Kategorija: Politika

Kao što se i očekivalo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije izglasao smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH.

Za smjenu Konakovića glasalo je za 5 poslanika, protiv je bilo 20, a suzdržanih je bilo osam.

Inicijativu za smjenu Konakovića uputio je SNSD koji nije prisustvovao zasijedanju.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma rekao je da se hitno predloži nedostajući član Kolegijuma Predstavničkog doma te da neće sazivati redovne sjednice Predstavničkog doma dok se to mjesto ne popuni.

Podsjećanja radi, Kolegijum Predstavničkog doma ostao je upražnjen nakon što su poslanici na prijedlog stranaka trojke izglasali smjenu Nebojše Radmanovića iz SNSD-a.

Bošnjački političari često ističu težnju ka suverenitetu Bosne i Hercegovine, ali njihovi postupci često sugerišu suprotnu dinamiku. Umjesto da se fokusiraju na jačanje unutrašnje političke stabilnosti i samostalnosti zemlje, često se oslanjaju na strane aktere, čime dodatno potvrđuju status BiH kao protektorata.

Primjer za to je nedavna aktivnost ambasadora BiH u Njemačkoj, Damira Arnauta, koji je uložio značajne napore da dokaže legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita. Arnaut je zatražio potvrdu iz njemačkog Bundestaga o nepostojanju pravnih sporova protiv Šmitaa, što je naišlo na kritike iz Republike Srpske. Predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, istakao je da je Arnautovo obraćanje bilo upućeno na pogrešnu adresu i da je time pokazao nepoznavanje procedura.

Ovakvi potezi bošnjačkih političara ukazuju na njihovu zavisnost o stranim institucijama i predstavnicima, poput visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Iako deklarativno zagovaraju suverenitet, njihova djela govore suprotno. Umjesto da se oslanjaju na domaće kapacitete i grade funkcionalnu državu, oni traže podršku spolja, čime dodatno komplikuju političku situaciju i potvrđuju tezu da BiH nije suverena država.

Dodatno, izjave poput one ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića, koji je nedavno izjavio da će se o pitanjima BiH odlučivati u institucijama BiH, dok istovremeno traži podršku međunarodne zajednice za rješavanje unutrašnjih problema, pokazuju kontradiktornost u političkoj praksi.

Ovakve izjave i postupci bošnjačkih političara dodatno potvrđuju njihovu sklonost traženju vanjske pomoći, što može dovesti do daljnje destabilizacije i ovisnosti BiH o stranim faktorima.

Pet delegata Doma naroda potpisalo je zahtjev za smjenu prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda koja se odnosila na Nikolu Špirića, međutim Špirić 16. februara po sistemu rotacije preuzima predsjedavanje ovim domom od Dragana Čovića, i kako stvari sada stoje, delegati bi mogli glasati o smjeni Kemala Ademovića, koji će u vrijeme održavanja sjednice, odnosno 18. februara, biti prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.

U suštini, Ademović, koji je bio jedan od pet delegata koji su potpisali zahtjev za sazivanje hitne sjednice i smjenu “prvog zamjenika predsjedavajućeg”, praktično je potpisao inicijativu za smjenu samog sebe jer u zvanično upućenom zahtjevu nigdje se ne navodi ime Špirića, već samo funkcija sa koje su ga planirali smijeniti.

Ovaj propust, kako kaže Ademović, uočio je odmah, ali je dobio usmeno uvjerenje da je već dogovoreno da će hitna sjednica Doma naroda biti zakazana do 14. februara i da to ne može da pravi problem.

“Rekao sam – pružili ste ruke, neću praviti problem dogovoru, ali skrećem pažnju na to”, napisao je Ademović na svom Facebook profilu.

On je podsjetio da je razriješen Nebojša Radmanović iz rukovodstva Predstavničkog doma te da je podnijet zahtjev za smjenu SNSD-ovih ministara iz Savjeta ministara, a da je potom i pripremljen zahtjev za smjenu Špirića.

“Od sva tri zahtjeva jedino na posljednjem, koji sam potpisao kao peti potpisnik, nije bilo navedenih imena, napisanih odštampanih imena, dakle ne samo imena onog čije se razrješenje zahtijeva, već ni imena potpisnika zahtjeva. Što je bilo više nego očigledno (morate se dobro zagledati da vidite ko je potpisao zahtjev)”, napisao je Ademović.

