da zajedno koordinišemo i dijelimo iste politike, kao i da se zalažemo za interese Republike Srpske, podnijeće zahtjev za ocjenu ustavnosti i privremenu mjeru – rekla je Vulićeva.

Dodaje da, kada je u pitanju odluka o pregovaraču, SNSD ostaje pri stavu da se moraju poštovati zakoni i Ustav.

– To je političkom Sarajevu nepoznanica. Ni srpska trojka ne mari za interese Republike Srpske. To nije problem SNSD-a, već njihovog uskog gledanja i potrebe za ostvarivanjem ličnih ambicija, a nikako za nečem što se zove budućnost Dejtonske BiH, jer, ako pitamo njih – ona ne postoji – naglasila je Vulićeva.

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA nakon sastanka sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a rekao je da o koaliciji nakon izbora nije razgovarano, ali da misli da se to podrazumijeva.

“Nismo konkretno o tim stvarima razgovarali, ali mislim, po njegovom kompletnom odnosu, da se to jednostavno podrazumijeva. Neće o tome ni odlučiti gospodin Čović, nego glasači i ja to očekujem jer ovako ne ide više. Prije svega, ti ljudi (političari Trojke) nemaju kadrova, nemaju iskustva, oni su pripravnici u politici”, rekao je Izetbegović.

Naglašava da je on zainteresovan za to da se sljedeće godine napravi koalicija od najjačih stranaka u državi.

“Moraju najjači da predvode stvar da bi se izvukli iz ovakve situacije”, poručio je Izetbegović.

On je rekao da je sa Čovićem popio kafu nakon pola godine i da je tema razgovora bila situacija u BiH te da je Čović zainteresovan za deblokadu EU puta, dok je on insistirao donošenje zakona o proprcionalnoj zastupljenosti.

Odgovarajući na pitanje da li je tema razgovora bila i glavni pregovarač sa EU, Izetbegović je rekao da o samom imenu nije bilo govoro ali da je SDA za svako rješenje u kojem ćemo dobiti kvalitetnog čovjeka, koji će povući BiH na evropskom putu i koji će biti politički pravilno orjentisan i dovoljno stručan da to uradi.

Sam Čović nakon sastanka rekao je da je bilo govora o stanju u BIH, ičuvanju mira, stabilnosti i ustavne strukture te evropskom putu BiH.

“Ustavna prava hrvatskog naroda u BiH moraju biti potpuno poštovana te trajno zaštićena”, rekao je Čović.

Nakon sastanka, Čović je u razgovoru s novinarima govorio i o detaljima njihovog susreta.

“Imali smo korektan i ugodan razgovor i time završavamo ovaj ciklus razgovora s predstavnicima drugih stranaka. Pričali smo o onome što je problem u funkcioniranju BiH. Nismo dugo razgovarali. Iznio sam tri stajališta. Evropski put da nema alternative, razgovarali smo o miru i stabilnosti i tu smo se složili te o jednakopravnosti Hrvata u BiH. Kolega Izetbegović je imao neka svoja viđenja o tome i mislim da je razgovor bio vrlo dobar”, rekao je Čović.

Osvrnuo se i na pitanje proporcionalne zastupljenosti i prijedlogu koji ide u tom smjeru.

“Ključno je legitimno predstavljanje svakog od naroda. Ako birate člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, da ga biraju Hrvati. Rekao sam da nešto ako dobijemo kao prijedlog da ćemo dati svoj komentar”, ističe Čović.

Na pitanje da li je ovo naznaka koalicije sa SDA, Čović je odgovorio.

“Ne, apsolutno. Mi koaliciji o budućnosti još ne razmišljamo. Nama je cilj da ovo Vijeće ministara i parlamentu funkcioniraju u mjeri koliko je to moguće prvenstveno zbog evropskog puta i mira i stabilnosti”, naglasio je.

Na kraju, Čović se osvrnuo i na odnose u trenutnoj državnoj koaliciji i pitanju imenovanja glavnog pregovarača.

“Vlast ne funkcionira kao što je to bilo prve godine, bez obzira ko je zastoj napravio. Naš stav je da trebamo usvojiti dva evropska zakona te da onda sjednemo politički i da se dogovorimo kako ćemo riješiti pregovarača”, zaključio je Čović.