Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je zakon o nevladinim organizacijama korak ka ostvarenju prava Srpske da zaštiti svoje institucije, društvo i vrijednosti od stranih pritisaka.

Dodik je naveo da se ovaj zakon oslanja na praksu razvijenih zemalja koje se zalažu za transparentnost rada nevladinog sektora, ističući da će svaka organizacija koja prima sredstva iz inostranstva morati da prijavi svoje finansije nadležnim institucijama, poput ministarstava pravde i finansija.

– To nije nikakav napad na slobodu rada, već neophodna zašita našeg društva i Republike Srpske od stranih uticaja koji često djeluju kroz ovaj sektor – rekao je Dodik za “Kurir”.

On je istakao da primjeri iz svijeta jasno pokazuju kako nevladin sektor može biti zloupotrijebljen i ukazao da je tim Ilona Maska tokom nekoliko dana “češljanja” donacija u SAD otkrio šokantne podatke da je 1,5 miliona dolara godišnje prebacivano jednoj organizaciji u Srbiji za LGBT propagandu.

– Јasno je da našem narodu ni sa 100 milijardi dolara ne možete srušiti porodične vrijednosti. Ovo je dokaz da se radi o vrlo razrađenom i koruptivnom sistemu koji nije ništa drugo nego mehanizam političkih pritisaka na demokratske institucije i suverenitet zemalja – ocijenio je Dodik.

U takvom kontekstu, ističe Dodik, nema ničeg lošeg u tome da se rad nevladinih organizacija reguliše.

– Kao što svaka država reguliše kvalitet hrane ili pića koje uvozi, tako je i sa stranim uticajima putem finansiranja nevladinih organizacija. Republika Srpska ima pravo da zaštiti svoje institucije i vrijednosti od ovakvih oblika pritisaka, a ovaj zakon je upravo korak u tom pravcu – rekao je Dodik.

Odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik Donald Tramp uskoro doći u Srbiju ili možda u BiH, Dodik je poručio da Tramp može i treba da dođe u Srbiju.

– On u BiH nema šta da radi. A u Srbiju može i treba da dođe – rekao je Dodik.

Put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, kao i ispunjavanje neophodnih standarda za ubrzanje procesa pristupanja, bili su među glavnim prioritetima vlasti na državnom nivou još početkom 2023. godine. Međutim, gotovo dvije godine kasnije, BiH se još uvijek nalazi na samom začelju evropskih integracija, a novi rok za otvaranje pregovora s EU stiže za nešto više od 20 dana. Osim dva nedavno usvojena zakona – o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka – BiH će do početka marta morati donijeti i zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i o Sudu BiH.

Prema informacijama koje donosi Srpskainfo, BiH se suočava s ozbiljnim zastojem na svom evropskom putu, a odgovorni za ovu situaciju, kako se navodi, jesu tzv. “tri K”: predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, te ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković. Ove osobe, prema mišljenju mnogih, svojim postupcima otežavaju put BiH prema EU, zbog čega se sve više spekuliše o njihovim smjenama sa ključnih pozicija. Srpskainfo podsjeća da su političke stranke iz bošnjačke “Trojke” već najavile raskid koalicije sa SNSD-om, što je, kako tvrde, dovelo do “presude” Borjani Krišto kao predsjedavajućoj Savjeta ministara.

Košarac, ministar koji se već suočava s kritikama zbog vlastitih postupaka, poput kontroverznih fotografija sa zabava tokom pandemije, kao i optužbi za nasilničko ponašanje, i dalje je pod udarom, dok domaći poljoprivrednici ističu da njegov resor nije uradio dovoljno na zaštiti domaće proizvodnje. Pored toga, Košarac je bio u centru pažnje zbog svojih kontakata s nedavno razriješenim počasnim konzulom BiH u Panami, koji je povezan s organizovanim kriminalom.

Kada je riječ o Konakoviću, inicijativa za njegovu smjenu potekla je od SNSD-a, a kritike na njegov račun odnose se na navodnu promociju isključivo bošnjačkih interesa na štetu drugih konstitutivnih naroda.

