Kategorija: Politika

Poslanici i delegati iz SNSD-a odlučili su da ne prisustvuju zajedničkoj sjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je bila zakazana za danas u 11 časova, i na kojoj su ministri u Savjetu ministara trebali da odgovaraju na pitanja koja bi im postavljali poslanici i delegati.

Činjenica je da je sjednica počela po zakazanom redu, ali je ubrzo prekinuta.

Naime, na sjednicu nisu došli poslanici iz Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH, a o toj odluci oni su pismeno obavijestili Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Bosne i Hercegovine.

Nakon što je Čović pročitao pismo poslanika SNSD-a, prisutnim se obratio Nikola Špirić, delegat SNSD-a u Domu naroda BiH, te je rekao da i oni napuštaju sjednicu.

Zbog toga, Čović je konstatovao da zbog neprisustvovanja delegata iz SNSD-a ne postoji kvorum na nivou Doma naroda BiH za održavanje zajedničke sjednice oba doma te je dao pauzu.

Iz SNSD su poručili da su odlučili da ne prisustvuju sjednici jer se krši Ustav BiH, tačnije, u Kolegijumu Predstavničkog doma još uvijek nije imenovan Srbin, nakon što je smijenjen Nebojša Radmanović (SNSD).

“Kolegijum Predstavničkog doma ne odražava ustavno definisano stanje”, istakli su iz SNSD-a.

Naglasili su da njihov stav nije bojkot rada domova Parlamentarne skupštine, već isključivo poštovanje

“Dezavuiše se izborna volja srpskog naroda. Dovedeni smo u situaciju da smo donijeli odluku da većina delegata iz Srpskog kluba neće zasjedati na ovoj sjednici. Ukoliko postoji kvorum za dalji rad, mi vam želimo uspješan rad i vidimo se na narednoj sjednici”, rekao je Nikola Špirić prije nego što je napustio sjednicu.

“Od posljednje sjednice Predstavnički dom nalazi se u vanustavoj poziciji. Većina srpskog kluba iz Doma naroda ne želi da legalizuje ovakvu poziciju Predstavničkog doma”, dodao je Špirić.

Podsjećamo, Radmanovićeva smjena i neusaglašenost oko imenovanja njegovog nasljednika dolaze u kontekstu nedavne odluke Trojke da prekine saradnju sa SNSD-om. Nakon Radmanovićeve smjene, SNSD je predložio da Branislav Borenović preuzme njegovu poziciju, ali je on to odbio.

Politička kriza u Bosni i Hercegovini, izazvana pokušajem Trojke da izbaci SNSD iz vlasti na državnom nivou, i dalje je bez konkretnih rješenja. Osim što je Nebojša Radmanović smijenjen iz kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, daljih pomaka nema. Hitna sjednica Zastupničkog doma planirana je za dva dana, a na dnevnom redu će se naći samo jedna tačka – imenovanje Branislava Borenovića na tu funkciju, što je predložila upravo SNSD-ova poslanička grupa.

Gostujući na N1, Borenović je izjavio da nije zainteresovan za tu poziciju, istakavši da je SNSD praktično već istisnut iz kolegijuma Predstavničkog doma. “Taj BMW koji stoji parkiran ispred zgrade Parlamenta neka ostane tu još neko vrijeme. Nas ne zanimaju privilegije, već ono što će nova vlast donijeti građanima. Pozvaću kolege da ne glasaju za moje imenovanje. Nevjerovatno je koliko je to licemjerno, s obzirom na to šta su sve ranije govorili o meni, a sada bi me predložili”, poručio je Borenović.

Podsjećamo, ovaj prijedlog dolazi nakon što je Radmanović smijenjen uz podršku opozicionih poslanika iz Republike Srpske. Kako navodi Srpska Info, Borenović je ovo nazvao političkim manevrima, istakavši da će se mjesto u kolegijumu dogovarati kroz širi politički dijalog o novim većinama.

“Mi nudimo ruku iz Republike Srpske da zajedno radimo na stabilizaciji situacije. Spremni smo, sa pet poslanika u Predstavničkom domu i dva delegata u Domu naroda, da razgovaramo o novim političkim partnerstvima, bilo da je riječ o Trojci, HDZ-u ili nekim drugim opcijama. Cilj je da se bavimo suštinskim pitanjima, a ne samo raspodjelom fotelja i uživanjem u privilegijama”, naglasio je Borenović.

