VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Sačuvali smo mir

    Stevandić: Sačuvali smo mir

    “Trojka” iz FBiH i “tojka” iz Republike Srpske, koji su optuživali rukovodstvo Srpske da izaziva sukobe, imali su određenu međunarodnu podršku ali se sve to raspalo, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.
    Stevandić je istakao da je ponosan što se vlast u Srpskoj odgovorno ponijela i izbjegla scenario koji je predviđao nasilje.

    On je naveo da se taj scenario temeljio na pravosudnim odmetnutim institucijama, a da su se u tome vidjele i političke veze sa opozicijom iz Srpske.

    “Srpska se pokazala afirmativnom, kao i njeni rukovpdioci. Osujećen je plan da budu pohapšeni i da im se stave lance kako bi se na vlast stavila podobna opozicija”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    On je podsjetio da je federalni ministar Isak Ramo govorio kako su spremne jedinice da dođu u Srpsku, a da su Kristijan Šmit i mnoge ambasade ćutale o tome.

    “Bilo je jasno da se žele izazvati sukobi za koje bi optužili mene, predsjednika Republike Milorada Dodika i premijera Radovana Viškovića”, rekao je Stevandić.

    Ukazao je da se odlaskom američkog ambasadora Majkla Marfija izgubila oštrica guranja takvog scenarija.

    “Jasno da je ovo bio napad `trojke` i da su imali instrumentalizovane tužioce. Sada ih istražuju za finansiranje partije Elmedina Konakovića putem narko-kartela”, rekao je Stevandić.

    Naglasio je i da je u svemu jedina čvrsta ostala Republika Srpska koja svakim danom ima sve veću podršku

  • Da li u Srpskoj još važi zakon o “vanustavnim” institucijama BiH?

    Da li u Srpskoj još važi zakon o “vanustavnim” institucijama BiH?

    Nepunih pet mjeseci nakon što je Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) usvojila zakon kojim se u Srpskoj zabranjuje djelovanje pravosudnih institucija na nivou BiH, te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nikom više nije jasno da li se to zakonsko rješenje primjenjuje ili ne.

    Nedoumice je, dodatno, podgrijao jučerašnji potez Darka Ćuluma, koji je opozvao  ostavku i vratio se na direktorsku poziciju u SIPA, što je, čini se, malo koga iznenadilo, nakon ranijih odluka nosilaca najviših funkcija u Srpskoj.

    Naime, prošle sedmice su Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, i Radovan Višković, premijer Republike Srpske, dobrovoljno pristupili Tužilaštvu BiH, nakon čega su izvedeni pred Sud BiH, koji je prihvatio prijedlog Tužilaštva BiH i ukinuo im pritvor. Isto to je prethodno uradio i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

    Ko se još sjeća 27. februara, kada je, kasno naveče, Narodna skupština Republike Srpske usvojila četiri zakona, i to po hitnom postupku, a među njima i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH?

    Ovim zakonom propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

    Ali to nije sve – usvojen je tada, takođe po hitnom postupku, i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

    Tu veče su svi zakoni, njih četiri, usvojeni sa 49 glasova “za” i tri “protiv”, dok poslanici iz reda opozicije nisu prisustvovali glasanju.

    Bojan Kresojević, poslanik PDP-a, kaže da jedino što se može zaključiti kada NS RS usvoji zakone o zaštiti interesa Republike Srpske jeste da to znači da su ti interesi već izdani od strane vlasti.

    “Dakle, kada je u pitanju svaki zakon ili zaključak koji bude usvojen u NS RS, a koji se tiče vitalnog nacionalnog interesa, kroz mjesec ili dva bude potpuno drugačije. Vidjeli smo to na primjeru zabrane djelovanja SIPA, Suda i Tužilaštva BiH. Visoki funkcioneri ne poštuju zakone, a sada vidimo i da se bivši direktor SIPA vratio u SIPA. To znači da ova vlast ne poštuje NS RS niti Republiku Srpsku”, kaže Kresojević za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u NS RS, kaže da Ćulum nije ništa prekršio ako se vratio u SIPA.

    “Ne krši niko zakon ako i dalje nastavlja raditi u tim institucijama”, rekao je Mazalica za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje šta ako onda SIPA, pod Ćulumovim vođstvom, sutra bude imala akciju u Banjaluci ili Bijeljini, Mazalica kaže da je to onda “druga stvar”.