Inače, osim Ademovića, smjenu Špirića, tačnije “prvog zamjenika predsjedavajućeg”, potpisali su i Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović i Zlatko Miletić. Sjednica je zakazana za 18. februar, međutim od 16. februara Špirić od Čovića preuzima predsjedavanje Domom naroda, a prvi zamjenik od 16. februara postaje sam Ademović. Na dnevnom redu hitne sjednice koja je zakazana za 18. februar tačno se navodi: “Prijedlog odluke o razrješenju prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predlagač: delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović”.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, rekao je da su SNSD i HDZ svjesno čekali da se izvrši rotacija Čovića i Špirića.

“Istrajaćemo na našem zahtjevu preko naših delegata da se ide na izjašnjavanje o smjeni Špirića”, rekao je Miličević.

Kako će na kraju izgledati sjednica Doma naroda kojom će predsjedavati Špirić i na kojoj će se raspravljati o smjeni “prvog zamjenika predsjedavajućeg” nije poznato, a jedna od varijanti je i da predlagači povuku inicijativu, i u tom slučaju sjednica Doma naroda biće prekinuta. Druga mogućnost je da se glasa o smjeni Ademovića, ali malo je vjerovatno da će biti dovoljan broj ruku za tako nešto, a treća i najmanje vjerovatna je da se razmatra smjena Špirića.

Radovan Kovačević, delegat u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da je Ademović sami sebi “jamu iskopao” kada je potpisao za smjenu prvog zamjenika jer će upravo on biti na toj funkciji za kada je zakazana sjednica Doma na čijem dnevnom redu je ta tačka.

Kovačević je rekao da će oni koji predstavljaju većinu u Klubu srpskog naroda u Domu naroda odrediti na koji način će se izjasniti po pitanju predložene smjene.

“Vidjećemo na koji način ćemo da glasamo o tome”, rekao je Kovačević, a prenosi agencija Srna.

Inače, ukoliko se i bude glasalo za smjenu Ademovića, male su šanse da ona uspije, dok s druge strane, za smjenu Špirića ima dovoljno ruku.

Predstavnici SDS-a, PDP-a, Liste za pravdu i red i Narodnog fronta, nakon zajedničkog sastanka koji je održan u Banjaluci, poručili su da je vlast istrajna u tome da donese izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi Republike Srpske, a sve u cilju razvlašćivanja (grado)načelnika, kako bi pod kontrolu lokalnih skupština stavili upravljanje novcem.

Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke, kazao je da je nastavljen razgovor o situaciji na nivou zajedničkih institucija BiH.

“Osnovne teme bile su životne teme, prva je bila izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi RS, zakon o NVO, zajedničke aktivnosti na nivou BiH, te Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske”, poručio je Miličević.

Poručio je da se ovi zakoni pripremaju u Komitetu SNSD, a ne u Vladi Srpske.

Tvrdi da se ide u smanjenje ovlašćenja gradonačelnika i načelnika iz Republike Srpske.

“Tu se ne radi samo o onima iz opozicije već svih u Srpskoj. A to su ljudi koji imaju ogromnu odgovornost, poput one za trošenje budžetskim sredstvima. U najavljenom zakonu je suština razvlastiti poziciju načelnika i gradonačelnika a na dalje znači vladati budžetskim sredstvima lokalnih zajednica. Hoće da ih pretvore u fikus, neće moći odlučivati ni kako će se birati njihov tim niti načelnici odjeljenja pa čak ni da biraju učesnike u lokalnim preduzećima. Dakle, cilj je upravljanje sredstvima”, tvrdi Miličević.

Podsjetio je da evropska konvencija o lokalnim samoupravama kaže da su lokalne zajednice te koje rukovode ovlašćenjima.

“Ovo je vid političkog obračuna”, rekao je predsjednik SDS-a.

Tvrdi da se postoji dokument koji se tiče razvlašćivanja gradonačelnika i načelnika, ali da se on ne pravi u zvaničnim institucijama već u Komitetu SNSD-a. “To oni već uveliko rade kroz diskusije u Narodnoj skupštini RS, već su počeli ići ka tome da načelnike odeljenja predlaže skupština, i počeli su priču da će kroz koaliciju imenovati direktore javnih preduzeća, što je dosad radio (grado)načelnik”, tvrdi Milićević.