Hitna sjednica Predstavničkog doma zakazana je za 5. februar, nakon zajedničke godišnje sjednice oba doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će ministri odgovarati na pitanja poslanika. Trenutno su upražnjena dva ključna mjesta – ono u kolegijumu Predstavničkog doma i pozicija ministra bezbjednosti.

Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda iz SNSD-a, izjavio je da je prijedlog Borenovića logičan jer on, kako tvrdi, ima najviše glasova među opozicionim kandidatima u Republici Srpskoj. “Smatramo da trenutna situacija nije u skladu sa Ustavom. Kada je u pitanju pozicija ministra bezbjednosti, vidjećemo kako će se to riješiti”, rekao je Kovačević.

Na društvenoj mreži X Kovačević je predložio da novi ministar bezbjednosti bude Nebojša Vukanović, lider Liste za Pravdu i mir, te dodao da će tu ideju iznijeti Miloradu Dodiku. Kako je napisao, vlast u Sarajevu “traži Srbina po njihovoj mjeri”.

Vukanović je odgovorio da nema ništa protiv, ali i da bi SNSD-u najmanje odgovaralo njegovo imenovanje. “Oni to žele da ismijavaju, kao što su predložili Borenovića. Milorad Dodik, prije svega, nema ustavno pravo da određuje ko će biti ministar bezbjednosti. Prema procedurama, kandidata treba predložiti predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto, uz podršku najmanje 22 poslanika. Ovo pokazuje koliko SNSD pokušava manipulisati procedurama”, poručio je Vukanović.

U međuvremenu, očekuje se i odluka o smjeni Nikole Špirića iz kolegijuma Doma naroda. Vukanović je upozorio da bi pokušaj SNSD-a i HDZ-a da bojkotuju sjednicu kako bi spriječili glasanje bio ozbiljan problem. “Ako šest od 15 delegata odluči da blokira rad Doma naroda, to bi bila zloupotreba Dejtonskog sporazuma. Takvo ponašanje bilo bi nedopustivo”, istakao je Vukanović.

Dženan Đonlagić iz Demokratske fronte smatra da visoki predstavnik Kristijan Šmit neće intervenisati ni u slučaju blokade. “Šmit nema nadležnost da mijenja Ustav BiH. Podsjećam da su imenovanja i smjene unutar Savjeta ministara ustavna pitanja, tako da nema osnova za intervenciju”, rekao je Đonlagić.

S druge strane, opozicione stranke iz Federacije, poput SDA i DF-a, nisu uvjerene da će doći do rekonstrukcije vlasti. “Do opštih izbora ostalo je 20 mjeseci, a realne šanse za promjenu Savjeta ministara su blizu nule. SNSD i HDZ su već duboko ukorijenjeni u sistem, sa svojim ljudima na svim pozicijama”, izjavio je Đonlagić.

Još uvijek nije poznato da li će doći do smjene ministra Elmedina Konakovića, a u igri su i druge funkcije, poput one Zukana Heleza i ministara iz SNSD-a. Rok za imenovanje novog ministra bezbjednosti ističe 12. februara, ali konkretni kandidati još nisu potvrđeni. Dalji potezi zavisiće od raspleta u pregovorima o novoj parlamentarnoj većini, dok Dragan Čović za sada tvrdi da se situacija ne mijenja.

Rast plata u Republici Srpskoj pokazatelj je fiskalne stabilnosti i sposobnosti Vlade da održi finansijski sistem, poručio je premijer Srpske Radovan Višković. On je istakao da je povećanje zarada rezultat dugih razgovora i odluke o diferenciranom minimalcu, čime se nastoji zaštititi radnike i smanjiti siva ekonomija.

„Dugo smo razgovarali o platama, želja Vlade je bila da neodgovorne poslodavce i sivu zonu smanjimo, da radnici ne budu oštećeni i da se obezbijedi više sredstava u budžetu Srpske“, rekao je Višković.