    “Imali su i do sada… Ali ne znam ja da li je on neko ko odobrava svaku akciju”, dodaje Mazalica.

    Na naše pitanje da li su zakoni koje je NS RS usvojila krajem februara još uvijek na snazi, Mazalica odgovara – jesu.

    “Generalno, slabi uticaj SIPA na području Republike Srpske. Teško je bilo i očekivati da se takvi zakoni primijene odmah sljedećeg dana u punoj mjeri”, kaže Mazalica.

    Ćulum je, podsjetimo, ostavku podnio prije skoro tri mjeseca, te se vratio u MUP RS gdje je trebalo da obavlja savjetničku poziciju direktora Policije Republike Srpske Siniše Kostreševića. Za “Nezavisne novine” je juče potvrdio – vratio se u SIPA.

    Ova, svojevrsna sapunica, čini se, neće se raspetljati uskoro. Pokušali smo saznati šta i struka misli o svemu ovome. Jedan ugledni pravnik nam je rekao da je najbolje da se struka uopšte ne izjašnjava, već da to čine oni koji su “zaslužni” za sve ovo što danas imamo u praksi – političari.

    Političari su ove zakone i te kako komentarisali. Tvrdili su – zakoni se poštovati moraju. Međutim, kada bi SIPA, po naredbama Suda BiH ili zahtjevima Tužilaštva BiH hapsila po Srpskoj, reakcije iz redova vlasti bi, uglavnom, izostajale.

  • Radulović privremeno vodi SDS, Babalj i Petrović favoriti za predsjednika

    Radulović privremeno vodi SDS, Babalj i Petrović favoriti za predsjednika

    Jučerašnja sjednica Skupštine Srpske demokratske stranke (SDS) u Bijeljini okončana je ostavkom dosadašnjeg predsjednika Milana Miličevića, potvrđeno je za portal Srpskainfo. Nakon burne rasprave, na mjesto vršioca dužnosti predsjednika imenovan je aktuelni predsjednik Glavnog odbora, Jovica Radulović.

    Kako navodi Srpskainfo, politički potres dolazi svega godinu i kusur pred opšte izbore u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, pa se odmah otvorilo pitanje ko će trajno preuzeti kormilo najveće opozicione partije. Unutrašnje podjele, razotkrivene tokom sjednice, svela su izbor, čini se, na svega dva ozbiljna pretendenta.

    Sagovornici portala ističu da je, poslije salvi optužbi da „rastura“ stranku, načelniku Istočne Ilidže Marinku Božoviću značajno opala šansa da se kandiduje na predstojećoj Izbornoj skupštini. Mnogo izvjesnijom smatra se kandidatura narodnog poslanika Darka Babalja, piše Srpskainfo.

    S druge strane, frakcija koja je stajala iza Miličevića, prema informacijama portala, spremna je da podrži gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića kao najozbiljnijeg nasljednika. Ipak, postoji mogućnost da Miličević povuče neopozivu ostavku i uđe u trku za novi mandat; ukoliko to ipak ne učini, Petrović ostaje prvi favorit te struje za vrh SDS‑a, zaključuje Srpskainfo.

  • Miličević podnio ostavku, Stanivuković označen kao glavni akter

    Miličević podnio ostavku, Stanivuković označen kao glavni akter

    Milan Miličević, koji je do juče predvodio Srpsku demokratsku stranku, povukao se s funkcije poslije žučne i neslavno okončane sjednice stranačke skupštine u Bijeljini.

    Četiri sata neuspjelih pokušaja da se usvoji dnevni red, povišeni tonovi i brojne proceduralne opstrukcije naveli su Miličevića da „presiječe“ muke i preda neopozivu ostavku na sve položaje u SDS‑u. Izvori iz vrha partije tvrde za Srpskainfo da se najveći sukob vodio oko toga da li 23 delegata iz Bijeljine uopšte imaju legitimitet da prisustvuju sjednici, budući da u tom gradu nisu održani unutarstranački izbori već četvrtu godinu.