Kazao je da su spremni da kao opozicija učestvuju u promjeni Zakona o lokalnoj samoupravi, ali ne na ovaj način centralizacije, već decentralizacije.

Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke, naveo je da opozicija jedinstveno osuđuje jednostrane najave izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi RS, jer bi na taj način skoro pola miliona građana koji su izašli na izbore bili prevareni jer su dali podršku gradonačelnicima i načelnicima u Srpskoj.

“Najavljujemo sve moguće vidove borbe, kako pravne i političke, tako i one na ulici. Ovdje ćemo pokazati sav karakter i kapacitet”, poručio je Stanivuković.

Kao drugi zaključak sastanka, Stanivuković je istakao da će se boriti za pravnu, ekonomsku i političku stabilnost, a da je to nemoguće u državi gdje zakoni važe jednokratno.

“Iz toga proizilazi novi zahtjev gdje tražimo da odustanu odmah od ovoga. Ako bude tako, nemamo potrebe da djelujemo”, naveo je.

Pozvao je profesore ustavnog prava i akademsku zajednicu da se izjasne o ovom pitanju.

Takođe, kazao je da sa njihove strane postoji saglasnost da se održi posebna tematska sjednica NS RS o stanju u javnim preduzećima, ali i situaciji u Srpskoj.

Stanivuković se onda vratio na Zakon o lokalnoj samoupravi te rekao da ih mogu samo smijeniti građani na referendumu, a nikako ne djelovanjem kroz lokalne skupštine.

“Oni samo žele da gradonačelnik bude odgovoran za sve, ali da se ne pita ništa. Hoće da po prvi put spoje izvršnu i zakonodavnu vlast”, tvrdi Stanivuković.

Milan Miličević je na pitanje o zakonu o NVO rekao da je svjestan da moraju postojati pravila o njihovom radu, ali da to ne smije nikako da utiče na slobodu kretanja, rada ili bilo čega drugog.

“Vidimo da režimu to smeta ali sačekaćemo da vidimo šta još kaže taj zakon”, poručio je Miličević.

Što se tiče predstojećeg Sretenja te da li je to neki uvod u sprovođenje presude Ustavnog suda BiH zbog 9. januara, Miličević je ponovio da se Dan Republike i ranije slavio, i da će ostati zaštita tog dana.

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp najavio je prekid finansiranja USAID-a, što je aktuelni predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik dočekao kao potvrdu svoje politike. Dodik smatra da su Sjedinjene Američke Države uticale na političke procese u BiH putem USAID-a.

Međutim, ostaje nejasno kako se takav uticaj odrazio na izbore u BiH, s obzirom na to da SNSD dominira političkom scenom gotovo dvije decenije. Dodik nije dao objašnjenje na koji način bi eventualno američko finansiranje moglo uticati na izbore u zemlji u kojoj njegova stranka redovno pobjeđuje.

U međuvremenu, prema posljednjem izvještaju Transparency Internationala BiH, država je zabilježila značajan pad kada je riječ o indeksu percepcije korupcije. BiH sada dijeli drugo najgore mjesto u Evropi sa Bjelorusijom, s najnižom ocjenom do sada – 33 poena.

– To je pad od dva poena u odnosu na prošlu godinu i devet poena manje nego 2012, kada je BiH bila bolje rangirana u regionu. Sada se nalazi na dnu Zapadnog Balkana, dok ostale zemlje bilježe blagi napredak – navodi se u izvještaju.

Kako piše Srpska info, jedan od ključnih faktora koji su doveli do ovog pada je narušavanje integriteta izbornog procesa. Već nekoliko izbornih ciklusa u BiH prate ozbiljne optužbe za prevare.

– BiH se po indeksu percepcije korupcije nalazi u rangu zemalja u kojima vlast nikada nije promijenjena na izborima. Iako su nametnute izmjene izbornog zakona imale za cilj da smanje manipulacije, njihova primjena od strane Centralne izborne komisije nije dala očekivane rezultate. Umjesto suzbijanja zloupotreba javnih resursa i trgovine biračkim odborima, sistem ostaje ranjiv. Istovremeno, vlast u Republici Srpskoj pojačava pritisak na kritičare, donoseći represivne zakone usmjerene na ograničavanje rada nezavisnih medija i nevladinih organizacija – stoji u izvještaju.