Situacija na terenu dodatno komplikuje činjenicu da su BiH na putu ka EU prestigle i zemlje poput Ukrajine i Moldavije, dok političari na vlasti, koji su građanima obećavali ubrzanje evropskih integracija, djeluju neskladno i nesposobno da premoste razlike koje ometaju ostvarenje tih ciljeva.

Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu, za Srpskainfo ističe da BiH stagnira na evropskom putu, a prema njegovim riječima, situacija je čak gora nego ikad ranije.

– BiH se sada tretira na istom nivou kao Kosovo, a može se reći da nas je Kosovo čak i prestiglo u određenim segmentima. Ukrajina i Moldavija su već napredovale, a BiH je još uvijek daleko od cilja – navodi Aćimović, dodajući da aktuelna vlast, naročito u Republici Srpskoj, ne želi nastaviti evropski put, što je, kako kaže, potpuno legitimno.

Kako piše Srpskainfo, politička scena u BiH je u potpunoj disharmoniji, a izgledi za ubrzanje pristupnog procesa ostaju neizvjesni.

Pet delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine i zvanično je Draganu Čoviću, predsjedavajućem Doma naroda, podnijelo zahtjev za sazivanje hitne sjednice na kojoj bi se razmatrala smjena Nikole Špirića sa mjesta zamjenika predsjedavajućeg ovog doma.

Zahtjev su potpisali Zlatko Miletić i Ilija Cvitanović iz Kluba Hrvata, zatim Želimir Nešković i Nenad Vuković iz Kluba Srba te Kemal Ademović iz Kluba Bošnjaka. Osim njih petorice, za smjenu im trebaju glasovi još tri delegata, što neće biti teško obezbijediti s obzirom na to da je SDA, koja ima dva delegata, najavila da će podržati sve smjene.

Osim dva delegata SDA, tu su još po jedan delegat DF-a i SBiH koji su takođe opozicija i pod kontrolom SDA.

Ipak, ključno je pitanje da li će Čović tu sjednicu zakazati i za kada, a u slučaju da se i zakaže, SNSD sa svoja tri delegata ima mogućnost da joj ne prisustvuje i na taj način “sruši” kvorum.

“Postoji mogućnost blokiranja ove inicijative nedostatkom kvoruma: SNSD je sposoban da tom metodom ne dozvoli njegovu smjenu, ali nedolazak na sjednice služi kao mehanizam zaštite nacionalnih interesa. I ja bih otišao sa sjednice da imamo situaciju da su ugroženi interesi Republike Srpske, ali je nezamislivo da se upotrijebi mehanizam kvoruma za interes političke partije”, rekao je Vuković.

On je naglasio da od Čovića očekuje da poštuje Poslovnik i sjednicu Doma sazove u roku od tri dana, istovremeno pozivajući Čovića da napusti teoriju da je samo dobro da se sa SNSD-om nastavi ova koalicija.

“Čović treba da prihvati činjenicu da je SNSD javno protiv EU, da sve rade da se ne usvoje evropski zakoni, da se bave ucjenjivačko-trgovačkim metodama, da uslovljavaju te zakone zgradom UIO u Banjaluci”, rekao je Vuković, naglašavajući da očekuje da smjenu Špirića podrže i oni delegati koji nisu potpisali inicijativu.

Osim inicijative za smjenu Špirića aktuelne su i inicijative za smjenu ministara Savjeta ministara BiH. Stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, zatražile su smjenu SNSD-ovih Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora, te Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a s druge strane SDA i DF pokrenuli su inicijativu za smjenu Elmedina Konakovića sa mjesta ministra spoljnih poslova. Međutim, uprkos smjenama, stranke koje su još uvijek dio vlasti, odnosno SNSD, HDZ i stranke “trojke”, trebalo bi da održe sastanak naredne sedmice.

Taj sastanak najavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da bi na njemu trebalo da se vidi koliki je prostor za dalji napredak.