    Još jedna sporna tačka bila je prisustvo bivšeg predsjednika SDS‑a i načelnika Gacka, Vukote Govedarice, sastanku u manastiru Gomionica na kojem se, prema riječima sagovornika, razgovaralo o stvaranju novog političkog pokreta pod okriljem lidera PDP‑a Draška Stanivukovića. Iako je Govedarica u Bijeljini tvrdio da je taj prijedlog odbio ne želeći da napusti stranku, izvori insistiraju da je upravo on zagovarao model tročlanog predsjedništva pokreta, u kojem bi i sam imao mjesto.

    U raspravama – i zvaničnim i „hodničkim“ – Stanivuković je označen kao glavni strateg razbijanja SDS‑a i uklanjanja Miličevića. Navodno je, uz podršku pojedinih struktura iz Beograda, pokrenuo akciju smjene nakon što je aktuelni predsjednik SDS‑a javno isticao da će stranka na idućim izborima imati svog kandidata za predsjednika Republike Srpske, a nikako podržati Stanivukovića.

    Prema tvrdnjama upućenih, prije nego što je ostavka iznesena, oko 280 od prisutnih 400 delegata bilo je spremno dati podršku Miličeviću da ostane na funkciji. Ipak, kako kažu, „teror manjine nad većinom“ onesposobio je normalan rad skupštine, pa je bivši lider sam prekinuo agoniju.

    Delegat Nemanja Vasić, koji je najglasnije kritikovao Govedaricu zbog „tajnog sastanka“, ocjenjuje da je promjena predsjednika samo godinu uoči izbora pogubna po SDS. On tvrdi da se 80 % delegata osjećalo izmanipulisano načinom na koji je smjena forsirana, što je, prema njemu, i onemogućilo momentalni izbor novog rukovodioca.

    Politički analitičar Velizar Antić podsjeća da je SDS preživio brojne udare, „od međunarodne zajednice do Dodika“, te i dalje ostaje druga po snazi stranka u Republici Srpskoj. Ipak, smatra da je sadašnji udar „ekstremno opasan“: ili je stranka pogriješila što je Miličevića birala prije dvije godine, ili je, dodaje, morala stati iza njega do izbora. Ulazak u unutrašnje izbore tik pred opšte političko nadmetanje, ocjenjuje Antić, znači da će njihov oponent Milorad Dodik u startu imati veliku prednost.

    Miličevićeva ostavka otvara period neizvjesnosti u najvećoj opozicionoj partiji Srpske, dok delegati i pretendenti na čelo stranke traže način da saniraju štetu nastalu uoči ključne izborne godine.

  • Bošnjaci reagovali na uvođenje pomoćnog sastava policije Republike Srpske

    Bošnjaci reagovali na uvođenje pomoćnog sastava policije Republike Srpske

    Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske pokrenuo je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa (veto) na izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, a kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije u Srpskoj.

    Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, smatra da je formiranje, kako kaže, rezervnog sastava policije u Republici Srpskoj potpuno nepotrebno jer ne postoji nijedan razlog da se tako nešto uradi.

    “Danas je donesena odluka da se izjasnimo o navedenom zakonu. Mislimo da formiranje rezervnog sastava policije ima nekoliko problema, prije svega smatramo da je opasan po samo dejtonsko uređenje. Jasno je zakonima definisano koliko pripadnika policije i slično može biti po broju stanovnika, regijama, entitetima, kantonima. Imamo sasvim dovoljan broj policajaca, ničija bezbjednost, niti jednog entiteta ili države nije ugrožena i ne vidimo potrebu za tim”, ističe Tabaković.

    Navodi da u BiH ima mnogo potrebnijih stvari kojima bi trebalo da se bavimo od formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske.

    “Znamo čemu su nas odveli rezervni sastavi 90-ih godina. Imamo sasvim dovoljan broj policije, ministarstvo ima sasvim dovoljan broj policajaca, ako nema, mogu raspisati konkurs i primiti nove policajce”, navodi Tabaković.

    Podsjeća u kojim situacijama se uvode ovakvi sastavi policije.

    “Rezervni sastavi se uglavnom uvode u kriznim situacijama, u ratnim ili predratnim dešavanjima u svim zemljama svijeta. To se desilo i kod nas 90-ih godina i imamo strah od toga da se ne poseže za takvim odlukama, jer ne znamo šta se krije iza navedenog zakona”, poručio je Tabaković za “Nezavisne novine”.