Na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice Izvršnog komiteta i Predsjedništva SNSD-a, Dodik je izrazio skepsu prema uvođenju skenera u izborni proces, tvrdeći da bi to moglo omogućiti manipulisanje rezultatima.

Njegove tvrdnje naišle su na oštre reakcije opozicije. Šef poslaničkog kluba PDP-a u Narodnoj skupštini RS Igor Crnadak oglasio se putem društvenih mreža, poručivši da je bilo očekivano da će se SNSD protiviti uvođenju skenera i video nadzora na biračka mjesta.

– Samo nisam znao koji će im biti izgovor. Sad smo ga čuli – Dodik tvrdi da bi skeneri mogli namjestiti rezultate, kao da smo svi nepismeni. Ono što mi moramo uraditi jeste da nova većina na nivou BiH garantuje da će na Opštim izborima 2026. godine skeneri biti postavljeni na svim biračkim mjestima, omogućavajući automatsko očitavanje glasova i brzu objavu rezultata – poručio je Crnadak.

On je naglasio da je izborna korupcija osnovni problem.

– Ako ne uspijemo da uvedemo transparentan sistem glasanja, ili ne budemo htjeli, samo ćemo potvrditi sumnje da nismo za stvarne promjene. A nismo svi isti – zaključio je Crnadak.

Odgovor na pogrešno pitanje ne može biti tačan – poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, reagujući na izjavu ambasadora BiH u Njemačkoj, Damira Arnauta, koji tvrdio da je dobio zvaničnu potvrdu iz njemačkog Bundestaga da se protiv Kristijana Šmita ne vodi pravni spor i da je njegov legitimitet neupitan.

„On se obratio političkim tijelima, mi vodimo pravne sporove. Kao ambasador, gospodin Arnaut bi morao da zna da postoji ta razlika. Nevjerovatan je toliki stepen neznanja, nesvojstven funkciju koju obavlja. Damir Arnatu je pitanje o pravnom postupku o statusu Kristijana Šmita uputio na pogrešnu adresu u Bundestagu, Spoljnopolitičkom komitetu. (Auswärtiger Ausschuss). Međutim, spor je pokrenut pred Komitetom za predstavke pri Bundestagu (Petitionsausschuss), boj predmeta je bio E-162511, ali je nakon izjašnjenja Saveznog ministarstva inostranih poslova (Auswärtiges Amt) preinačen u broj: Pet 3-20-05-01-027376“, izjavio je predsjednik Stevandić.

On podsjeća da je 24. juna 2024. godine stiglo obavještenje da će Petitionsausschuss kao i Bundestag o tome odlučiti čim prije, uz molbu za strpljenje zbog kompleksnosti predmeta.

„Ubrzo potom je stiglo obavještenje da je Petitionsausschuss proslijedio predmet poslanicima na odlučivanje. Gospodin Mihael Rot koji se dopisuje sa gospodinom Arnautom uopšte nije nadležan za ovaj predmet. Takođe, kako je vidno iz odgovora (koji nismo vidjeli u originalu), Nj.E. Damir Arnat je pogrešno naveo strake u postupku jer u odgovoru navodi da se ne vodi spor između „Narodne skupštine Republike Srpske, gospodinom Stevandićem ili njegovom partijom“ što nikad nisam ni tvrdio.

Za razliku od nas, Arnaut nije objavio ni jedan dokaz ili dokument koji bi demantovao njegovo neznanje. Neznanje ne opravdava, a mržnja razara – zaključio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Pitanje imovine riješeno je Dejtonskim sporazumom, zbog čega zahtjev SDA da visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne zakon o tzv. državnoj imovini nema pravnu težinu. Ipak, u Republici Srpskoj smatraju da taj zahtjev otkriva strah bošnjačkih struktura da nova američka administracija neće nastaviti s politikom intervencionizma.

Savjet načelnika i gradonačelnika SDA u Federaciji BiH uputio je poziv OHR-u da donese zakon kojim bi Republici Srpskoj bilo oduzeto vlasništvo nad njenom imovinom.

– Savjet načelnika i gradonačelnika zahtijeva od visokog predstavnika Kristijana Šmita da odmah donese Zakon o državnoj imovini BiH, jer je očigledno da se to neće desiti u bliskom periodu u Parlamentarnoj skupštini BiH – navedeno je u saopštenju Savjeta.