S druge strane, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, govoreći o tom sastanku na nivou BiH rekao je da nema očekivanja od njega s obzirom na aktuelnu situaciju sa predstavnicima stranaka “trojke” i njihovim zahtjevima za smjenu kadrova na nivou BiH.

“‘Trojka’ je koristila svoje mehanizme, a mi ćemo svoje. ‘Što gore, to bolje’ je situacija koja odgovara predstavnicima ‘trojke’. SNSD i HDZ su pobjednici izbora. U Federaciji gubi ‘trojka’ i misle da će u konfliktu s nama napraviti rejting”, rekao je Dodik.

On je ukazao na činjenicu da mnogi osporavaju mehanizme koje ima SNSD u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali da zaboravljaju da delegati SDA deset mjeseci nisu dolazili na sjednice.

“SNSD će se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj. SDS i PDP će učiniti sve da udovolje Sarajevu”, rekao je Dodik.

Republika Srpska i Srbija će prvi put zajedno obilježiti Sretenje, što predstavlja važan simbol zajedništva i nacionalnog jedinstva, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić gostujući na TV Pink.On je naglasio da će se Sretenje obilježiti na državnom nivou i u Republici Srpskoj i u Srbiji, naglasivši značaj ovog događaja za srpski narod s obe strane Drine.

“Ovo je prvi put da zajedno slavimo Sretenje, što je važno i sa stanovišta našeg identiteta i državotvornosti”, rekao je Stevandić.

Dodao je da je ovo istorijski trenutak koji pokazuje snažnu vezu između Republike Srpske i Srbije.

“Važno je da Srbi s obe strane Drine njeguju zajedničke praznike i tradiciju, jer nas to čini jačima i ujedinjenijima. Ove godine ćemo to obilježiti na poseban način, uz državne ceremonije i prisustvo najviših zvaničnika”, naglasio je Stevandić.

Tokom gostovanja, govorio je i o pokušajima usvajanja zakona o nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj, ističući da je to treći pokušaj da se uvedu pravila koja će spriječiti zloupotrebu stranih donacija za političke ciljeve.

“Vidimo da su u Mađarskoj fondacije koje su se bavile navodnom promocijom marginalizovanih grupa zapravo koristile sredstva za finansiranje opozicionih partija. Slična situacija se dešava i kod nas, gdje se veliki dio novca koristi za političke ciljeve, a ne za stvarne potrebe društva”, naveo je Stevandić.

On je naglasio da je takva praksa postala prepoznatljiva širom svijeta i da su pojedine države već preduzele mjere kako bi zaštitile svoj politički sistem.

“Sigurno je da je bilo novca koji je i upotrebljen za marginalizovane grupe. Ne možemo sve negirati, ali čini se da je veliki dio novca iskorišten za političke ciljeve i da se upravo volja naroda ne ostvaruje, nego da se ostvaruje volja onih koji taj novac upotrebljavaju”, dodao je Stevandić.

Komentarišući međunarodne odnose, Stevandić se osvrnuo na aktuelne poteze bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trampa, posebno u vezi s njegovim stavom prema Haškom sudu.

“Tramp je odlučio da se obračuna sa strukturama duboke države i ponovo je objavio rat Haškom sudu. Postavlja se pitanje ko uopšte ima pravo da sudi velikim silama”, rekao je Stevandić.

Osvrnuo se i na Ilona Maska, koji je, prema njegovim riječima, sada na čelu Ministarstva za efikasnost vlade i provjerava rad demokrata, uključujući i članove klana Klinton.

“Oni su taj novac otkrili da je upotrijebljen od američkih poreskih obveznika i da se on dijeli. Znači, on se plasira na neke ciljeve, a onda oni koji ostvaruju te ciljeve vraćaju tim istim strukturama”, naveo je Stevandić.

Govoreći o političkim procesima u BiH, Stevandić je ocijenio da su međunarodni faktori direktno umiješani u suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

“Dodik se sudi po zakonu koji je donio Kristijan Šmit, a koji uopšte nije legitimno usvojen u Parlamentu. To jasno pokazuje da je cijeli proces politički motivisan”, naglasio je Stevandić.