    Nakon što je pokrenut veto mehanizam, biće sazvana sjednica Vijeća naroda RS na kojoj će se raspravljati i glasati po ovom pitanju.

    Ako ne bude podrške vetu, onda se zahtjev Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda šalje na Zajedničku komisiju NS RS i Vijeća naroda RS, a ako i tamo ne bude saglasnosti, onda sve ide pred Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske.

    Zavisno od odluke Ustavnog suda RS na način na koji to Bošnjaci žele, vjerovatno će pitanje ići pred Ustavni sud BiH.

  • Konaković donatorska sredstva raspoređivao na plate, najam i nabavku vozila

    Konaković donatorska sredstva raspoređivao na plate, najam i nabavku vozila

    Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara uplate donatorskih sredstava nije izvršavalo na način predviđen zakonskim propisima, navedeno je u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH.

    U izvještaju za prošlu godinu navedeno je da je Ministarstvo, kojim rukovodi Elmedin Konaković, lani iskazalo prihod od donacija od 175.726 KM, a riječ je o donaciji koja je evidentirana u Ambasadi BiH u Kuvajtu na osnovu pologa novčanih sredstava na račun Ambasade.

    – Ovaj način prijema novčane donacije nije u skladu sa propisima kojim su regulisani prijem i realizacija tekuće podrške u novčanom obliku – navodi se u izvještaju koji je objavljen na stranici Kancelarije za reviziju institucija BiH.

    Ambasada BiH u Kuvajtu je dopisom informisala Ministarstvo inostranih poslova da je 20. februara 2024. godine na redovan račun ambasade položen iznos od 30.000 kuvajtskih dinara /90.195 evra/ po kursu na dan uplate.

    U dopisu je navedeno da je ta sredstva Ministarstvo inostranih poslova Kuvajta samoinicijativno namijenilo za podršku rada ambasade, uz prijedlog da se sredstva ne povlače sa računa ambasade i da se troše uobičajenom procedurom prema finansijskom planu i budžetu.

    Iz sjedišta Ministarstva su obavijestili ambasadu da je potrebno da, s ciljem poštovanja propisanih procedura o prijemu novčanih donacija, donirana sredstva uplati na ranije otvoreni donatorski račun, kao i da dostavi važeću dokumentaciju na osnovu koje je izvršena uplata navedenih sredstava te da dostavi dokument iz kojeg je jasno vidljiva namjena primljenih sredstava.

    Transfer u iznosu od 30.000 kuvajtskih dinara sa tekućeg računa ambasade na donatorski račun izvršen je 13. marta 2024. godine, pojašnjeno je u izvještaju.

    Izdaci iz donatorskih sredstava u iznosu od 168.644 KM su realizovani nakon otvaranja programa posebnih namjena na osnovu zahtjeva Ministarstva upućenog Ministarstvu finansija i trezora BiH u oktobru prošle godine, a s obzirom na to da nije dostavljen dokument donatora o namjeni sredstava, Ministarstvo je samo odredilo namjenu i raspored donatorskih sredstava.

    Nakon što je Ambasada, krajem novembra prošle godine, informisala Ministarstvo o nedovoljnim sredstvima za rad, proslijeđen je nalog da se sredstva prenesu sa donatorskog na redovan račun i realizuju u skladu sa dostavljenim planom rashoda Ambasade.

    U izvještaju revizora navedeno je da se realizovani izdaci odnose na neto plate i naknade plata zaposlenih 56.646 KM, troškove iznajmljivanja 41.998 KM i nabavku i vozila 70.000 KM.

    Osim protivzakonitog evidentiranja donacija, revizori su u radu Konakovićevog ministarstava pronašli i propuste u izdvajanju novca za prekovremeni rad i reprezentaciju.

    Revizori su na osnovu dostupnih evidencija utvrdili da je u pojedinim slučajevima naknada za plaćeno odsustvo po osnovu vjerskih praznika isplaćena za četiri dana što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH.

    Јedna od preporuka revizora, koja je istaknuta, je i to da Ministarstvo u procesu zapošljavanja treba da obezbijedi poštovanje principa transparentnosti.