Višković je naglasio da od aprila slijedi povećanje plata zaposlenima u policiji, zdravstvu i javnoj upravi. Policajci će dobiti povećanje od 40 odsto, što će im omogućiti izjednačavanje primanja sa kolegama iz regiona. Za povećanje plata u javnom sektoru do kraja godine biće izdvojeno dodatnih 180 miliona KM.

Istovremeno, penzije će od avgusta biti povećane za tri odsto, uz redovno usklađivanje od šest odsto od početka godine. „Budžet za boračko-invalidsku zaštitu 2019. godine iznosio je 220 miliona, a danas je 460 miliona KM“, rekao je Višković, dodajući da su izdvajanja za plate uvećana sa 750 miliona na 1,3 milijarde KM.

Kontrola cijena i zaštita građana
Višković je upozorio da će tržišna inspekcija pojačano kontrolisati cijene osnovnih životnih namirnica kako bi se spriječile zloupotrebe povećanja plata i neopravdano podizanje cijena.

„Nećemo dozvoliti da naši napori teški 500 miliona KM budu prebačeni u džepove pojedinaca koji bi ostvarili ekstra profit. Svako ko zloupotrijebi donijete odluke biće kažnjen“, poručio je premijer.

On je naglasio da su cijene u Republici Srpskoj često neopravdano visoke. „Nema opravdanja da pavlaka u Srpskoj bude skuplja nego u Italiji. Ako inspekcije utvrde nepravilnosti, uvešćemo i rigoroznije mjere“, rekao je Višković.

Narodne obveznice kao novi finansijski mehanizam
Govoreći o ekonomskim mjerama, Višković je predstavio inicijativu za uvođenje narodnih obveznica, koje će građanima ponuditi veću kamatnu stopu od one u bankama.

„U bankama Srpske ima 7,2 milijarde KM depozita, od čega 4,7 milijardi pripada građanima. Svi vlasnici tih sredstava mogu biti kupci narodnih obveznica, a kamatna stopa biće veća od one u bankama“, rekao je premijer.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je preduzela mjere kojima se sprječava da banke iznose kapital iz Srpske, te će one sada biti obavezne da dio svoje dobiti reinvestiraju unutar entiteta.

Politički izazovi i odnosi na nivou BiH
Višković je komentarisao i političku situaciju u BiH, navodeći da je vlast na državnom nivou u krizi jer stranke „Trojke“ nemaju kapacitet da sprovedu dogovorene politike.

„Postoji mogućnost prekompozicije vlasti, jer se stranke nude da uđu u vlast samo da bi bile dio nje, ne razmišljajući o svom kapacitetu“, rekao je on.

Dodao je da su SNSD i HDZ jedini dosljedno radili na evropskom putu BiH, ali da je za dogovor sa partnerima iz Federacije BiH uvijek postavljan uslov da Republika Srpska odustane od svojih nadležnosti. „Srpska ne treba da se odrekne svojih nadležnosti zarad bilo čijeg političkog interesa“, poručio je Višković.

Komentarišući situaciju u Srbiji, premijer Srpske je istakao da su pritisci na tu zemlju dio šireg političkog plana.

„Mnoge stvari u Srbiji nisu proizvod srpske politike niti ljudi iz te zemlje. Nekima je u interesu da oslabe Srbiju, ali samo dogovor može dovesti do smirivanja tenzija“, rekao je Višković.

Studente u Srbiji opozicija pokušava da svede na fizičku snagu protesta umjesto da ih tretira kao intelektualnu elitu, smatra dr Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske. On ističe da je primjetan pokušaj preuzimanja studentskih okupljanja od strane političara koji su više puta izgubili izbore.
Stevandić je naglasio da su u Republici Srpskoj održani studentski skupovi koji nisu prerasli u blokade i demonstracije, već su bili usmjereni na slanje poruka, za razliku od situacije u Srbiji.

“Mi smo imali nekoliko studentskih skupova koji nisu prerasli u blokade i demonstracije, već su bili usmjereni na poruke. Smatramo da Srbija mora da ostane mirna. Najveća opasnost je u tome kuda bi protesti mogli biti usmjereni. Ako uzmemo u obzir da je za predsjednika Aleksandra Vučića glasalo više od 2,3 miliona birača, a protiv oko 700.000, uvijek će postojati određeni broj građana, jedna sedmina biračkog tijela, koji će biti agresivni i protestovati, dok oni koji su mu dali povjerenje ostaju mirni i kod kuće. Ta društvena polarizacija se ne može pozitivno reflektovati kroz slike sa protesta i blokade mostova”, naveo je Stevandić za televiziju “Kurir”.