Prema njegovim riječima, cilj takvog postupka je eliminacija Dodika iz političkog života i slanje poruke svim budućim liderima da ne mogu donositi odluke van okvira koje su postavile strane sile.

“Nije ovo samo napad na Dodika, već pokušaj da se uništi institucija predsjednika Republike Srpske. Ako se on ukloni, svima koji dođu poslije njega biće jasno da ne smiju da djeluju van zadatih okvira”, rekao je Stevandić.

Osvrnuvši se na stanje na Kosovu, Stevandić je izrazio zabrinutost zbog predstojećih izbora i mogućnosti neregularnosti.

“Kurti kontroliše novac, vlast i resurse. Pokušava da pronađe ljude poput Rade Trajković, koji će se predstaviti kao srpski predstavnici, a zapravo raditi protiv srpskih interesa”, kazao je Stevandić.

Naglasio je da je jedinstvo Srba ključno u ovom trenutku, jer su pokušaji da se razbije politička snaga srpskog naroda prisutni ne samo na Kosovu, već i u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

“Svaki put kada žele da oslabimo, prvo nam prekidaju komunikaciju sa Srbijom. Zato je važno da ostanemo povezani i da ne dozvolimo da nas podijele”, zaključio je Stevandić.

Dodao je da Republika Srpska ima iskustvo suočavanja s političkim pritiscima i da je ranije preživjela obojene revolucije i bombardovanja.

“Republika Srpska je bombardovana prije Srbije. Prvo su nas gađali 1995. godine, pa onda Srbiju 1999. Mi smo oni koji Srbiji javljaju kako će to da izgleda”, rekao je Stevandić.

Osvrnuvši se na geopolitičku situaciju, Stevandić je istakao da su promjene u međunarodnim odnosima nepredvidive, ali da trenutni procesi mogu donijeti pozitivne rezultate za srpski narod.

“U ovom momentu nam to odgovara, koliko će trajati – vidjećemo. Ali taj postupak protiv Dodika definitivno ima političku konspiraciju. Cilj je da se Dodik skloni iz političkog života”, rekao je Stevandić.

Zaključio je da svi budući lideri Republike Srpske moraju biti svjesni pokušaja međunarodnih faktora da utiču na odluke unutar BiH i da je važno očuvati političku stabilnost i nacionalno jedinstvo.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je iznio ozbiljne optužbe prema stranom faktoru koji, kako tvrdi, u velikoj mjeri utiče na političku dinamiku u BiH i destabilizaciju Republike Srpske. Na današnjoj konferenciji za novinare, Dodik je prokomentarisao više aktuelnih političkih i pravosudnih pitanja, uključujući djelovanje USAID-a, prijedlog za premještaj apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluku, kao i stanje u BiH uopšte.

Govoreći o financijskom uticaju SAD-a i drugih međunarodnih aktera na politiku u BiH, Dodik je iznio tvrdnje da je USAID tokom četiri godine mandata američkog ambasadora Majkla Marfija potrošio ogromnu količinu novca – čak 402 miliona dolara. Prema njegovim riječima, veliki dio tih sredstava završio je u Federaciji BiH, a samo mali postotak upućen je na područje Republike Srpske. Dodik je naglasio da su takva sredstva korišćena kako bi se uticalo na političke procese, manipulisalo javnim mnijenjem i osigurali politički interesi zapadnih zemalja. Posebno se osvrnuo na to da su ta sredstva, kako tvrdi, bila usmjerena na manipulaciju izbornim procesima, te je istakao da je potrebno istražiti sve transfere tih sredstava kroz Srpsku kako bi se otkrile sve nepravilnosti.

Dodik je, uz oštru kritiku, dodao da se njegov rad u Srpskoj, a naročito njegov politički suverenitet, dovodi u pitanje od strane međunarodnih faktora i njihovih političkih agenata u BiH. Zbog toga, kako je naglasio, SNSD i njegova vlast ne mogu da prećute takvu politiku, već moraju poduzeti konkretne korake kako bi se zaštitili od političkih i ekonomskih pritisaka koji dolaze od međunarodnih igrača. On je istakao da će se potruditi da, uz pomoć relevantnih institucija, sprovede istragu koja bi istražila sve navode o uticaju stranih organizacija na politički sistem BiH.