  • Milan Miličević otvorenim pismom obrazložio svoju ostavku

    Milan Miličević otvorenim pismom obrazložio svoju ostavku

    Nakon neopozive ostavke na funkciju predsjednika Srpske demokratske stranke Milan Miličević se otvorenim pismom objavljenim na društvenim mrežama obratio članovima i simpatizerima SDS.

    Miličević je poručio da je, kako je naveo, “autokratskom režimu u Republici Srpskoj došao kraj” i da ima mnogo funkcionera SDS koji “u tome vide šansu da se što bolje pozicioniraju”.

    – Smatram da je ambicija uvijek dobar pokretač, osim ako je nerealna i prevazilazi sopstvene sposobnosti nedovršenih ličnosti, a takvih oko sebe vidim nekoliko. Ambicija kojom ugrožavaš svoju stranku i svoje stranačke kolege je bolesna ambicija – naveo je Miličević.

    On je poručio da je uloga predsjednika Srpske demokratske stranke da okuplja ljude pod okriljem stranke, ne samo članove nego i sve patriotske snage u Republici Srpskoj.

     

    ADVERTISING
    Podjele unutar SDS su vještačke i smišljene

    – Tu ulogu sam ozbiljno i iskreno prihvatio i davao maksimum strpljenja, svoje snage, volje, vremena, znanja i iskustva. Inicijativa o mojoj smjeni, koju su potpisali i za koju su  lobirali neki “stranački prvaci“, jasno mi govori da postoji organizovana ekipa ljudi u vrhu SDS-a ali i nekih drugih struktura izvan stranke, koja ide direktno u podjelu stranke i njeno slabljenje – navodi Miličević.

    Miličević tvrdi da nije slučajno da se potresi u SDS dešavaju upravo sada, kad se događaju tektonski poremećaji na političkoj sceni u BiH i Republici Srpskoj.

    – Postoje oni kojima to odgovara, a posebno odgovara ovom režimu i onima koji su na njega oslonjeni, a lažno se predstavljaju patriotama. Već dugo to vidim oko sebe i unutar Srpske demokratske stranke i nastojao sam to zaustaviti, ali nažalost, neuspješno – napisao je Miličević.

    On ocjenjuje da je podjela unutar Srpske demokratske stranke fingirana, vještačka i smišljena, i da ta podjela u članstvu ne postoji. Ona postoji, kako tvrdi, samo među pojedinim stranačkim funkcionerima.

    Iz ovih podjela i klanova Srpska demokratska stranka je već oslabljena, a moja želja i namjera da okupljam, a ne dijelim, čini mi se da nema šansu da bude ostvarena. Nemam namjeru preglasavati se o tome da li imam ja ili neko drugi podršku većine. I pobjednik i poraženi su jednako gubitnici jer su podijelili Srpsku demokratsku stranku – naveo je Miličević.

    Dodaje da kao ozbiljan čovjek, koji je više od 30 godina u SDS, ne želi da se njegovo ime povezuje sa cijepanjem stranke.

    – Izdržao sam i izdržaću sve napade režima na mene i na članove moje porodice. Pobijedio sam ih sa iskrenim i odanim članovima Srpske demokratske stranke mnogo puta. Nikad mi nije bilo teško kad su ti napadi dolazili od režima. Preživio sam i napade iznutra, z SDS, od nedostojnih ljudi u ne tako davna vremena – napisao je Miličević.

    Moju su porodicu upoređivali sa porodicom Dodik

    – Svjesno nisam reagovao na medijske istupe i uvrede na račun moje porodice koji su bili brutalno bezobrazni. Kako shvatiti da jedan od istaknutih stranačkih funkcionera Srpske demokratske stranke stavlja u istu ravan moju porodicu i porodicu Dodik – dodao je Miličević.

    On je istakao da njemu, a ni Republici Srpskoj, ne treba prepolovljena i podijeljena stranka, ali da je očigledno je da nekima treba.

    – Nažalost, neutemeljena ambicija i sujeta pojedinaca prevladale su razum, jedinstvo i odgovornost. Umjesto borbe za članstvo, za narod i za Republiku Srpsku, svjedočimo pokušaju da se Srpska demokratska stranka iskoristi kao sredstvo za nečije obračune, kao odskočna daska za funkcije koje su, izgleda, postale važnije od ideala, od programa, od ciljeva koje smo zajedno gradili – istakao je Miličević i dodao da “ne postoji cijena ili pozicija u kojoj bi bio nečiji poslušnik ili marioneta”.