On smatra da među studentima postoji nezadovoljstvo, ali i svijest o tome da su neki pokušali da ih iskoriste za svoje političke ciljeve.

“Vidimo pokušaje da se protesti kanališu od strane opozicionih lidera koji su više puta izgubili izbore i ljudi koji šire mržnju i srbofobiju. Njihova društvena i politička vrijednost znatno je manja od njihovih ambicija. Studenti su za njih samo fizička snaga, a ne intelektualna elita. Pitanje je da li su studenti intelektualna ili fizička snaga protesta?”, istakao je Stevandić.

On ocjenjuje da je ponižavajuće da se studenti svode na izvođače radova za one koji nisu uspjeli da ostvare politički uspjeh.

“Pokušavaju da od studenata naprave fizičku snagu protesta, dok sebe predstavljaju kao intelektualnu elitu koja sve to osmišljava. A u stvarnosti, oni nisu ništa stvorili i stalno gube na izborima. Studenti sve više razumiju da ne žele biti samo sredstvo neuspješne opozicije i stranih faktora. Polako se kod njih budi svijest da su korišćeni kao alat, dok se odluke o blokadama i protestima donose bez jasnog foruma ili procesa. Ko zapravo donosi te odluke? Ko su ti ljudi koji određuju blokade mostova? Sve je još nejasno, ali će se ubrzo razjasniti”, rekao je Stevandić.

Prema njegovim riječima, i dalje nije jasno kako se donose odluke o protestima i blokadama mostova, ali očekuje da će se situacija uskoro razjasniti.

“Činjenica je da će se pojaviti i nacionalna svijest među studentima. Vidimo i druge studentske organizacije, a mi iz Republike Srpske gledamo s nadom na mogućnost dogovora koji bi razočarao naše neprijatelje, a obradovao naš narod. Jer jedini uspjeh ovih protesta i bunta jeste ako dođe do nekog dogovora koji bi podigao kritički nivo društva – kako prema projektima, zgradama, investitorima, tako i u kontekstu nacionalne svijesti i očuvanja države”, rekao je Stevandić.

On smatra da je jedini mogući uspjeh protesta u podizanju kritičke svijesti društva, kako prema projektima i investicijama, tako i prema značaju očuvanja države.

“Postoji prostor da se protesti završe većom društvenom odgovornošću, što bi jedino razočaralo strane obavještajne službe i ljude čije su ambicije mnogo veće od njihove vjerodostojnosti. Svako društvo koje shvati značaj stabilnosti i racionalnog dijaloga ima šansu da napreduje, dok oni koji insistiraju na destrukciji i podjelama ne rade u interesu naroda”, rekao je Stevandić.

Stevandić je komentarisao i teme sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji danas treba da se održi, ističući da su teme razgovora uvijek iste i da se nastavlja rad na jačanju odnosa između Srbije i Republike Srpske.

“Teme su uvijek iste. Postavili smo osnove na Srpskom saboru i nastavićemo da radimo na tome da Srbija i Republika Srpska budu oslonac jedna drugoj. I prije nekoliko dana, na konferenciji sa gospodinom Dodikom, u ime kompletnog rukovodstva Republike Srpske jasno sam rekao da podržavamo legitimnu Srbiju, zasnovanu na volji naroda, zakonu i izbornim rezultatima, a ne na projektima sa strane”, rekao je Stevandić.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, poručio je da je Srpska slobodno društvo i da su u skladu s tim, nedopustive bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja.

On je rekao da je to garantovano Ustavom svim građanima Srpske i da će kao predsjednik Republike uvijek biti na strani onih kojima je to pravo ugroženo.

“Osuđujem pokušaje da se budućim akademskim građanima onemogući pravo na iznošenje  stava o svim pitanjima bitnim za naše društvo”, napisao je Dodik putem društvene mreže “Iks”.