S druge strane, Dodik je govorio o prijedlogu da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude premješteno u Banjaluku. Ovaj prijedlog ima duboko političko značenje, jer Dodik smatra da bi smještaj apelacionog odjeljenja u Istočnom Sarajevu omogućio veći politički uticaj ambasada, posebno onih sa Zapada, na sudije, što bi moglo ugroziti nepristrasnost pravosudnih odluka. Dodik je naglasio da bi, u slučaju premještaja Suda u Istočno Sarajevo, bilo moguće uspostaviti neskrivene političke pritiske na sudije kroz direktne kontakte sa stranim diplomatama, posebno sa predstavnicima američke ambasade u BiH.

Predsjednik Republike Srpske iznio je i konkretan prijedlog – smještaj apelacionog odjeljenja na Palama ili Sokocu, područjima koja, kako tvrdi, predstavljaju pravi dio Istočnog Sarajeva, a koja su već poznata po tome što se nalaze u većinskoj srpskoj regiji. Dodik je, govoreći o ovom prijedlogu, rekao da smještaj apelacionog odjeljenja Suda BiH u Banjaluku ili Istočno Sarajevo predstavlja korak prema sprječavanju potencijalnog političkog uticaja na pravosudne institucije. Time bi se, prema njegovim riječima, osigurao pravičan i nepristrasan rad tog pravosudnog organa, koji bi mogao donijeti odluke bez ikakvih spoljnih pritisaka.

Dodik je takođe iznio ozbiljne optužbe na račun ministra inostranih poslova BiH, Elmedina Konakovića, kojeg je optužio za pokušaj destabilizacije vlasti u Srpskoj. Prema Dodikovim tvrdnjama, Konaković je na sastanku sa ambasadorima EU iznio navode da sarađuje sa opozicijom u Republici Srpskoj u cilju destabilizacije političkog sistema u Srpskoj. Dodik je tvrdio da je tu informaciju dobio od jednog od ambasadora EU, koji je izvještavao svoju zemlju o tome. Predsjednik Srpske je istakao da je takav pokušaj, prema njegovim riječima, zloupotrijebio političke odnose u BiH i pokušao da manipulira saopštenjima i informacijama u korist političkih interesa pojedinih stranaka.

Ove optužbe još jednom pokreću pitanje kako će se ponašati politički akteri u BiH u predstojećim mjesecima, jer Dodik smatra da opozicija u Srpskoj, koju predvode stranke kao što su SDS i PDP, prečesto sarađuje s međunarodnim faktorima u pokušaju da destabilizuje vlast. On smatra da se ta saradnja koristi za ostvarivanje političkih ciljeva, a da ti ciljevi često nisu u skladu s interesima Republike Srpske. Dodik je naglasio da će SNSD, kao pobjednička stranka, nastaviti da se bori protiv tih pokušaja i da neće dozvoliti da stranci manipulišu sa političkim procesima u BiH.

U odnosu na političku situaciju u Federaciji BiH, Dodik je iznio stav da “Trojka” (koja se sastoji od stranaka SDA, SDP-a i Naše stranke) nije u stanju da prepozna stvarne političke promjene u zemlji. Prema njegovim riječima, “Trojka” je, zbog svojih političkih padova i gubitka političkog uticaja, sklona konfliktima i pokušajima podizanja vlastitog rejtinga kroz konfrontaciju sa SNSD-om. Dodik je istakao da SNSD neće pasti u zamku tih političkih manipulacija, već će ostati posvećen stabilnosti i napretku Republike Srpske, ne dopuštajući da se vlast koristi za profit i političke obračune u BiH.