    – Ne pristajem na kompromise sa onima koji ne znaju šta znači dostojanstvenost, odgovornost i čast. Posebno ne pristajem na mediokritetstvo, a moj lični, profesionalni i politički integritet nema cijenu – naveo je Miličević.

    – U trenutku kada smo krenuli u ozbiljan otpor režimu, kada smo aktivnosti podigli na jedan viši nivo, upravo sada, dok teku mnogi važni procesi – kao po nalogu – dešava se sinhronizovana unutrašnja opstrukcija. To nije slučajnost – istakao je bivši predsjednik SDS.

    On je dodao da je neopozivu ostavku podnio ne zbog političkog poraza, niti zbog umora, ili pritisaka režima, već zbog onih za koje je do juče smatrao prijateljima i istomišljenicima, a su njemu, a neki i SDS-u okrenuli leđa pod uticajem sumnjivih motiva i tuđih interesa.

    Nadam se da moja ostavka donosi kraj podjela. Povlačim se i iz svih stranačkih organa i biću dio moje gradske organizacije Srpske demokratske stranke Teslić na koju sam ponosan, jedne od najjačih organizacija stranke, i bićemo još jači jer nas vodi emocija, a ne interesi i funkcije – istakao je Miličević.

    Na kraju je svim poštenim, iskrenim, tihim članovima SDS, u svakom selu i u svakom mjestu poželio sreću i mudrost i poručio im da dobro otvore oči.

    – Stranku ne čine funkcije. Stranku čine ideali, i ljudi koji ih nose – zaključio je Milan Miličević u svom otvorenom pismu.

  • Politička drama pred izbore 2026.

    Politička drama pred izbore 2026.

    Iako se na prvi pogled čini da među domaćim političarima postoji saglasnost oko uvođenja tehnologije u izborni proces za 2026. godinu, stvarnost pokazuje drugačiju sliku. Napredak je, zapravo, gotovo neprimjetan.

    Za mnoge građane BiH, pojam fer izbora i dalje je samo teorija. Dok oni traže da njihov glas bude pošteno zabilježen i precizno prebrojan, politička scena se pretvara u arenu ucjena, manipulacija i institucionalnih kočnica.

    U takvom ambijentu, pitanje poštenja gubi tehnički karakter i prerasta u ključni demokratski problem.

    Jer, ako se osnovna pravila izbornog procesa moraju braniti kroz političke sukobe, prijetnje i intervencije međunarodne zajednice, postaje jasno koliko je sistem daleko od funkcionalne demokratije.

    Posljednjih dana, tema izbornih tehnologija ponovo dominira izjavama političara, ali više kroz političke obračune nego konkretne korake.

    Stranke iz Trojke otvoreno su poručile da neće podržati budžet ukoliko se u njemu ne planiraju sredstva za kupovinu skenera i druge opreme za izbore, čija je vrijednost oko 112 miliona KM.

    U međuvremenu, sve su glasnije spekulacije da će Kristijan Šmit – kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju – donijeti odluku da se sredstva iz dobiti Centralne banke preusmjere Centralnoj izbornoj komisiji. Ta bi odluka, međutim, mogla dodatno pogoršati političke tenzije.

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već je najavio da bi novi potezi Šmita mogli izazvati ozbiljnu krizu u zemlji.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, uvjeren je da samo SNSD još uvijek koči reforme koje bi mogle vratiti povjerenje građana u izbore. Smatra da će se krađa glasova zaustaviti na izborima 2026. godine.

    – SNSD želi da Šmit sam nametne rješenje, kako bi to iskoristili za dizanje političkih tenzija do samih izbora – tvrdi Crnadak.

    Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, izražava sumnju da će uvođenje skenera uopšte biti realizovano. Prema njegovim riječima, sve su veće šanse da će visoki predstavnik odustati od te mjere kako ne bi narušio odnose s Dodikom.