Iz Republike Srpske poručuju da Parlamentarna skupština BiH neće usvajati takav zakon, jer je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom. Kristijan Šmit, navode, svjestan je da bi njegovo eventualno nametanje naišlo na snažan odgovor iz Srpske.

Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić poručuje kolegama iz Federacije da se bave vlastitim pitanjima.

– Godinama bošnjački političari BiH vide isključivo kroz intervencije međunarodne zajednice. Ono što je u Republici Srpskoj, pripada Republici Srpskoj i onima kojima ona delegira. Preporučujem Savjetu SDA načelnika i gradonačelnika da se bave raspodjelom zemljišta unutar Federacije – rekao je Ćosić.

Politički analitičari smatraju da SDA ubrzava pritiske na OHR u strahu od dolaska nove američke administracije.

– Vidimo da je Haris Imamović, neko iz struktura SDA, izjavio da ne očekuje velike promjene dolaskom novog ambasadora SAD u BiH, ali da će Dodik dobiti imovinu. To jasno pokazuje njihovu zabrinutost zbog promjene američke politike – kaže Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda PS BiH.

Ustav BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma, ne poznaje termin “državna imovina”. Ta nadležnost nije navedena među deset zajedničkih nadležnosti BiH, što znači da isključivo pripada entitetima.

Ruska Federacija, kao garant Dejtonskog sporazuma, podržava dogovor domaćih aktera o imovini i odbacuje mogućnost njenog nametanja od strane visokog predstavnika.

– Više puta smo rekli da ne priznajemo legitimnost gospodina Šmita, on nije visoki predstavnik. Pitanje imovine moraju riješiti domaći politički akteri u skladu s Dejtonskim sporazumom. To je već precizirano u Dejtonu – poručio je Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH.

Dejtonski sporazum jasno je definisao teritorijalni raspored – 51 odsto teritorije pripada Federaciji BiH, a 49 odsto Republici Srpskoj. Rasprave o tzv. državnoj imovini pokrenute su nakon odluka Ustavnog suda BiH, kojima su pokušali osporiti vlasništvo Republike Srpske nad šumama, zemljištem i drugim nekretninama. Te odluke donošene su glasovima bošnjačkih sudija i stranih predstavnika, uz preglasavanje srpskih sudija.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je pokretanje istrage o novcu koji je američki USAID uložio u Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. No, kako piše Srpska info, upravo su institucije Srpske, brojna ministarstva, pa i SNSD funkcioneri često bili korisnici tih sredstava.

Dodik tvrdi da je novac USAID-a korišten za, kako je rekao, “podzemne operacije”, te da će insistirati na istrazi. Ipak, opozicija mu poručuje da bi najprije trebalo da istraži one koji su najviše sarađivali s ovom američkom agencijom – vlastitu stranku i institucije Srpske.

– Najveći korisnik stranih donacija su upravo institucije Republike Srpske i njihovi budžeti. Ako Dodik traži istragu, onda bi prvo trebalo da istraži svoje saradnike i SNSD načelnike, jer su upravo oni koristili milione maraka iz USAID fondova – kaže Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Među brojnim institucijama koje su sarađivale s USAID-om nalaze se Agencija za bankarstvo Republike Srpske, Ministarstvo trgovine i turizma, ali i pojedine opštine poput Laktaša. Čak je i Košarkaški klub Igokea, koji je u bliskoj vezi s Dodikom, dobijao pomoć iz američkih fondova.

– Mora se konačno otvoriti pitanje gdje je završavao taj novac i ko ga je koristio. Naložiću da se sve detaljno ispita – poručio je Dodik.

Prema podacima američke ambasade u BiH, USAID je od 1995. godine samo u Republiku Srpsku uložio više od 600 miliona dolara. Taj novac je, kako navode, bio usmjeren na obnovu, ekonomski razvoj i podršku lokalnim zajednicama. Interesantno je da je pomoć primio i MUP Republike Srpske, koji je od američkih fondova dobio preko 10 miliona dolara za programe obuke i opremanja.

Politički analitičarka Tanja Topić smatra da Dodikova retorika ne uključuje činjenicu da su institucije Srpske bile među glavnim korisnicima USAID sredstava.