Za kraj, Dodik je ponovio da će SNSD, zajedno sa svojim partnerima, učiniti sve što je potrebno da zaštiti interese Republike Srpske, te da će se, u skladu s tim, boriti protiv svakog pokušaja stranog uticaja, pa tako i protiv pokušaja da se u BiH instaliraju pravosudne institucije koje bi bile pod političkim uticajem. Dodik je, na kraju, istakao da je SNSD uvijek bio i biće odgovoran prema interesima Republike Srpske, a da opozicija, kako tvrdi, čini sve da udovolji političkim željama Sarajeva, što može imati dugoročne negativne posljedice po stabilnost i budućnost Republike Srpske.

Gradonačelnik Draško Stanivuković predao je danas dvije inicijative Ustavnom sudu Republike Srpske, a prva inicijativa se odnosi na izmjenu Zakona o budžetskom sistemu, dok se druga tiče Poslovnika Skupštine grada Banjaluka.

On je poručio da će mišljenje ovog suda zatražiti i ukoliko budu donesene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojim bi bile smanjene nadležnosti, odnosno ovlašćenja gradonačelnika i načelnika u jedinicama lokalne samouprave.

“Dajemo najviše sredstava, a onda kod raspodjele prihoda od PDV-a, oduzimaju nam se sredstava i naši građani ostaju uskraćeni. U skladu sa Ustavom i zakonima, svi građani su jednaki i u suštini osnovni princip zakona jeste ravnopravnost, koja je u ovom slučaju odnosno Zakonom o budžetskom sistemu narušena”, kazao je Stanivuković, dodajući da su ovim zakonom i građani Banjaluke i Bijeljine u neravnopravnom položaju, zbog čega smatra da treba da reaguje Ustavni sud.

Kada je riječ o drugoj inicijativi, gradonačelnik je naglasio da dosadašnji način rada Kolegijuma Skupštine grada Banjaluka nije zakonit.

“Nadležno ministarstvo je reklo da ono što radi Kolegijum nije u skladu sa zakonom, i ovdje tražimo ocjenu zakonitosti. Naši građani su oštećeni time što do sada na zasijedanju Skupštine nisu mogli da čuju raspravu, odnosno obrazloženje o izgradnji kolektora, neradnoj nedjelji, besplatnim placevima za mlade bračne parove zato što Kolegijum skine te tačke sa dnevnog reda. Poslovnik je kazao da Kolegijum nije organ grada, nego pomoćno radno tijelo i da pomaže pri radu, ali ne može na taj način da odlučuje”, kazao je gradonačelnik.

Zato, kako je naveo, traži se ocjena zakonitosti takvog ponašanja Kolegijuma.

“Banjalučani su uskraćeni da u plenumu Skupštine grada čuju zašto je nešto ‘da’, a zašto je nešto ‘ne'”, naglasio je Stanivuković, koji je najavio da će biti zatraženo i mišljenje Suda o jednoj komisiji koja je formirana na posljednjoj Skupštini grada.

Govoreći o najavljenim izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, kazao je da će se unaprijed tražiti da se o tome javno govori, jer kako je kazao, “tu se radi o pravnoj nesigurnosti i kršenju demokratskih principa”.

“Izmjenom zakona ruši se temelj demokratičnosti i pravne sigurnosti Republike Srpske. Građani su nama dali legitimitet, vjerujući u snagu gradonačelnika ili načelnika i zakon nam je rekao da su to naše nadležnosti. Onda dođu neki ljudi i kažu nama se ne sviđa što su pobijedili ti gradonačelnici i načelnici i idemo da mijenjamo zakon nakon izbora. To je mimo Ustava i svih evropskih konvencija i međunarodnog prava”, rekao je on te najavio da će naredne sedmice biti sastanak sa načelnicima opština u Republici Srpskoj, kako bi se zauzeo jasan stav.

Vedrana Prole, savjetnica gradonačelnika za pravna pitanja, rekla je da je nedavno Ustavni sud utvrdio da Odluka Skupštine grada Banjakuka o obrazovanju, organizaciji, poslovima i načinu finansiranja mjesnih zajednica na području grada i Odluka o određivanju naknade za materijalne troškove predsjednicima i članovima Savjeta mjesnih zajednica nisu u saglasnosti sa Ustavom RS i Zakonom o lokalnoj samoupravi.