    – Kada Dodik zaprijeti, međunarodna zajednica popušta. Bez podrške zapadnih ambasada, ne bi ni bilo moguće da mu se ukinu mjere poput pritvora, a postavlja se pitanje da li su zauzvrat prodali pravdu i državu – navodi Vukanović, najavljujući masovne proteste ukoliko “stranci” ponovo zažmire pred ustupcima prema vlastima RS.

    Damjan Ožegović iz organizacije “Transparency International BiH” ističe da bi uvođenje tehnologije bilo značajan korak ka zaštiti izborne volje građana. Ipak, skeptičan je kada je riječ o političkom dogovoru oko ovih promjena.

    – Političke elite su i ranije blokirale reforme koje bi poboljšale izborni sistem. Nema naznaka da će se sada ponašati drugačije – kaže Ožegović.

    Upozorava i da bi novo odlaganje moglo dodatno udaljiti građane od izbora.

    – Izlaznost je ionako niska, a većinu biračkog tijela čine zaposleni u javnom sektoru i lojalni partijski kadrovi – zaključuje on.

  • Bez vladavine prava BiH ostaje bez evropskog novca?

    Bez vladavine prava BiH ostaje bez evropskog novca?

    Nakon što je u proteklih nekoliko godina pitanja poput zaštite demokratskih standarda, vladavine zakona i ljudskih prava stavila u prvi plan, Evropska komisija namjerava u narednom koraku ove oblasti pretočiti u čvrsti budžetski okvir.

    Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za naredni budžetski period EU od 2028. do 2034 težak najmanje 1,2 hiljade milijardi evra, planirano je da se zemljama članicama koje budu nazadovale u ovim oblastima uskrate sredstva iz budžeta, što je prvi put da se Brisel odlučuje na ovakav korak.

    I do sada novac iz Brisela je uskraćivan Mađarskoj zbog njenog nazadovanja u ovim oblastima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ovi uslovi biti direktno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu briselski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetine milijardi evra sredstava. Podsjećanja radi, više od 40 odsto budžeta Mađarske ovisno je o EU finansiranju.

    Ova namjera Komisije odraziće se i na zemlje našeg regiona, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a da će gledati kroz prste zemljama kandidatima.

    Briselski “Politico”, na primjer, piše da su vidjeli finski tekst u vezi s komentarima oko novog budžeta, u kojem se insistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično znači i na programe za zapadni Balkan.

    Kako piše ovaj list, Komisija želi da prekine sa sadašnjim rješenjima da pojedine zemlje članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjere sredstva s drugih stavki.

    Ako je ovo tačno, to znači da će veza između novca i poštovanja vladavine prava biti eksplicitno navedena kao uslov za novac.

    Nekoliko zemalja EU, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose budžetu EU, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga budžeta. Nakon njegovog objavljivanja, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat najranije do 2027. godine.

    Iako se novi principi počinju primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije.

    Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem periodu novac se često davao “na lijepe oči”, bez striktne provjere kako će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja već postrožena pravila u vezi s ovim sredstvima iz Plana rasta će dodatno biti opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.

    BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti naredna, a možda i zadnja, zemlja koja će postati članica EU.

  • Ko su poslanici koji u Narodnoj skupštini nikad nisu progovorili ni riječ

    Ko su poslanici koji u Narodnoj skupštini nikad nisu progovorili ni riječ

    Među “patriotama, izdajnicima, kupljenim, prodanim, preletačima, galamdžijama, borcima, dezerterima, dječurlijom” i ko zna kojim još nepobrojanim frazama kojim se narodni poslanici redovno časte, ne možemo da ne spomenemo da u Narodnoj skupštini RS sjede i “ćutolozi”, odnosno poslanici koji u prethodne dvije i po godine, od kada je konstituisan aktuelni 11. saziv parlamenta, nisu progovorili ni jednu jedinu riječ.

    A nije ih malo.

    Prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni od strane Narodne skupštine Republike Srpske, od novembra 2022. godine pa zaključno sa 30. junom 2025. godine, pet narodnih poslanika nijednom se nije javilo za diskusiju na sjednicama, iako ih je u pomenutom periodu održano čak 36 – 14 redovnih i 22 posebne sjednice.

    Među njima su tri poslanika SNSD-a, Radojica Vidović, Nina Bukejlović i Milan Dakić.