– Vrlo se selektivno govori o ovim donacijama, a zanemaruje se da su entitetske institucije godinama dobijale novac za razne projekte. Kada se uporede ta sredstva sa onim koje je USAID davao civilnom sektoru, vidimo da su iznosi za nevladine organizacije zapravo mnogo manji – kaže Topić.

Zanimljivo je i da su Dodik i njegovi saradnici ranije otvoreno hvalili USAID i zahvaljivali na njihovoj pomoći.

– USAID je pružio značajnu podršku Republici Srpskoj. Zahvalni smo na tome i drago nam je što ne pravi razliku između Republike Srpske i Federacije BiH – rekao je Dodik još 2022. godine, prenosi BN portal.

S obzirom na dugogodišnju saradnju vlasti Srpske sa USAID-om, postavlja se pitanje – hoće li najavljena istraga obuhvatiti i institucije koje su koristile ta sredstva ili će ostati samo politička poruka usmjerena protiv opozicije i nevladinog sektora?

Izborni zakon Republike Srpske, koji je prošao put od usvajanja do ukidanja u manje od godinu dana, ponovo se našao u središtu političkih rasprava. Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, naznačio je da bi ovaj zakon mogao biti vraćen u primjenu.

Kako piše Srpska info, Dodik je izjavio da pokušaji USAID-a da SNSD izbaci iz vlasti predstavljaju dovoljan razlog za reaktivaciju Izbornog zakona Srpske.

– To je dovoljan argument da se zakon ponovo aktivira – naglasio je Dodik.

Njegove riječi odmah su izazvale reakcije na političkoj sceni, a među prvima se oglasio Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

– Podsjećam da je Ustavni sud BiH, na osnovu moje apelacije, proglasio Izborni zakon RS neustavnim, jer nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH. Bilo kakav pokušaj njegove primjene bio bi suprotan zakonima i mogao bi imati pravne posljedice – poručio je Zvizdić.

Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je ovaj zakon u aprilu prošle godine, a predviđeno je da Republička izborna komisija preuzme nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK) na teritoriji Srpske. Međutim, nakon objavljivanja u Službenom glasniku, Ustavni sud BiH ga je suspendovao, da bi ga u septembru konačno proglasio neustavnim.

U obrazloženju odluke navedeno je da zakon podriva nadležnosti državnih institucija i nije u skladu s važećim pravnim okvirom BiH.

Politička taktika ili stvarna namjera?
Dodik je i ranije poručivao da će ovaj zakon biti primijenjen, ali se to nije dogodilo. Da li je sada zaista spreman da sprovede ono što najavljuje?

Poslanik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović smatra da su Dodikove izjave dio političkog manevrisanja.

– Toliko je puta nešto najavljivao, a kasnije odustajao. Ove izjave mu služe da skrene pažnju s važnijih tema. Da je zaista mislio da sprovede ovaj zakon, učinio bi to na prošlim izborima – izjavio je Vukanović.

Smatra da ni političari iz Federacije ne treba da pridaju previše značaja ovim najavama.

– Svi čekaju da Dodik nešto izjavi kako bi na tome gradili političke poene, umjesto da se bave stvarnim problemima građana – dodaje on.

Granice političke igre
Politikolog Velizar Antić uvjeren je da Dodik nema namjeru da zaista sprovede zakon, već da koristi ovu temu kao politički alat.

– Ovakve izjave su više dio političkog pritiska i podizanja tenzija nego stvarna najava konkretnih poteza. Dodik je svjestan da bi organizovanje izbora mimo CIK-a narušilo postojeći sistem i međunarodna zajednica ih ne bi priznala. To bi ga dovelo u politički ćorsokak – ocjenjuje Antić.

Ako bi ipak odlučio da ignoriše važeće institucije i pokuša sprovesti izbore na osnovu ovog zakona, to bi značilo dalju eskalaciju političke krize u BiH.

– Time bi prešao crvenu liniju i sebe označio kao direktnog krivca za urušavanje dejtonskog poretka. Ne vjerujem da će rizikovati takvu situaciju – dodaje Antić.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović smatra da Dodik ponavlja već viđeni obrazac.

– On stalno lansira velike priče, referendume i zakone koji nikada ne zažive. Sve su to priče za kratkoročnu političku korist – istakao je Borenović.

Ostaje da se vidi da li će ovaj put Dodik svoje najave pretočiti u djelo ili će i ova priča ostati samo još jedan politički manevar.