    Zanimljivo za Dakića jeste da je poslanički mandat dobio kao kandidat Demosa, a “ćutologiju” iz te stranke uspješno je nastavio i u klupama SNSD-a.

    Preostalih dvoje poslanika koji su se pokazali i više nego dobri u ćutanju su Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, koji predstavljaju DNS.

    A vjerovatno nikoga od njih ova činjenica nije mnogo ni pogodila, pogotovo što, diskutovali ili ne, plata ide redovno, i to ona od po nekoliko hiljada maraka svakog mjeseca.

    Uz njih petoro, kažu podaci iz parlamenta Srpske, postoje još dva poslanika koja do kraja juna ove godine nisu iskoristila pravo za diskusiju na skupštinskim zasjedanjima.

    To što njih nismo stavili u prvi plan sa gorenavedenim poslanicima, leži u činjenici da su Miodrag Mišić i Boris Šljivić u skupštinske klupe sjeli tek 2025. godine.

    Mišić je postao narodni poslanik 25. februara ove godine, umjesto Aleksandra Subotića iz SNSD-a, dok je Šljivić zakletvu položio 20. maja, tako da ni jedan ni drugi nisu imali pretjerano prilika za diskusiju, jer ni sjednice NS RS nisu održavane tako često.

    “Ćutologija” u najvišem zakonodavnom domu Republike Srpske nije nešto što je nepoznato.

    “Prije nekoliko godina, u jednom od ‘istorijskih saziva’ Narodne skupštine Srpske, kao dio tadašnje koalicije ‘Domovina’, sjedila je i Ivana Lovrić, koja za četiri godine nije progovorila niti jednu jedinu riječ, nije uputila nijedno poslaničko pitanje, nije imala nijednu repliku. Radio sam na kraju njenog mandata intervju s njom i kada sam je pitao zašto se ama baš nijednom nije javila, ona je rekla ‘kako drži do svoje riječi’. I to je otprilike to. Tri hiljade su tri hiljade puta četiri godine. I one liježu na račun govorili vi ili ne, diskutovali ili ćutali”, kaže za “Nezavisne novine” novinar Goran Dakić.

    A prateći šta se sve dešavalo u Narodnoj skupštini RS u prethodne dvije i po godine, Dakić smatra da je nekad ćutanje zakon.

    “Lakše je nimalo ne raditi nego raditi sasvim malo. Sa druge strane, kad čujete kako pričaju ovi koji ‘imaju’ šta reći, onda shvatite da bi najbolje bilo kada bi svi redom ćutali”, ističe Dakić.

    Ali, “ćutolozi” u Narodnoj skupštini RS nisu neko ko je tek tako tu, već neko ko ima veoma važnu i vidljivu ulogu.

    “Oni su odani ‘dizači ruku’ kada treba da se podrže stranački interesi”, kaže Mladen Bubonjić, komunikolog.

    Takvi ljudi, koliko god to čudno zvučalo, ovdje su i te kako traženi.

    “Na izborne liste se nerijetko stavljaju odani ‘klimači glavom’, a ne ljudi koji, kada uđu u parlament, diskutuju o najvažnijim problemima i zastupaju interese svojih glasača. Naravno, postavlja se i pitanje šta su interesi glasača, uzevši u obzir da isti ti poslanici sa sobom nose i određeni broj ‘sigurnih glasova’, tako da je često u pitanju obostrani interes – i stranka dobija glasove, i poslanik mjesto u parlamentu, a glasači su ionako samo broj i stranački alat za dobijanje glasova”, navodi Bubonjić za “Nezavisne novine”.

    Uz poslanike koji se dosad nisu udostojili diskutovati o najvažnijim društvenopolitičkim pitanjima, red je da spomenemo ko je bio najagilniji.

    Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red, poslanik je koji je u aktuelnom sazivu Narodne skupštine RS imao ubjedljivo najviše diskusija, poslaničkih pitanja, replika, prijedloga.

    Ipak, njegov način nastupanja u najvišem zakonodavnom domu Srpske nerijetko ga je koštao, pa je, kako je za “Nezavisne novine” rečeno iz Narodne skupštine RS, on poslanik kome je najviše puta izrečena mjera opomene, oduzimanja riječi i udaljenja sa sjednice.